Microsoft Word - IIIZ_OBVEZNI_PRILOZI_PREDAJA.doc

GRAD OTOČAC Obvezni prilozi Plana PRIJEDLOG PLANA Zagreb,svibanj 2015. 1

Naručitelj: GRAD OTOČAC Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr.med.vet. Stručni izrađivač Plana: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE, d.o.o. ZAGREB Direktor Instituta: mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Koordinator izrade Plana: Koordinator i voditelj izrade Plana od strane Instituta: Radni tim: Upravni odjel za upravu i samoupravu od strane Naručitelja: Pročelnik Stevan Uzelac, dipl.uir. Božica Munjić, ing.arh., ovlaštena arhitektica Božica Munjić, ing.arh. Dunja Ožvatić, dipl. ing.arh. Petra Igrc dipl.ing.arh. Karlo Žepčević mag.ing.ek.i zast.prir i mag ing agr. Nikola Adrović mag.ing.aedif. Ana Topić mag.ing.arh.i urb.. Broj elaborata: 1383 RN:10213 2

SADRŽAJ: STR. A. OBRAZLOŽENJE... 4 1.0. Potreba i razlozi izrade... 4 2.0. Pravna osnova za izradu Plana... 8 3.0. Okvirni sadržaj i opseg provedenih izmjena i dopuna... 13 4.0. Izmjene i dopune namjene površina... 14 5.0. Izmjene i dopune tekstualnog obrazloženja... 16 5.1. Izmjene i dopune točke 1.2.2. Prostorno-funkcionalne cjeline... 16 5.2 Izmjena i dopuna točke 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina... 16 5.3 Izmjena i dopuna točke 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja.. 17 5.4. Izmjena i dopuna točke 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za planiranu namjenu površina... 23 5.5. Izmjena i dopuna točke 3.4.1. Prirodne vrijednosti i resursi... 25 5.6. Izmjena i dopuna točke 3.4.2.2. Sustav mjera zaštite... 25 5.7. Izmjena i dopuna točke 3.5.3. Energetski sustav... 46 5.8. Izmjena i dopuna točke 3.7. Sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš. 52 B. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju... 59 C. PRILOZI... 79 3

A. OBRAZLOŽENJE 1.0. POTREBA I RAZLOZI IZRADE Važeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području grada Otočca je Prostorni plan uređenja Grada Otočca (Osnovni plan donesen je u prosincu 2005. godine), s objavom Odluke o donošenju u Službenom vjesniku Grada Otočca br. 9/05. Radi usklađenja s razvojnim potrebama Grada i zakonskom regulativom, te osiguranja njegove bolje provedbe, izrađene su u dosadašnjem periodu I Izmjene i dopune tog Plana donesene 2011. godine s objavom Odluke o donošenju I Izmjena i dopuna PPUG Otočca u Službenom vjesniku Grada Otočca br. 4/2011. Postojeći planski dokument predstavlja određeno ograničenje za realizaciju zahvata u prostoru na dijelu pojedinih naselja u Gradu Otočcu. Potrebe za izmjenom Plana uočene su na više lokacija radi korekcije namjene površina te njezinog usklađenja s razvojnim projektima za koje postoji interes za realizaciju. Radi toga se, a u cilju uklanjanja takvih ograničenja, provode II izmjene i dopune plana, kojim se kroz promjenu namjene korištenja i uređenja prostora stvaraju potrebni preduvjeti za zahvat u prostoru. Površine izvan naselja korigiraju se u naselju Otočac - Podum povećanjem gospodarske namjene poslove - komunalno servisne K3,( lokacija uz postojeću zonu poslovne namjene) i u naselju Ramljani prenamjenom zone posebne namjene u zonu gospodarske namjene proizvodne i poslovne. Unutar zone gospodarske namjene proizvodne te poslovne moguća je prerada kogeneracija - postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu. U gospodarskoj namjeni proizvodnoj, poslovnoj (uslužne, trgovačke, komunalno servisne) i ugostiteljsko turističkoj u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, omogućena je realizacija usluge u prometu uključivo kamp-odmorište. 4

Osim u gospodarskoj namjeni, na području Grada uz javne ceste moguće je uređenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju uslužnim sadržajem u cestovnom prometu. Dio ukupnih napora za poticanje gospodarskog razvitka Grada Otočca, a ujedno i Županije predstavlja i izgradnja određenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja, a vezano uz korištenje energije vode, izgradnjom građevina infrastrukturnih sustava energetskog, gradnjom malih - mini hidroelektrane do 10 MWh. Usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) naročito se odnosi na određivanje neuređenih dijelovi građevinskog područja. Navedeni radovi izrađeni u sklopu ovih II. Izmjena i dopuna mijenjaju dijelove osnovnog planskog dokumenta donesenog 2005. godine (Službeni vjesnik grada Otočca br. 9/05.) te zajedno s istim predstavljaju cjeloviti prostorno-planski dokument za daljnje tumačenje i provedbu. Prostorni obuhvat II Izmjena i dopuna Prostornog Plana uređenja Grada Otočca Ovim II Izmjenama i dopunama obuhvaćeno je više lokacija na kojima se sukladno članku 6. i 7.. Odluke o izradi II izmjena i dopuna Prostornog Plana uređenja Grada Otočca provodi promjena namjene površine. Izvod iz Odluke o izradi. OCJENA STANJA U OBUHVATU CILJANIH IZMJENA I DOPUNA PLANA Članak 6. Od donošenja Odluke o donošenju I. Izmjena i dopuna PPUG OTOČAC u prosincu 2011. godine ( Službeni vjesnik Grada Otočca broj 4/11), došlo se do novih saznanja: - potreba za povećanjem zone gospodarske namjene poslove - komunalno servisne K3, u naselju Otočac - Podum ( lokacija uz postojeću zonu poslovne namjene komunalno servisne) uz osiguranje prostorno planskih uvjeta za razvoj i mogućnost prerade kogeneracija, te učinkovitu proizvodnju topline i struje, koristeći pri tome deponirane materijale koji se nalaze u postojećoj komunalno servisnoj zoni. - usklađenje Plana s potrebama Grada za gradnju građevina od komunalnog i gospodarskog interesa, 5

- mogućnosti korištenja sredstava EU fondova, a u cilju omogućavanja novih investicija radi razvoja komunalne infrastrukture, - potreba za proširenjem građevinskog područja za sva naselja obuhvaćena Prostornim planom uređenja grada Otočca, temeljem konkretnih zahtjeva građana -potreba za stvaranjem preduvjeta koji će omogućiti iskorištavanje sunčeve energije - usklađenje Plana s važećim Prostornim planom uređenja Ličko-senjske Županije gdje su definirani uvjeti - kriteriji izgradnje malih HE na području Ličko- senjke županije, CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA II IZMJENA I DOPUNA PLANA Članak 7. Ciljevi i programska polazišta su: - osiguranje prostorno planskih uvjeta za razvoj - povećanje zone gospodarske namjene poslove - komunalno servisne K3, u naselju Otočac - Podum ( lokacija uz postojeću zonu poslovne namjene komunalno servisne) uz mogućnost prerade materijala koji se nalaze u postojećoj komunalno servisnoj zoni kogeneracija učinkovita proizvodnja topline i struje. - korekcija građevinskog područja za sva naselja obuhvaćena PPUGO-a. - izgradnja građevina infrastrukturnih sustava - energetkog sustava - elektroenergetika male hidroelektrane na vodotoku Gacka Pri izradi II Izmjena i dopuna potrebno je voditi brigu o ciljevima i programskim polazištima određenim u prostorno planskoj dokumentaciji višeg reda Prostornom planu Ličko-senjske Županije. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno-planska rješenja Odlukom o izradi II izmjena i dopuna Prostornog Plana uređenja Grada Otočca, utvrđeno je da se u sklopu izrade ovog Plana ne predviđa priprema posebnih stručnih podloga. Kao stručna podloga koristiti će se raspoloživa dokumentacija lokalne samouprave (relevantne odluke, elaborati i studije) te dokumentacija prostora koju iz područja svog djelokruga osiguravaju tijela i osobe određene posebnim propisima uz očitovanje Zavoda za prostorno uređenje Ličko-senjske županije. Popis sektorskih dokumenata i propisa primijenjenih prilikom izrade Plana Za potrebe izrade II izmjena i dopuna Prostornog Plana uređenja Grada Otočca stručnom izrađivaču bili su na raspolaganju sektorski dokumenti Male HE Koncepcijsko rješenje građevinski elaborat za prethodno energetsko odobrenje (MHE Tonković vrelo, MHE Majerovo vrelo) - izrađivač Elektroprojekt d.d. Zagreb. 6

Tijekom izrade II izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca poštivani su u njegovoj izradi niže navedeni propisi. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03; 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14) Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/13, 47/14) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14) Zakon o zračnom prometu (NN 69/09, 84/11, 54/13, 127/13, 92/14) Zakon o javnim cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14, 152/14) Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/!3, 71/14) Zakon o genetskim modificiranim organizmima (70/05, 137/09, 28/13, 46/14) Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14) Zakon o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/!3) Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 147/04, 79/07, 38/09, 127/10) Zakon o koncesijama (NN 143/12) 7

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11) Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjenom pokretljivost (NN 78/13) Pravilnik o određivanja zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (NN 86/2004, 138/04) Pravilnik o jednostavnim radovima i drugim građevinama i radovima (NN 79/14) Uredba o određivanju građevina od važnosti za republiku hrvatsku (NN 6/2000, 68/2003 Strategija gospodarenja otpadom republike hrvatske (NN 130/2005) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN64/14) Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš ( NN 64/08) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (88/2014) 2.0. PRAVNA OSNOVA ZA IZRADU PLANA Pravna osnova za izradu i donošenje II Izmjena i dopuna Plana je Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine«broj 153/13). Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN br. 153/13) Grad Otočac donio je temeljem članka 86. Odluku o izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca. Predmetna Odluka donesena je od strane Gradskog vijeća Grada Otočca na sjednici održanoj 2. listopada 2013. godine s objavom u službenom glasilu Grada Otočca Službenom vjesnilku Grada Otočca br. /2014. 8

Tim dokumentom utvrđena je potreba provedbe Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Otočca, vezano uz usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13), usklađenje sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana Ličkosenjske županije, kako bi se dobio planski dokument koji će predstavljali kvalitetnu podlogu za daljnju izgradnju. Pri izradi II Izmjena i dopuna potrebno je voditi brigu o ciljevima i programskim polazištima određenim u prostorno planskoj dokumentaciji višeg reda Prostornom planu Ličko-senjske Županije ( Županijski glasnik, br.16/02, 17/02, 19/02, 24/02, 3/05, 3/06, 15/06, 19/06, 13/10, 22/10 i 19/11). Odlukom o izradi II Izmjena i dopuna Prostornog plana definirani su člankom 4. razlozi za izmjene i dopune PPUG Grada Otočca, člankom 6. ocjena stanja u obuhvatu izmjena i dopuna, člankom 7. ciljevi i programska polazišta izmjena i dopuna te člankom 10. popis tijela i osoba određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve. RAZLOG ZA IZRADU II IZMJENA I DOPUNA PLANA Članak 4. Osnovni razlozi za izradu II IZMJENA I DOPUNA PLANA su: - Povećanje zone gospodarske namjene poslove - komunalno servisne K3, u naselju Otočac- Podum ( lokacija uz postojeću zonu poslovne namjene komunalno servisne) uz mogućnost prerade kogeneracija - učinkovita proizvodnja topline i struje. - Korekcija građevinskog područja - temeljem zahtjeva građana za sva naselja obuhvaćena PPUGO-a. - Usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13), a naročito da se odrede neuređeni dijelovi građevinskog područja i izgrađeni dijelovi tih područja planirani za urbanu preobrazbu u skladu sa Zakonom. - Izgradnja građevina infrastrukturnih sustava - energetskog sustava - elektroenergetika male hidroelektrane HE na vodotoku Gacka usklađenje sa Županijskim planom. -Stvaranje preduvjeta za omogućavanje iskorištavanja sunčeve energije. -Usklađenje sa zakonskim propisima donesenim nakon usvajanja Prostornog plana uređenja grada Otočca, te u skladu s tim i novelacija planerskih stavova vezana za potrebe zaštite okoliša, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti. Članak 10. Zahtjeve (podaci, planske smjernice i dokumenti) iz područja svog djelokruga za potrebe izrade II IZMJENA I DOPUNA Plana Grad Otočac će zatražiti od nadležnih javnopravnih tijela: 9

- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb, - Ministarstvo kulture RH, Konzervatorski odjel u Gospiću - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH - Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH - Ministarstvo unutarnjih poslova RH, PU Ličko-senjska - Ministarstvo obrane RH, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša - Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar u Otočcu -Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured u Otočcu, Odjel za zaštitu i spašavanje - Hrvatske autoceste, Zagreb - Hrvatske ceste, Sektor za studije i projektiranje, Zagreb - Hrvatske ceste, Ispostava Gospić - Hrvatska elektroprivreda, HEP Proizvodnja, Zagreb - Hrvatska elektroprivreda, DP Elektrolika, Gospić - Hrvatska pošta, Gospić - HT Hrvatske telekomunikacije, Sektor za dokumentaciju i telekomunikacijsku infrastrukturu - Hrvatski telekom, TKC Gospić - Hrvatske vode, VGO Rijeka - Ličko-senjska županija, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode, te komunalno gospodarstvo - Ličko-senjska županija, Županijski zavod za prostorno planiranje, razvoj zaštitu okoliša -Županijska uprava ceste, Gospić - Plinacro d.o.o., Zagreb - Komunalac Otočac II Izmjene i dopune plana izrađuju se sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispr. i 163/ 04). Nositelj izrade II Izmjena i dopuna Plana je stručno upravno tijelo za obavljanje poslova prostornog uređenja - Jedinstveni upravni odjel. Odgovorna osoba za praćenje izrade plana je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela. 10

Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Otočca treba provesti: promjene u prostornoj lokaciji razvoj i uređenje prostora / površina - građevinsko područje naselja - Brlog, Brloška Dubrava, Čovići, Dabar, Doljani, Drenov Klanac, Glavace,Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Ličko Lešće, Lipovlje, Otočac, Podum, Ponori, Prozor,Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare i Švica promjene u prostornoj lokaciji razvoj i uređenje prostora /površina izvan naselja - gospodarska namjena proizvodna-poslovna /naselje Otočac, Podum, - posebna namjena prenamjena zone posebne namjene u gospodarsku namjenu /naselje Ramljani promjene u poglavlju Energetski sustav - Dopunski, prirodni drugi izvori energije solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije (iskorištavanje sunčeve energije) kroz uređenje i izgradnju prostora solarnih parkova, kroz individualno korištenje za potrebe pojedinačnih zgrada i korisnika, proizvodna postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10MW te iskorištavanje vodenog potencijala izgradnjom malih-mini hidroelektrane do 10 MWh, promjene u poglavlju Prirodne vrijednosti i resursi - Uvjeti i mjere zaštite prirode - Opći uvjeti te Mjere zaštite za zaštićena i evidentirana područja, Mjere zaštite ekološka mreža, Mjere zaštite - zaštićene i ugrožene vrste, Mjere zaštite šišmiš, Mjere zaštite velike zvijeri, Mjere zaštite ptice, Mjere zaštite vodozemci, Mjere zaštite ribe, Mjere zaštite leptiri, Mjere zaštite podzemna fauna, Mjere zaštite ugrožena i rijetka staništa promjene u poglavlju Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite - obuhvat obvezne izrade Prostornog plana promjene u poglavlju Sprječevanja nepovoljnog utjecaja na okoliš - zaštita od štetnog djelovanja voda temeljem uvjeta hrvatskih voda 11

- zaštita od poplave i proloma hidroakumulacijskih brana, zaštita od požara i tehnoloških eksplozija, zaštita od suše, zaštita od olujnog nevremena,zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane opasnim tvarima u gospodarskim objektima, zaštita tehničkotehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu, mjere zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća, mjere sklanjanja i način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva o opasnostima, mjere evakuacije,mjere zaštite od epidemija i epizotija, protupotresno projektiranje, a sve temeljem studije procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Grada Otočca. Promjene Odredbi za provođenje Plana odnose se na: Izgrađene strukture van naselja Razvoj i uređenje površina izvan naselja Gospodarska namjena proizvodna, pretežito industrijska (I1) i pretežito zanatska (I2) Gospodarska namjena - poslovna (pretežito trgovačko-uslužna i servisno komunalna: K1, K2, K3) Posebna namjena (N) Gospodarske djelatnosti I1, K3 Gospodarske djelatnosti: ugostiteljstvo i turizam (T1-T3). Prometni koridori i površine Elektroopskrba Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti Zaštita kulturne baštine Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš Mjere provedbe Plana Obveza izrade prostornih planova, a sve temeljem usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju 12

3.0. OKVIRNI SADRŽAJ I OPSEG PROVEDENIH IZMJENA I DOPUNA II Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Otočca obuhvatile su sve one dijelove važećeg Plana (Službeni vjesnik Grada Otočca br. 9/05 I 4/08.) koje treba korigirati radi stvaranja potrebnih preduvjeta za realizaciju stambene, gospodarske, javne i društvene izgradnje, zone gospodarske namjene poslovne sa potrebama razvitka Grada Otočca, realizacija infrastrukturnih sustava i mreže proizvodni uređaji hidroelektrane, a sve temeljem važećih prostornih planova Ličko-senjske županije (Službeni glasnik Ličko-senjske županije 16/02, 17/02, 19/02, 24/02, 3/05, 3/06, 15/06, 19/07). Predmetna korekcija Prostornog plana uređenja Grada Otočca radi njegovog usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13) i potreba Grada obuhvatila je: A - Tekstualno obrazloženje B - Odredbe za provođenje C - Kartografske prikaze u mjerilu 1:25.000 i 1:5000. Promjene unutar tekstualnog obrazloženja Plana odnose se na slijedeća poglavlja: 1.2.2. Prostorno-funkcionalne cjeline 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih cjelina 2.3.2. Utvrđivanje građevinskog područja naselja 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za planiranu namjenu površina 3.4.1. Prirodne vrijednosti i resursi 3.4.2.2. Sustav mjera zaštite -Uvjeti i mjere zaštite prirode 3.5.3. Energetski sustav 3.7. Spriječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš Odredbe za provođenje Plana predstavljaju osnovu njegove buduće efikasne i za okoliš prihvatljive realizacije. Upravo radi usklađenja pojedinih Odredbi te njihovog potrebnog detaljnijeg definiranja, uz određivanje planova niže razine sukladno Zakonu o prostornom uređenju izvršena je njihova revizija. 13

4.0. IZMJENE I DOPUNE NAMJENE POVRŠINA Slijedom promjena i dopuna namjene površina, korigiraju se površine za razvoj i uređenje naselja i površine izvan naselja. Površine za razvoj i uređenje naselja korigiraju se u naselju Brlog, Brloška Dubrava, Čovići, Dabar, Doljani, Drenov Klanac, Glavace,Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Ličko Lešće, Lipovlje, Otočac, Podum, Ponori, Prozor,Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare i Švica uz određivanje neuređenih dijelova građevinskog područja. Površine izvan naselja korigiraju se u naselju Otočac - Podum povećanjem gospodarske namjene poslove - komunalno servisne K3, lokacija uz postojeću zonu poslovne namjene i u naselju Ramljani prenamjenom zone posebne namjene u zonu gospodarske namjene proizvodne i poslovne. Unutar zone gospodarske namjene proizvodne te poslovne moguća je prerada kogeneracija - postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu. Kogeneracija koristi otpadnu toplinu koja nastaje uobičajenom proizvodnjom električne energije u termoenergetskim postrojenjima. Prilikom klasične proizvodnje električne energije, dio energije odbacuje se u okoliš kao otpadna toplina, a u kogeneraciji ta toplinska energija postaje korisna. Dakle, osnovna prednost kogeneracije je povećana učinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje služe samo za proizvodnju električne energije te industrijske sustave koji služe samo za proizvodnju pare ili vruće vode za tehničke procese). U gospodarskoj namjeni proizvodnoj, poslovnoj (uslužne, trgovačke, komunalno servisne) i ugostiteljsko turističkoj u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja omogućena je realizacija usluge u prometu uključivo kamp-odmorište. Osim u gospodarskoj namjeni, na području Grada uz javne ceste moguće je uređenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju uslužnim sadržajem u cestovnom prometu, te ih je potrebno urediti i opremiti sukladno 14

posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji gostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14). Definiranje uslužnih sadržaji u cestovnom prometu moguće je uređenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju površina odmorišta je do 3.000 m2, a u području uz D50 i čvor Otočac do 5.000 m2 Promjene infrastrukturnih sustava i mreže elektroenergetika odnose se na dogradnju postojećeg energetskog sustava Grada kroz izgradnju određenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja. Dio ukupnih napora za poticanje gospodarskog razvitka Grada Otočca, a ujedno i Županije predstavlja i izgradnja određenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja, a vezano uz korištenje dopunskih, prirodnih drugih izvora energije, solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije (iskorištavanje sunčeve energije), proizvodna postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW i iskorištavanje vodenog potencijala mini hidroelektrane do 10 MWh, Promjena poglavlja Mjere i uvjeti zaštite povijesnih naselja i dijelova naselja odnose se na utvrđivanje zone zaštite na temelju podataka Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Promjene poglavlja Uvjeti i mjere zaštite prirode odnose se na uvjete i mjere zaštite prirode na temelju podataka Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Promjene poglavlja Sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, a sve temeljem Studije procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Grada Otočca. Temeljem izmjene i dopune namjene površina provedena je korekcija svih kartografskih prikaza Korištenje i namjena prostora / površina, Infrastrukturni sustavi i mreže, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mjerilu 1:25.000, uz izmjene u prikazima građevinskih područja naselja. 15

5.0. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG OBRAZLOŽENJA U okviru naprijed iznesenog generalno utvrđenog opsega Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca mogu se specificirati poglavlja u kojima će se provesti korekcija tekstualnog obrazloženja, te su istim obuhvaćene slijedeće točke: 5.1. Izmjene i dopune točke 1.2.2 Prostorno-funkcionalne cjeline Briše se tablica 3 te zamjenjuje novom tablicom koja glasi: Osnovni kvantifikacijski pokazatelji za navedene tri prostorno-funkcionalne cjeline dati su u narednoj tablici: Tablica 3. Područje Stanovništvo 20011. % Površina naselja ha % Izgrađeno građevin -sko područje * (GP) ha % Gustoća naseljenosti unutar GP st./ha Zapadno 847 9,72 6.172 10,92 120,07 7,96 7,05 Središnje 8813 88,29 41.180 72,84 1345,42 65,50 2,72 Istočno 118 1,99 9.178 16,24 43,40 2,88 6,44 Ukupno Grad 9778 100 56.530 100 1508,89 100 6,44 *Podaci unutar izgrađenog građevinskog područja iskazani su unutar naselja i izvan naselja (građevinsko područje naselja 1396,46 ha +groblje 23,14 + strukture izvan građevinskog područja 89,29 ha = ukupno 1508,89 ha) 5.2. Izmjene i dopune točke 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Briše se treći pasus i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode upisane u upisnik zaštićenih dijelova prirode: Park prirode Velebit, Značajni krajobraz Gacko i Dabarsko polje i Spomenik prirode (hidrološki) Vrela rijeke Gacke. 16

Područje Grada Otočca nalazi se u Nacionalnoj ekološkoj mreži RH prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/2013) i obuhvaća 6 Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove te 3 područja očuvanja značajna za ptice. 5.3. Izmjena i dopuna točke 2.3.2. Utvrđivanje građevinskog područja naselja Brišu se 2. i 3. pasus, te zamjenjuju novim tekstom koji glasi: Naprijed opisana postojeća građevinska područja za 22 naselja u prostoru Grada Otočca obuhvaćaju ukupno danas izgrađeni prostor građevinskog područja u površini od 1508,89 ha (građevinsko područje naselja 1396,46 ha + strukture izvan građevinskog područja 89,29 ha + groblje 23,14 ha = ukupno 1508,89 ha) U odnosu na ukupni prostor navedenih naselja odnosno ukupnu površinu Grada Otočca danas izgrađena građevinska područja naselja čine samo oko 2,67 %. Postojeća građevinska područja naselja obuhvaćena su u okviru planiranih građevinskih područja te prikazana na grafičkim prilozima Plana na katastarskom planu u mj. 1:5000, pri čemu čine dio ukupnog (postojećeg i planiranog) građevinskog područja pojedinog naselja. Detaljni prikaz izgrađenih postojećih građevinskih područja naselja te postignutih prostornih standarda prikazan je u narednoj tabeli: Briše se tablica 15. te zamjenjuje novom tablicom: 17

Tablica 15. KVANTIFICIRANI POKAZATELJI IZGRAĐENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA 2015. GOD (GPN) BRLOG PODRUČJE Broj stan. 2011. Područje naselja ha Gustoća st./ha 279 2918 0.096 BRLOŠKA DUBRAVA 63 1493 0,042 ČOVIĆI DABAR DOLJANI DRENOV KLANAC GLAVACE GORIĆI HRVATSKO POLJE KOMPOLJE KUTEREVO LIČKO LEŠĆE LIPOVLJE OTOČAC PODUM PONORI PROZOR RAMLJANI SINAC 560 1881 0,298 118 9178 0,013 95 4235 0,022 40 2045 0,020 30 2638 0,011 22 390 0,056 187 2514 0,074 346 1379 0,251 522 2601 0,201 709 3040 0,233 214 2091 0,102 4240 2181 1,944 108 1649 0,065 89 1090 0,082 813 3211 0,253 167 3640 0,046 563 3747 0,150 STARO SELO 33 820 0,040 ŠKARE 36 2369 0,015 ŠVICA 464 1420 0,327 unutar naselja Izgrađeni dio GPN ha groblja izvan naselja ukupno 42,84 2,87 0 45,71 23,13 0,17 0 23,3 73,79 0 0 73,79 42,94 0,46 0 43,4 56,34 0,58 0 56,92 28,8 0,07 0 28,87 35,05 0,96 0 36,01 9,53 0,13 0 9,66 36,69 0,48 0 37,17 70,42 2,28 6,15 78,85 49,57 0,51 0 50,08 114,69 1,81 26,15 142,65 34,02 0 0 34,02 277,17 5,76 4,46 287,39 68,8 1,22 11,5 81,52 25,46 0,85 0 26,31 115,64 0,66 0 116,3 47,14 0,61 34,19 81,94 116,54 0,93 6,84 124,31 20,06 0,86 0 20,92 42,21 1,13 0 43,34 65,63 0,8 0 66,43 Gustoća u GPN st./ha Postojeći standard GPN ha/stan. 6,13 0,164 2,70 0,370 7,59 0,132 2,72 0,368 1,67 0,599 1,39 0,722 0,83 1,200 2,28 0,439 5,03 0,199 4,39 0,228 10,42 0,096 4,97 0,201 6,29 0,159 14,75 0,068 1,32 0,755 3,38 0,296 6,99 0,143 2,04 0,491 4,53 0,221 1,58 0,634 0,83 1,204 6,98 0,143 UKUPNO 9778 56530 0,173 1396,46 23,14 89,29 1508,89 6,48 0,154 18

Brišu se 10., 11., 12. i 13. pasus, te zamjenjuju novim tekstom koji glasi: Tako se postojeće izgrađeno područje naselja s 1396,46 ha povećava za dodatni neizgrađeni dio površine 505,38 ha na ukupno planirani prostor građenja naselja dimenzionirana s površinom od 1901,85 ha, u okviru čega postojeći izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja učestvuju sa 73,43%, dok planirana izgradnja u okvirima građevinskih područja naselja obuhvaća samo 26,57% ukupno predviđenih građevinskih područja naselja. Građevinska područja izvan naselja obuhvaćaju prostore gospodarske namjeneproizvodne i poslovne, uključivo postojeće i planirane (istražne) lokalitete za eksploataciju mineralnih sirovina (kamenoloma), manje prostore namijenjene razvoju turizma, športsko-rekreacijske namjene te površine uzgajališta. Ukupna veličina tih površina građevinskog područja izvan naselja iznosi 483,77 ha, s istražnim prostorima mineralnih sirovina (EX 61,64 ha) od čega postojeći lokaliteti zauzimaju 89,29 ha ( oko18,5%), a planirane nove zone obuhvaćaju 332,84 ha ili oko 69% (bez istražnih prostora mineralnih sirovina 61,64 ha) prostora namijenjenog za razvitak i uređenje izvan naselja. Uzevši u obzir ranije iskazane površine građevinskih područja naselja s 1901,85 ha onda sveukupni prostori na kojima je predviđena aktivnost izgradnje i uređenja prostora (uz izuzetak površina infrastrukturnih koridora) iznose 2323,98 ha. U okvirima interne prostorne raspodjele građevinskih područja na karakteristične prostorne cjeline Grada može se konstatirati da se Planom predviđa veće učešće građevinskih područja naselja i izvan naselja (bez prostora kamenoloma) na centralnom dijelu Grada (naselja Brloška Dubrava, Čovići, Kompolje, Ličko Lešće, Prozor, Podum, Otočac, Sinac, Švica) koje iznosi ukupno 1583,09 ha ili oko 65,7% navedenog dijela građevinskog područja naselja Grada Otočca. Na tom je području ujedno predviđeno i najveće povećanje građevinskog područja, koje iznosi 436,09 ha ili 86% novog građevinskog područja u naseljima. Takova raspodjela rezultat je usmjeravanja i koncentracije stanovanja i gospodarskih aktivnosti prostornoprometno najpovoljnijih lokacija za razvitak novih gospodarskih struktura. 19

Brišu se tablice 16 i 17. te zamjenjuju novim tablicama: Detaljni prikaz građevinskih područja s njihovom veličinom i strukturom dat je u priloženim tablicama. Tablica 16. PODRUČJE BRLOG BRLOŠKA DUBRAVA ČOVIĆI DABAR DOLJANI DRENOV KLANAC GLAVACE GORIĆI HRVATSKO POLJE KOMPOLJE KUTEREVO LIČKO LEŠĆE LIPOVLJE OTOČAC PODUM PONORI PROZOR RAMLJANI SINAC STARO SELO ŠKARE Broj stanovnika 2020. Područje naselja ha Gustoća st./ha Izgrađeni i neizgrađeni dio GPN ha unutar naselja groblja izvan naselja ukupno Ostvarena gustoća u GPN st./ha Ostvareni standard GPN ha/stan. 100 2918 0,034 45,33 2,87 0 48,2 2,07 0,482 50 1493 0,033 23,13 0,17 85,24 108,54 0,46 2,171 850 1881 0,452 105,89 1,43 0,88 108,2 7,86 0,127 200 9178 0,022 64,12 0,46 0 64,58 3,10 0,323 25 4235 0,006 56,74 0,58 0 57,32 0,44 2,293 25 2045 0,012 29,2 0,07 34,18 63,45 0,39 2,538 25 2638 0,009 35,05 0,96 0 36,01 0,69 1,440 25 390 0,064 9,53 0,13 6,87 16,53 1,51 0,661 300 2514 0,119 43,46 0,48 0 43,94 6,83 0,146 400 1379 0,290 97,3 2,28 21,31 120,89 3,31 0,302 700 2601 0,269 73,79 0,51 4,35 78,65 8,90 0,112 980 3040 0,322 168,28 1,81 26,15 196,24 4,99 0,200 250 2091 0,120 41,33 0 14,68 56,01 4,46 0,224 5500 2181 2,522 496,46 5,76 42,78 545 10,09 0,099 50 1649 0,030 71,77 1,22 88,58 161,57 0,31 3,231 150 1090 0,138 25,46 0,85 0 26,31 5,70 0,175 950 3211 0,296 157,8 0,66 5,46 163,92 5,80 0,173 200 3640 0,055 47,14 0,61 42,89 90,64 2,21 0,453 650 3747 0,173 156,13 0,93 96,68 253,74 2,56 0,390 10 820 0,012 23,62 0,86 0 24,48 0,41 2,448 10 2369 0,004 42,21 1,13 13,72 57,06 0,18 5,706 ŠVICA 550 1420 0,387 88,11 0,8 0 88,91 6,19 0,162 UKUPNO 12000 56530 0,212 1901,85 24,57 483,77 2410,19 5,57 0,201 20

Kvantificirani pokazatelji - građevinsko područje (GPN) naselja - planska projekcija za 2020. Godinu Tablica 17. Kvantificirani pokazatelji o namjenskoj strukturi građevinskog područja (izvan naselja) Grada Otočca - Planska projekcija za 2020. godinu. (površine iskazane u hektarima - ha) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E3-34,19 ha, Istražni prostor mineralnih sirovina EX -61,64 ha Ukupno - E3 + EX GOSPODARSKA NAMJENA NASELJA proizvodna (I1, I2) poslovna (K1, K2) površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E3(EX) površine uzgajališta - akvakultura (H) poslovna namjena (K3) ugostiteljskoturistička namjena (T1-T3) športsko rekreacijska namjena Sveukupno izgradnja izvan naselja (ha) (ha) (ha) (ha) (ha) (ha) ha BRLOŠKA DUBRAVA 85,24 85,24 ČOVIĆI 0,88 0,88 DRENOV KLANAC (EX) 29,18 5,0 34,18 GORIĆI (EX) 6,87 6,87 KOMPOLJE 9,44 (EX) 11,87 21,31 KUTEREVO 4,35 4,35 LIČKO LEŠĆE 26,15 26,15 LIPOVLJE 14,68 14,68 OTOČAC 22,47 6,20 14,11 42,78 PODUM 49,95 12,35 26,28 88,58 PROZOR 4,74 0,72 5,46 RAMLJANI 8,7 34,19 42,89 SINAC 6,84 89,84 96,68 ŠKARE (EX) 13,72 13,72 UKUPNO 201,95 95,83 6,84 17,35 16,17 145,63 483,77 21

Brišu se 14., 15., 16. i 17. pasus, te zamjenjuju novim tekstom koji glasi: Pregledom strukture građevinskog područja iskazanog u okviru naprijed datih tablica može se konstatirati da se veći dio povećanja realizira u okviru građevinskih područja naselja, pri čemu dominantnu ulogu ima stambeno-poslovna, poslovno-stambena, javna i proizvodno-poslovna (uključivo servisno-zanatska) namjena, što ukazuje na intencije da se u okvirima naselja omogući kvalitetniji razvitak malog gospodarstva, temeljenog na tipu obiteljskog gospodarstva, bez većeg angažmana novog okolnog prostora izvan naselja za potrebe gospodarske namjene. Izvan građevinskog područja naselja Planom su utvrđeni ukupni prostori za razvitak i uređenje s 422,13 ha (prostori gospodarske namjene-proizvodne, poslovne, razvitka turizma, športsko rekreacijske namjene, prostori eksploatacije mineralnih sirovina, i površine uzgajališta), što predstavlja oko 17,5% ukupnog građevinskog područja (1901,85+483,77+24,57=2410,19 ha) te ukazuje na naprijed rečeno, da je za izgradnju prvenstveno korišten prostor naselja, dok su slobodni prirodni prostori maksimalno sačuvani od nove izgradnje ili korištenja. U okviru ukupne strukture područja građenja izvan naselja najzastupljenija namjena gospodarska namjenaproizvodna, poslovna (219,30 ha ili 45%), športsko rekreacijska namjena (145,63 ha ili 30% te prostori (postojeći i istražni) eksploatacije mineralnih sirovina (kamenolom, glina) (95,83 ha ili 19,8%). Predložena struktura građevinskog područja, kako po lokaciji (unutar naselja i izvan naselja), tako i po namjeni, predstavlja dobru osnovu za daljnji razvitak naselja gospodarstva a slijedom toga i za daljnje poboljšanje postojeće demografske situacije. Na definiranje građevinskih područja (unutar i izvan naselja) utjecale su i smjernice Strategije i Programa prostornog uređenje republike Hrvatske, Prostornog plana Ličko-senjske županije te njegovih izmjena i dopuna. 22

5.4. Izmjena i dopuna točke 3.2.1.Iskaz prostornih pokazatelja za planiranu namjenu površina Briše se tablica 18. i zamjenjuje novom tablicom: red broj GRAD OTOČAC oznaka ukupno ha 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA %od površine obuhvata stan/ha ha/stan Izgrađeni dio GP 1396,46 2,470 8,59 0,116 Neizgrađeni dio GP 505,38 0,894 23,74 0,042 UKUPNO 1.1. 1901,85 3,364 6,31 0,158 1.2. STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Gospodarska namjena - proizvodna, poslovna I, K 219,3 0,388 54,72 0,018 Površine za ekspl. mineralnih sirovina - (Ex 61,64 ha) E 34,19 0,060 350,98 0,003 Površine uzgajališta H 6,84 0,012 1754,39 0,001 Ugostiteljsko-turistička namjena T 16,17 0,029 742,12 0,001 Športsko-rekreacijska namjena R 145,63 0,258 82,40 0,012 UKUPNO 1.2. 422,13 0,747 28,43 0,035 1.3. SVEUKUPNO 2323,98 4,111 5,16 0,194 1.4. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Vrijedno obradivo tlo P2 4570 8,084 2,63 0,381 Ostala obradiva tla P3 2520 4,458 4,76 0,210 UKUPNO 1.4. 7090 12,542 1,69 0,591 1.5. ŠUMSKE POVRŠINE 1.6. Gospodarske šume Š1 26838 47,476 0,45 2,237 Zaštitne šume Š2 540 0,955 22,22 0,045 UKUPNO 1.5. 27378 48,431 0,44 2,282 OSTALE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ 16168,48 28,602 0,74 1,347 UKUPNO 1.6. 16168,48 28,602 0,74 1,347 1.7. VODNE POVRŠINE Vodotoci V 226,00 0,400 53,10 0,019 Akumulacija - retencija (102,87 + 266,63) A 369,5 0,654 32,48 0,031 UKUPNO 1.7. 595,50 1,053 20,15 0,050 1.8. OSTALE POVRŠINE Posebna namjena N 0 0,000 0,00 0,000 Infrastrukturni sustavi IS 1602 2,834 7,49 0,134 Groblja G 24,57 0,043 488,40 0,002 Istražni prostor mineralne sirovine EX 61,64 0,109 194,68 0,005 UKUPNO 1.8. 1688,21 2,986 7,11 0,141 1.9. PROMETNE POVRŠINE Cestovni promet 761,51 1,347 15,76 0,063 Željeznički promet 436,27 0,772 27,51 0,036 Zračni promet 86,22 0,153 139,18 0,007 UKUPNO 1.9. 1284 2,271 9,35 0,107 2.0. SVEUKUPNO 56530 100 0,21 4,711 23

Briše se tekst na stranici 105 koji se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Analizom iskazanih prostornih pokazatelja za namjenu i korištenje prostora vezano uz plansku 2020. godinu može se konstatirati: - da je učešće građevinskog područja naselja u ukupnom prostoru zastupljeno s 1901,85 ha odnosno samo s 3,36% površine Grada Otočca, - da izgradnja izvan građevinskog područja tj. prostora predviđenih za razvoj i uređenje površina izvan naselja (kategorija namjene: I,K,T,E,H,R) u segmentu predviđenom za građenje, uređenje i eksploataciju mineralnih sirovina obuhvaća samo 422,13 ha, (sa Ex- 483,77 ha) odnosno 0,75% površine Grada, - da prirodni resursi koji obuhvaćaju gospodarski vrijedne poljoprivredne i šumske površine kao i ostale poljoprivredne i šumske površine s funkcijom kvalitetnog prirodnog okvira i krajobraznih vrijednosti prostora, zauzimaju površinu od 50.636,48 ili 89,57% površine Grada, - naprijed navedenim prirodnim prostorima na kojima nije predviđena izgradnja (osim u izuzetnim slučajevima kod izgradnje izvan građevinskog područja), treba pridodati vodene površine (595,50 ha) pa se ranije navedeni ukupno neizgrađeni prirodni prostor povećava na 51.231,98 ha ili 90,7% površine Grada. - unutar područja Grada određenu površinu zauzimaju postojeći i novi infrastrukturni sustavi (ceste, željeznica, dalekovodi, zračni promet, koji u okviru ostalih površina zajedno s prostorima groblja (24,57 ha) zauzimaju 2910,57 ha ili 5,15% površine Grada Otočca. Pregledom naprijed navedenih pokazatelja može se konstatirati relativno maleno učešće ukupnog građevinskog područja (zajedno s eksploatacijskim zonama) koje ukupno iznosi 6,4 % površine Grada Otočca (9,3% s prostorima infrastrukturnih koridora i groblja), dok preostali prirodni prostori u gotovo potpuno neizmijenjenoj formi s visokim stupnjem zadržavanja karakteristika izvornog prirodnog krajobraza učestvuju s oko 90,7%. Ovi pokazatelji ujedno govore da je prostorno-plansko rješenje vodilo posebno računa o očuvanju slobodnih i neizgrađenih prostora u kategoriji prirodnih vrijednosti i resursnih područja (poljoprivredno i šumsko zemljište) s prvenstvenim ciljem njihove zaštite, kao najznačajnije osnove budućeg razvitka i kvalitetnijeg života stanovnika ovog Grada. 24

5.5. Izmjena i dopuna točke 3.4.1. Prirodne vrijednosti i resursi Na kraju poglavlja A. dodaje se novi tekst koji glasi: Područje Grada Otočca nalazi se u Nacionalnoj ekološkoj mreži RH prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/2013) i obuhvaća 6 Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove te 3 područja očuvanja značajna za ptice. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove Gacko polje, Crni vrh kod Vrhovina, Gorski kotar i sjeverna Lika, Park prirode Velebit, Antić špilja i Pećina Područja očuvanja značajna za ptice. Gorski kotar i sjeverna Lika, Lička krška polja i Velebit. 5.6. Izmjena i dopuna točke 3.4.2.2. Sustav mjera zaštite Briše se poglavlje Mjere i uvjeti zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti i mjere zaštite prirode Opći uvjeti U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje; osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada. Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno plavljenje i dr.) Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka s ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje, te planirati zahvat na način da se zadrži prirodno stanje vodotoka. 25

U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti treba planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina. Treba zabraniti sve radnje kojima se na prirodnim vrijednostima predloženim za zaštitu umanjuje prirodna vrijednost odnosno narušavaju svojstva zbog kojih se predlaže zaštita. Pri oblikovanju građevina (posebice onih koji se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora. Korištenje prirodnih dobara treba sukladno Zakonu o zaštiti prirode provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave. Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi trebali predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe. Na području zaštićenih dijelova prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode, Park prirode Velebit (1981.), Spomenik prirode (geološko--geografski), Vrela Gacke (1973.), Značajni krajobraz Gacko i Dabarsko polje (2003.) u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode. Za sve zahvate i radnje u zaštićenim dijelovima prirode potrebno je, sukladno zakonu o zaštiti prirode, ishoditi dopuštenje tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode. Za planirane zahvate u prirodi, koji samo ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost / prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (Narodne novine 164/2014), njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. 26

Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području obuhvata županije treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/2013) i Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (Narodne novine 88/2014). Na području predmetnog plana utvrđeno je niz ugroženih i rijetkih staništa za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja: livadama i travnjacima potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje, treba spriječiti njihovo zarastanje, treba očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise, te ih se ne smije pretvarati u obradive površine ili građevinsko zemljište. treba očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring). u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) šumske rubove, produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposjećene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu, pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti alohtonim vrstama. Na području spomenika prirode nisu dopuštene radnje i zahvati kojima se ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada kao ekološki vrijedna područja. očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzace, slapove) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno plavljenje i dr.) očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske čistine i šumske rubove, gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma, štititi speleološke objekte, na mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini te osigurati sigovine i živi svijet speleoloških objekata, 27

onemogućiti onečišćenje nadzemnih i podzemnih krških voda pri proširivanju građevinskih područja, voditi računa da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova i gubitak staništa strogo zaštičenih biljnih i životinjskih vrsta, pri odabiru lokacije za elektrane na obnovljive izvore energije (za iskorištavanje sunčeve energije), izbjegavati područja rasprostranjenosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštičenih i /ili ugroženih vrsta flore i faune te uzeti u obzir karakteristike vodnih resursa i elemente krajobraza, a posebno ciljeve očuvanja ekološke mreže i moguće kumulativne utjecaje više planiranih elektrana, male hidroelektrane moguće je planirati na način da se ne mijenja vodni režim vodotoka tj. kao protočne po uzoru na tradicionalne mlinice, male hidroelektrane ne planirati na području na kojem može doći do negatinog utjecaja na ciljane vrste područja ekološke mreže, rijetke stanišne tipove, zaštičene i/ili ugrožene vrste flore i faune i elemente krajobraza, male hidroelektrane ne planirati na području na kojem bi njihova izgradnja imala za posljedicu gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa, promjenu stanišnih uvjeta u staništima strogo zaštičenih biljnih i životinjskih vrsta Mjere zaštite za zaštićena i evidentirana područja Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja parka prirode najvažnije je donošenje i provedba njegovog Prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja. Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. 28

Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene. Značajke spomenike prirode (hidrološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (hidrotehnički zahvati, eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu. Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, lokve, špilje i dr.) kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zaštićena područja ili njihove dijelove. Parkove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnim matricama (ukoliko postoje) odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture (skulpture, fontane, klupe, staze, igrališta i dr.). Preporučljivo je izgraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnost s budućim mjerama zaštite tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom / javnom ustanovom. 29

Mjere zaštite ekološka mreža: Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Svi planirani zahvati koji mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 24. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013 ) Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (NN 146/2014). Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove na području Grada Otočca; 30

EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove POVS (Predložena područjamodn značaja za Zajednicu - psci) Identifikacijski broj područja HR5000024 Naziv područja Velebit Kategorija za ciljanu vrstu/stanšni tip međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa močvarna riđa velika četveropjega cvilidreta kopnena kornjača četveroprugi kravosas crvenkrpica planinski žutokrug južni potkovnjak veliki potkovnjak Blazijev potkovnjak mali potkovnjak oštrouhi šišmiš riđi šišmiš širokouhi mračnjak dugokrili pršnjak dugonogi šišmiš velikouhi šišmiš veliki šišmiš vuk medvjed ris kitaibelov pakujac cjelolatična žutilovka gospina papučica modra sasa tankovratni podzemljar dinarski rožac Skopolijeva gušarka livadni procjepak danja medonjica velebitska degenija dinarski voluhar dalmatinski okaš Znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa Euphydryas aurinia Morimus funereus Testudo hermanni Elaphe quatuorlineata Zamenis situla Vipera ursinii macrops* Rhinolophus euryale Rhinolophus ferrumequinum Rhinolophus blasii Rhinolophus hipposideros Myotis blythii Myotis emarginatus Barbastella barbastellus Miniopterus schreibersii Myotis capaccinii Myotis bechsteinii Myotis myotis Canis lupus* Ursus arctos* Lynx lynx Buxbaumia viridis Aquilegia kitaibelii Genista holopetala Cypripedium calceolus Pulsatilla vulgaris ssp. grandis Leptodirus hochenwarti Cerastium dinaricum Arabis scopoliana Chouardia litardierei Euplagia quadripunctaria* Degenia velebitica* Dinaromys bogdanovi Proterebia afra dalmata 31

EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove POVS (Predložena područjamodn značaja za Zajednicu - psci) Identifikacijski broj područja Naziv područja Kategorija za ciljanu vrstu/stanšni tip Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa Bazofilni cretovi 7230 Planinske i borealne vrištine 4060 Znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa HR5000024 Velebit međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ Mediteranske makije u kojima dominiraju 5210 borovice Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na 6110* karbonatnom kamenitom tlu Planinski i pretplaninski 6170 vapnenački travnjaci Travnjaci tvrdače 6230* bogati vrstama Istočno submediteranski suhi 62A0 travnjaci Ilirske bukove šume 91K0 Acidofilne šume smreke brdskog i 9410 planinskog pojasa Špilje i jame 8310 zatvorene za javnost Klekovina bora krivulja s dlakavim 4070* pjenišnikom Karbonatna točila 8120 Karbonatne stijene sa hazmofitskom 8210 vegetacijom Suhi kontinentalni 6210* travnjaci Travnjaci beskoljenke 6410 Europske suhe 4030 vrištine Istočnomediteranska 8140 točila (Sub-) mediteranske šume endemičnog 9530* crnog bora Ilirske hrastovograbove 91L0 šume 32

EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove POVS (Predložena područjamodn značaja za Zajednicu - psci) Identifikacijski broj područja HR2001128 HR2000098 HR2000876 Naziv područja Antić špilja Pećina Crni vrh kod Vrhovina Kategorija za ciljanu vrstu/stanšni tip međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa Čovječja ribica Špilje I jame zatvorene za javnost Dugonogi šišmiš Veliki šišmiš Južni potkovnjak Veliki potkovnjak Špilje I jame zatvorene za javnost Dinarske borove šume na dolomitu (Genisto januensis- Pinetum) Znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa Proteus amguinus 8310 Myotis capaccinii Myotis myotis Rhinolophus euryale Rhinolophus ferrumequinum 8310 91R0 33

EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove POVS (Predložena područjamodn značaja za Zajednicu - psci) Identifikacijski broj područja HR2000635 HR5000019 Naziv područja Gacko polje Gorski kotar i sjeverna Lika Kategorija za ciljanu vrstu/stanšni tip međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa Danja medonjica Dufonogi šišmiš Veliki šišmiš Južni potkovnjak Veliki potkovnjak Livadni procjepak Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho- Batrachion Istočno submediteranski suhi travnjaci Znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa Euplagia quadripunctaria Myotis capaccinni Myotis myotis Rhinolophus euryale Rhinolophus ferrummequinum Scilla litardierei 3260 62A0 Travnjaci beskoljenke 6410 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume 6430 Bazofilni cretovi 7230 Špilje I jame zatvorene za javnost širokouhi mračnjak mali potkovnjak vuk medvjed ris cjelolatična žutilovka istočna vodendjevojčica gorski potočar (Sub-) mediteranske šume endemičnog crnog bora 8310 Barbastella barbastellus Rhinolophus hipposideros Canis lupus* Ursus arctos* Lynx lynx Genista holopetala Coenagrion ornatum Cordulegaster heros 9530* 34

Područja očuvanja značajna za ptice na području Grada Otočca, Identifikacijski broj područja HR1000021 EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za ptice-pop (Područja posebne zaštite-spa) Naziv područja Lička krška polja Kategorija za ciljanu vrstu međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ Znanstveni naziv vrste Aegdius funereus Alcedo atthis Anthus campestris Bonasa bonasia Bubo Bubo Circaetus gallicus Circus cyaneus Circus pygargus Crex crex Dendrocopos leucotos Dendrocopos medius Dyocopus martius Ficedula albicollis Lanius collurio Lanius minor Lullula arborea Pernis apivorus Picus canus Strix arulensis Hrvatski naziv vrste planinski ćuk vodomar primorska trepteljka lještarka ušara zmijar eja strnjarica eja livadarka kosac planinski djetlić crvenoglavi djetlić crna žuna bjelovrata muharica rusi svračak sivi svračak ševa krunica škanjac osaš siva žuna jastrebača Sylvia nisaria pjegava grmuša Značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (Falco vespertinus crvenonoga vjetruša, Pernis apivorus škanjac osaš) 35

EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za ptice-pop (Područja posebne zaštite-spa) Kategorija Identifikacijski Naziv za ciljanu broj područja područja vrstu Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Alectoris graeca jarebica kamenjarka HR1000022 Velebit međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ Anthus campestris Aquila chrysaetos Bonasa bonasia Bubo bubo Caprimulgus europaeus Circaetus gallicus Circus cyaneus Crex crex Dendrocopos leucotos Dendrocopos medius Dendrocopos syrsyriacus Emberiza hortulana Falco peregrinus Ficedula albicolis Glaucidium passerinum Lanius collurio Lanius minor Lullula arborea Picoides tridactylus Picus canus Strix uralensis Sylvia nisoria primorska trepteljka suri orao lještarka ušara leganj zmijar eja strnjarica kosac planinski djetlić crvenoglavi djetlić sirijski djetlić vrtna strnadica sivi sokol vjelovrata muharica mali ćuk rusi svraćak Sivi svraćak ševa krunica troprsti djetlić siva žuna jastrebača pjegava grmuša Tetrao urogalius tetrijeb gluhan Značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (Pernis apivorus škanjac osaš, Falco vespertinus crvenoroga vjetruša) 36

Identifikacijski broj područja HR1000019 EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za ptice-pop (Područja posebne zaštite-spa) Naziv područja Gorski kotar i sjeverna Lika Kategorija za ciljanu vrstu međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; Znanstveni naziv vrste Aegolius funereus Alectoris graeca Alcedo atthis Anthus campestris Aquila chrysaetos Asio flammeus Bonasa bonasia Bubo bubo Caprimulgus europaeus Ciconia nigra Circaetus gallicus Circus cyaneus Crex crex Dendrocopos leucotos Dendrocopos medius Dryocopus martinus Emberiza hortulana Falco peregrinus Ficedula albicollis Ficedula parva Glaucidium passerinum Lanius collurio Lanius minor Lullula arborea Pernis apivorus Picoides tridactylus Picus canus Strix uralensis Sylvia nisoria Tetrao urogallus Hrvatski naziv vrste planinski ćuk jarebica kamenjarka vodomar primorska trepteljka suri orao sova močvarica lještarka ušara leganj crna roda zmijar eja strnjarica kosac planinski djetlić crvenoglavi djetlić crna žuna vrtna strnadica sivi sokol bjelovrata muharica mala muharica mali ćuk rusi svračak sivi svračak ševa krunica škanjac osaš troprsti djetlić siva žuna jastrebača pjegava grmuša tetrijeb gluhan 37

Mjere zaštite - zaštićene i ugrožene vrste Mjere zaštite šišmiš U cilju zaštite šišmiša potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije. Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrsta obavezno je konzultirati stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje. U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumskogospodarske osnove na području Grada Otočca. U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (močvarna rovka) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije ovakvih površina bez Ocjene prihvatljivosti takvih zahvata na prirodu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Od ugroženih vrsta izdvajamo šišmiše od kojih su najugroženije slijedeće vrste: dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) Kategorija ugroženosti: EN ugrožena svojta velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) Kategorija ugroženosti: VU osjetljiva vrsta južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) Kategorija ugroženosti: VU osjetljiva vrsta Mjere zaštite velike zvijeri: U cilju zaštite velikih zvijeri, nužno je prije izgradnje novih prometnica ili preinake postojećih, što bi moglo dovesti do presijecanja migratornih puteva, izgraditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu kojom će se, između ostalog, sagledati i utjecaj fragmentacije staništa za opstanak vrsta na ovom prostoru. Kako bi se sačuvala 38

cjelovitost staništa velikih zvijeri, potrebno im je omogućiti siguran prijelaz preko brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukata, zelenih mostova), uz istovremeno onemogućavanje direktnog prijelaza (izgradnjom odgovarajućih ograda) kako bi se smanjila opasnost od stradavanja. Sva dosadašnja neuređena odlagališta i divlje deponije potrebno je sanirati, te ih zajedno s legalnima, urediti na način da im velike zvijeri (prvenstveno medvjed) ne mogu prići i hraniti se na smeću. Najučinkovitiji način je ograđivanje deponija električnom ogradom. Otpad u blizini naselja i objekata u kojima stalno ili povremeno borave ljudi (odmorišta, vidikovci) treba prikupljati u bear-proof kontejnere i kante takve u koje medvjedi neće moći provaliti i hraniti se smećem. Jedno od glavnih obilježja ovog područja je da u njemu žive sve 3 velike zvijeri vuk, ris i medvjed. Vuk Canis Lupus Ris Lynx lynx Mrki ili smeđi medvjed Ursus arctos Mjere zaštite ptice: U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije vodotoka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati). U slučaju izvođenja ovakvih zahvata na područjima Ekološke mreže RH potrebno je provoditi Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama). U slučaju pronalaska pjevališta tetrijeba gluhana potrebno je zabilježiti lokaciju i podatke dostaviti Državnom zavodu za zaštitu prirode. Na lokacijama gdje se pjevališta nalaze ne bi se smjele provoditi lovne aktivnosti kako se ptice ne bi 39

uznemiravale, a iz istog razloga trebalo bi ograničiti i kretanje organiziranih skupina u te dijelove lovišta. Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti slijedeće vrste: gorski zviždak (Phyloscopus bonelli) Kategorija ugroženosti: CR kritično ugrožena gnijezdeća populacija suri orao (Aquila chrysaetos) Kategorija ugroženosti: EN ugrožena gnijezdeća populacija tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) Kategorija ugroženosti: EN ugrožena gnijezdeća populacija eja livadarka (Circus pygargus) Kategorija ugroženosti: EN ugrožena vrsta gnijezdeća populacija škanjaš osaš (Pernis apivorus) Kategorija ugroženosti: VU rizična gnijezdeća populacija mali ćuk (Glaucidium passerinum) Kategorija ugroženosti: VU rizična gnijezdeća populacija kosac (Crex crex) Kategorija ugroženosti: VU rizična gnijezdeća populacija šljuka (Scolopax rusticola) Kategorija ugroženosti: DD nedovoljno poznata gnijezdeća populacija Mjere zaštite vodozemci: Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa. čovječja ribica (Proteus anguinus cf. anguinus) Kategorija ugroženosti: VU osjetljiva svojta Mjere zaštite ribe: U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodno-gospodarskih radova uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu obzirom da područje Grada Otočca obuhvaća ekološki značajna područja uvrštena u Ekološku mrežu RH. Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim, tako i u podzemnim dijelovima. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama. 40

Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti slijedeće vrste: piškur (Misgurnus fossilis) Kategorija ugroženosti: VU rizična populacija potočna pastrva (Salmo trutta) Kategorija ugroženosti: VU rizična populacija Mjere zaštite leptiri: Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnosti kolekcionara. U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima. Radi očuvanja europski ugroženih leptira plavaca (Maculinea) koji su usko vezani uz vlažne livade s određenim biljnim zajednicama, potrebno je takve livade evidentirati i dugoročno osigurati njihov opstanak (redovita košnja), te ih zaštititi kao područja ekološke mreže RH. gorski plavac (Maculinea rebeli) Kategorija ugroženosti: VU rizična populacija Mjere zaštite podzemna fauna: Ugraditi zaštitu vrste i njenih staništa u vodnogospodarske planove: spriječiti zagađenje podzemnih voda slivnog područja nalazišta i ne dozvoliti uništavanje staništa. Pri planiranju i izvođenju hidrotehničkih i melioracijskih radova prethodnim studijama utvrditi lokacije s populacijama ugroženih podzemnih životinja vezanih uz vodena staništa, te posebnim tehničkim rješenjima omogućiti njihov opstanak. Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćavanje vodenih površina i fizičko uništavanje staništa (nalazišta). špiljska kozica (Trgoglocaris agg. anopthalmus) Kategorija ugroženosti: VU osjetljiva vrsta 41

Mjere zaštite ugrožena i rijetka staništa A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa; očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa; očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.); očuvati povezanost vodnoga toka; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju; izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja; u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju; vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama; ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova; B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme. C.-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; 42

spriječiti zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.; očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka; očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni; poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima. E. Šume gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ( control agents ); ne koristiti genetski modificirane organizme; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi. H. Podzemlje očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; očuvati sirovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze; ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini; 43

sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode; sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata; očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima; očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni. UGROŽENA I RIJETKA STANIŠTA Od tipova staništa koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i EU Direktivi o staništima, na području Grada Otočca prisutni su stanišni tipovi koji su iskazani u narednom tabličnom prikazu. Ugrožena i rijetka staništa prema Zakonu o zaštiti prirode i EU Direktivi o staništima istaknuta su debljim otiskom (Napomena: oznaka* znači da su ugroženi pojedini tipovi staništa, a ne cijela skupina određenog NKS koda). Zastupljenost stanišnih tipova na području Grada Otočca Tip staništa - NKS NKS kod (%) Aktivna seoska područja J11 1.12 Dinarske bukovo-jelove šume E52 40.72 Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače C34 2.25 Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače / Pojedinačne nekomasirane C34/I22 0.70 oranice Europske suhe vrištine travnjaci trave tvrdače / Submediteranski i C34/C35 0.03 epimediteranski suhi travnjaci Gradske jezgre J21 0.11 Gradske stambene površine J22 0.37 Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama I31 0.21 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine I81 0.15 Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume E45 19.25 Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume E31 0.11 Mozaici kultiviranih površina I21 19.99 Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / Javne neproizvodne I21/J11/I81 0.28 kultivirane zelene površine Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica A27 0.07 Površinski kopovi J43 0.08 Pretplaninske bukove šume E61 0.18 Smrekove šume E73 0.04 44

Stalne stajačice A11 0.04 Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima C33 8.77 Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima / C33/C34 0.02 Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima / C33/C23* 0.27 Mezofilne livade Srednje Europe Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C35 5.06 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici C35/D31 0.07 Submediteranski epimediteranski suhi travnjaci / Primorske, termofilne C35/E35 0.05 šume i šikare medunca Urbanizirana seoska područja J13 0.01 Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone C25 0.05 Šume običnog i crnog bora na dolomitima E74 0.02 Ukupno: 100.00 Stijene i točila Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene / Gorska, pretplaninska i planinska točila Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre B133/B21 B132 - Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica - Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre (Sveza Moehringion muscosae Ht. et H-ić.1962) - Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene (Sveza Micromeriona croaticae Ht. 1931) - Gorska, pretplaninska i planinska točila (Sveza Silenion marginatae Lakušić 1968) - Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) - Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone (Red TRIFOLIOHORDEETALIA H-ić. 1963) - Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima (Red BROMETALIA ERECTI Br.-Bl. 1936) - Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače (Razred NARDOCALLUNETEA Preissling 1949) - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE H-ić. 1975) - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) 45

- Primorske, termofilne šume i šikare medunca (Sveza Ostryo-Carpinion orientalis Hr. (1954) 1959) - Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (Podsveza Lamio orvalae-fagenion Borhidi ex Marinček et al. 1993) - Dinarske bukovo-jelove šume (As. Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinček et al. 1993) - Pretplaninske bukove šume (Podsveza Saxifrago rotundifolii-fagenion Merinček 1993) - Smrekove šume (Sveza Piceion Pawl. in Pawlowski et al. 1928) - Šume običnog i crnog bora na dolomitima (Sveza Fraxino orni-ericion Ht. 1958) 5.7. Izmjena i dopuna poglavlja 3.5.3. Energetski sustav Dopunjava se točka 3.5.3.1. na kraju pasusa novim tekstom koji glasi: Dopunski, prirodni drugi izvori energije mini hidroelektrane. Iskorištavanje vodenog potencijala za potrebe opskrbe energijom, dijelova naselja te obiteljskih gospodarstava i sl., a u cilju podizanja kvalitete standarda stanovnika i omogućavanja gospodarskog razvoja (kontinentalnog turizma), uz iskorištavanje energije vjetra i energije sunca ovim se Planom podupire i gradnja mini hidroelektrana do 10 MWh. Prostorna lokacija mini hidroelektrana do10 MWh ( uređaja i postrojenja) definirati će se idejnim rješenjem, i važećim zakonskim propisima ( Zakonom o zaštiti prirode - NN 80/2013, Zakonom o zaštiti okoliša - NN 80/2013). Idejnim rješenjem definirati će se izgradnja i uređenje novih pristupnih putova, servisnih cesta, infrastrukturnih koridora (priključaka na elektroopskrbni sustav - zračnih ili podzemnih) i potrebne prateće opreme (trafostanice i sl.) za mini hidroelektranu do 10 MWh, na način da isti budu prilagođeni prostoru kojim prolaze, te da njihova izgradnja bude prostorno i na svaki drugi način ekonomična sa naglaskom na što manji utjecaj na okoliš. Za lokaciju mini hidroelektrana do 10 MWh treba osigurati prometni pristup najmanje širine 3,5m. Izgradnjom mini hidroelektrana ne smiju se ugroziti postojeća i planirana građevinska područja, uključivo postojeća i planirana prometna i infrastrukturna mreža. 46

Prilikom planiranja uređenja i izgradnje mini hidroelektrana do 10 MWh na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26. i 27. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 80/13) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br.61/14), za male hidroelektrane do 10 MWh, provodi se ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Planom se omogućava djelomična transformacija starih mlinica na prirodnim vodotocima u mini-hidroelektrane snage do 10 MWh, kojom prilikom nije dozvoljeno mijenjati zatečeni vodni režim i podizati krunu postojećeg slapa. Male hidroelektrane do 10 MWh moguće je planirati na način da se ne mijenja vodni režim vodotoka tj. kao protočne po uzoru na tradicionalne mlinice. Male hidroelektrane do 10 MWh ne planirati na području na kojem može doći do negatinog utjecaja na ciljane vrste područja ekološke mreže, rijetke stanišne tipove, zaštičene i/ili ugrožene vrste flore i faune i elemente krajobraza. Male hidroelektrane do 10 MWh ne planirati na području na kojem bi njihova izgradnja imala za posljedicu gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa, promjenu stanišnih uvjeta u staništima strogo zaštičenih biljnih i životinjskih vrsta. Na zaštićenim područjima kategorije nacionalni park strogi i posebni rezervat nije moguće planiranje uređenja i izgradnje mini-hidroelektrana. Na području spomenika prirode nisu dopuštene radnje i zahvati kojima se ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Intervencije u koritu vodotoka kao i uređenje same zgrade s okolišem moguće su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi. Za mini HE visine brana koje su dozvoljene: - za ravničarske predjele - do 3 m; - za brdske predjele - do 4 m 47

Dopunski, prirodni drugi izvori energije kogeneracija Ovim Prostornim planom dozvoljava se gradnja proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW. Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW koja se dozvoljavaju su: postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije, postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva, Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW dozvoljava se u: izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja proizvodno-poslovne namjene, površinama unutar građevinskog područja grada proizvodne namjene označene kao I, a koje određuje UPU. Iznimno, dozvoljena je gradnja postrojenja za kogeneraciju koja koriste otpadne tvari iz procesa proizvodnje za potrebe proizvodnje toplinske i električne energije izvan građevinskog područja grada. Navedena postrojenja grade se kao samostalne cjeline u sastavu građevine za poljoprivrednu proizvodnju, plastenike i staklenike prema uvjetima iz Prostornog plana za navedene gospodarske građevine. Postrojenja unutar građevinskog područja naselja Otočac, grade se u skladu sa uvjetima UPU-a Otočca, uz poštivanje uvjeta gradnje za zgrade gospodarskih (proizvodnih) djelatnosti iz ovog Prostornog plana. Postrojenja u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja proizvodno-poslovne namjene, grade se prema uvjetima urbanističkog plana uređenja, poštujući uvjete gradnje za zgrade gospodarskih (proizvodnih) djelatnosti iz ovog Prostornog plana. Izvedbe svih proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). 48

Dopunski, prirodni drugi izvori energije_solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije ( Iskorištavanje sunčeve energije ) Iskorištavanje sunčeve energije ovim Planom se omogućava kroz uređenje i izgradnju prostora solarnih parkova, te kroz individualno korištenje za potrebe pojedinačnih zgrada i korisnika. Sustavi iskorištavanja sunčeve energije na prostoru Grada ovim Planom usmjeravaju se u: a) izgradnju solarnih parkova na principu fotonaponskih solarnih elektrana b) pojedinačno iskorištavanje sunčeve energije putem pojedinačnih fotonaponskih elemenata (elektrifikacija pojedinačnih zgrada) ili putem niskotemperaturnih i srednjetemperaturnih kolektora (za ograničenu upotrebu grijanje vode, grijanje, hlađenje i ventilaciju u stambenim i drugim prostorima, te izravno za kuhanje,dezinfekciju i desalinizaciju). Solarne kolektore i/ili fotonaponske ćelije, kada se radi o proizvodnji električne energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe, dozvoljava se postaviti na krovove i pročelja zgrada: unutar građevinskog područja grada, osim u zaštićenim dijelovima, u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja svih namjena izvan građevinskog područja grada. Kada se solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije grade kao pomoćne građevine, na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade, tada ulaze u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice, a grade se prema uvjetima iz ovog Prostornog plana za gradnju pomoćnih građevina. Postavljanje većih polja solarnih kolektora moguće je uz gospodarske zone izvan naselja dok u naseljima treba za njihovu lokaciju koristiti krovne površine uz mogućnost postavljanja iznad parkirališta, terasa i sl., ali samo izvan područja povijesne jezgre naselja odnosno izvan kontakta sa građevinama zaštićenim kao kulturna dobra. Postava fotonaponskih ćelija na stupovima dozvoljava se samo izvan naselja na poljoprivrednim površinama označenim kao P3 ( ostala obradiva tla) te na PŠ (ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište). Odabir lokacije za izgradnju i načine izvedbe solarnih elektrana mora se temeljiti na znanstvenim i stručnim analizama, posebice sa stajališta lokalnog energetskog 49

potencijala sunčevog zračenja, ekonomske učinkovitosti i iskoristivosti pojedinih materijala (tvari), te sa stajališta mogućih utjecaja na prirodu Kod odabira lokacije voditi računa i da se: ne ometaju okolna naselja i izdvojena grañevinska područja, te rad i boravak u njima; ne ometa okolni kolni, željeznički i zračni promet; planiraju u zonama gdje već postoji određena komunalna, rometna i energetska infrastruktura odnosno u prostore gdje nema zahtjeva ili su minimalni zahtjevi za gradnjom i ureñenjem novih grañevina i prostora; Minimalne udaljenosti solarnih parkova do pojedinih prostornih elemenata su: od građevinskih područja naselja 1000 m prometnice i infrastrukturni objekti kulturna dobra 150 m 500 m eksploatacijska polja mineralnih sirovina 500 m Prostor pojedinog polja solarnog parka - solarnih elektrana ograničava se na 2 km 2, a međusobni razmak između susjednih polja treba iznositi najmanje 1 km. Maksimalna pokrivenost terena elementima sustava solarnih parkova ne smije iznositi više od 25%. Prilikom istraživanja potencijalnih lokacija i lociranja solarnih parkova potrebno je voditi računa o: područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode, te o područjima Ekološke mreže RH. Izvedbe svih planiranih solarnih elektrana na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 27. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 80/13) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br.61/14), za postavljanje većih polja solarnih kolektora, provodi se ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. 50

Pri odabiru lokacija za solarne elektrane posebice treba uzeti u obzir: prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune (naročito ornitofaune), karakteristike vodnih resursa i elemenata krajobraza pojedinih područja i krajobraz, a posebice, ciljeve očuvanja područja ekološke mreže (naročito međunarodno važna područja za ptice i važna područja za divlje svojte i stanišne tipove). Temeljem uvjeta zaštite prirode, pri odabiru lokacije za elektrane na obnovljive izvore energije (za iskorištavanje sunčeve energije), izbjegavati područja rasprostranjenosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštičenih i /ili ugroženih vrsta flore i faune te uzeti u obzir karakteristike vodnih resursa i elemente krajobraza, a posebno ciljeve očuvanja ekološke mreže i moguće kumulativne utjecaje više planiranih elektrana. Na prostoru solarnog parka - solarnih elektrana nije prihvatljivo: skladištiti tvari štetne za okoliš (toksične tvari, hidraulična ulja, plinove, maziva, PVC materijale, materijale podložne koroziji i dr.); odlagati i druge vrste otpada. Manipulaciju škodljivim tekućinama i plinovima, uljima i mazivima potrebno je obavljati uz mjere opreza, te provoditi sigurnosne mjere i mjere zaštite od požara. Nužno je onemogućiti svako zagađivanje (posebice vodenih površina), kao i trenutno postupati u skladu sa zakonskim odredbama u slučajevima havarije radnih strojeva, pogonskih sustava, istjecanja štetnih tekućina i plinova i sl. Uzevši u obzir napredak tehnologije na polju iskorištavanja sunčeve energije ovim Planom se određuje preporuka korištenja materijala (netoksičnih za okoliš) i tehnologija (npr. tehnologija tankog filma) kojima će se smanjiti rizici u cilju očuvanja prirodnog okoliša, povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti. Lociranja solarnih parkova i prateće opreme - fotonaponskih solarnih elektrana ne može se vršiti na: poljoprivrednim površinama označenim kao P1 i P2 (izrazito vrijedno i vrijedno poljoprivredno zemljište); područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode ili drugih dijelova prostora ovim Planom predloženih za zaštitu do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja odnosno mjera zaštite; 51

vrijednim točkama značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza; vodozaštitnim područjima vodocrpilišta I. i II. zona; arheološkim područjima i lokalitetima, unutar građevinskih područja naselja ili izdvojenih građevinskih područja drugih namjena. Planom se preporuča integracija i povezivanje sustava dobivanja električne energije iz vjetra i sunca, bilo da se planiraju kao zasebne odvojene cjeline ili kao jedinstveni prostori. Vjetroparkovi i solarni parkovi snage manje od 10 MWh pored upuštanja proizvedene električne energije u elektroenergetski sustav Grada, Županije i Države, mogu služiti i za snabdijevanje manjih prostora lokalnih zajednica (kućanstva, manji zaseoci, obiteljska gospodarstva, seoski turizam), ali i za opskrbu lokalnih nfrastrukturnih sustava (npr. vodoopskrba), te za gospodarske sadržaje i poljoprivrednu proizvodnju (navodnjavanje, staklenici i sl. 5.8. Izmjena i dopuna poglavlja 3.7.. Spriječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš Dopunjava se poglavlje 3.7. na kraju pasusa novim tekstom koji glasi: Zaštita od štetnog djelovanja voda Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnog područja Lika. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10,0 m mjereno od gornjeg ruba korita vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog korita planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama.korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama ( NN107/75, 52

150/05, 153/09).Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno i vodno dobro.do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karata ovog Plana. Obrana od poplava provodi se temeljem Operativnog plana obrane od poplava na vodama I. reda područje županije Ličko senjske, Pravilnika za upravljanje hidroenergetskim sustavom HE Senj i Plana obrane od poplava na vodama II. reda Ličko-senjske županije. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno čl.122. Zakona o vodama (NN 107/95,150/05, 153/09). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl.5.pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN78/10).Svako obavljanje djelatnosti i izgradnja na području zahvata plana mora biti u skladu s važećim i usvojenim Odlukama o zonama sanitarne zaštite. Zaštita od poplave i proloma hidroakumulacijskih brana Moguće poplave koje prijete Gradu Otočcu mogu biti obima velikih nesreća i katastrofa. Postojeće snage za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara u navedenom slučaju (najgori slučaj) ne bi bile dovoljne u provođenju mjera zaštite i spašavanja. Veličina ugroženog područja, broj ugroženog stanovništva, stambenih objekata, infrastrukture zahtjeva u navedenom slučaju pomoć sa Županijske i Državne razine. Grad Otočac mora permanentno razvijati snage zaštite i spašavanja i to: osigurati pravovremeno uzbunjivanje stanovništva, instalirati sustav sirena sa pokrivenošću ugroženog područja, provoditi edukaciju stanovništva u provođenju samozaštite i uzajamne zaštite, opremati kadrovski i materijalno dobrovoljna vatrogasna društva, povećati interventnu jedinicu gradskog društva crvenog križa na 20 osposobljenih pripadnika, snage zaštite i spašavanja upoznati sa njihovim zadaćama u provođenju zaštite i spašavanja Zaštita od požara i tehnoloških eksplozija Zaštita od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se tijekom projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i 53

na njima temeljenim propisima, kao i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara i pravilima struke. Rekonstrukcija postojećih građevina u naseljima projektira se na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok pristupa se promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno treba ih zamijeniti požarno neopasnim sadržajima. Kod planiranja i projektiranja građevina na području Grada Otočca, radi zaštite od požara, primjenjuju se važeći zakoni i propisi te učinkovita suvremena oprema. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći individualni stambeni objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara. Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata najmanje Ø100 na međurazmaku od najviše 150 m. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. Za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obvezno je ishođenje suglasnost nadležnih državnih upravnih tijela. Za zaštitu šuma od požara treba predvidjeti i održavati šumske prosjeke i vatrogasne putove na temelju uvjeta Hrvatskih šuma. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe posebnog propisa koji regulira skladištenje i transport zapaljivih tekućina i plinova. 54

Temeljem uvjeta posebnog propisa potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2). Zaštita od suše U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Zaštita od olujnog nevremena Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi račna o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane opasnim tvarima u gospodarskim objektima U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuĉa se gradnja objekata u kojima boravi veći broj osoba. (dječji vrtići, škole, sportske dvorane i objekti, trgovački centri, stambene građevine i sl.). Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obavezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. Zaštita tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu Temeljem Odluke o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (NN 15/2010), na području Grada Otočca nije dozvoljen prijevoz opasnih tvari izuzev u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva Preventivne mjere za izbjegavanje nastanka cestovnih nesreća su definirati prometnice kojima se, i u koje vrijeme, mogu provoziti opasne tvari, uz maksimalno izbjegavanje naseljenih mjesta i zona zaštite voda, u PPU Grada posebno kartografski prikazati prometnice kojima se vrši provoz opasnih tvari, prikazati podruĉja izvorišta, sanitarne zaštite i poznatih podzemnih tokova, s iskazom zone ugroze stanovništva, kritiĉne infrastrukture, vode, tla i zraka, analizirati utjecaje mogućih ugroza na stanovništvo, vode i okoliš, 55

Mjere zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća U slučaju radiološke i nuklearne nesreće, i to u ranoj fazi njenog potencijalnog razvoja, pokretni radiološki timovi izlaze na teren, mjere brzinu doze, provode in-situ gama spektrometrijsku analizu i prikupljaju uzorke zraka, hrane, vode i tla potrebnih za detaljne laboratorijske analize. U slučaju akcidenta za kojega se procjenjuje da bi mogao prerasti u katastrofu ili veliku nesreću, pokreće se sustav pripravnosti aktivira se Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i Državna uprava za zaštitu i spašavanje te ostala tijela i službe unutar sustava reagiranja. Mjere kojima se izravno štiti stanovništvo u bližoj i daljoj okolici mogu se smatrati posljednjom barijerom zaštite po dubini koja stupa u funkciju ako otkažu sve barijere i zaštitni sustavi nuklearne elektrane. Svaka nuklearna elektrana mora imati razrađen plan zaštite bliže okolice, prema kojemu bi se postupilo ako dođe do bilo kojeg od opisanih načina ispuštanja radioaktivnog materijala.zaštitne se mjere dijele na tzv. hitne i dugoročne. Najvažnije hitne zaštitnemjere koje se primjenjuju u prvim fazama nesreće su: sklanjanje, odnosno upućivanje stanovništva se da se skloni u zatvorene prostore, najčešće u trajanju do jednoga dana, evakuacija, odnosno hitno preseljenje stanovništava s određenog područja u trajanju donekoliko dana i više od jedne godine. profilaksa jodom u slučajevima kada se očekuje značajan unos radioaktivnog joda u organizam. U najznačajnije dugoročne zaštitne mjere koje se provode u kasnijim fazama nesreće ubrajaju se: privremeno preseljenje, zaštitna mjera trajanja ne duljeg od godinu ili dvije, trajno preseljenje u nova ili postojeća naselja na neodređeni vremenski period, zaštitne mjere u poljoprivredi s ciljem izbjegavanja ili smanjenja razine kontaminacijeprehrambenih proizvoda i ograničenje uporabe prehrambenih proizvoda za koje se utvrdi da su prekomjerno kontaminirano. Mjere sklanjanja i način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva o opasnostima Najučinkovitije ja sklanjanje u posebno građena, tzv. atomska skloništa s kontroliranom ventilacijom. Međutim kad ona nisu blizu ili uopće na raspolaganju, zaklanjanje se provodi u kućama i/ili stanovima, stajama i drugim građevinama. Pri 56

tom učinkovitost zaštite ovisi o vrsti zgrade i materijalu od kojeg je građena. Učinkovitost zaštite značajno ovisi i o tome da li je sama mjera provedena prije ili ubrzo nakon nailaska radioaktivnog oblaka. Općenito se smatra da sklanjanje u kvalitetno građene kuće i stanove može pružiti dostatnu zaštitu od prolaska radioaktivnog oblaka na udaljenosti većoj od 10 km od mjesta ispuštanja, osobito ako se jednostavnim zahvatima i pomoćnim sredstvima osigura što manja propusnost vanjskog zraka. Uzbunjivanje stanovništva i postrojbi zaštite i spašavanja vrši se temeljem Uredbe o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje putem sirena, izdavanjem priopćenja za stanovništvo i putem medija. Uzbunjivanje stanovništva vršit će Županijski centar 112 - sirenama. Mjere evakuacije Mjere zaštite i spašavanja stanovništva su pravovremeno uzbunjivanje i žurna evakuacija stanovništva, stoke i materijalnih dobara prema sigurnim područjima Evakuacija ugroženih kod velikih požara urbanog i otvorenog prostora provoditi će se sukladno procjeni i zapovjedi zapovjednika dobrovoljnih vatrogasni društva Grada Otočca, a temeljem Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Otočca.Odluku o evakuaciji a prema procjeni Zapovjednika DVD-a Grada Otočca donijeti ćegradonačelnik.rukovoditelj obrane od poplava inicira uzbunjivanje stanovništva; inicira evakuaciju stanovništva i materijalnih i kulturnih dobara iznad ili izvan poplavnog područja uz primjenu osobne i uzajamne pomoći;stožer zaštite i spašavanja Grada Otočca nalaže aktivnosti na provedbi mjera obrane od poplava, na područjima svoje nadležnosti na inicijativu rukovoditelja obrane od poplava. Stožer zaštite i spašavanja Grada Otočca održava stalnu vezu s rukovoditeljem obrane od poplava Hrvatskih voda mobilnom i fiksnom telefonijom direktno ili putem Centra 112 Mjere zaštite od epidemija i epizotija U slučaju postavljanja sumnje ili utvrđivanja zaraznih bolesti životinja, osim poduzimanja propisanih mjera protiv širenja i sprečavanja iste, Veterinarska stanica dužna je sumnju odnosno utvrđenu zaraznu bolest prijaviti Upravi za veterinarstvo, obavijestiti pravne i fizičke osobe koje obavljaju veterinarsku djelatnost i nadležnu Veterinarsku službu Hrvatske vojske, a u slučaju pojave zoonoze i tijelo Državne uprave nadležno za poslove zdravstva. Službene osobe nadležne Policijske uprave na zaraženom ili ugroženom području, u 57

granicama svoje ovlasti, pružaju nadležnom Veterinarskom uredu, na njegov zahtjev, pomoć pri zaprečivanju zaraženih mjesta i područja i provođenje drugih mjera za zaštitu zdravlja životinja od zaraznih bolesti. Preventivne mjere za slučajeve epidemija, epizootija i biljnih bolesti provoditi će: Higijensko-epidemiološke ekipe Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, ekipe Veterinarske stanice Otočac uz pomoć vlasnika stoke. U svrhu sprječavanja širenja zaraznih bolesti (u stambenim objektima, javnim prostorijama, sredstvima javnog prijevoza i prijevoza namirnica) provedbom DDD postupaka: izolirati kliconoše, prijaviti zaraznu bolest, laboratorijski ispitati uzročnika zarazne bolesti,odrediti mjesto za karantenu (za slučaj epidemije / epizootije), pod nadzor staviti zdravlje zdravstvenih djelatnika koji skrbe za oboljele i koji rade u proizvodnji i distribuciji lijekova, provjeriti zdravlje osobama školskih i predškolskih i drugih ustanova gdje borave djeca, provoditi vakcinaciju, U slučaju pojave epizootija kao što su ptičja gripa, svinjska kuga i kravlje ludilo, te druge bolesti nositelj provođenja mjera biti će ekipe Veterinarske stanice Otočac uz pomoć individualnih poljoprivrednih proizvođača. Protupotresno projektiranje Protupotresno projektiranje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima, računajući na potres jačine od VIº do VIIIº MSK. Protupotresno projektiranje građevina i njihovo građenje potrebno je provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećima tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu ( Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima-pročišćen tekst sa svim dopunama izmjenama sl. List br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90 ). Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s vaţećim propisima. U građevinama društvene infrastrukture, športsko rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadleţnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. 58

B. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 90. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU (NN 153/13.) 59

Zahtjevi za izradu prostornog plana iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13.) REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Ulica Grada Vukovara 78 10000 ZAGREB KLASA: 350-02/15-01/71 URBROJ: 525-07/0375-15-2 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE Radnička cesta 80 10000 ZAGREB KLASA: 612-07/15-57/74 URBROJ:517-07-2-2-15-2 JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE Dr. Franje Tuđmana 4 53000 GOSPIĆ KLASA: 350-02/15-01/01 URBROJ: 2125/64-15-02 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA LIČKO-SENJSKA Služba zajedničkih i upravnih poslova BROJ: 511-04-04-11-1254/1-15.PM REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE PODRUČNI URED za zaštitu i spašavanje Gospić KLASA: 350-02/15-01/01 UBROJ: 543-05-01-15-2 HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O. Širolina 4 10000 ZAGREB BROJ: 4211-100-215_/15 60

HRVATSKE CESTE D.O.O. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta Sektor za razvoj i strateško planiranje Odjel za razvoj i planiranje Vončinina 3 10000 ZAGREB KLASA: 361-01/2015-10/13 URBROJ: 345-211/517-2015-3/TZ PLINACRO Zagreb KLASA: PL-09/3620 URBROJ:K/MB-15-6 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d Sektor za investicije Ulica Grada Vukovara 37 10000 Zagreb KLASA: 350-02/15-01/5 URBROJ:2/25/9-07-15-1 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO OBRANE UPRAVA ZA MATERIJALNE RESURSE SEKTOR ZA NEKRETNINE,GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: 350-02/15-01/37 UBROJ: 512M3-020201-15-5 61

62

63

64

65

66

67

68

69

70

71

72

73

74

75

76

77

78

C PRILOZI Zaključak o javnoj raspravi o Prijedlogu II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca [PRILOG - ZAKLJUČAK GRADONAČELNIKA GRADA OTOČCA svibanj 2015. godine 79

REPUBLIKA HRVATSKA LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA GRAD OTOČAC Gradonačelnik KLASA: 350-02/14-01/07 URBROJ: 2125/02-03-15-38 Otočac, 20. svibnja 2015. Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine br. 153/13) i članka 71. Statuta Grada Otočaca ('Službeni vjesnik Grada Otočca' broj 1/13), Gradonačelnik Grada Otočca donio je ZAKLJUČAK o javnoj raspravi o Prijedlogu II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca I. Prihvaća se Nacrt Prijedloga II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca koji sadrži tekstualni i grafički dio plana te njegovo obrazloženje i sažetak za javnost. II. Utvrđuje se Prijedlog II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca i upućuje na javnu raspravu. III. Javna rasprava o Prijedlogu II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca trajati će 15 (petnaest ) dana, započeti će 9. lipnja 2015. godine i završiti će 23. lipnja 2015. godine. Oglas o javnoj raspravi objavit će Nositelj izrade Plana u Novom listu, na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, na službenim internet stranicama Grada Otočca u skladu s člankom 96. st.(3) Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine br. 153/13). IV. Za vrijeme trajanja javne rasprave Stručni izrađivač će u suradnji sa Nositeljem izrade II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Otočca održati javno izlaganje 11. lipnja 2015. godine (četvrtak) s početkom u 11,0 sati u Gradskoj viječnici Grada Otočca, Ul. kralja Zvonimira 10., u Otočcu. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja. V. Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr. vet. med 80

2. Dokazi o poslovnoj sposobnosti Instituta - Izvod iz sudskog registra - Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o davanju suglasnosti za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja (Klasa: UP/I-350-02/10-07/8,Ur.broj: 531-06-10-2) - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za odgovornu osobu i voditelja izrade Plana 81

82

83

84

85

86

87

88

89