Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranada HR.3.2.01-0154 Razvoj modela za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera Izvještaj o rezultatima istraživanja u okviru projekta Razvoj modela za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera Izvještaj pripremila: Katarina Pažur Aničić, mag.inf., istraživačica Izvještaj pregledala: prof.dr.sc. Blaženka Divjak, mentorica projekta Varaždin, lipanj 2016. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
SADRŽAJ 1. UVOD... 3 1.1. DRUŠTVENA VAŽNOST ISTRAŽIVANJA... 4 1.2. ZNANSTVENA RELEVANTNOST ISTRAŽIVANJA... 5 2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA... 6 2.1. SMJERNICE ZNANOSTI O ISTRAŽIVANJU... 6 2.2. ELEMENTI STRATEŠKOG OKVIRA I MODELA ZRELOSTI... 7 2.3. KORACI RAZVOJA/DIZAJNA MODELA ZRELOSTI... 10 2.3.1 Prepoznavanje potrebe ili prilike... 10 2.3.2 Definiranje opsega... 11 2.3.3 Razvoj modela... 11 2.3.4 Evaluacija modela... 12 2.3.5 Održavanje daljnjeg razvoja modela... 13 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA... 14 3.1. STRATEŠKI OKVIR ZA PRUŽANJE PODRŠKE DIPLOMANTIMA U RANOM RAZVOJU KARIJERA... 15 3.2. MODEL ZRELOSTI ZA PRUŽANJE PODRŠKE DIPLOMANTIMA U RANOM RAZVOJU KARIJERA... 18 3.2.1. Prakse vezane uz ključno procesno područje Strateško planiranje... 18 3.2.2. Prakse vezane uz ključno procesno područje Razvoj i provođenje kurikuluma... 22 3.2.3. Prakse vezane uz ključno procesno područje Podrška studentima... 30 3.2.4. Prakse vezane uz ključno procesno područje Izvannastavne aktivnosti... 34 3.3. USPJEŠNOST INSTITUCIJA U PRIPREMI DIPLOMANATA ZA RANI RAZVOJ KARIJERA... 37 4. DISEMINACIJA I ZAHVALA... 39 5. LITERATURA... 40 2
1. Uvod Ovaj izvještaj sadrži nacrt rezultata istraživanja provedenog u okviru projekta Razvoj modela za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera koji provodi Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je sufinancirala iz Europskog socijalnog fonda u okviru programa Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013., u sklopu poziva Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranada. Trajanje projekta je 15 mjeseci, od 30. lipnja 2015. godine do 30. rujna 2016. godine. Istraživanje je provedeno od strane doktorandice Katarine Pažur Aničić, uz mentorstvo prof.dr.sc. Blaženke Divjak. Glavni cilj ovog projektnog prijedloga jest istražiti sustav podrške za rani razvoj karijera diplomanata u okviru visokih učilišta (VU) te kreirati teoretski strateški okvir za podršku diplomantima u razvoju karijera koji uključuje i primjenu pripadajućeg modela zrelosti na obrazovanju budućih stručnjaka u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). U širem kontekstu, rezultati projektnog prijedloga imaju utjecaj na krajnje korisnike istraživanja koji predstavljaju dionike u sustavu visokog obrazovanja studente, alumnije, poslodavce, institucije visokog obrazovanja i ostale relevantne dionike koji mogu koristiti ishode projekta kao alat za djelomično rješavanje problema zapošljivosti diplomanata, ali također i kao smjernice za kreiranje poticajnih politika na individualnoj, institucionalnoj i nacionalnoj razini. Ova izvještaj donosi kratak opis istraživačke metodologije projekta te nelektoriranu verziju kreiranog strateškog okvira i modela zrelosti za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta. Uz sam model, izvještaj donosi i rezultate primijenjenog istraživanja na nekoliko visokih učilišta u Republici Hrvatskoj koji provode studijske programe u području IKT-a, a koji ukazuju na uspješnost institucija u pripremi diplomanata za rani razvoj karijera iskazanu kroz razinu zrelosti u kreiranom modelu. Detaljan opis metodologije istraživanja te lektorirana verzija finalnog modela zrelosti biti će dostupne u obliku znanstvenih radova i doktorske disertacije istraživačice, čija je objava planirana po završetku projekta. 3
1.1. Društvena važnost istraživanja Posljednjih nekoliko godina na razini Europske Unije (EU) zapošljivost mladih visokoobrazovanih osoba i njihova priprema za prelazak na tržište rada u okviru sustava visokog obrazovanja jedno je od gorućih problema. U skladu s tim, na razini Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) jačanje potencijala zapošljivosti mladih jedan je od ključnih razvojnih prioriteta. Relevantnost ove teme proizlazi i iz ključnih strategije Europske Unije za razdoblje 2014.-2020., koje posebice naglašavaju važnost obrazovanja i inovacija te kao jedan od ključnih ciljeva postavljaju da 75% populacije u dobi od 20 do 64 godina bude zaposleno (European Commission, 2010b) (European Commission, 2010c). Uzimajući u obzir i nacionalnu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (MZOS, 2014.), koja ističe izgradnju sustava za karijerno savjetovanje studenata u suradnji s gospodarskim subjektima, poduzetničkim sektorom, zavodom za zapošljavanje i sličnim institucijama, kako bi se osigurala bolja poveznica između sustava obrazovanja i tržišta rada te bolje profiliranje studenata tijekom studija, može se zaključiti kako je zapošljivost diplomanata veoma relevantna društvena tema. U tom kontekstu, valja spomenuti i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kao i nastojanja Nacionalnog Vijeća za razvoj ljudskih potencijala (CROQF, 2013.). Može se vidjeti da se mnogo pažnje u aktualnim politikama na nacionalnoj i EU razini posvećuje se zapošljivosti diplomanata i boljoj povezanosti između sustava visokog obrazovanja i tržišta rada. U skladu s tim, glavni cilj ovog istraživačkog projekta jest doprinijeti ovoj aktualnoj temi kroz razvoj strateškog okvira i modela zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera, s primjenom u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). Postoji nekoliko razloga za fokusiranje primjene rezultata istraživanja upravo na diplomante u području IKT-a. Naime, je prepoznala nedostatak IKT vještina i nekoliko stotina tisuća nepopunjenih radnih mjesta u IKT-u kao problem te je pokrenula tzv. Veliku koaliciju za digitalne poslove (engl. Grand Coalition for Digital Jobs) u okviru inicijative Digitalna agenda za Europu (engl. Digital Agenda for Europe) s ciljem povećanja ukupne ponude digitalno kompetentnih profesionalaca te boljim usklađivanjem ponude i potražnje digitalnih vještina (European Commission, 2010.). Ova koalicija usmjerena je rješavanju problema prethodno prepoznatih u brojnim istraživanjima učiniti karijere u IKT-u privlačnijima, povezati kurikulume na raznim razinama obrazovanja s potrebama industrije, reducirati neusklađenosti na tržištu rada, poticati prepoznavanje kvalifikacija IKT stručnjaka temeljem postojećeg okvira e-kompetencija (engl. E-Competence Framework) i sl. Osim toga, IKT sektor je direktno odgovoran za 5% europskog BDP-a (European Commission, 2010.), a predviđanja o budućim trendovima za IKT poslovima i potražnjom IKT stručnjaka u Europi od 2012. do 2020. godine predviđaju tri scenarija u sva tri slučaja, potencijalna potražnja premašuje predviđanja o broju diplomanata u studijima vezanima uz IKT (Gareis i dr., 2014). S druge strane, mnoge europske države se suočavaju s poteškoćama u popunjavanju radnih mjesta koja zahtijevaju stručne IKT vještine. U 2014. godini gotovo je 40% poduzeća s više od 10 zaposlenika imalo problema s popunjavanjem radnih mjesta koja zahtijevaju IKT stručnjake (Eurostat, 2016.). Za visoka učilišta značajan je podatak da su, kada se govori o obrazovanju IKT stručnjaka, najpoželjniji upravo oni sa završenim stupnjem visokog obrazovanja (Eurostat, 2016) (OECD, 2013). Iako je ovo istraživanje fokusirano na područje IKT-a, važno je napomenuti kako literatura naglašava da, suprotno tradicionalnom mišljenju, karijere ovise u manjoj mjeri o specifičnosti područja studiranja (Teichler, 2009, pp 17), što ide u prilog činjenici da će model zrelosti razvijen u okviru ovog istraživanja, uz manje modifikacije, biti primjenjiv i na visoka učilišta u drugim područjima. 4
1.2. Znanstvena relevantnost istraživanja Kako bi se argumentirala znanstvena važnost predloženog istraživanja, proveden je sustavan pregled literature iz područja obrazovanja i razvoja karijera diplomanata u području IKT-a. Analiza je uključivala ukupno 7179 naslova iz sljedećih baza podataka: IEEE Xplore Digital Library, ACM Digital Library, SCOPUS, ScienceDirect i Web of Science (WoS), od kojih je njih 761 analizirano na razini sažetka, a 155 u cijelosti. Analiza je vođena s 10 istraživačkih pitanja vezanih uz razvoj i provođenje kurikuluma, kompetencije budućih IKT stručnjaka, nastavne metode, povezivanje s poslodavcima u okviru visokih učilišta te zapošljivost i razvoj karijera diplomanata u području IKT-a. Generalno, rezultati sustavnog pregleda literature ukazuju na veoma malu zastupljenost radova koji govore o načinima poboljšanja zapošljivosti diplomanata u području IKT-a u okviru visokih učilišta, iako velik broj autora ističe probleme u njihovom zapošljavanju te potrebu za poboljšanjem u tom kontekstu. U skladu s tim, znanstveni doprinos istraživanja provedenog u okviru ovog projekta može se sažeti u sljedećim natuknicama: 1. Doprinos sistematizaciji i povećanju znanja iz područja obrazovanja i razvoja karijera budućih IKT stručnjaka 2. Razvoj sveobuhvatnog strateškog okvira za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta u području IKT-a 3. Razvoj pripadajućeg modela zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta u području IKT-a. 5
2. Metodologija istraživanja Glavni rezultat ovog istraživanja je strateški okvir s pripadajućim modelom zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta, s primjenom u području IKT-a. Generalno, modeli zrelosti pružaju instrument za transformacijski proces od inicijalnih stadija nekih kompleksnih fenomena do njihovog optimalnog stadija (Neff i dr., 2014.). Osnovna svrha modela zrelosti je u opisivanju razina i puteva zrelosti, no za njihovu primjenu u praksi nužno je istražiti trenutne i željene razine zrelosti promatranog sustava te uključiti adekvatne mjere, ovisno o opisnoj, preskriptivnoj ili komparativnoj svrsi modela zrelosti (Mettler i Rohner, 2009). Kao takvi, modeli zrelosti predstavljaju koristan alat za usporedbu i upravljanje. U predloženom istraživanju, logika modela zrelosti je primijenjena na visoka učilišta, s fokusom na njihovu ulogu u pripremi studenata za njihovu buduću karijeru. Kao jednu od svrha korištenja modela zrelosti, neki autori (Mettler i Rohner, 2009.) ističu pritisak na organizacije da zadrže konkurentsku prednost, smanje troškove, poboljšaju kvalitetu svojih proizvoda ili usluga i sl. U kontekstu visokog obrazovanja, postoji određeni pritisak na visoka učilišta koji je vidljiv iz ključnih strategija i politika na EU i nacionalnoj razini, da obrazuju diplomante koji će biti zapošljivi po završetku studija. U tom kontekstu, od velike je važnosti sposobnost sustava visokog obrazovanja da pruži strukturiranu podršku studentima u ranom razvoju karijera koja je na visokoj razini zrelosti i doprinosi njihovoj boljoj zapošljivosti. Istraživanje je provedeno kroz nekoliko koraka koji uključuju prvenstveno kvalitativne istraživačke metode te u manjoj mjeri kvantitativne metode, što ga karakterizira kao mješovito istraživanje (Creswell, 2009.). U provođenju istraživanja slijedili su se principi istraživačke paradigme znanosti o dizajniranju, tzv. design science (Hevner i dr., 2004.)(Vaishnavi i Kuechler Jr., 2008.) koja se pokazala prikladnom za izgradnju modela zrelosti. Znanost o dizajniranju je paradigma usmjerena rješavanju problema, a temelji se na kreiranju i evaluaciji novih artefakata primjerenih za rješavanje stvarnih kompleksnih problema, doprinoseći pritom povećanju znanja iz odabranog područja istraživanja, uključujući dijeljenje rezultata prema odgovarajućoj publici (Carcary, 2011.). 2.1. Smjernice znanosti o istraživanju Istraživanje je provedeno slijedeći smjernice znanosti o dizajniranju (Hevner i dr., 2004.), kroz tri istraživačka ciklusa: ciklus relevantnosti, ciklus rigoroznosti i ciklus dizajniranja. Ciklus relevantnosti uključuje pojedince, grupe i sve druge dionike povezane sa sustavom koji se istražuje te podrazumijeva zahtjeve iz stvarnog okruženja istraživanog problema. U kontekstu ovog istraživanja, ciklus relevantnosti uključuje sljedeće podatke iz domene primjene: potreba za boljom zapošljivosti diplomanata koja je naglašena u mnogim strateškim dokumentima na EU i nacionalnoj razini primjeri dobre prakse u pružanju podrške diplomantima prepoznati na nekoliko visokih učilišta u Europi kroz provođenje istraživanja studije slučaja te analizu različitih strateških dokumenata primjena modela na nekoliko visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Suprotno, ciklus rigoroznosti doprinosi dizajnu artefakata temeljem različitih izvora znanja. U ovom istraživanju rigoroznost se očituje u sljedećem: teorijsko znanje iz područja obrazovanja i razvoja karijera u području IKT-a temeljeno na rezultatima sustavnog pregleda literature 6
znanje stručnjaka dobiveno kroz fokus grupe i evaluaciju modela. Inicijalan set artefakata kreiranih kroz ciklus relevantnosti i rigoroznosti potrebno je evaluirati i usklađivati sve dok ne funkcioniraju dobro za određen problem (Hevner i dr., 2004.). Stoga je samu izgradnju modela potrebno ponoviti kroz nekoliko ciklusa dizajniranja. U konačnici, kroz ciklus relevantnosti ostvarit će se doprinos društvu putem smjernica za povećanje razine zrelosti najvažnijih praksi koje doprinose povećanju kapaciteta zapošljivosti diplomanata u okviru visokih učilišta, a kroz ciklus rigoroznosti ostvarit će se doprinos znanosti kroz povećanje postojeće baze znanja u području zapošljivosti diplomanata i njihovom ranom razvoju karijera. Slika 1. prikazuje okvir za razvoj modela zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera u skladu sa smjernicama znanosti o dizajniranju. Slika 1. Okvir za razvoj modela zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera na principima znanosti o dizajniranju [izvor: rad autora, prilagođeno prema (Hevner i dr., 2004.)(Pournader, Tabassi, i Baloh, 2015.)] 2.2. Elementi strateškog okvira i modela zrelosti Prema (Rademakers, 2014.), strateški okvir može se definirati kao kratak pregled glavnih ciljeva i inicijativa. Ako se definicija strateškog okvira poveže s pojmom modela zrelosti, koji se definira kao model koji pruža smjernice kroz evolutivni proces (Mettler 2010)(Mettler i Rohner, 2009.), uključujući slijed razina koje zajedno tvore očekivan, željen ili logičan put od inicijalne razine organizacijskih sposobnosti do zrelosti (Pöppelbuß i Röglinger, 2011.), veza između ova dva pojma može se objasniti kao što je prikazano na Slici 2. Predloženi strateški okvir za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera sastoji se od tri osnovna elementa: ključna procesna područja, prakse i dimenzije organizacijske sposobnosti, dok model zrelosti dodatno sadrži i kriterije za procjenu organizacijskih sposobnosti iskazane kroz razine zrelosti. 7
Slika 2. Elementi strateškog okvira i modela zrelosti [izvor: rad autora] 2.2.1 Ključna procesna područja Organizacijske sposobnosti obično se dijele u nekoliko glavnih kategorija koje se nazivaju procesnim područjima. U kontekstu strateškog okvira i modela zrelosti za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera, ključna procesna područja mogu se definirati kao osnovni gradivni elementi koji ukazuju na glavna područja na koja se institucija treba fokusirati kako bi poboljšala podršku za povećanje zapošljivosti svojih diplomanata, a prepoznati su kao strateško planiranje zapošljivosti diplomanata, razvoj i provođenje kurikuluma, podrška studentima te izvannastavne aktivnosti. Svako od navedenih procesnih područja obuhvaća nekoliko procesa koji definiraju određeni aspekt sveukupne sposobnosti institucije da ostvaruje dobre rezultate u određenom procesnom području (Marshall, 2007.). 2.2.2 Prakse Na nižoj razini promatranja, svaki proces podijeljen je na prakse koje opisuju na koji način institucija može postići ishode pojedinog procesa. Prakse mogu biti neophodne za uspješno izvršenje određenog procesa ili pak samo korisne u potpori ostvarenju ishoda određenog procesa. U okviru ovog istraživanja neophodne i korisne prakse nisu razlikovane, već je težište stavljeno na prepoznavanje svih relevantnih praksi za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera na visokim učilištima. Neki od primjera praksi su sljedeći: visoko učilište prikuplja i koristi informacije o zapošljivosti svojih diplomanata, pruža usluge karijernog savjetovanja svojim studentima, uvodi stručne prakse u kurikulum i sl. U inicijalnom strateškom okviru prepoznato je ukupno 110 dobrih praksi, dok konačan model zrelosti sadrži 65 praksi podijeljenih u četiri ključna procesna područja. 2.2.3 Dimenzije sposobnosti Osnovni koncept svakog modela zrelosti jest sposobnost (engl. capability). U ovom kontekstu, sposobnost označava mogućnost institucije da osigura obrazovanje i usluge koje pruža studentima na način da podržavaju i unapređuju razvoj njihovih vještina zapošljivosti te zaposlenje po završetku studija. Slijedeći sinergijsku logiku organizacijskih sposobnosti (Marshall, 2006.) i krenuvši od ideje modela zrelosti kao strateškog okvira, dimenzije organizacijske sposobnosti u ovom istraživanju predložene su u formi Demingovog ciklusa (engl. Plan-Do-Check-Act, PDCA) s četiri faze koje se iterativno ponavljaju planiranje, provedba, provjera i poboljšanja (Borys, Milosz, i Plechawska- Wojcik, 2012.). Dimenzije sposobnosti definirane na način da slijede PDCA ciklus karakteriziraju proces strateškog planiranja. 8
Jedan od primjera kako ovaj pristup utječe na sveukupnu zrelost visokog učilišta u podržavanju i poticanju zapošljivosti diplomanata je sljedeći: ako VU pruža određenu podršku studentima u izvannastavnim aktivnostima, ali bez ikakvih aktivnosti na razini planiranja implementacije tih aktivnosti ili mehanizama njihove evaluacije, sveukupna zrelost tog procesa bit će niža. 2.2.4 Kriteriji za ocjenjivanje sposobnosti Svrha kriterija za ocjenjivanje sposobnosti jest rangirati učinkovitost svake od praksi pojedinog procesa na predefiniranoj skali koja može biti kvalitativna ili kvantitativna. Skala za ocjenu sposobnosti zapravo predstavlja razine zrelosti. U predloženom modelu zrelosti, kriteriji za ocjenjivanje sposobnosti pokazuju koliko dobro visoko učilište obavlja svaku pojedinu praksu prema svim dimenzijama sposobnosti. Obično su kriteriji za procjenu sposobnosti predloženi na skali Likertovog tipa s definiranim vrijednostima kao što su (prilagođeno prema Marshall i Mitchell, 2003.): ne prakticira se/nije adekvatno, inicijalno, djelomično adekvatno, u velikoj mjeri adekvatno, potpuno adekvatno. U modelu zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera, razine zrelosti definirane su u formi tekstualnih opisnica za svaku praksu te se na taj način ujedno pružaju smjernice visokim učilištima za postizanje više razine zrelosti pojedine prakse. Slika 3. prikazuje hijerarhijsku strukturu modela zrelosti te ukazuje na veze između njegovih glavnih elemenata. Slika 3. Hijerarhijska struktura modela zrelosti za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera, prilagođeno prema (Paulk et al. 1993) 9
2.3. Koraci razvoja/dizajna modela zrelosti Istraživanje je provedeno kroz slijedeći prilagođenu metodologiju za izgradnju modela zrelosti u pet koraka (Mettler 2010): 1) Prepoznavanje potrebe ili prilike 2) Definiranje opsega 3) Razvoj modela 4) Evaluacija modela 5) Održavanje daljnjeg razvoja modela. Preliminarna metodologija za razvoj modela zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera (Pažur Aničić and Divjak, 2015) prezentirana je na konferenciji 9th annual International Conference of Education, Research and Innovation (ICERI 2015) koja se održala u Sevilli, Španjolska, u studenom 2015. godine. Slika 4. prikazuje osnovne istraživačke metode korištene u svakom koraku razvoja modela zrelosti, opisane detaljnije u nastavku. SIika 4. Koraci razvoja modela zrelosti prema (Mettler, 2010.) i korištene istraživačke metode 2.3.1 Prepoznavanje potrebe ili prilike U inicijalnoj fazi razvoja modela zrelosti važno je prepoznati potrebu za razvojem takvog modela. U kontekstu podrške diplomantima u ranom razvoju karijera, potreba je vidljiva iz strateških dokumenta i politika na EU i nacionalnoj razini, kao i relevantnih projekata te znanstvenih radova. Za detaljnu razradu potrebe za ovakvim modelom za visoka učilišta u području IKT-a, proveden je sustavan pregled literature znanstvenih radova u području obrazovanja i razvoja karijera diplomanata u području IKT-a. Kao što je spomenuto, ova sveobuhvatna analiza obuhvatila je 761 rad na razini sažetka te analizu 155 radova u cijelosti, prema 10 istraživačkih pitanja vezanih uz razvoj i provođenje kurikuluma, znanja i vještine budućih IKT stručnjaka, nastavne metode, suradnju između visokog obrazovanja i poslodavaca te buduće zaposlenje i razvoj karijera IKT stručnjaka na tržištu rada. 10
Temeljem rezultata analize sadržaja, klasteriranja i analize društvenih mreža, rezultati ukazuju na potrebu za sveobuhvatnijim i strateškim pristupom obrazovanju budućih IKT stručnjaka, uključujući potporu njihovom razvoju karijera u okviru formalnog procesa visokog obrazovanja. 2.3.2 Definiranje opsega S obzirom da je sustav visokog obrazovanja veoma dinamičan i kompleksan, važno je definirati opseg istraživanja kako bi se oblikovalo daljnje istraživanje i stavio fokus na važne elemente. U kontekstu elemenata modela zrelosti, definiranje opsega je istovjetno određivanju ključnih procesnih područja i pripadajućih procesa koji imaju utjecaj na povećanje kapaciteta zapošljivosti diplomanata u okviru visokih učilišta. U ovoj fazi istraživanja provedena je analiza sadržaja različitih strateških dokumenata na razini institucija visokog obrazovanja, kako bi se odredila ključna procesna područja. Rezultati su dopunjeni i rezultatima provedenih fokus grupa sa stručnjacima 1, provedenima s dva osnovna cilja: odrediti najvažnija ključna procesna područja na visokim učilištima u pripremi studenata za njihov rani razvoj karijera i odrediti ključne osobe na visokim učilištima koje mogu pomoći u određivanju praksi koje doprinose zapošljivosti studenata. Ova faza istraživanja rezultirala je s definiranjem četiriju ključnih procesnih područja: strateško planiranje zapošljivosti diplomanata, razvoj i provođenje kurikuluma, podrška studentima te izvannastavne aktivnosti. 2.3.3 Razvoj modela Treća faza u razvoju modela zrelosti je najopsežnija te podrazumijeva definiranje svih relevantnih praksi u okviru prethodno definiranih ključnih procesnih područja. Preliminarna lista praksi razvijena je temeljem provedene analize sadržaja strateških dokumenata i stručnih radova vezanih uz visoka učilišta, no za završno definiranje relevantnih praksi bilo je potrebno provesti nekoliko istraživanja studija slučaja na različitim visokim učilištima u Europi. Istraživanje studije slučaja predstavlja najopsežniju istraživačku metodu korištenu u ovom istraživačkom projektu te je stoga detaljnije opisana u nastavku ovog poglavlja. Istraživanje studija slučaja je kvalitativna istraživačka metoda koja pruža "jedinstven primjer stvarnih ljudi u stvarnim situacijama, omogućujući čitateljima da razumiju ideje jasnije nego njihovom prezentacijom samo kroz apstraktne teorije i principe" (Cohen i dr., 2011., str. 289). Prema Yinu (Yin, 2014.), istraživanje studije slučaja provodi se u pet koraka: 1) Faza dizajna 2) Faza pripreme 3) Faza prikupljanja 4) Analiza podataka 5) Dijeljenje rezultata. Cilj istraživanja studije slučaja bio je prikupiti informacije s visokih učilišta o njihovim praksama koje potiču bolju zapošljivost diplomanata prema četiri ključna procesna područja. Istraživanje studije slučaja uključuje polu-strukturirane intervjue s ključnim osobama na visokim učilištima kao što su prorektori za studente i studijske programe, nastavnici, studenti, voditelji centara 1 Fokus grupe provedene su tijekom radionice Strateško planiranje u visokom obrazovanju, održane u Varaždinu od 9. do 11. srpnja 2015. godine, u okviru projekta IP-2014-09-7854 Razvoj metodološkog okvira za strateško odlučivanje u visokom obrazovanju - primjer implementacije otvorenog učenja i učenja na daljinu - HigherDecision (http://higherdecision.foi.hr/) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. 11
za razvoj karijera i savjetnici u tim centrima, stručnjaci za osiguranje kvalitete te ostale ključne osobe koje mogu pružiti informacije o procesima i praksama na visokim učilištima vezano uz razvoj karijera diplomanata. Odabir institucija na kojima je provedeno istraživanje temelji se na nizu različitih kriterija, od kojih je najvažniji razvoj sveobuhvatne institucionalne podrške razvoju karijera diplomanata. Ukupno je provedeno 27 intervjua s predstavnicima sljedećih visokih učilišta: 1) Austrija, Wirtschaftsuniversität Wien (https://www.wu.ac.at/en/) 2) Republika Srbija, Sveučilište u Beogradu, Fakultet organizacionih nauka (http://www.fon.bg.ac.rs/eng/) 3) Švedska, University West (http://www.hv.se/en) 4) UK, Škotska, The University of Edinburgh (http://www.ed.ac.uk/) Kao dodatak istraživanju studije slučaja na visokim učilištima, za razvoj modela zrelosti za podršku studentima u ranom razvoju karijera bilo je također važno uključiti perspektivu ostalih relevantnih dionika. Povratne informacije različitih grupa dionika (studenti, alumni, poslodavci, nastavno osoblje, upravljačke i potporne institucije u okviru sustava visokog obrazovanja) prikupljeni su kroz fokus grupe održane u okviru okruglog stola Obrazovanje za zapošljivost studenata u ICT-u održanog na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, u studenome 2015. godine. Završni rezultat ove treće faze u razvoju modela zrelosti je lista od 110 praksi prepoznatih kao važnih za podršku razvoju kapaciteta zapošljivosti studenata u okviru visokih učilišta prema četiri ključna procesna područja: 15 u području strateškog planiranja zapošljivosti diplomanata, 35 u području razvoja kurikuluma, 34 u području podrške studentima i 26 u području izvannastavnih aktivnosti. Ova lista praksi predstavlja strateški okvir za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera, u okviru visokih učilišta. Osim prema četiri ključna procesna područja, prakse su također organizirane prema dimenzijama organizacijske sposobnosti koje označavaju razinu implementacije pojedine prakse: planiranje (plan), provedba (do), provjera i kontrola implementacije pojedine prakse i njezinih učinaka (check) te predstavljanje novih ideja za poboljšanje prakse u idućem ciklusu planiranja (act). Inicijalna lista praksi prezentirana je na 25-oj jubilarnoj konferenciji European Access Network (EAN) pod nazivom Retrospective for Perspective Access and Widening Participation 1991-2041 održanoj Dublinu, Irska, u svibnju 2016. godine. 2.3.4 Evaluacija modela Završni je model zrelosti evaluiran na dvije razine provjera valjanosti i pouzdanosti. Valjanost modela odgovara na pitanje kako rezultati istraživanja odražavaju stvarnost dok se pouzdanost, poznata i kao konzistentnost, odnosi na opseg u kojem se rezultati istraživanja mogu ponoviti tijekom vremena ili kroz različite grupe ispitanika (Cohen, Manion i Morrison, 2011.) (Merriam i Tisdell, 2015.). Kako bi se osigurala konstruktna i sadržajna valjanost modela, korišteno je znanje stručnjaka. Ukupno je 22-oje eksperata te 12-ero studenata procjenjivalo 110 praksi sadržanih u strateškom okviru koristeći skalu 0 ne mogu odgovoriti, 1 nije relevantna, 2 važna (ali nije neophodna) i 3 - neophodna, ali su također i naznačili da li pojedina praksa pripada u ključno procesno područje strateškog planiranja, razvoja i provođenja kurikuluma, podrške studentima ili izvannastavnim aktivnostima. Pojam stručnjaka u ovom kontekstu podrazumijeva različite dionike visokog obrazovanja, uključujući menadžere u visokom obrazovanju, nastavno osoblje, nenastavno osoblje, alumnije, poslodavce te predstavnike upravljačkih i potpornih institucija. Evaluacije koje su proveli 12
stručnjaci dodatno su provjerene kroz fokus grupe s interesnim dionicima provedene u okviru okruglog stola Kako visoka učilišta podržavanju razvoj karijera studenata? održanog u sklopu Tjedna karijera u svibnju 2016. godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Sudionici fokus grupa također su za svaku praksu označili da li je implementirana na razini planiranja, provođenja, provjere ili poboljšanja (PDCA) u ciklusu strateškog planiranja. Pouzdanost modela zrelosti kreiranog u okviru ovog projekta provjerena je kroz primjenu modela na nekoliko visokih učilišta u Republici Hrvatskoj koji provode studijske programe u području IKT-a: 1) Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija 2) Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva 3) Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike 4) Veleučilište VERN kroz intervjue s osobama koje mogu pružiti dobar uvid u razinu zrelosti za pojedinu praksu implementiranu na instituciji. Pokazalo se da je model primjenjiv na institucije različitih veličina i strukture. Ova faza rezultirala je završnim modelom zrelosti koji sadrži 65 praksi u četiri ključna procesna područja: 13 u području strateškog planiranja zapošljivosti diplomanata, 26 u okviru razvoja i provođenja kurikuluma, 16 u okviru podrške studentima te 10 u području izvannastavnih aktivnosti. Također je pružila i generalan uvid u zrelost institucija visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u području IKT-a. 2.3.5 Održavanje daljnjeg razvoja modela Održavanje daljnjeg razvoja modela važno je s obzirom na promjene koje se događaju u organizacijama tijekom vremena, a jednako tako i promjene na tržištu rada te u sustavu visokog obrazovanja. Stoga je važno kontinuirano nadograđivati model kako bi ostao primjenjiv u praksi. 13
3. Rezultati istraživanja Rezultati istraživanja prezentirani su u tri oblika: strateški okvir koji sadrži ukupno 110 praksi prepoznatih kao značajnih za razvoj karijera diplomanata u okviru institucija visokog obrazovanja, podijeljenih u četiri ključna procesna područja: 15 u području strateškog planiranja zapošljivosti diplomanata, 35 u području razvoja i provođenja kurikuluma, 34 u području podrške studentima i 26 u području izvannastavnih aktivnosti (Poglavlje 3.1.) model zrelosti koji sadrži ukupno 65 praksi prepoznatih kao najvažnijih nakon provedene evaluacije strateškog okvira: 13 u području strateškog planiranja zapošljivosti diplomanata, 26 u okviru razvoja i provođenja kurikuluma, 16 u okviru podrške studentima te 10 u području izvannastavnih aktivnosti. Svaka praksa u modelu zrelosti svrstana je u određeno procesno područje i dimenziju organizacijske sposobnosti na kojoj je implementirana (planiranje, provedba, provjera i poboljšanja), uz detaljan opis pet razina zrelosti prema sljedećim kategorijama: ne prakticira se/nije adekvatno, inicijalno, djelomično adekvatno, u velikoj mjeri adekvatno, potpuno adekvatno (Poglavlje 3.2.) rezultati o uspješnosti pripreme diplomanata za rani razvoj karijera na institucijama visokog obrazovanja dobiveni kroz primjenu modela zrelosti na četiri visoka učilišta u Republici Hrvatskoj koji provode studijske programe u području IKT-a (Poglavlje 3.3.). 14
3.1. Strateški okvir za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera Plan Do Check Act Practices related to strategic planning Procedures for re(development) of institutional strategies and policies are defined. Information from tracer studies are used in the (re)development of institutional strategies and policies. Inputs from students are included in the (re)development of institutional strategies and policies. Inputs from relevant stakeholders are included in the (re)development of institutional strategies and policies. Inputs from (inter)national policy documents are used in the (re)development of institutional strategies and policies. Inputs from relevant higher education institution (HEI) organizational units are included in the (re)development of institutional strategies and policies. Employability of graduates is addressed in institutional strategies and policies. Institutional strategies and policies are communicated across the higher education institution. Institutional strategies and policies are accompanied with action plans. Initiatives supporting graduates employability are addressed in action plans. Procedures for monitoring of institutional strategies and policies are defined. Reports on success of action plans are collected from different organizational units within HEI. Feedback from student satisfaction survey is used for better understanding of institutional strategy success. Strategy success or failure is analysed before starting with new strategic planning process within HEI. Compliance of strategy with changes in the external or internal environment is checked. Plan Do Practices related to curriculum design and delivery Procedures for curriculum design and development are established at the institutional level. Curriculum development is guided with student centred approach in which employability skills are considered to be inter-related and need to be developed incrementally across the curriculum. Inputs from employers are included in curriculum design and development process. Construction of learning outcomes is based on relevant national and international frameworks. Departments work together on creation of coherent content for a certain study programme. New pedagogic approaches that contribute to the achievement of learning outcomes are planned within the process of curriculum design. Formal procedures for student internship are established. Provision of elective courses in curriculum is planned. Procedures and guidelines for the evaluation of teacher work are established. Continuous professional development of teachers is encouraged. Support for teachers to implement new technology in courses is provided. Curriculum is delivered in partnership with industry. Career development content is included in curriculum. Professional and generic skills important for employability in the subject area are addressed in learning outcomes. Interrelation between content of different courses is established. 15
Check Act Teaching methods encourage independent, active learning and engagement with tasks (every student as a researcher/practitioner). Curriculum contains embedded work related activities. Student internship is an integral part of curriculum. High-levels of student choice and 'self-selected' courses are offered within curriculum. Student theses are done in cooperation with the industry. Teaching and learning activities are taking place in adequate working environment. Teaching and learning activities are supported with e-learning system. Assessment methods include students self-assessment and peer assessment. Students are provided proper feedback on the achievement of learning outcomes. Teacher performance is evaluated by students. Teachers receive peer feedback for their work. Curriculum relevance, consistency, practicality and effectiveness are monitored. Student feedback on curriculum implementation is collected. Quality of the assessment of student work is monitored. Feedback on internship is collected from students and employers. Control mechanism based on the evaluation of teacher performance are established. Changes in internal or external environments are trigger for changes in curriculum. Communication with the relevant stakeholders is done in order to ensure regular update of learning outcomes in line with the labour market needs. Strengths and weaknesses of current study programme are discussed prior to new curriculum design and development. Results of teacher performance are discussed for the potential improvement. Plan Do Check Practices related to student support Careers development service for students is established. Annual action plan for the careers development service is prepared. Institution has signed partnership agreements with employers regarding the activities related to employability. Graduate profiles for study programmes are available to students entering the university. Framework for the provision of student academic development is established. Information on job opportunities and labour market is available to students. Information about alumni employment and career is available to students. Career information is available to student through the organized career fair. Service of reviewing and correcting job application is offered to students. Simulation of job interviews is provided to students in collaboration with employers. Institution provides assistance to employers in recruiting new employees. Visits to companies are organized for students. Employer invited lectures or workshops are organized for students. Alumni invited lectures are organized for students. Individual career counselling is offered to students. Psychometric testing is available to students. Alumni database is established. Students are encouraged and supported to conduct their own portfolio. Support for student academic development is provided. Student peer support activities regarding academic and social development are provided. Personal tutoring system for students is organized. Mentorship for excellent students is provided. Support for students with disabilities is provided. Information on the number of students using career services is collected. 16
Act Analytical data is used for monitoring of the reach of online student engagement with careers service information. Information on the number of students attending career fair is collected. Students feedback on the usefulness of career services provided is collected. Students engagement in career services activities is monitored and regulated. Information about the graduates employment are collected. Information on graduates satisfaction and readiness for work are collected. Student peer support system is monitored. Personal tutor monitors student progress. Evaluation of careers service activities is done. Personal tutor reacts on student progress. Plan Do Check Act Practices related to extracurricular activities Framework for support of student extra-curricular activities is established. Framework for supporting student entrepreneurship initiatives is established. Framework for support of student organizations is established. Student organizations prepare annual plans of their activities. Institution has established system of student representatives. Student representatives develop strategic plan. Students are provided with adequate working environment for their extra-curricular activities. Students are given support to work on their own projects. Student are encouraged to participate in different competitions. Students are offered different summer programmes. Students are offered volunteering opportunities. Students are offered different sports activities. Institution provides students with entrepreneurship education. Institution provides support for student start-ups. Students are involved in the work of student organizations. Teachers support work of student organizations through mentorship programme. Collaboration with different HEI stakeholders is established through the work of student organizations. Students elect their representatives. Student representatives are gathering feedback from students on different issues. Student representatives participate in different committees within HEI. Student achievement in extra-curricular activities is recognized. Work of student organizations is monitored at the institutional level. Work of student representatives is guided and monitored by institutional staff. Potential improvements in support of student extra-curricular activities are discussed at the institutional level. Report on student organizations is provided to HEI management. Potential improvements in the student representatives system are discussed at the institutional level. 17
3.2. Model zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera 3.2.1. Prakse vezane uz ključno procesno područje Strateško planiranje Plan Practice Not assessed Initial Partially adequate Largely adequate Fully adequate Procedures for re(development) of institutional strategies are defined. Information from graduate studies are used in the (re)development of institutional strategies. Procedures for (re)development of institutional strategies are not defined. Information from graduate studies are not used in the (re)development of institutional strategies. Procedures for (re)development of institutional strategies are defined ad hoc as informal guidelines and used Information from graduate studies are used informally and inconsistently in the (re)development of institutional strategies. Procedures for (re)development of institutional strategies are formally defined, but used Information from graduate studies are used formally, but inconsistently for (re)development of institutional strategies. Procedures for (re)development of institutional strategies are formally defined, available to all staff and used consistently in defined timeframes. Complete information from graduate studies formally guide decisions in the process of strategy (re)development, but without documented reflection. Procedures for (re)development of institutional strategies are formally defined, available to all staff, used consistently in defined timeframes and the process of their application is documented for further improvements. Complete information from graduate studies explicitly and formally guide decisions in the process of strategy (re)development, with documented reflection on the usage of information from graduate studies. Inputs from students are included in the (re)development of institutional strategies. Inputs from students are nor collected nor used in the (re)development of institutional strategies. Inputs from students are collected and used informally and inconsistently in the (re)development of institutional strategies. Inputs from students are collected formally, but used inconsistently in the (re)development of institutional strategies. Inputs from students are collected formally and used consistently to guide decision in the process of strategy (re)development, but without documented reflection. Inputs from students are collected formally and used completely and consistently to guide decisions in the process of strategy (re)development, with documented reflection on the usage of collected inputs. 18
Do Practice Not assessed Initial Partially adequate Largely adequate Fully adequate Inputs from relevant stakeholders are included in the (re)development of institutional strategies. Inputs from relevant HEI organizational units are included in the (re)development of institutional strategies. Employability of graduates is addressed in institutional strategies. Inputs from relevant stakeholders are nor collected nor used in the (re)development of institutional strategies. Inputs from relevant HEI organizational units are nor collected nor used in the (re)development of institutional strategies. Institutional strategies do not address employability of graduates. Inputs from some relevant stakeholders are collected and used informally and inconsistently in the (re)development of institutional strategies. Inputs from some HEI organizational units are collected and used informally and inconsistently in the (re)development of institutional strategies. Employability of graduates is indirectly addressed in institutional strategies. Inputs from some relevant stakeholders are collected formally, but used inconsistently in the (re)development of institutional strategies. Inputs from some HEI organizational units are collected formally, but used inconsistently in the (re)development of institutional strategies. Employability of graduates is explicitly addressed in institutional strategies but without defined key performance indicators. Inputs from all relevant stakeholders are collected formally and used consistently to guide decisions in the process of strategy (re)development, but without documented reflection. Inputs from all relevant HEI organizational units are collected formally and used consistently to guide decisions in the process of strategy (re)development, but without documented reflection. Employability of graduates is explicitly addressed in institutional strategies with defined key performance indicators but it is not in the core part of institutional strategies (part of its mission/vision). Inputs from all relevant stakeholders are collected formally and used completely and consistently to guide decisions in the process of strategy (re)development, with documented reflection on the usage of collected inputs. Inputs from all relevant HEI organizational units are collected formally and used completely and consistently to guide decisions in the process of strategy (re)development, with documented reflection on usage of collected inputs. Employability of graduates is explicitly addressed with defined key performance indicators and it presents the core of institutional strategies (part of its mission/vision) or there is a separate employability strategy. 19
Check Practice Not assessed Initial Partially adequate Largely adequate Fully adequate Institutional strategies are communicated across the higher education institution. Institutional strategies are accompanied with action plans addressing the graduate employability. Monitoring procedures regarding the implementation of institutional strategies are defined. Institutional strategies are not communicated across the HEI in any form. Institutional strategies are not accompanied with action plans or the existing actions plans are not connected to strategies. Monitoring procedures regarding the implementation of institutional strategies are not defined. Institutional strategies are available via institutional document repository but information about their availability is not distributed across the institution. Institutional strategies are supported by informal and inconsistent action plans created by some organization units without formal institutional guidelines. Monitoring of institutional strategies implementation is done ad hoc, informally and Institutional strategies are available through some institutional document repository and information about their availability is distributed across the institution but without the instruction on the expected use of strategy by particular organizational units. Institutional strategies are supported by formal action plans created by most organization units according to the formal institutional guidelines but without their approval from management or plans for further actions/reporting. Monitoring procedures regarding the implementation of institutional strategies are formally defined based on the reports from action plans but used Institutional strategies are available through some institutional document repository, information about their availability is distributed across the institution with the instructions on the expected use of strategy by particular organizational units. Institutional strategies are supported by formal action plans approved by the management, covering all the aspects of strategy including the strict definition of activities, goals and deadlines. Institution has formally defined procedures based on the reports from action plans, available to the staff and used consistently for monitoring of strategies implementation. Institutional strategies are available through institutional document repository, information about their availability is distributed across the institution with the instructions on the expected use of strategy by particular organizational units, supported with guidelines and reporting documentation regarding the strategy success. Institutional strategies are supported by formal action plans approved by the management, covering all the aspects of strategy including the strict definition of activities, goals and deadlines as well as the reporting instructions. Institution has formally defined procedures based on the reports from action plans, available to the staff, and used consistently for monitoring of strategy implementation with the results being documented for further improvements. They also include the external check. 20
Act Practice Not assessed Initial Partially adequate Largely adequate Fully adequate Reports on success of action plans are collected from different organizational units. Feedback from student satisfaction survey is used for better understanding of strategy success. Compliance of strategy with changes in the external and internal environment is checked. Strategy success is analysed before starting new strategic planning process. Success reports of action plans are not collected from any of the organizational units. Feedback from student satisfaction survey is not used for better understanding of strategy success or failure. Compliance of strategy with changes in the external or internal environment is not checked. Strategy success or failure is not analysed before starting new strategic planning process. Success reports of action plans are collected on ad hoc basis, informally and inconsistently from some organizational units. Feedback from student satisfaction survey is collected and used informally, partially and Compliance of strategy with changes in the external or internal environment is checked on ad-hoc basis, informally and Strategy success or failure is analysed on ad-hoc basis, informally and inconsistently, without using the reports on action plans. Success reports of action plans are collected from most of the organizational units in a free form without formally predefined instructions that would cover all the aspects of action plans. Feedback from student satisfaction survey is collected formally on regular basis, but used inconsistently for better understanding of strategy success. Compliance of strategy with changes in the external or internal environment is formally checked on regular basis but used inconsistently and informally for suggestions on further improvements. Strategy success or failure is formally analysed based on the reports on action plans, although Success reports of action plans are collected annually from all the organizational units, being prepared according to formal instructions and including information about all the activities, goals and deadlines. Feedback from student satisfaction survey is collected formally and used consistently for better understanding of strategy success, but without documented reflection. Compliance of strategy with changes in the external or internal environment is formally checked on regular basis and used consistently to guide decisions about further improvements but without documented reflection. Strategy success or failure is analysed formally, including all the data from reports on action plans, but without any documented suggestions for improvements. Success reports of action plans are collected annually from all the organizational units, they are prepared according to formal instructions and include information about all the set activities, goals and deadlines. They are followed by the conclusion about the success of a certain part of action plan. Feedback from student satisfaction survey is collected formally and used consistently for better understanding of strategy success, with documented reflection and suggestions for further improvements. Compliance of strategy with changes in the external or internal environment is formally checked on regular basis and used consistently to guide decision about further improvements, with documented reflection. Strategy success is formally analysed, including all the data from reports on action plans, followed by the documented suggestions for improvements in the next strategic planning cycle. 21