IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA Prilozi plana Nacrt konačnog pri

Транскрипт

1 IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA Prilozi plana Nacrt konačnog prijedloga Plana Zagreb, listopad

2 NOSITELJ IZRADE: GRAD OTOČAC Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr.med.vet. STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d. Zagreb Direktor Instituta mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Broj elaborata 1387 Broj radnog naloga:

3 Odgovorni koordinatori izrade Plana: Za Nositelja izrade: Za Stručnog Izrađivača Plana GRAD OTOČAC Upravni odjel za upravu i samoupravu Pročelnik Stevan Uzelac, dipl.uir. Božica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica Voditelj izrade Plana: Božica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica Radni tim na izradi Plana Konzervatorska podloga: Prostorno-urbanističko rješenje: Božica Munjić, ing.arh.ovl.arh. Nikola Adrović, mag.ing.aedif. Dunja Ožvatić, dipl. ing.arh. Karlo Žebćević, mag.ing.ek.i zast.prir i mag ing agr. Petra Igrc dipl.ing.arh. Doris Horvat mag.ing.kraj.arh. Vilma Stopfer, mag.ing.kraj.arh. Ana Topić mag.ing.arh.i urb. MINISTARSTVO KULTURE Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Gospiću Pročelnik Hrvoje Giaconi dipl.ing.arh. Stručni savjetnik Nediljko Vančo dipl.pov.umj.i prof. Konzultacije i podaci: Županijski zavod Ličko-senjske županije, Gospić Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću Hrvatska elektroprivreda d.d. D.P. Elektrolika Gospić Hrvatske telekomunikacije d.d., TK centar Gospić Komunalac d.o.o.- Otočac Hrvatske ceste Županijske ceste Gospić 3

4 Izvor podataka: PROSTORNI PLAN LIČKO SENJSKE ŽUPANIJE Županijski zavod za prostorno uređenje Ličko-Senjske županije KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA ZA UPU OTOČAC Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Zagrebu PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OTOČCA Urbanistički Institut Hrvatske d.o.o. 4

5 SADRŽAJ: STR. A. OBRAZLOŽENJE Potreba i razlozi izrade Pravna osnova za izradu Plana Okvirni sadržaj i opseg provedenih izmjena i dopuna Izmjene i dopune namjene površina Izmjene i dopune tekstualnog obrazloženja Izmjene i dopune točke Osnovni podaci o stanju u prostoru Izmjene i dopune točke prostorno-razvojne značajke Izmjene i dopune točke Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Izmjene i dopune točke Program gradnje i uređenja prostora Izmjene i dopune točke 3.2. Osnovna namjena prostora Izmjene i dopune točke 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina Izmjene i dopune točke Elektroopskrba i javna rasvjeta Dodaje se nova točka Obnovljivi izvori energije Izmjene i dopune točke 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih građevina Izmjene i dopune točke Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina Izmjene i dopune točke 3.7. Spriječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš...78 B. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju...80 Hrvatske autoceste d.o.o., Širolina 4, Zagreb Hrvatske ceste, Vončinina 3, Zagreb, - ispostava Gospić Županijska uprava za ceste Ličko-senjske županije, Smiljanska 41, Gospić Komunalac d.o.o. Otočac, za djelatnost javne vodoopskrbe Hrvatska elektroprivreda d.d., Sektor za strategiju i razvoj, Ulica grada vukovara 37, Zagreb Hrvatska pošta, Sektor upravljanja nekretninama, Odjel za kapitalne investicije, Jurišićeva 13, Zagreb 5

6 Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću, Budačka 12, Gospić Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Radnička cesta 80 Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Gospić, Budačka 23, Gospić Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave ličko-senjske, Služba zajedničkih i upravnih poslova, Hrvatskog sokola 2, Gospić Ministarstvo obrane, Uprava za matrijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Trg kralja Petra Krešimira IV 1, Zagreb Zavod za prostorno uređenje Ličko senjske županije, Dr. Franje Tuđmana 4, Gospić C. ZAKLJUČAK GRADONAČELNIKA Zaključak Gradonačelnika Grada Otočćca o utvrđivanju prijedloga IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA na javnu raspravu D. SAŽETAK ZA JAVNOST E. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI F. PRILOZI DOKAZI O POSLOVNOJ SPOSOBNOSTI INSTITUTA - Izvod iz sudskog registra - Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o davanju suglasnosti za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja (Klasa: UP/I /07-07/03,Ur.broj: ) - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za odgovornu osobu i voditelja izrade Plana 6

7 A. OBRAZLOŽENJE 1.0. POTREBA I RAZLOZI IZRADE Važeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području grada Otočca, je Urbanistički plan uređenja grada Otočca (u daljnjem tekstu: UPU grada Otočca) donesen godine i objavljen u Službenom vjesniku Grada Otočca br.01/2009. Nakon donošenja UPU-a grada Otočca došlo je do izmjene: zakonske regulative, odnosno donošenja novog zakona kojim je regulirano prostorno uređenje: Zakon o prostornom uređenju ( Narodne novine 153/13) (u daljnjem tekstu: ZPU) te prostornih planova više razine: - Prostornog plana Ličko-senjske županije (U daljnjem tekstu: PPŽ Ličkosenjske) sa Odlukom o donošenju objavljenom u Županijskom glasniku Ličko-senjske županije br.16/02, 17/02-ispravak, 19/02-ispravak, 24/02, 3/05, 3/06, 15/06-pročišćeni tekst,19/07, 13/10, 22/10-pročišćeni tekst,19/11 i 4/15. - Prostornog plana uređenja Grada Otočca (U daljnjem tekstu: PPUG Otočac) sa Odlukom o donošenju objavljenom u Službenom vjesniku grada Otočca br. 3/15). Postojeći planski dokument predstavlja određeno ograničenje za realizaciju zahvata u prostoru na dijelu pojedinih namjena u gradu Otočcu. Potrebe za izmjenom Plana uočene su na više lokacija radi korekcije namjene površina te njezinog usklađenja s razvojnim projektima za koje postoji interes za realizaciju. Radi toga se, a u cilju uklanjanja takvih ograničenja, provode izmjene i dopune plana, kojim se kroz promjenu namjene korištenja i uređenja prostora stvaraju potrebni preduvjeti za zahvat u prostoru. Kroz gore navedene dokumente, a koji imaju utjecaja na predmetni Plan, naročito se odnose na izgradnju unutar zone gospodarske namjene poslovne, proizvodne i infrastrukturnih sustava. Također, primjenom UPU-a grada Otočca kroz protekli period ukazala se potreba za izradom Izmjena i dopuna Plana, naročito zbog: - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, postrojenja - dopunskih, prirodni drugi izvori energije kogeneracije, 7

8 - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, vezanih za prometne i parkirališne površine, - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, vezanih za športske građevine, - građanskih inicijativa vezanih za promjenu namjene i dr. Navedeni radovi izrađeni u sklopu ovih Izmjena i dopuna mijenjaju dijelove osnovnog planskog dokumenta donesenog godine (Službeni vjesnik grada Otočca br. 1/09.) te zajedno s istim predstavljaju cjeloviti prostorno-planski dokument za daljnje tumačenje i provedbu. Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca određen je člankom 3. Odluke o izradi, a odnosi se na ukupni prostor područje centralnog naselja Otočac. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA UPU Članak 3. Izmjene i dopune UPU-a obuhvaćaju područje centralnog naselja Otočac, ukupne površine 1429 ha. Ciljevi i programska polazišta izmjena i dopuna plana Temeljem članka 6. Odluke o izradi osnovni ciljevi i programska polazišta za izradu IiD UPU-a grada Otočcac su: uređenje prostora od važnosti za čitav grad, organizacija prostora visokog urbaniteta, a radi naglašavanja simbolne i funkcionalne važnosti grada Otočca kao središnjeg naselja, omogućiti gradnju građevina do visine P+3 (max 14,5 m od konačnog zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata) sukladno članku 21. stavak 9. Odluke o donošenju I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, omogućiti urbanu transformaciju periferije u za život ugodan prostor uz osiguranje pratećih sadržaja, unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutrašnjom organizacijom grada, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora infrastrukturom, omogućiti ostvarenje budućeg razvoja na principima održivog razvitka. 8

9 Stručne podloge na kojima se temelje prostorno-planska rješenja Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, utvrđeno je da se u sklopu izrade ovog Plana ne predviđa priprema posebnih stručnih podloga. Kao stručna podloga koristiti će se raspoloživa dokumentacija lokalne samouprave (idejna rješenja, projekti, elaborati, studije) te dokumentacija prostora koju iz područja svog djelokruga osiguravaju tijela i osobe određene posebnim propisima uz očitovanje Zavoda za prostorno uređenje Ličko-senjske županije. Popis sektorskih dokumenata i propisa primijenjenih prilikom izrade Plana Za potrebe izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca stručnom izrađivaču nisu bili na raspolaganju sektorski dokumenti, (osim projekta rekonstrukcije nerazvrstane prometnice Ulica Bartola Kašića i pojedinih odvojaka na području Grada Otočca, EU projekt Aglomeracija Otočac Studija izvodljivosti, Idejni projekt prikupljanje i odvodnja otpadnih voda te Idejni projekt kuglane ovl.arh Pero Ljubić), već je korištena dokumentacija pribavljenih zahtjeva i mišljenja nadležnih tijela i osoba tijekom procedure izrade IiD UPU-a grada Otočca. Tijekom izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca poštivani su u njegovoj izradi niže navedeni propisi. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13,78/15) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03; 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15) Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/13, 47/14) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) 9

10 Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) Zakon o zračnom prometu (NN 69/09, 84/11, 54/13, 127/13, 92/14) Zakon o javnim cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14, 152/14, 85/2015) Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/!3, 71/14) Zakon o genetski modificiranim organizmima (70/05, 137/09, 28/13, 47/14) Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14, 102/15) Zakon o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/!3) Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 147/04, 79/07, 38/09, 127/10) Zakon o koncesijama (NN 143/12) Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11) Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjenom pokretljivost (NN 78/13) Pravilnik o određivanja zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (NN 86/2004, 138/04) Pravilnik o jednostavnim radovima i drugim građevinama i radovima (NN 79/14) Uredba o određivanju građevina od važnosti za republiku hrvatsku (NN 6/2000, 68/2003 Strategija gospodarenja otpadom republike hrvatske (NN 130/2005) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN64/14) Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš ( NN 64/08) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (88/2014) 10

11 2.0. PRAVNA OSNOVA ZA IZRADU PLANA Zakonska podloga za izradu IiD UPU-grada Otočca Izrada IiD UPU-a grada Otočca utvrđena je Odlukom o izradi, koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Otočca, na 16. sjednici održanoj 07. svibnja godine, s objavom u Službenom vjesniku grada Otočca 2012 godine (u daljnjem tekstu: Odluka o izradi), i Odlukom o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja grada Otočca koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Otočca, na sjednici održanoj 15. rujna godine, s objavom u Službenom vjesniku grada Otočca br. 11/2015 čime je stvorena zakonska podloga za izradu predmetnog plana. Tim dokumentom utvrđena je potreba provedbe Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, vezano uz usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13), usklađenje sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana Ličko-senjske županije, kako bi se dobio planski dokument koji će predstavljali kvalitetnu podlogu za daljnju izgradnju. Pri izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, potrebno je voditi brigu o ciljevima i programskim polazištima određenim u prostorno planskoj dokumentaciji višeg reda Prostornom planu Ličko-senjske Županije ( Županijski glasnik, br.16/02, 17/02, 19/02, 24/02, 3/05, 3/06, 15/06, 19/06, 13/10, 22/10 i 19/11), Prostornom planu uređenja Grada Otočca ( Službeni vjesnik grada Otočca br. 11/2015). Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, definirani su člankom 4. ocjena stanja u obuhvatu izmjena i dopuna, člankom 5. razlozi za izradu izmjena i dopuna UPU grada Otočca te člankom 10. popis tijela i osoba određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve. OCJENA STANJA U OBUHVATU IZMJENA I DOPUNA Članak 4. Gradsko vijeće Grada Otočca je na 19. sjednici održanoj 27. veljače godine donijelo Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Otočca ( Službeni vjesnik Grada Otočca br. 1/09), čime se za područje grada Otočca utvrdilo uvjete i način gradnje u odnosu na stanje u prostoru u trenutku izrade i donošenja UPU-a. 11

12 RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA Članak 5. I. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Otočca, usvojenim na 14. sjednici Gradskog vijeća godine, odnosno nakon izrade UPU-a grada Otočca, došlo je do međusobne neusklađenosti UPU-a grada Otočca sa PPU Grada Otočca. Odrednom članka 60. stavka 6. Zakona u takvom slučaju predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora odlučiti u roku od najviše tri mjeseca o izmjeni i/ili dopuni neusklađenog dokumenta prostornog uređenja. POPIS TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA UPU-a IZ PODRUČJA SVOG DJELOKRUGA,TE DRUGIH SUDIONIKA U IZRADI IZMJENA I DOPUNA UPU-a Članak 10. Tijela i osobe koja daju svoje zahtjeve i sudjeluju u postupku izrade Izmjena i dopuna UPU-a: 1. J.U. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO SENJSKE ŽUPANIJE, Gospić, Dr. Franje Tuđmana 4, 2. MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za inspekcijske poslove, Zagreb, Ul. Republike austrije 20, 3. MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU, Uprava za područja posebne državne skrbi, Zagreb, Radnička cesta 22, 4. MINISTARSTVO OBRANE, UPRAVA ZA MATERIJALNE RESURSE, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zagreb, Sarajevska cesta 7, 5. MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb, Ul. Republike Austrije 14, 6. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, Uprava za poljoprivredno zemljište, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, 7. MINISTARSTVO KULTURE, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Mesnička 49, 8. MINISTARSTVO KULTURE, Konzervatorski odjel u Gospiću, Budačka 12, 9. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka, Đure Šporera 3, 10. HRVATSKE ŠUME, Uprava šuma podružnica Gospić, Gospić, Budačka 23, 11. HEP PROIZVODNJA d.o.o., Zagreb, Ul. grada Vukovara 37, 12. HEP ODS d.o.o. ZAGREB, DP ELEKTROLIKA GOSPIĆ, Gospić, Lipovska 31, 13. HRVATSKA CESTE d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku regulativu, Zagreb, Vončinina 3, 14. ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE LIČKO - SENJSKE ŽUPANIJE, Gospić, Smiljanska 41, 15. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo, Gospić, Dr. Franje Tuđmana 4, 16. KOMUNALAC d.o.o., Otočac, Bartola Kašića 5 a, 17. PLINACRO d.o.o., Zagreb, Savska cesta 88 a, 18. HRVATSKI TELEKOM d.d., Zagreb, Savska cesta 32, 19. OSNOVNA ŠKOLA ZRINSKIH I FRANKOPANA, Otočac, Kralja Zvonimira 15, 20. SREDNJA ŠKOLA OTOČAC, Otočac, Ćirila i Metoda 2, 21. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA LIČKO SENJSKA, Gospić, Hrvatskog sokola 2. 12

13 Izmjene i dopune plana izrađuju se sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( Narodne novine" broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispr. i 163/ 04). Nositelj izrade Izmjena i dopuna Plana je stručno upravno tijelo za obavljanje poslova prostornog uređenja - Jedinstveni upravni odjel. Odgovorna osoba za praćenje izrade plana je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela OKVIRNI SADRŽAJ I OPSEG PROVEDENIH IZMJENA I DOPUNA Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja grada Otočca obuhvatile su sve one dijelove važećeg Plana ( Službeni vjesnik grada Otočca br. 01/09) koje treba korigirati radi stvaranja potrebnih preduvjeta za realizaciju stambene, javne i društvene izgradnje, te gradnje unutar zone gospodarske namjene, usklađeno sa potrebama razvitka Grada Otočca, a sve temeljem važeg prostornog plana uređenja Grada Otočca ( Službeni vjesnik grada Otočca br. 3/15). Predmetna korekcija Urbanističkog plana uređenja grada Otočca radi njegovog usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13) i potreba Grada obuhvatila je: A - Tekstualno obrazloženje B - Odredbe za provudbu plana C - Kartografske prikaze u mjerilu 1:5000. Promjene unutar tekstualnog obrazloženja plana odnose se na slijedeća poglavlja: 5.1. Izmjene i dopune točke Osnovni podaci o stanju u prostoru 5.2. Izmjene i dopune točke prostorno-razvojne značajke 5.3. Izmjene i dopune točke Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 5.4. Izmjene i dopune točke Program gradnje i uređenja prostora 5.5. Izmjene i dopune točke 3.2. Osnovna namjena prostora 5.6. Izmjene i dopune točke 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina 5.7. Izmjene i dopune točke Elektroopskrba i javna rasvjeta 5.8. Dodaje se nova točka Obnovljivi izvori energije 13

14 5.9. Izmjene i dopune točke 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih građevina Izmjene i dopune točke Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina Izmjene i dopune točke 3.7. Spriječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš Odredbe za provedbu plana predstavljaju osnovu njegove buduće efikasne i za okoliš prihvatljive realizacije. Upravo radi usklađenja pojedinih Odredbi te njihovog potrebnog detaljnijeg definiranja, izvršena je njihova revizija IZMJENE I DOPUNE NAMJENE POVRŠINA Slijedom promjena i dopuna namjene površina, korigiraju se površine mješovite namjene, javne i društvene namjene, športsko rekreacijske namjene, vodne površine, groblje, površine infrastrukturnih sustava, prometne površine te zaštitne zelene površine. Unutar zone gospodarske namjene proizvodne te poslovne moguća je prerada kogeneracija - postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu. Kogeneracija koristi otpadnu toplinu koja nastaje uobičajenom proizvodnjom električne energije u termoenergetskim postrojenjima. Prilikom klasične proizvodnje električne energije, dio energije odbacuje se u okoliš kao otpadna toplina, a u kogeneraciji ta toplinska energija postaje korisna. Dakle, osnovna prednost kogeneracije je povećana učinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje služe samo za proizvodnju električne energije te industrijske sustave koji služe samo za proizvodnju pare ili vruće vode za tehničke procese. Promjene infrastrukturnih sustava i mreže elektroenergetike odnose se na dogradnju postojećeg energetskog sustava Grada kroz izgradnju određenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja. 14

15 Dio ukupnih napora za poticanje gospodarskog razvitka Grada Otočca, a ujedno i Županije predstavlja i izgradnja određenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja, a vezano uz korištenje dopunskih, prirodnih drugih izvora energije, solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije (iskorištavanje sunčeve energije), proizvodna postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW. U gospodarskoj namjeni proizvodnoj, poslovnoj (uslužne, trgovačke, komunalno servisne) moguće je uređenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju uslužnim sadržajem u cestovnom prometu, te ih je potrebno urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji gostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14). Definiranje uslužnih sadržaji u cestovnom prometu moguće je uređenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju površina odmorišta je do m 2 a, u području uz D50 i čvor Otočac do m 2. Promjena poglavlja Mjere i uvjeti zaštite povijesnih naselja i dijelova naselja odnose se na utvrđivanje zone zaštite na temelju podataka Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Promjene poglavlja Uvjeti i mjere zaštite prirode odnose se na uvjete i mjere zaštite prirode na temelju podataka Ministarstva zaštite okoliša i prirode, područje obuhvata UPU grada Otočca nalazi se unutar područja ekološke mreže. Promjene poglavlja Sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, a sve temeljem Studije procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Grada Otočca. Temeljem izmjene i dopune namjene površina provedena je korekcija svih kartografskih prikaza Korištenje i namjena prostora / površina, Infrastrukturni sustavi i mreže, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mjerilu 1:

16 5.0. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG OBRAZLOŽENJA Izmjene i dopune provode se u pojedinim poglavljima i točkama tekstualnog obrazloženja UPU-a grada Otočca uz definiranje novih dijelova teksta ili onih koji se ukidaju radi neusklađenosti sa promjenama nastalim u prostoru, zakonskoj regulativi ili prostornim planovima višeg razine. U okviru naprijed iznesenog generalno utvrđenog opsega Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca mogu se specificirati poglavlja u kojima će se provesti korekcija tekstualnog obrazloženja, te su istim obuhvaćene slijedeće točke: 5.1. Izmjene i dopune točke Osnovni podaci o stanju u prostoru Briše se tablica 7 te zamjenjuje novom tablicom koja glasi: Prikaz kvantificiranih pokazatelja postojeće namjene prostora Homogena struktura različitih namjena koncentrirana je na manjem dijelu prostora, (prvenstveno uz prometne pravce u centralnom dijelu grada), te zauzima na ovom području samo oko 21 % prostora dok je 79 % prostora još neizgrađeno, bilo u vidu slobodnog pejzaža ili poljoprivrednih površina. Zastupljenost pojedinih kategorija namjene i korištenja prostora prikazana je sa potrebnim kvantificiranim pokazateljima (površina i učešće) u narednoj tabeli: 16

17 Tablica 7. Prikaz kvantificiranih pokazatelja postojeće namjene prostora UKUPNO ha % OD POVRŠINE OBUHVATA STAMBENA NAMJENA S 26,55 1,86 172,58 MJEŠOVITA NAMJENA M1 146,03 10,21 12,07 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA D1 uprava D2 socijalna D3 zdravstvo D4 predškolska D5 školska D6 visoko učilište D7 kultura D8 vjerska D9 policija D10 vatrogasci 7,21 0,50 GOSPODARSKA NAMJENA Proizvodna I1 pretežito industrijska Proizvodna I2 pretežito zanatska Poslovna K1 pretežito uslužna 27,06 35,59 1,89 2,49 K2 pretežito trgovačka 8,03 0,56 K3 komunalno servisna ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE Ugostiteljsko-turistička T1 hotel, T4 restoran 0,50 0,04 R 2,46 2,46 0,17 Z1 2,40 2,40 0,17 ŠUMA isključivo osnovne namjene Š 266,80 266,80 18,67 VODNE POVRŠINE vodotok POSEBNA NAMJENA (bivša zona) POVRŠINE INFRASTRUK. SUSTAVA IS V 26,97 26,97 1,88 N 4,58 4,58 0,32 Infr.koridor 34,93 Infr. građevine 2,08 37,01 2,59 GROBLJE G (+) 3,4 3,4 0,24 PROMET OSTALO NEIZGR. ZEMLJIŠTE (zašt. povr., poljopr. površine) cesto vni AC autocesta 19,78 D50, ost.ceste 35,73 55,51 3,89 3,89 Z, P 814,49 814,49 57,00 UKUPNO 1429,00 100% 17

18 Iznesena postojeća namjena prostora jasno ukazuje na koncentraciju građevinskog područja uz prometne pravce. Postojeće građevinsko područje naselja (uključujući i prostore sporta-rekreacije, uređenog zelenila i groblja) zauzima unutar zone obuhvata UPU površinu od oko 228 ha (16%), oblikujući prostorno-funkcionalno cjeloviti prostor grada Otočca Izmjene i dopune točke Prostorno-razvojne značajke Briše se poglavlje Pokazatelji intenziteta korištenja prostora i tablica 8 te se zamjenjuje novim tekstom i novom tablicom koja glasi: Pokazatelji intenziteta korištenja prostora Unutar ukupnog područja obuhvata UPU-a samo manji dio prostora predstavlja područje izgradnje, te isto čini oko 16% razmatranog prostora. Drugi dio prostora, koji se putem uređenja površina uključuje u ukupni urbani prostor, obuhvaća oko 11% površine, pa se može konstatirati da cjelokupno područje izgradnje i uređenja unutar urbanog prostora grada Otočca obuhvaća samo oko 27% površina ili oko 380 ha. Preostala neizgrađena područja, vodene površine i šumska područja zauzimaju oko 1013 ha ili oko 71% površine. Predmetno područje izgradnje i uređenja je u pogledu svoje lokacije i širenja ograničeno građevinskim područjem grada definiranim na nivou Prostornog plana uređenja Grada Otočca, pa su i temeljem tog Plana značajna područja sačuvana kao kvalitetni neizgrađeni slobodni prostori. Tablica 8. Prikaz izgrađenosti urbanog područja grada god. - UKUPNO PODRUČJE OBUHVATA UPU-a GRADA OTOČCA - UKUPNO PODRUČJE IZGRADNJE I UREĐENJA 1429 ha 100 % 380,81 ha 26,65 - PODRUČJE IZGRADNJE 227,90 ha 15,95 - PODRUČJE UREĐENJA (javne zelene površine Z1-2,4 ha, promet 55,51 ha, zaštitne zelene površine Z-95,0 ha,) - NEIZGRAĐENA PODRUČJA, VODENE POVRŠINE I ŠUME - POVRŠINE INFRASTRUK. SUSTAVA ( koridori dalekovoda ) 152,91 ha 10, ,26 ha 70,91 34,93 ha 2,4 18

19 Uspoređujući postojeći broj korisnika prostora (4203 stanovnika = 2011.god.) sa prostorima zaposjednutim izgradnjom, odnosno ukupnim područjem izgradnje i uređenja grada Otočca, može se konstatirati slijedeći intenzitet korištenja prostora: prosječna gustoća naseljenosti unutar područja obuhvata UPU-a...2,94 st./ha prosječna gustoća naseljenosti unutar ukupnog područja izgradnje i uređenja...11,03 st/ha gustoća naseljenosti prostora unutar područja izgradnje (prosječna btto)... 18,43 st/ha prosječna gustoća stanovanja unutar stambenih područja... 24,30st/ha 5.3. Izmjene i dopune točke Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Dopunjava se poglavlje Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti na kraju pasusa Zaštita prirode novim tekstom koji glasi: Područje obuhvata UPU grada Otočca nalazi se unutar područja ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži Narodne novine 124/13,105/15); - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR Gacko polje. - područje očuvanja značajno za ptice HR Lička krška polja. Brišu se tablice Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine po vrstama te zamjenjuju novim tablicama koje glase: Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine po vrstama 1. PODRUČJA KULTURNIH KRAJOBRAZA r. br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE 1 Naselje Otočac ZPP 2 PRIJEDLOG KATEGO-RIJE 2. POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE 2.1. POVIJESNA CJELINA GRADSKIH OBILJEŽJA r. br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE VALO-RIZACIJA / PRIJEDLOG KATEGORIJE 1 Otočac Povijesna cjelina Otočca urbanistička Z-5456 (R-730) 2 19

20 3. POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI 3.1. CRKVE Z Otočac Župna crkva Sv. Trojstva (R 247) 2 2 Otočac Parohijska crkva Sv. Georgija Z KAPELE, POKLONCI, RASPELA r. br. LOKALITET KULTURNO DOBRO PRIJEDLOG STATUS KATEGORIJE ZAŠTITE 1 Otočac Kapela Sedam žalosti BDM, Kalvarija Z Otočac Kapela Sv. Josipa na groblju ZPP 3 3 Otočac Kapela Bezgr. začeća BDM, na ulazu u grad Z Otočac Pravoslavna kapela Sv. Nikole ZPP STAMBENE GRAĐEVINE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG KATEGORIJ E 1 Otočac Župni dvor, Trg Dr Franje Tuđmana 14 Z P UP/I / 94-2 Otočac Trg Dr Franje Tuđmana 5 01/203 3 P UP/I / 94-3 Otočac Trg Dr Franje Tuđmana 6 01/206 3 PZ P UP/I / 94-4 Otočac Trg Dr Franje Tuđmana 7 01/207 3 P UP/I / 94-5 Otočac Trg Dr Franje Tuđmana 10 01/ Otočac Ul. Petra Zrinskog 5 Z-314 R Otočac R. Boškovića 4 Z-318 R Otočac R.Boškovića 5,9,10,11,15, 24,28 ZZ 3 9 Otočac Fortička ulica 1 Z-4965 R Otočac Fortička 3,4,5,7,9 ZZ 3 U procesu 10 Otočac Stara biskupija Fortička 11, registracije 2 U procesu 11 Otočac Vatrogasna 1 registracije 2 P UP/I / Otočac Vatrogasna 7 01/

21 13 Otočac Vatrogasna Otočac I. Senjanina Otočac I. Senjanina Otočac I. Senjanina 1,22,46 ZZ P UP/I / 94-01/208 PR 3 U procesu registracije 2 Z-5049 (R-727) 3 I. Senjanina, upravno stambeni kompleks stare pilane PZ 3 17 Otočac 18 Otočac Ul. kralja Zvonimira 12 PZ 2 Otočac Ul. kralja Zvonimira 27 PZ 2 19 Otočac Ul. kralja Zvonimira 48 PZ 2 U procesu 20 Otočac Ul. kralja Zvonimira 49 registracije 2 21 Otočac Ul. kralja Zvonimira 59 PZ 2 22 Otočac Ul. kraljazvonimira 35,57,58, 61,63,65 ZZ CIVILNE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG KATEGORIJ E 1 Otočac Zgrada stare škole, Ul. Čirila i Metoda 6 PZ 3 Zgrada liceja, Trg Dr Franje Tuđmana U procesu 2 Otočac 8 registracije 2 3 Otočac Zgrada bolnice, Fortička ulica 2 PR GOSPODARSKO INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG KATEGORIJ E 1 Otočac Kompleks pivovare sa skladištima PZ VOJNE GRAĐEVINE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE PRIJEDLOG KATEGORIJ E 1 Otočac Ul.kralja Zvonimira 8, vojna uprava PZ 2 2 Otočac Ul. kralja Zvonimira 10, vojna uprava Z Otočac Ul. kralja Zvonimira 11, vojna uprava Z-315 (R-728) 2 4 Otočac Ul. kralja Zvonimira 19 Z Otočac Ul. bana Jelačića 24, kompleks vojarne PZ 2 Ul. bana Jelačića, zgrada vojnog 6 Otočac magazina PZ 2 PZ P UP/I Otočac A. Starčevića 1, vojna uprava 08/94-1/ Otočac R. Boškovića 2, vojna uprava Z-317 R Otočac Ul. P. Zrinskog 2, vojna uprava PZ 2 10 Otočac I. Senjanina 7, vojna uprava Z-316 R

22 3.7. TEHNIČKE I KOMUNALNE GRAĐEVINE r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE 1 Otočac Kameni most preko Gacke PRIJEDLOG KATEGORIJ E U procesu registracije 2 4. MEMORIJALNE GRAĐEVINE I OBILJEŽJA r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO PRIJEDLOG STATUS KATEGORIJE ZAŠTITE 1 Otočac Gradsko groblje ZPP 3 2 Otočac Vojničko groblje ZPP 3 3 Otočac Ul. kralja Zvonimira 37, 1. zasjedanje ZAVNOH-a R ARHEOLOŠKI LOKALITETI r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE 1 Otočac «Umac», prapovjesno gradinsko naselje PP PRIJEDLOG KATEGORIJE OSTACI STARIH GRADOVA I UTVRDA SREDNJEG I NOVOG VIJEKA r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO STATUS ZAŠTITE 1 Otočac Ruševine starog grada Fortica 2 Otočac PRIJEDLOG KATEGORIJE Z-322 R Arheološpko nalazište Ostaci starog grada Otočca Z STATUS ZAŠTITE R - Registrirano kulturno dobro (prema starom Zakonu o zaštiti spomenika kulture, vrijedi do revizije prema važećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara) Z - Zaštićeno kulturno dobro (revidirano ili novozaštićeno prema važećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara) P - kulturno dobro zaštićeno Rješenjem o preventivnoj zaštiti ZZ - unutar zone zaštite PZ - prijedlog za zaštitu kao pojedinačnog kulturnog dobra PP - prijedlog za zaštitu kulturnog dobra Rješenjem o preventivnoj zaštiti ZPP- kulturna baština lokalnog značaja, zaštita Prostornim planom VALORIZACIJA NASELJA I DIJELOVA NASELJA 01 potpuno očuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i ambijent 02 znatno očuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i ambijent 03 polovično očuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i dijelovi ambijenta 04 prevladavajuća nova izgradnja PRIJEDLOG KATEGORIJE 1. kategorija - nacionalni značaj 2. kategorija - regionalni značaj 3. kategorija - lokalni značaj 22

23 5.4. Izmjene i dopune točke PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Briše se poglavlje Pokazatelji intenziteta korištenja prostora i tablica 8 te se zamjenjuje novim tekstom i novom tablicom koja glasi: PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Urbanističkim planom uređenja utvrđena je prostorna distribucija namjena i sadržaja unutar razmatranog područja, te definirani uvjeti korištenja i uređenja površina, uključivo potrebne standarde za prometnu, uličnu i komunalnu infrastrukturu. Na cijelom području naselja neophodno je osigurati očuvanje, uređenje i naglašavanje postojećih vrijednosti te omogućiti zaštitu, održavanje i sanaciju postojećeg urbanog prostora, te interpolaciju nove izgradnje, uz realizaciju zamjenskih građevina unutar zatečene strukture. Pri tome je potrebno voditi računa o navedenim povijesnoambijentalnim vrijednostima pojedinih građevina i prostora, odnosno predmetnog naselja u cjelini. U okviru područja obuhvata Plana daljnji razvitak predviđa se dijelom i kroz popunjavanje neizgrađenog međuprostora, odnosno intrerpolacija u postojeću strukturu naselja. Nova područja stanovanja formiraju se neposredno uz postojeće zone povezujući se na zatečenu urbanu strukturu, što uključuje i proširenje zatečene komunalne infrastrukture i prometnih površina. Značaj promatranog naselja kao gradskog centra naglašava potrebu kvalitetnijeg uređenja zemljišta unutar njegovog urbanog prostora. Tu je potrebno posebno naglasiti javne pješačke, prometne, sportsko-rekreativne i zelene površine. Sve te površine zajedno predstavljaju važan dio uređenog javnog urbanog prostora. Nivo njegova uređenja i primjenjeni standard, trebaju biti u relaciji prema značaju i funkciji Planom obuhvaćenog područja i samog grada Otočca kao gradskog središta. Javne funkcije smještene su uz glavnu prometnicu tako da je do njih omogućen brz i jednostavan pristup iz svih dijelova naselja, dok je važno voditi računa i o prometu u 23

24 mirovanju. Svaka građevina je dužna na svojoj građevnoj čestici, ili na javnoj površini u neposrednoj blizini, osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. Ovim Planom omogućava se prenamjena i uređenje prostora prizemnih (ali i ostalih) etaža u stambenim građevinama za potrebe uslužnih, zanatskih i drugih djelatnosti, ukoliko one svojim karakterom ne narušavaju kvalitetu života unutar stambene zone. U funkciji naprijed opisanog korištenja prostora i građevina, stambene zone se na središnjem dijelu naselja formiraju kao mješovite (stambeno poslovne). Definiranje uvjeta uređenja prostora, odnosno bilo kakvo građenje ili uređivanje prostora provodit će se temeljem pokazatelja utvrđenih ovim Planom kojima je točno predviđena namjena površina, lokacija i veličina prostora javnog-društvenog interesa, način i intenzitet korištenja prostora, standardi komunalnog opremanja te uvjeti zaštite prostornih vrijednosti. Formiranje i izgradnja nekoliko novih prostorno-funkcionalnih sklopova unutar područja obuhvata UPU-a (zona javne i društvene namjene - predškolska, školska, zona gospodarske namjene - prozvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička i zona športske namjene, te osnivanje novih zona mješovite namjene) u površini od 204,72 ha predstavljaju prostore koji imaju poseban urbano-funkcionalni, namjenski i oblikovni značaj za grad Otočac. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, odnosno službe zaštite prirode. Kako bi se što kvalitetnije provodila daljnja realizacija prostornog uređenja i osigurao atraktivan izgled tih dijelova grada prethodno je potrebno konzervatore upoznati sa željenom izgradnjom i veličinama kako bi se provjerila mogućnost navedene izgradnje. Prije početka izgradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, a sve uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. 24

25 Osnovni programski pokazatelji gradnje i uređenja prostora u okvirima Planom obuhvaćenog područja sadržavaju intervencije unutar zatečenih zona izgradnje te nove zone izgradnje, uključivo značajne zahvate uređenja javnih površina naselja kao važnih prometno-parkirališnih zelenih i parkovno-ambijentalnih prostora. U okvirima detaljnog programa gradnje i uređenja prostora daje se pregled izgrađenih struktura i uređenih površina, te novih zahvata u prostoru, odnosno zbirno stanje izgradnje u sklopu konačnog planskog rješenja sa slijedećim kvantifikacijskim pokazateljima: Zatečeno stanje zone postojeće izgradnje: namjena površina stanovanje stambena, mješovita namjena 172,58 ha 75,73 javna i društvena izgradnja 7,21 ha 3,16 gospodarska namjena 35,59 ha 15,62 sportsko-rekreacijska namjena 2,46 ha 1,08 posebna namjena (bivša zona) 4,58 ha 2,01 površine infrastrukturnog sustava (građevine) 2,08 ha 0,91 groblje 3,4 ha 1,49 U K U P N O 227,90 ha 100 % Postojeće stanovništvo stanovnika Postojeća gustoća naseljenosti u stambenim zonama... 18,43 st./ha Novi zahvati izgradnje: kapaciteti prostora Unutar ukupnog obuhvata Plana navedeni planski zahvati mogu kvantificirati sa: zahvati u postojećim zonama dovršeni dio naselja ,33ha rekonstrukcija-promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti... 5,66 ha sanacija građevina promjena stanja građevine (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija, obnova)... 4,37 ha nove zone izgradnje ,64 ha Ukupno zone izgradnje ,00 ha Kako je već naprijed navedeno struktura stambene izgradnje u naselju se sastoji uglavnom od jednoobiteljskih slobodno-stojećih građevina, uz manje učešće drugih tipova izgradnje (višestambene građevine), što za predviđeno plansko rješenje iznosi: ukupno stambena izgradnja tipa: S, M 1 i M ,70 ha - 100,0% jednoobiteljske i ,69 ha - 94,78% višestambene građevine... 17,01 ha - 5,22% 25

26 Novi zahvati izgradnje: Namjena površina stanovanje stambena, mješovita namjena 141,12 ha 66,01 javna i društvena izgradnja 12,68 ha 5,93 gospodarska namjena 38,60ha 18,05 sportsko-rekreacijska namjena 14,16 ha 6,62 površine infrastrukturnog sustava (građevine) 4,62 ha 2,08 Groblje 2,18 ha 1,01 U K U P N O 213,36 ha 100 % Zbirni pokazatelji (postojećeg i planiranog) prostornog uređenja grada Otočca: Pokazatelji površine i kapaciteta površina stambenih zona (postojeće, planirano ) ,70 ha površina zona s građevinama gospodarske namjene (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička)... 74,20 ha površina zona s građevinama javne namjene... 19,89 ha površina zona s građevinama infrastrukturnog sustava... 6,70 ha groblje... 5,58 ha uređeni dijelovi urbanog prostora (trg,sport i rekreacija, parkovno zelenilo, prometne površine) ,50 ha ukupno izgrađeni i uređeni prostor...543,57 ha neuređeni dijelovi prostora (vodotok, zelenilo, infrastrukturni koridori, poljoprivreda, šume) ,43 ha ukupni obuhvat Plana ,0 ha Standard gustoće naseljenosti min. 9 - max. 12 st./ha Stanovništvo unutar obuhvata Plana min. 42-max Stanovništvo planirano u PPUG Otočca za grad Otočac planski period g. utvrđeno je sa 5500 stanovnika. Pokazatelji izgrađenosti i iskorištenosti prostora u novim zonama stambene izgradnje: koeficijent izgrađenosti... k ig 0,35 gustoća naseljenosti st./ha Broj etaža (E) za građevine u novim zonama izgradnje utvrđena je sa maximalno P0+P+2+Pk (prizemlje, dvije etaže i stambeno potkrovlje), te za centar Otočca P+3 ili E 2,5-3,0 m visina građevina (V) iznosi maximalno 12,0 m, te za centar Otočca 14,5 m, mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata 26

27 5.5. Izmjene i dopune točke OSNOVNA NAMJENA PROSTORA Briše se peti pasus u poglavlju zone stanovanja te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: U zoni obuhvata Plana ukupna stambena namjena (S) zauzima 32,48 ha ili 2,28% površine obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju zone mješovite namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: U zoni obuhvata Plana ukupna mješovita namjena (M1 i M2) zauzima 281,22 ha ili 19,68 % površine obuhvata Plana. Briše se osamnaesti pasus u poglavlju zone javne i društvene namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ukupna površina predviđena za predmetne sadržaje javne i društvene namjene iznosi 19,89 ha ili 1,40% površine obuhvata UPU-a. Briše se osmi pasus u poglavlju zone Ugostiteljsko-turistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti ugostiteljskoturističke namjene iznosi 8,19 ha ili 0,57% obuhvata Plana. Briše se poglavlje zone gospodarskih djelatnosti - proizvodne namjene, zone gospodarskih djelatnosti - poslovne namjene, te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zone gospodarskih djelatnosti proizvodne namjene Unutar tih zona predviđene su građevine isključivo gospodarske namjene (nezagađujuća industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i dr.), a ista obuhvaća djelatnosti slijedeće tipologije: - pretežito industrijske I 1 - pretežito zanatske I 2 Daljnji nastavak razvitka gospodarskih i proizvodnih djelatnosti vezan je uz postojeću lokaciju zone gospodarske namjene lokalitet Špilnik površine 11,31 ha te popunjavanje i uređenje postojeće zone gospodarske namjene između ulica Ive Senjanina i Ante Starčevića. 27

28 Realizacija nove zone gospodarske namjene omogućena je rezerviranjem dodatnih površina u ukupnom iznosu od 25,84 ha. Navedena površina sastoji se dvije nove lokacije smještene istočno i zapadno od postojeće zone gospodarske namjene - Špilničko polje. Ovaj lokalitet izabran je radi pogodnog prostora koji omogućava relativno jednostavnu izgradnju građevina i priključaka na infrastrukturu, blizina ceste, vodovoda i energetske mreže. Značaj ovog prostora gospodarske (industrijskoproizvodne i poslovne) namjene za budući razvoj grada je nesumnjiv, pa je nužno očuvanje tih prostora samo za potrebe gospodarskog razvitka, unutar kojeg je moguća realizacija i kamp odmorišta. Uz osnovnu djelatnost, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti drugu kompatibilnu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti (društveni, ugostiteljski i sportski sadržaji, sve za potrebe korisnika zone). Unutar tih zona i građevina nije dopuštena realizacija stambene namjene. Prenamjenom postojeće građevine starog vojnog magazina osigurati će se prostor za gospodarsku djelatnost -komunalno servisnu - gradsku tržnicu. Gospodarska proizvodna namjena (I) obuhvaća sve vrste industrijskih, obrtničkih i drugih gospodarsko-proizvodnih građevina, većih skladišta te prateće trgovačke, poslovne, upravne i uredske građevine. To znači da se unutar ovih zona mogu predviđati djelatnosti kojima je osnovni cilj proizvodnja gotovih ili polu-gotovih proizvoda. Na česticama s postojećim građevinama proizvodne namjene (I) mogući su svi oblici građevnih zahvata (nove gradnje, rekonstrukcije) ako su u skladu s općim i posebnim odredbama ovoga plana. Na zemljištu predviđenom za izgradnju građevina pretežito proizvodne namjene moguć je smještaj svih proizvodnih građevina i opreme industrija (uključivo skladištenje sirovina i proizvoda) i koje se po veličini građevina i oblikovanju građevina mogu uklopiti u oblikovanje okolnih područja (čije građevine neće narušiti vizualnu sliku okolne graditeljske strukture i grada kao cjeline). Na području grada se u zonama gospodarsko-proizvodne namjene ne smiju locirati proizvodnje koje onečišćuju okoliš kao i one koje u slučaju oštećenja ili neispravnosti rada mogu ugroziti stanovništvo. U zonama gospodarske-proizvodne namjene (I) mogu se uz navedene građevine graditi i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW instalirane električne snage. 28

29 Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW koja se dozvoljavaju su: postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije, postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva. Temeljem preporuka nadležnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanističku sliku grada i njegova okoliša. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, a sve uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. Izvedbe svih proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26. i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, a zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Zone gospodarskih djelatnosti poslovne namjene Unutar predmetne zone predviđene su građevine isključivo poslovne namjene (servisne i komunalne funkcije), jer zahtijevaju poseban režim korištenja i uređenja, i to: - pretežito uslužna K1 29

30 - pretežito trgovačka K2 - komunalno-servisna K3 Pod gospodarskom - poslovnom namjenom podrazumijevaju se čiste djelatnosti koje neće bukom i emisijama onečišćavati okoliš. To su različiti uredski prostori, trgovina te djelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja Grada. Iznimno se u zoni namjene K3 na području Špilnik, dozvoljava izgradnja reciklažnog dvorišta i građevina za termičku obradu otpada uz obavezno poštivanje svih vezanih propisa. Predviđene su tri vrste gospodarskih - poslovnih namjena: pretežito uslužna namjena (K1), pretežito poslovno-prodajna (trgovačka) namjena (K2), komunalno-uslužna (servisna) namjena (K3). Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine: poslovne - pretežito uslužne namjene (K1): - obuhvaćaju sve vrste poslovnih, upravnih, uredskih i trgovačkih građevina, gradske robne kuće, prodajne salone, građevine za malo poduzetništvo, ugostiteljske građevine i građevine za zabavu, hotele i druge turističke te ugostiteljske sadržaje, prometne građevine, javne garaže, benzinske postaje, sportske površine, parkove. Iznimno je moguće izgraditi jedan stan na građevnoj čestici u sklopu gospodarske građevine uz istovremenu gradnju. poslovne - pretežito poslovno-prodajne (trgovačke) namjene (K2) - obuhvaćaju velike trgovačke centre i prodajne salone, gradske tržnice (površine čestice veće od 3000 m2), poslovne građevine te prateće ugostiteljske i zabavne sadržaje, prometne građevine, javne garaže, benzinske postaje, sportske površine i parkove. pretežito komunalno-uslužne (servisne) namjene (K3) - obuhvaćaju komunalno - servisna područja, tržnice na veliko ("zelene" tržnice), poslovne građevine te prateće ugostiteljske i zabavne sadržaje, prometne građevine, garaže, benzinske postaje, sportske površine i parkove. poslovne namjene (K) unutar koje se mogu graditi svi sadržaji K1, K2 i K3 namjene. Budući razvoj proizvodnih aktivnosti unutar zone obuhvata Urbanističkog plana uređenja (UPU) u potpunosti je zadovoljen osiguravanjem adekvatnih površina, čime se osim formiranja prostora za nove gospodarske subjekte osiguravaju i dodatni prostori neophodni radi funkcionalnog zaokruženja postojećih industrijskih djelatnosti. Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti proizvodnih i poslovnih namjena (I1, I2, K1, K2, K3) iznosi 66,01ha ili 4,62% obuhvata Plana. 30

31 Briše se osmi pasus u poglavlju zone Ugostiteljsko-turistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti ugostiteljskoturističke namjene iznosi 8,19 ha ili 0,57% obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju zone Ugostiteljsko-turistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ukupna površina osigurana ovim Planom za razvitak svih gospodarskih djelatnosti iznosi 74,20 ha ili 5,19 % obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju prometne površine te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Nova sabirna prometnica za grad Otočac predstavlja vezu urbanog područja prema čvoru Otočac i autocesti Zagreb-Split. Briše se poglavlje zona posebne namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi Zona posebne namjene Unutar granice obuhvata UPU - grada Otočca nema zona posebne namjene. Temeljem suglasnosti MORH-a površine posebne namjene prenamjenjuju se u zonu javne i društvene namjene i zonu gospodarske namjene sa površinom od postojećih 4,58 ha. Briše se poglavlje Sportsko rekreacijska namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Sportsko-rekreacijska namjena (R-1, R-2) Sadržaji sportsko-rekreacijske namjene obuhvaćaju površine sportskih terena s odgovarajućim građevinama. Postojeća sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća površinu na kojoj se nalazi prvenstveno sportska građevina dvorana uz prostor školske namjene neposredno uz obalu rijeke Gacke. Planirana sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća površinu sportske građevine kuglana uz ulicu Bartola Kašika sa pripadajućim ugostiteljskouslužnim sadržajima i obveznim parkirnim prostorom. Osim kuglane Planom je rezervirano i skijalište na lokalitetu Podumac sa površinom od oko 8,0 ha. 31

32 Unutar granice obuhvata Plana predmetna namjena zastupljena je sa površinom od 16,62 ha ili 1,16 % površina rezerviranih za aktivnosti sporta i rekreacije. Briše se poglavlje zone Zone parkovnog javnog i zaštitnog zelenila te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zone parkovnog javnog i zaštitnog zelenila Realizacija neophodnog urbanog standarda ostvaruje se i kroz plansko usmjeravanje dijela namjene prostora prema uređenju otvorenih površina naselja. U ovako određenim zonama predviđa se uređenje javnih parkovnih površina te održavanje postojećeg slobodno organiziranog zelenila. Sačuvane (uređene i krajobrazne) zelene površine realizirane su sa 438,54 ha ili 31% ukupnog obuhvata Plana. Uređene zelene površine povezane sa javnim sadržajima, prostorima sporta i rekreacije, te područjem utvrde i crkve predstavljaju određenu urbanu i turističku atrakciju Otočca. Naime, ti povijesni spomenici, kao dokaz kontinuiteta urbanog življenja trebaju kroz uređene zelene površine dobiti dodatnu kvalitetu, te i na taj način biti jače istaknuti u okvirima ukupnog prostora naselja. Uređenje ove zone u vezi s užim gradskim centrom treba provesti prema detaljnim urbanističko-arhitektonskim rješenjima. Ovaj Plan može samo poslužiti kao određena smjernica za programiranje tog dijela naselja, u kome povezivanje zone centra s područjem starog grada treba predstavljati značajnu atrakciju. Veličina uređenih zelenih površina u formi javnog parka (Z1), igralište (Z2), iznosi 15,48 ha. Postojeći javni park nalazi se u samom užem centru grada Otočca sa površinom od 2,9 ha. Prostorno-planskim dokumentom više razine PPU Grada Otočca navedeni gradski park je tretiran kao spomenik parkovne arhitekture. Uređenje i opremanje površine javnog parka trebalo bi se definirati kroz izradu detaljnog hortikulturnog projekta. Javni park određuje javnu zelenu površinu, uključuje površine postojećeg zelenila u centru grada, i planiranu površinu javnog zelenila u širem okruženju centra, koje se uređuje kao javni park. Ove površine su u funkciji oblikovanja grada i zaštitne funkcije te odmora i rekreacije. Javne zelene površine uređuju se sadnjom i održavanjem visokog i parternog zelenila. Nove zelene površine javni park se planiraju neposredno uz nove zone mješovite namjene na neizgrađenim površinama unutar gradske strukture kako bi 32

33 se povećala kvaliteta postojećeg prostora u središnjem i istočnom dijelu grada. Planirane površine u formi javnog parka Z1 te igrališta Z2 iznose 13,06 ha. Zaštitne zelene površine (Z) unutar obuhvata UPU-a nalaze se uz rijeku Gacku, površinu groblja i infrastrukturne koridore, te na kontaktnim - rubnim dijelovima grada Otočca. Zaštitno zelenilo (Z) određuje zelene površine visoke i niske vegetacije koje obuhvaćaju veće površine ostalih površina postojećeg zelenila u tkivu grada, uz prometne koridore, rijeku Gacku, zaštitne pojaseve između građevinskih zona istih i različitih uvjeta korištenja te na kontaktnim dijelovima nove gradnje i terenu nepovoljnom za izgradnju. Unutar granica obuhvata Plana predviđena namjena zaštitno zelenilo Z planirana je sa povšinom od oko 424 ha ili 30 %. Briše se četvrti pasus u poglavlju vodne površine te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Vodne površine (V) unutar obuhvata UPU-a iznose 27,49 ha, tj. 1,92% od ukupne površine obuhvata. Briše se treći pasus u poglavlju Površine infrastrukturnih sustava (IS) te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površine infrastrukturnih sustava (IS) unutar obuhvata UPU-a iznose 42,97 ha, tj. 3 % od ukupne površine obuhvata. Briše se poglavlje groblje te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Groblje Unutar obuhvata UPU-a nalaze se dva postojeća groblja. Jedno na zapadnom dijelu grada neposredno uz kapelicu Majke božje Lurdske sa površinom od 0,92 ha, a drugo glavno gradsko groblje na istočnom dijelu grada sa površinom od 4,66 ha, na kojemu se predviđa proširenje glavnog gradskog groblja u skladu s dugoročnim potrebama naselja sa površinom od 1,65 ha. 33

34 Na prostoru groblja unutar obuhvata UPU-a mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnica, vjerske građevine, kapelice, obredne dvorane i potrebna infrastruktura). Sastavni dio groblja su odgovarajuće zelene i hortikulturno uređene površine. Groblja zauzimaju ukupnu površinu od 5,58 ha, tj. 0,39 % od ukupne površine obuhvata. Briše se poglavlje Ostali neizgrađeni prostori te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ostali neizgrađeni prostori Neizgrađene površine obuhvaćaju slobodne krajobrazne prostore (šuma, poljoprivreda) koji nisu namijenjeni gradnji, a zauzimaju oko 395 ha, ili oko 28% od ukupne površine obuhvata UPU-a. Time je veliko područje sačuvano kao izvorni prirodni prostor, koji je posebno značajan radi otvaranja vizura prema pojedinim atraktivnim točkama unutar granica ovog Plana (utvrda, župna crkva, uzvisine i glavice, te dr.) Izmjene i dopune točke 3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA Briše se tablica te zamjenjuje novom tablicom koja glasi: 34

35 3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA UKUPNO ha % OD POVRŠINE OBUHVATA STAMBENA NAMJENA S 32,48 32,48 2,28 M1 265,30 MJEŠOVITA NAMJENA 281,22 19,68 M2 15,92 D1 uprava 0,79 21,96 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA D2 socijalna 1,01 D3 zdravstvo 2,07 D4 predškolska 2,85 D5 školska 9,84 D6 visoko učilište 0,70 D7 kultura 1,78 D8 vjerska 0,57 D9 policija 0,12 19,89 1,4 GOSPODARSKA NAMJENA (I, K, T) D10 vatrogasci 0,16 Proizvodna I1 pretežito industrijska Proizvodna I2 pretežito zanatska Poslovna K1 pretežito uslužna K2 pretežito trgovačka ,84 74,20 11,10 0,78 5,19 K3 komunalno servisna ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE ŠUMA isključivo osnovne namjene VODNE POVRŠINE vodotok POVRŠINE INFRASTRUK. SUSTAVA Ugostiteljsko-turistička T1 hotel, T4 restoran, T3 - kamp IS 8,19 0,57 R 16,62 16,62 1,16 1,16 Z1, Z2 15,48 15,48 1,08 Š 263,50 263,50 18,44 V 27,49 27,49 1,92 Infr.koridor 36,27 Infr. građevine 6,70 42,97 3,00 GROBLJE G (+) 5,58 5,58 0,39 PROMET OSTALO NEIZGR. ZEMLJIŠTE (zašt. povr., poljopr. površine) cestovni AC autocesta 19,78 D50 i ostale ceste 71,62 91,40 6,40 Z,P 558,17 558,17 39,06 UKUPNO 1429,00 100% 35

36 5.7. Izmjene i dopune točke Elektroopskrba i javna rasvjeta Briše se četvrti pasus u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Razdioba električne energije na području grada Otočca provodi se i na 10 kv naponskoj razini uz transformaciju 10/0.4 kv u 31 TS. Briše se šesti pasus s tablicom u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novom tablicom i novim tekstom koji glasi: Na području grada Otočca postoji 1 trafostanica TS 110/30 kva i 31 TS 10/0,4 kva koje su povezane 10 kv vodovima i smještene su na lokacijama unutar obuhvata UPU-a Otočca: Red. br. Lokacija Tip - snaga na rešetkastim nosačima (aluminijskarešetkasta) 1 TS Gornja Dubrava snage 160 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva 2 TS Poslovna zona - Špilnik betonska, snage 630 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 1000 kva 3 TS Novoselija zidana tornjić snage 160 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva na rešetkastim nosačima (aluminijskarešetkasta) 4 TS Donja Dubrava snage 100 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva 5 TS Pročišćivač betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 6 TS Otočac 5 betonska, snage 160 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 7 TS Otočac 3 betonska, snage 630 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 2x630 kva 8 TS Srednjoškolski centar betonska, snage 630 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 1000 kva 9 TS Otočac 1 betonska, snage 630 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 1000 kva 10 TS Otočac 6 betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 11 TS Otočac betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 12 TS Otočac 2 zidana tornjić snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 13 TS Biškupljak betonska, snage 400 kva, mogućnost 36

37 proširenja kapaciteta do 630 kva 14 TS Pivovara limena, snage 250 kva, bez mogućnost proširenja kapaciteta na rešetkastim nosačima (aluminijskarešetkasta) 15 TS Autoprijevoz snage 50 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 100 kva 16 TS Kozmokemija betonska, snage 630 kva 17 TS Ino 1 betonska, snage 2X630 kva 18 TS Ino 2 betonska, snage 630 kva 19 TS Poljice 1 20 TS Poljice 2 21 TS Zapornica 22 TS Vivoze 23 TS Luka 24 TS Šumečića - Ciglana 25 TS Šumečića Brana zapornica 26 TS Šumečića 27 TS Otočac 7 28 TS Donja Dubrava 2 29 TS Oteks 30 TS N. N. 31 TS Tunel Brezik na rešetkastim nosačima (čelično-rešetkasta) snage 50 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva na rešetkastim nosačima (čelično-rešetkasta) snage 100 kva, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kva danas snage 50 kva, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kva na rešetkastim nosačima (čelično-rešetkasta) snage 100 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva. betonska snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva zidana tornjić snage 50 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva smještena u građevini, instalirane snage 160 kva na rešetkastim nosačima snage 50 kva, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kva betonska snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva na rešetkastim nosačima (čelično-rešetkasta) snage 100 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 250 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva betonska, snage 400 kva, mogućnost proširenja kapaciteta do 630 kva 37

38 Briše se jedanaesti pasus s tablicom u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novom tablicom i novim tekstom koji glasi: Nove betonske transformatorske stanice TS 20 kv predviđene su na lokacijama zonama: Red. br. Lokacija 1 TS Industrijska zona 1 2 TS Gornja Dubrava 1 3 TS Donja Dubrava 1 4 TS Biškupljak 2 5 TS Biškupljak 3 6 TS Poljice 2 Tip - snaga lokacija postojeće gospodarske zone lokalitet Špiljničko polje, tipska betonska kapaciteta 630 kva a prema potrebi i do 1000 kva lokacija Dubrava unutar planirane mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva lokacija Dubrave unutar planirane zone javne i društvene namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva lokacija Biškupljak unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva lokacija Biškupljak unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva lokacija Poljice unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kva 5.8. Dodaje se nova točka OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Unutar točke Obnovljivi izvori energije dodaju se nova poglavlja Fotonaponski sustavi, Dopunski, prirodni drugi izvori energije kogeneracija koji glase: Fotonaponski sustavi Dopunski, prirodni drugi izvori energije solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije (Iskorištavanje sunčeve energije ) Planom se omogućuje sukladno važećoj zakonskoj regulativi postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na postojećim uređenim građevnim česticama koji se izvode tako da ne narušavaju izgled, ne mijenjaju namjenu i utjecaj na okoliš postojeće građevine te ne sužavaju postojeće javno prometne površine i ne ometaju sigurnost odvijanja prometa. 38

39 Postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada dozvoljava se unutar svih namjena unutar naselja, osim u zaštićenim dijelovima, pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne i/ili toplinske energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe. Iznimno moguća je postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada koje se nalaze u zaštićenim dijelovima, uz prethodno odobrenje ministarstva kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Gospiću. Uvjeti gradnje solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na teren okućnice građevne čestice kada se grade kao pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće građevine za potrebe te građevine, definirani su u članku 48. Odredbi za provedbu ovog plana. Članak 48. (2) Pomoćnim građevinama u funkciji stambenog prostora smatraju se: garaže, spremišta, drvarnice, ljetne kuhinje, kotlovnice, nadstrešnice i slično. (3) Visina manjih poslovnih građevina iz stavka (1) ovog članka ne smije biti viša od dvije nadzemne etaže i potkrovlja, s mogućnošću gradnje podruma (Po+P+1+Pk) ili 10,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, dok je visina građevine iz stavka (2) ovog članka ograničena sa podrumom i prizemljem (Po+P) ili 4,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije prizemlja. Na području naselja Otočac osim pojedinačnih solarnih panela za proizvodnju električne i/ili toplinske energije za vlastite potrebe na krovovima građevina, pročeljima dopušta se postavljanje i opreme za punjenje električnih osobnih automobila, bicikala i slično. Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Otočcu te ličkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja s okolnim građevinama i krajobrazom. U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima, te uz prethodno odobrenje ministarstva kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Gospiću. 39

40 Dopunski, prirodni drugi izvori energije kogeneracija Planom se omogućuje sukladno važećoj zakonskoj regulativi gradnja proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW. Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju do uključivo 10 MW dozvoljava se u gospodarskim i komunalnim zonama označene kao I ili K, a grade se uz poštivanje uvjeta gradnje za zgrade gospodarskih (proizvodnih) djelatnosti iz ovog plana. Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW koja se dozvoljavaju su: - postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, - postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije, - postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu. Izvedbe svih proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete, dok se zahvati mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju dozvoljava se u zonama mješovite namjene snage do 1MW. 40

41 Temeljem preporuka nadležnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanističku sliku grada i njegova okoliša. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću Izmjene i dopune točke 3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA Briše se poglavlje Primjena planskih uvjeta te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Primjena planskih uvjeta Planom obuhvaćeno područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju. Izgrađenim područjem smatra se zemljište na kojem su izgrađene građevine ili je isto uređeno kao površina javne namjene gdje je površina javne namjene svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Izgradnja unutar naselja razvija se uz postojeće ili planirane prometne površine gdje je prometna površina površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice temeljem Zakona o prostornom uređenju. Javnom prometnom površinom smatra se javna ili nerazvrstana cesta koja služi za promet vozila, a minimalne je širine kolnika 5,50 m (iznimno 3,0 m za jednosmjerni promet), te najmanje jednostranog pješačkog pločnika širine 1,50 m (iznimno 1,0 m) u neizgrađenim dijelovima naselja Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti u zonama isključivo gospodarske namjene - proizvodne (I1, I2) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: 41

42 Uvjeti za izgradnju građevina u zonama isključivo gospodarske namjene - proizvodne (I1, I2) obuhvaćaju: Minimalna veličina građevinske parcele za namjenu I iznosi 1200 m². Ukupna tlocrtna zauzetost građevinske parcele može iznositi max. 40% (koeficijent izgrađenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina građevine za proizvodnu namjenu, pretežito industrijsku (I1) iznosi najviše 12,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata (iznimno zbog tehnološkog procesa neki dijelovi građevine mogu biti i viši ako zahtijeva kran ili dizalica), za pretežito zanatsku (I2) iznosi 8,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Unutar naprijed ograničene visine građevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio građevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), može biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m. Visina krovnog nadozida kod građevine sa najvećim brojem etaža može biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali,(zbog što primjerenijeg uklapanja gospodarskoga prostora u sliku krajobraza preporuča se izvedba kosoga krova ). Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama. Ograda čestice, može biti metalna, djelomice zidana, betonska, drvena ili kombinirana a prema ulici, mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Preporuča se da bude ozelenjena živicom. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica),iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom. Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom. Oblikovanje građevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i područnom oblikovnom tradicijom; (preporuča se da građevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, 42

43 primijeniti visoke standarde arhitektonskog oblikovanja i kolorita - prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% građevne čestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo. Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m, (prostor potrebe prilaza vozila za hitne intervencije i drvored uz među čestice), osim kod rekonstrukcije legalno sagrađenih građevina. Najmanja udaljenost građevine od od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara (dio čestice između građevne i regulacijske linije važan je za sliku ulice i za doživljaj cjelovitog izgleda gospodarskoga prostora, zbog toga je taj prostor potrebno promišljeno arhitektonski i parkovno oblikovati, a može ga se urediti i kao dodatno parkiralište zaposlenih i gostiju). Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša. Dozvoljeno je građenje isključivo onih građevina čija djelatnost neće ugrožavati okoliš; tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina, polu-gotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga onečišćenja zraka, vode i tla. Ako dolazi do kontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovarajuće filtriranje, taloženje ili pročišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Ako postoji opasnost prolijevanja štetnih tekućina u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za cijelu parcelu treba provesti djelotvorna drenaža i odvodnja s odgovarajućim uređajem za filtriranje prije ispusta u javni sustav odvodnje. Sve građevine moraju biti tako građene da se spriječi izazivanje požara, eksplozije, ekoakcidenta. Na građevinskoj parceli treba osigurati protupožarni put i priključak do izgrađene javno prometne površine, (ukoliko nije locirana uz postojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog priključka od 6,0 m. Unutar čestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrđuje se primjenom normativa iz članka 72. Odredbi za provedbu plana. Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na građevnoj čestici. U zoni je moguće planirati i površinu kamp odmorišta veličine do m². Potrebno ga je urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14). U zoni se dozvoljava gradnja proizvodnih postrojenja (postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije te postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva) za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW. Prije gradnje proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, unutar kompleksa-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat 43

44 tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju,a sve uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu, Na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima. Zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti u zonama isključivo gospodarske namjene - poslovne (K1, K2, K3) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti za izgradnju građevina u zonama isključivo gospodarske namjene - poslovne (K1, K2, K3) obuhvaćaju: Minimalna veličina građevinske parcele za namjenu K iznosi 1200 m². Ukupna tlocrtna zauzetost građevinske parcele može iznositi max. 40% (koeficijent izgrađenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina građevine za poslovne (K) građevine (P+2) odnosno 12,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio građevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), može biti i viši od navedenog (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m. Unutar naprijed ograničene visine građevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. Visina krovnog nadozida kod građevine sa najvećim brojem etaža može biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. 44

45 Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom. Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom. oblikovanje građevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i područnom oblikovnom tradicijom; (preporuča se da građevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, primijeniti visoke standarde arhitektonskog oblikovanja i kolorita - prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% građevne čestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo, Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara. Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša, dozvoljeno je građenje isključivo onih građevina čija djelatnost neće ugrožavati okoliš; sve građevine moraju biti tako građene da se spriječi izazivanje požara, eksplozije, ekoakcidenta. Na građevinskoj parceli treba osigurati protupožarni put i priključak do izgrađene javno prometne površine (ukoliko nije locirana uz prostojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog priključka od 6,0 m. Unutar čestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrđuje se primjenom normativa iz članka 69. Odredbi za provedbu plana. Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na građevnoj čestici. Uzoni se dozvoljava gradnja proizvodnih postrojenja (postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije te postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva) za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW. Prije gradnje proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, unutar kompleksa-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju,a sve uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću 45

46 Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu, Na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14), U zoni je moguće planirati i površinu kamp odmorišta veličine do m². Potrebno ga je urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14) i članku. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, Zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnostigospodarske namjene poslovne u zonama mješovite namjene (M1,M2) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti za izgradnju građevina gospodarske namjene poslovne u zonama mješovite namjene (M1, M2) obuhvaćaju: Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2. Maksimalna izgrađenost čestice (kig) iznosi 0.5. Maksimalna iskoristivost čestice (kis) iznosi 1.0. Maksimalni broj etaža iznosi P+2, prizemlje i dvije etaže. Maksimalna dopuštena visina iznosi 12,00 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost do međa i regulacijskog pravca iznosi 3,0 m, a iznimno kao prislanjanje uz regulacijski pravac ulične linije ako su i susjedne građevine izgrađene na takav način. Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% građevne čestice, prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. 46

47 Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica), iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom. Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javno prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna dozvola. Ukoliko se izvodi pristupni put njegova najmanja širina iznosi 6,0 m (iznimno 5,00) a njegova najveća dužina može biti do 50 m. Građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i telekomunikacija. Unutar čestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine koje su zaštićene kao kulturno dobro treba ishoditi posebne uvjete Ministarstva kulture - nadležnog Konzervatorskog odjela u Gospiću, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode. Na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14), U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete, dok se zahvati mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju dozvoljava se u zonama mješovite namjene snage do 1MW. Uvjeti gradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju definirani su u članku 48. Odredbi za provedbu ovog plana, a grade se kao pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće građevine za potrebe te građevine. Temeljem preporuka nadležnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanističku sliku grada i njegova okoliša. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti - uvjeti za rekonstrukciju građevina gospodarske namjene - poslovne te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: 47

48 Uvjeti za rekonstrukciju građevina gospodarske namjene poslovne Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske namjene - poslovne koje prilikom rekonstrukcije ne mijenjaju zatečeni gabarit, iste se mogu rekonstruirati bez obzira na veličinu građevne čestice, njezinu zatečenu izgrađenost i iskorištenost te položaj građevine u odnosu na regulacijski pravac ili granicu građevne čestice. Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske namjene - poslovne koje prilikom rekonstrukcije mijenjaju zatečeni gabarit, zadržava se zatečena veličina građevne čestice, uz primjenu ostalih uvjeta. Iznimno kod rekonstrukcije i/ili prenamjene postojećih građevina može se zadržati postojeće stanje izgradnje i uvjeta korištenja čestice koji su različiti od uvjeta propisanih ovim planom (odnose se na veću visinu građevina, veću izgrađenost građevne čestice, manju udaljenost građevne linije od regulacijske linije i udaljenost građevine od međe građevne čestice, te krovne plohe). Ukupna tlocrtna zauzetost građevinske parcele može iznositi max. 40% (koeficijent izgrađenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina građevine za poslovne (K) građevine (P+2) odnosno 12,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Unutar naprijed ograničene visine građevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio građevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), može biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m, Visina krovnog nadozida kod građevine sa najvećim brojem etaža može biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom, Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom. 48

49 Oblikovanje građevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i područnom oblikovnom tradicijom;(preporuča se da građevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, primijeniti visoke standarde arhitektonskog oblikovanja i kolorita-prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% građevne čestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo, Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara. Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša, dozvoljeno je građenje isključivo onih građevina čija djelatnost neće ugrožavati okoliš; sve građevine moraju biti tako građene da se spriječi izazivanje požara, eksplozije, ekoakcidenta. Na građevinskoj parceli treba osigurati protupožarni put i priključak do izgrađene javno prometne površine (ukoliko nije locirana uz prostojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog priključka od 6,0 m. Unutar čestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrđuje se primjenom normativa iz članka 69. Odredbi za provedbu plana. Na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih građevina Briše se poglavlje Uvjeti gradnje višestambenih građevina i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti gradnje višestambenih građevina Uvjeti gradnje za novu gradnju i rekonstrukciju postojećih građevina: Najmanja dopuštena površina građevne čestice za gradnju građevina višestambene namjene iznosi 2000 m 2. Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (k ig ) iznosi 0,35. 49

50 Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k ig ) iznosi 1,20. Najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje i dvije etaže (P 0 +P+2+Pk), te za centar Otočca četveroetažne (P+3). Najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,0 m, te za centar Otočca 14,5 m, mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi 8,0 m. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 8,0 m. Oblikovanje građevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i pročelja, pri čemu se kod zahvata može primijeniti i autohtoni oblikovni izraz. Vrsta i nagib krova nisu ograničeni te je moguća primjena kosog ili ravnog krova preferira kosi krov sa nagibom od Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% građevne čestice. Oko građevnih čestica u pravilu se izvodi ograda. U slučaju izgradnje ograde visina iste ograničava se sa najviše 1,20 m, a može se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamene opeke, drveta ili metala. Ograde i potporne zidove treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja, te su usklađeni s oblikovanjem okolnog prostora. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javno prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna dozvola. Ukoliko se izvodi pristupni put njegova najmanja širina iznosi 6,0 m (iznimno 5,00) a njegova najveća dužina može biti do 50 m. Građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i telekomunikacija. Unutar građevne čestice (na površini terena ili ukopano kao garažna građevina) treba osigurati potreban broj parkirališno/garažnih mjesta. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode. Rekonstrukcija ili obnova postojećih građevina kojom se ne povećava njezin gabarit moguća je bez obzira na veličinu građevne čestice, ostvarene koeficijente izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice, broj etaža i visinu, te udaljenosti od regulacijskog pravca ili drugih rubova građevne čestice. Postojeće građevine koje prilikom rekonstrukcije povećavaju gabarit grade se bez obzira na veličinu zatečene građevne čestice prema uvjetima: Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (k ig ) iznosi 0,35. Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti ( K is) iznosi 1,20. Najveća dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje i dvije etaže (P 0 +P+2+Pk), te za centar Otočca četveroetažne (P+3). Najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,0 m, te za centar Otočca 14,5 m, mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi 8,0 m. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 8,0 m. 50

51 5.12. Izmjene i dopune točke Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cijelina Dopunjava se poglavlje Prirodne vrijednosti i posebnosti na kraju poglavlja tekstom koji glasi: Obuhvaćeni prostor UPU-om grada Otočca nema zaštićenih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode( NN 80/13 ), osim spomenika parkovne arhitekture - gradski park u Otočcu koji se štiti odredbama prostorno-planske dokumentacije. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području obuhvata UPU treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama za očuvanje stanišnih tipova. Na području obuhvata UPU utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, submediteranski epimediteranski suhi travnjaci, mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume i Dinarske bukovo-jelove šume). Zastupljenost stanišnih tipova na području obuhvata UPU Tip staništa - NKS Povremeni vodotoci Donji tokovi turbulentnih vodotoka Srednji i donji tokovi sporih vodotoka Kanali sa stalnim protokom za površinsku odvodnju Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume Dinarske bukovo-jelove šume Mozaici kultiviranih površina Javne neproizvodne kultivirane zelene površine Aktivna seoska područja Urbanizirana seoska područja Gradske jezgre Gradske stambene površine Umjetne slatkovodne tekućine NKS kod A A A A C.3.3. C.3.5. E.4.5. E.5.2. I.2.1. I.8.1. J.1.1. J.1.3. J.2.1. J.2.2. J i Stijene i točila Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene / Gorska, pretplaninska i planinska točila Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre B.13.3./B.2.1. B

52 međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ Područje obuhvata UPU Grada Otočca nalazi se unutar područja ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži Narodne novine 124/13,105/15); - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR Gacko polje. - područje očuvanja značajno za ptice HR Lička krška polja. Za planirane zahvate,koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, sukldno članku 24. st 2. Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13), i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (Narodne novine 164/14), provodi se ocijena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Područja važna za vrste i stanišne tipove na području obuhvata UPU EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove POVS (Predložena područjamodn značaja za Zajednicu - psci) Identifikacijski broj područja HR Naziv područja Gacko polje Kategorija za ciljanu vrstu/stanšni tip Hrvatski vrste/hrvatski staništa naziv naziv Znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa Danja medonjica Euplagia quadripunctaria Dugonogi šišmiš Myotis capaccinni Veliki šišmiš Myotis myotis Južni potkovnjak Rhinolophus euryale Veliki potkovnjak Rhinolophus ferrummequinum Livadni procjepak Scilla litardierei Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i 3260 Callitricho-Batrachion Istočno submediteranski suhi 62A0 travnjaci Travnjaci beskoljenke 6410 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke 6430 i šume Bazofilni cretovi 7230 Špilje I jame zatvorene za javnost

53 redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; Područja očuvanja značajna za ptice na području obuhvata UPU EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za ptice-pop (Područja posebne zaštite-spa) Identifikacijski Naziv Kategorija za Hrvatski naziv Znanstveni naziv vrste broj područja područja ciljanu vrstu vrste Aegdius funereus planinski ćuk HR Lička krška polja Alcedo atthis Anthus campestris Bonasa bonasia Bubo Bubo Circaetus gallicus Circus cyaneus Circus pygargus Crex crex Dendrocopos leucotos Dendrocopos medius Dyocopus martius Ficedula albicollis Lanius collurio Lanius minor Lullula arborea Pernis apivorus Picus canus Strix arulensis Sylvia nisaria vodomar primorska trepteljka lještarka ušara zmijar eja strnjarica eja livadarka kosac planinski djetlić crvenoglavi djetlić crna žuna bjelovrata muharica rusi svračak sivi svračak ševa krunica škanjac osaš siva žuna jastrebača pjegava grmuša Značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (Falco vespertinus crvenonoga vjetruša, Pernis apivorus škanjac osaš) 53

54 Uvjeti zaštite prirode: - planiranje stambenih, gospodarskih, turističkih, proizvodno-poslovnih, industrijskih i ostalih zona planirati na način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštičenih biljnih i životinjskih svojti; - pri odabiru lokacije za smještaj posrtrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uzeti u obzir prisutnosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštičenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te elemente krajobraza; - prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje; - pri odabiru trase prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te o ciljevima očuvanja ekološke mreže; - postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, šumske čistine i šumske rubove; - otpadne vode (sanitarne i oborinske vode s prometnih i manipulativnih površina) zbrinuti vodonepropusnim razdjelnim sustavom odvodnje s potrebnim pročišćavanjem; - očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja te spriječiti njihovo onečišćenje, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; - izbjegavati regulaciju vodotoka, utvrđivanje obala, kanalizacije i promjene vodnog režima. Unutar poglavlja Kulturno povijesne i ambijentalne cjeline mijenja se podnaslov režim zaštite kulturno povijesne cjeline Otočca te zamjenjuje novim tekstom koji glasi; Režim zaštite kulturno povijesne cjeline Otočca U izradi režima zaštite primjenjena metodologija integralne zaštite kulturne i prirodne baštine. Zaštita se provodi stupnjevano i definira se unutar pojedinih područja, odnosno zona. Prostor grada Otočca podijeljen je na dvije zone određene prema slijedećim kriterijima: Sagledavanje ukupnog povijesnog prostora grada. Koncentracija zatečene povijesne izgradnje i pojedinačnih spomeničkih građevina. Kvaliteta i stupanj očuvanosti povijesno urbane matrice. Kvaliteta i stupanj očuvanosti povijesne građevinske strukture. Utjecaj prirodnog krajobraza u formiranju slike grada kroz povijest i danas te stupanj njegove očuvanosti. Potencijalna ugroženost relevantnih povijesno-urbanih i prirodnih segmenata naselja. Evidentirane ili pretpostavljene arheološke zone. 54

55 Na osnovu ovih kriterija utvrđuju se slijedeće zone zaštite: zona zaštite povijesne urbane strukture - uža zona zaštite - ZONA B (k.č. 708, k.č. 724, k.č. 730, k.č. 731, k.č. 738, k.č. 740, k.č. 742/1, k.č. 743, k.č. 744, k.č. 755/1, k.č. 787, k.č. 786, k.č. 785, k.č. 784, k.č. 788, k.č. 793, k.č. 796/1, k.č. 796/6, k.č. 4640/1, k.č. 2898/2, k.č. 2899/1, k.č. 2898/1, k.č. 2952/19, k.č. 2945, k.č. 4646, k.č. 3037/1, k.č. 3045, k.č. 3047, k.č. 3046, k.č. 3055, k.č. 3057, k.č. 3058, k.č. 3061, k.č. 3064, k.č. 3063, k.č. 3066, k.č. 3067/2, k.č. 4655/1, k.č. 3447/2, k.č. 3447/1, k.č. 3453/1, k.č. 3462, k.č. 3463, k.č. 3465/1, k.č. 3467, k.č. 3471, k.č. 3472, k.č. 3474, k.č. 3476, k.č. 3478, k.č. 3479, k.č. 3480, k.č. 3482, k.č. 3485, k.č. 3487/4, k.č. 3560, k.č. 3561, k.č. 3562, k.č. 3563/2, k.č. 3567, k.č. 3571, k.č. 3576, k.č. 3577, k.č. 3580, k.č. 3583, k.č. 3586/2, k.č. 3588, k.č. 3586/3, k.č. 3592/2, k.č. 3600, k.č. 3598, k.č. 3597, k.č. 3556, k.č. 3540, k.č. 3539, k.č. 3538, k.č. 3537, k.č. 3536, k.č. 3535, k.č. 3534, k.č. 3531, k.č. 3516, k.č. 3642, k.č. 3627, k.č. 3644/1, k.č. 3646, k.č. 3647/1, k.č. 3647/2, k.č. 3647/3, k.č. 3647/4, k.č. 4657, k.č. 3662, k.č. 3661, k.č. 2666/1, k.č. 2666/2, k.č. 2720/1, k.č. 2720/2, na k.č. 2684, k.č. 2683, k.č. 2682, k.č. 2681, k.č. 2674/1 i k.č. 2672, k.č. 2693, k.č. 2694, k.č. 2695, k.č. 2696, k.č. 2711, k.č. 2761, k.č. 2762, k.č. 2751, k.č. 2750, k.č. 2743/1, k.č. 2743/2, k.č. 2743, k.č. 2742/1, k.č. 2742/3, k.č. 2742/5, k.č. 2536/2, k.č. 2540, k.č. 2546, na k.č. 2345, kč. 2545, k.č. 2549, k.č. 2550, k.č. 4659, k.č. 2439/3, k.č. 2439/5, k.č. 2439/2, k.č. 2452, k.č. 2453, k.č. 2455, k.č. 2454, k.č. 4660, k.č. 1268, k.č. 1263, k.č. 1260, k.č. 1257, k.č. 1240, k.č. 1244, k.č. 1150, k.č. 1146/2, k.č. 1151/3, k.č. 1152, k.č. 1151/2, k.č. 1124/1, k.č. 1119/2, k.č. 1116, k.č. 1114, k.č. 1113, k.č. 1112, k.č. 1110/1, k.č. 1108/1, k.č. 1107, k.č. 1106, k.č. 1105, k.č. 1104, k.č. 1102, k.č. 1099, k.č. 1096, k.č. 1092, k.č. 1069, k.č. 989, k.č. 984, k.č. 985, k.č. 986, k.č. 987, k.č. 988, k.č. 989/2, k.č. 991, k.č. 993, k.č. 1023, k.č. 1022, k.č. 695, k.č. 849, k.č. 839/2, k.č. 844, k.č. 842, k.č. 841/3, k.č. 841/1, k.č. 708, sve unutar k.o. Otočac.) zona ambijentalne zaštite i zaštite kontaktnih područja - šira zona zaštite - ZONA C Osim zonske zaštite pojedine građevine unutar ili izvan određenih zona zaštite imaju status pojedinačnog kulturnog dobra i to registriranog ili preventivno zaštićenog. Unutar poglavlja Kulturno povijesne i ambijentalne cjeline mijenja se podnaslov Pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra Građevine koje imaju status registriranog ili preventivno zaštićenog kulturnog dobra, mogu se nalaziti u bilo kojoj zoni zaštite ili izvan zaštićenog područja. To su građevine ili sklopovi građevina koje svojim ukupnim sačuvanim graditeljsko-arhitektonskim vrijednostima predstavljaju kulturno dobro od lokalnog, regionalnog ili nacionalnog značaja. Cilj zaštite je očuvanje obnova i prezentacija izvornog stanja odnosno svih vrijednih arhitektonsko stilskih faza ili elemenata građevina. 55

56 Svi zahvati na građevini moraju biti usmjereni navedenom cilju te ne smiju ugroziti spomenički integritet građevine. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara obavezno je provođenje Zakonom propisanog postupka kod svih zahvata na građevini i to na građevinskoj strukturi, vanjskoj obradi i opremi, te unutrašnjoj obradi i opremi (ako je vrednovana kao sastavni dio ukupne spomeničke vrijednosti građevine). Postupak podrazumijeva izdavanje mišljenja, posebnih uvjeta i Rješenja o predhodnoj dozvoli za sve navedene zahvate, te vršenje nadzora nad izvođenjem radova od stane nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Za sve građevine ili obrtničke zahvate obavezna je izrada odgovarajuće projektne dokumentacije uz prethodna konzervatorsko-restauratorska istraživanja po potrebi. Na području obuhvata ovog plana nalaze se pojedinačno zaštićena kulturna dobra i kulturna dobra koja su predložena za zaštitu. Oznaka R označava kulturno dobro zaštićeno (registrirano) prema starom Zakonu o zaštiti spomenika kulture, koje je važeće do donošenja revidiranog rješenja prema važećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Oznaka Z označava kulturna dobra nad kojima je provedena revizija stare zaštite ili novo zaštićena kulturna dobra. Zaštićena nepokretna kulturna dobra 1. Povijesna urbanistička cjelina Otočca VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 730, revidirano Z-5456 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 56

57 2. Župna crkva Sv. Trojstva SAKRALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE:R247, revidirano, Z2319 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro 57

58 3. Parohijska crkva Sv. Georgija SAKRALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: Z 3181 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro 4. Kapela Sedam žalosti BDM kalvarija SAKRALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: Z 2373 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro 58

59 5. Kapela Bezgrešnog začeća BDM, U l. Ive Senjanina SAKRALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: Z 2585 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro 6. Ive Senjanina 20 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA:lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 727 revidirano Z-5049 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 59

60 7. Ive Senjanina 7 VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 726 revidirano Z-316 STATUS ZAŠTITE: registrirano kulturno dobro 8. Petra Zrinskog 5 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 729 revidirano Z-315 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 60

61 9. Ruđera Boškovića 2 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 652 revidirano Z-317 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 10. Ruđera Boškovića 4, STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 724 revidirano Z-318 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 61

62 11. Fortička 1 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 725 revidirano Z-4965 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 12. Ulica kralja Zvonimira 11 VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 728 revidirano Z-315 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 62

63 13. Trg Dražena Bobinca 2, Gacko pučko otvoreno učilište MEMORIJALNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: MG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 194 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 14. Ruševine starog grada Fortica ARHEOLOŠKI LOKALITET KARTOGRAFSKA OZNAKA: AL VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: R 308 revidirano Z-322 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro 63

64 Nepokretna kulturna dobra predložena za zaštitu (postupak u tijeku) 1. Ive Senjanina 27 ( upravno stambeni kompleks stare pilane) CIVILNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 2. Ive Senjanina 10 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 64

65 Petra Zrinskog 2 VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 4. Ruđera Boškovića 10 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 65

66 5. Fortička 2 (kompleks stare bolnice s bivšom mrtvačnicom) CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 66

67 6. Fortička 7 (dvije građevine u kompleksu stare pivovare: stari vojni magazin i pogon pivovare s dimnjakom) CIVILNA GRAĐEVINA - javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 67

68 7. Fortička 11 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 8. Ante Starčevića 1 (na arheol. lokalitetu starog grada Otočca) VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlgo za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 68

69 Ulica Ćirila i Metoda 6, stara škola CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 10. Ulica kralja Zvonimira 8 CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 69

70 11. Ulica kralja Zvonimira 10 CIVILNA GRAĐEVINA Javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: Z-4118 STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 12. Ulica kralja Zvonimira 12 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 70

71 13. Ulica kralja Zvonimira 19 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: Z-6104 STATUS ZAŠTITE: pojedinačno kulturno dobro 1. Ulica kralja Zvonimira 27 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 71

72 15. Ulica kralja Zvonimira 48 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinačno kulturno dobro 16. Ulica kralja Zvonimira 49 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinačno kulturno dobro 72

73 17. Ulica kralja Zvonimira 59 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 18. Trg dr. Franje Tuđmana 7 STAMBENA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinačno kulturno dobro 73

74 19. Trg dr. Franje Tuđmana 8 CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE:prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 20. Trg dr. Franje Tuđmana 11 STAMBENA GRAĐEVINA Župni dvor KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 74

75 Ulica bana Jelačića 16 CIVILNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 22. Ulica bana Jelačića 24, kompleks vojarne VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinačno kulturno dobro 75

76 Ulica bana Jelačića (k.č. 3627) stari vojni magazin VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 23. Ulica Ljudevita Gaja, Vojne konjušnice, dvije zgrade VOJNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 76

77 24. Kameni most preko Gacke CIVILNA GRAĐEVINA KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 25. Arheološko nalazište ostaci starog grada Otočca ARHEOLOŠKI LOKALITET KARTOGRAFSKA OZNAKA: AL VALORIZACIJA: regionalni značaj STANJE ZAŠTITE: Z-5926 STATUS ZAŠTITE:pojedinačno kulturno dobro 77

78 5.13. Izmjene i dopune točke 3.7. SPRIJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Briše se poglavlje Zaštita voda i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnog područja Lika. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10,0 m mjereno od gornjeg ruba korita vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog korita planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 107/75, 150/05, 153/09). Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno i vodno dobro. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karata ovog Plana. Obrana od poplava provodi se temeljem Operativnog plana obrane od poplava na vodama I. reda - područje županije Ličko senjske, Pravilnika za upravljanje hidroenergetskim sustavom HE Senj i Plana obrane od poplava na vodama II. reda Ličko-senjske županije. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno čl.122. Zakona o vodama (NN 107/95,150/05, 153/09). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl.5.pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN78/10). Svako obavljanje djelatnosti i izgradnja na području zahvata plana mora biti u skladu s važećim i usvojenim Odlukama o zonama sanitarne zaštite. 78

79 Briše se poglavlje Zaštita od potresa i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima, računajući na potres jačine od VIº do VIIIº MSK. Protupotresno projektiranje građevina i njihovo građenje potrebno je provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećima tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu ( Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima-pročišćen tekst sa svim dopunama izmjenama sl. List br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90 ). Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s vaţećim propisima. U građevinama društvene infrastrukture, športsko rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadleţnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. 79

80 B. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju 80

81 81

82 82

83 83

84 84

85 85

86 86

87 87

88 88

89 89

90 90

91 91

92 92

93 93

94 94

95 95

96 . ZAKLJUČAK GRADONAČELNIKA Zaključak Gradonačelnika Grada Otočćca o utvrđivanju prijedloga IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA na javnu raspravu 96

97 REPUBLIKA HRVATSKA LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA GRAD OTOČAC Gradonačelnik KLASA: /15-01/39 URBROJ: 2125/ Otočac, 25. svibnja Na temelju članka 95. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine br. 153/13) i članka 71. stavak 12. Statuta Grada Otočca (Službeni vjesnik Grada Otočca br. 1/13), Gradonačelnik Grada Otočca donio je ZAKLJUČAK O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA Na temelju nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca Gradonačelnik Grada Otočca utvrđuje da se prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca može uputiti na javnu raspravu. Prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca sadrži tekstualni i grafički dio, te sažetak za javnost. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja. Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr. vet. med. 97

98 D. SAŽETAK ZA JAVNOST 98

99 NOSITELJ IZRADE: GRAD OTOČAC Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr.med.vet. STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d. Zagreb Direktor Instituta mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Odgovorni koordinatori izrade Plana: IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA Za Nositelja izrade: GRAD OTOČAC Upravni odjel za upravu i samoupravu Pročelnik Stevan Uzelac, dipl.uir. Za Stručnog Izrađivača Plana Božica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica SAŽETAK ZA JAVNOST Voditelj izrade Plana: Božica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica Zagreb, svibanj Radni tim na izradi Plana Prostorno-urbanističko rješenje: Božica Munjić, ing.arh.ovl.arh. Nikola Adrović, mag.ing.aedif. Dunja Ožvatić, dipl. ing.arh. Karlo Žebćević, mag.ing.ek.i zast.prir i mag ing agr. Petra Igrc dipl.ing.arh. Doris Horvat mag.ing.kraj.arh. Vilma Stopfer, mag.ing.kraj.arh. Topić mag.ing.arh.i urb. Konzervatorska podloga: MINISTARSTVO KULTURE Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Gospiću Pročelnik Hrvoje Giaconi dipl.ing.arh. Stručni savjetnik Nediljko Vančo dipl.pov.umj.i prof. Konzultacije i podaci: Županijski zavod Ličko-senjske županije, Gospić Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću Hrvatska elektroprivreda d.d. D.P. Elektrolika Gospić Hrvatske telekomunikacije d.d., TK centar Gospić Komunalac d.o.o.- Otočac Hrvatske ceste Županijske ceste Gospić Izvor podataka: PROSTORNI PLAN LIČKO SENJSKE ŽUPANIJE Županijski zavod za prostorno uređenje Ličko-Senjske županije KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA ZA UPU OTOČAC Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Zagrebu PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OTOČCA Urbanistički Institut Hrvatske d.o.o. 99

100 A. OBRAZLOŽENJE 1.0. POTREBA I RAZLOZI IZRADE Važeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području grada Otočca, je Urbanistički plan uređenja grada Otočca (u daljnjem tekstu: UPU grada Otočca) donesen godine i objavljen u Službenom vjesniku Grada Otočca br.01/2009. Nakon donošenja UPU-a grada Otočca došlo je do izmjene: Također, primjenom UPU-a grada Otočca kroz protekli period ukazala se potreba za izradom Izmjena i dopuna Plana, naročito zbog: - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, postrojenja - dopunskih, prirodni drugi izvori energije kogeneracije, - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, vezanih za prometne i parkirališne površine, - poteškoća kod izdavanja akata za gradnju, vezanih za športske građevine, - građanskih inicijativa vezanih za promjenu namjene i dr. zakonske regulative, odnosno donošenja novog zakona kojim je regulirano prostorno uređenje: Zakon o prostornom uređenju ( Narodne novine 153/13) (u daljnjem tekstu: ZPU) te prostornih planova više razine: - Prostornog plana Ličko-senjske županije (U daljnjem tekstu: PPŽ Ličkosenjske) sa Odlukom o donošenju objavljenom u Županijskom glasniku Ličko-senjske županije br.16/02, 17/02- ispravak, 19/02-ispravak, 24/02, 3/05, 3/06, 15/06-pročišćeni tekst,19/07, 13/10, 22/10-pročišćeni tekst,19/11 i 4/15. - Prostornog plana uređenja Grada Otočca (U daljnjem tekstu: PPUG Otočac) sa Odlukom o donošenju objavljenom u Službenom vjesniku grada Otočca br. 3/15). Postojeći planski dokument predstavlja određeno ograničenje za realizaciju zahvata u prostoru na dijelu pojedinih namjena u gradu Otočcu. Potrebe za izmjenom Plana uočene su na više lokacija radi korekcije namjene površina te njezinog usklađenja s razvojnim projektima za koje postoji interes za realizaciju. Radi toga se, a u cilju uklanjanja takvih ograničenja, provode izmjene i dopune plana, kojim se kroz promjenu namjene korištenja i uređenja prostora stvaraju potrebni preduvjeti za zahvat u prostoru. Kroz gore navedene dokumente, a koji imaju utjecaja na predmetni Plan, naročito se odnose na izgradnju unutar zone gospodarske namjene poslovne, proizvodne i infrastrukturnih sustava. Navedeni radovi izrađeni u sklopu ovih Izmjena i dopuna mijenjaju dijelove osnovnog planskog dokumenta donesenog godine (Službeni vjesnik grada Otočca br. 1/09.) te zajedno s istim predstavljaju cjeloviti prostorno-planski dokument za daljnje tumačenje i provedbu. Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca određen je člankom 3. Odluke o izradi, a odnosi se na ukupni prostor područje centralnog naselja Otočac. Stručne podloge na kojima se temelje prostornoplanska rješenja Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, utvrđeno je da se u sklopu izrade ovog Plana ne predviđa priprema posebnih stručnih podloga. Kao stručna podloga koristiti će se raspoloživa dokumentacija lokalne samouprave (idejna rješenja, projekti, elaborati, studije) te dokumentacija prostora koju iz područja svog djelokruga osiguravaju tijela i osobe određene posebnim propisima uz očitovanje Zavoda za prostorno uređenje Ličko-senjske županije. Popis sektorskih dokumenata i propisa primijenjenih prilikom izrade Plana Za potrebe izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca stručnom izrađivaču nisu bili na raspolaganju sektorski dokumenti, (osim projekta rekonstrukcije nerazvrstane prometnice 100

101 Ulica Bartola Kašića i pojedinih odvojaka na području Grada Otočca, EU projekt Aglomeracija Otočac Studija izvodljivosti, Idejni projekt prikupljanje i odvodnja otpadnih voda te Idejni projekt kuglane ovl.arh Pero Ljubić), već je korištena dokumentacija pribavljenih zahtjeva i mišljenja nadležnih tijela i osoba tijekom procedure izrade IiD UPU-a grada Otočca. elaborata prostornih planova ( Narodne novine" broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispr. i 163/ 04). Nositelj izrade Izmjena i dopuna Plana je stručno upravno tijelo za obavljanje poslova prostornog uređenja - Jedinstveni upravni odjel. Odgovorna osoba za praćenje izrade plana je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela PRAVNA OSNOVA ZA IZRADU PLANA Zakonska podloga za izradu IiD UPU-grada Otočca Izrada IiD UPU-a grada Otočca utvrđena je Odlukom o izradi, koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Otočca, na 16. sjednici održanoj 07. svibnja godine, s objavom u Službenom vjesniku grada Otočca 2012 godine (u daljnjem tekstu: Odluka o izradi), i Odlukom o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja grada Otočca koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Otočca, na sjednici održanoj 15. rujna godine, s objavom u Službenom vjesniku grada Otočca br. 11/2015 čime je stvorena zakonska podloga za izradu predmetnog plana. Tim dokumentom utvrđena je potreba provedbe Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, vezano uz usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13), usklađenje sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana Ličkosenjske županije, kako bi se dobio planski dokument koji će predstavljali kvalitetnu podlogu za daljnju izgradnju. Pri izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, potrebno je voditi brigu o ciljevima i programskim polazištima određenim u prostorno planskoj dokumentaciji višeg reda Prostornom planu Ličko-senjske Županije ( Županijski glasnik, br.16/02, 17/02, 19/02, 24/02, 3/05, 3/06, 15/06, 19/06, 13/10, 22/10 i 19/11), Prostornom planu uređenja Grada Otočca ( Službeni vjesnik grada Otočca br. 11/2015). Izmjene i dopune plana izrađuju se sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu 4.0. OKVIRNI SADRŽAJ I OPSEG PROVEDENIH IZMJENA I DOPUNA Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja grada Otočca obuhvatile su sve one dijelove važećeg Plana ( Službeni vjesnik grada Otočca br. 01/09) koje treba korigirati radi stvaranja potrebnih preduvjeta za realizaciju stambene, javne i društvene izgradnje, te gradnje unutar zone gospodarske namjene, usklađeno sa potrebama razvitka Grada Otočca, a sve temeljem važeg prostornog plana uređenja Grada Otočca ( Službeni vjesnik grada Otočca br. 3/15). Predmetna korekcija Urbanističkog plana uređenja grada Otočca radi njegovog usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13) i potreba Grada obuhvatila je: A B - Tekstualno obrazloženje - Odredbe za provudbu plana C - Kartografske prikaze u mjerilu 1:5000. Promjene unutar tekstualnog obrazloženja plana odnose se na slijedeća poglavlja: 5.1. Izmjene i dopune točke Osnovni podaci o stanju u prostoru 5.2. Izmjene i dopune točke prostornorazvojne značajke 5.3. Izmjene i dopune točke Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 5.4. Izmjene i dopune točke Program gradnje i uređenja prostora 5.5. Izmjene i dopune točke 3.2. Osnovna namjena prostora 5.6. Izmjene i dopune točke 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina 5.7. Izmjene i dopune točke Elektroopskrba i javna rasvjeta 5.8. Dodaje se nova točka Obnovljivi izvori energije 101

102 5.9. Izmjene i dopune točke 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih građevina Izmjene i dopune točke Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina Izmjene i dopune točke 3.7. Spriječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš Odredbe za provedbu plana predstavljaju osnovu njegove buduće efikasne i za okoliš prihvatljive realizacije. Upravo radi usklađenja pojedinih Odredbi te njihovog potrebnog detaljnijeg definiranja, izvršena je njihova revizija IZMJENE I DOPUNE NAMJENE POVRŠINA Slijedom promjena i dopuna namjene površina, korigiraju se površine mješovite namjene, javne i društvene namjene, športsko rekreacijske namjene, vodne površine, groblje, površine infrastrukturnih sustava, prometne površine te zaštitne zelene površine. Unutar zone gospodarske namjene proizvodne te poslovne moguća je prerada kogeneracija - postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu. Kogeneracija koristi otpadnu toplinu koja nastaje uobičajenom proizvodnjom električne energije u termoenergetskim postrojenjima. Prilikom klasične proizvodnje električne energije, dio energije odbacuje se u okoliš kao otpadna toplina, a u kogeneraciji ta toplinska energija postaje korisna. Dakle, osnovna prednost kogeneracije je povećana učinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje služe samo za proizvodnju električne energije te industrijske sustave koji služe samo za proizvodnju pare ili vruće vode za tehničke procese. Promjene infrastrukturnih sustava i mreže elektroenergetike odnose se na dogradnju postojećeg energetskog sustava Grada kroz izgradnju određenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja. Dio ukupnih napora za poticanje gospodarskog razvitka Grada Otočca, a ujedno i Županije predstavlja i izgradnja određenih energetskih resursa baziranih na prirodnim pogodnostima predmetnog područja, a vezano uz korištenje dopunskih, prirodnih drugih izvora energije, solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije (iskorištavanje sunčeve energije), proizvodna postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW. U gospodarskoj namjeni proizvodnoj, poslovnoj (uslužne, trgovačke, komunalno servisne) moguće je uređenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju uslužnim sadržajem u cestovnom prometu, te ih je potrebno urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji gostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14). Definiranje uslužnih sadržaji u cestovnom prometu moguće je uređenje parkirališta - odmorišta za kampere (kamp odmorišta) koja se smatraju površina odmorišta je do m 2 a, u području uz D50 i čvor Otočac do m 2. Promjena poglavlja Mjere i uvjeti zaštite povijesnih naselja i dijelova naselja odnose se na utvrđivanje zone zaštite na temelju podataka Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Promjene poglavlja Uvjeti i mjere zaštite prirode odnose se na uvjete i mjere zaštite prirode na temelju podataka Ministarstva zaštite okoliša i prirode, područje obuhvata UPU Grada Otočca nalazi se unutar područja ekološke mreže. Promjene poglavlja Sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, a sve temeljem Studije procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Grada Otočca. Temeljem izmjene i dopune namjene površina provedena je korekcija svih kartografskih prikaza Korištenje i namjena prostora / površina, 102

103 Infrastrukturni sustavi i mreže, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mjerilu 1:5000. Tablica 7. Prikaz kvantificiranih pokazatelja postojeće namjene prostora 5.0. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG OBRAZLOŽENJA Izmjene i dopune provode se u pojedinim poglavljima i točkama tekstualnog obrazloženja UPU-a grada Otočca uz definiranje novih dijelova teksta ili onih koji se ukidaju radi neusklađenosti sa promjenama nastalim u prostoru, zakonskoj regulativi ili prostornim planovima višeg razine. U okviru naprijed iznesenog generalno utvrđenog opsega Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca mogu se specificirati poglavlja u kojima će se provesti korekcija tekstualnog obrazloženja, te su istim obuhvaćene slijedeće točke: 5.1. Izmjene i dopune točke Osnovni podaci o stanju u prostoru Briše se tablica 7 te zamjenjuje novom tablicom koja glasi: Prikaz kvantificiranih pokazatelja postojeće namjene prostora Homogena struktura različitih namjena koncentrirana je na manjem dijelu prostora, (prvenstveno uz prometne pravce u centralnom dijelu grada), te zauzima na ovom području samo oko 21 % prostora dok je 79 % prostora još neizgrađeno, bilo u vidu slobodnog pejzaža ili poljoprivrednih površina. Zastupljenost pojedinih kategorija namjene i korištenja prostora prikazana je sa potrebnim kvantificiranim pokazateljima (površina i učešće) u narednoj tabeli: Iznesena postojeća namjena prostora jasno ukazuje na koncentraciju građevinskog područja uz prometne pravce. Postojeće građevinsko područje naselja (uključujući i prostore sporta-rekreacije, uređenog zelenila i groblja) zauzima unutar zone obuhvata UPU površinu od oko 228 ha (16%), oblikujući prostorno-funkcionalno cjeloviti prostor grada Otočca. STAMBENA NAM. S 26,55 MJEŠOVITA NAM. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA GOSPODARSKA NAMJENA M1 146,03 D1 uprava D2 socijalna D3 zdravstvo D4 predškolska D5 školska D6 visoko učil. D7 kultura D8 vjerska D9 policija D10 vatrogasci Proizv. I1 pret. indust. Proizv. I2 pret. zanat. Posl. K1 pret. usl. K2 pret. trgov. K3 komun. serv. UKUPNO ha 27,06 8,03 172,58 7,21 35,59 Ugost.-turist. T1 hotel, T4 0,50 restoran ŠPORT.-REK. NAM. R 2,46 2,46 JAVNE ZELENE POV. Z1 2,40 2,40 ŠUMA isključivo osnovne namjene Š 266,80 266,80 VODNE POVRŠINE V 26,97 26,97 vodotok POSEBNA NAMJENA (bivša zona) N 4,58 4,58 POVR. INFR. Infr.koid.. 34,93 IS SUST. Infr. građ. 2,08 37,01 GROBLJE G (+) 3,4 3,4 PROMET OSTALO NEIZGR. ZEMLJIŠTE (zašt. povr., poljopr. povr.) cestovni AC autoc. 19,78 D50,ost. ceste 35,73 55,51 Z, P 814,49 814,49 UKUPNO 1429,00 103

104 5.2. Izmjene i dopune točke Prostornorazvojne značajke Briše se poglavlje Pokazatelji intenziteta korištenja prostora i tablica 8 te se zamjenjuje novim tekstom i novom tablicom koja glasi: Pokazatelji intenziteta korištenja prostora Unutar ukupnog područja obuhvata UPU-a samo manji dio prostora predstavlja područje izgradnje, te isto čini oko 16% razmatranog prostora. Drugi dio prostora, koji se putem uređenja površina uključuje u ukupni urbani prostor, obuhvaća oko 11% površine, pa se može konstatirati da cjelokupno područje izgradnje i uređenja unutar urbanog prostora grada Otočca obuhvaća samo oko 27% površina ili oko 380 ha. Preostala neizgrađena područja, vodene površine i šumska područja zauzimaju oko 1013 ha ili oko 71% površine. Predmetno područje izgradnje i uređenja je u pogledu svoje lokacije i širenja ograničeno građevinskim područjem grada definiranim na nivou Prostornog plana uređenja Grada Otočca, pa su i temeljem tog Plana značajna područja sačuvana kao kvalitetni neizgrađeni slobodni prostori. uređenja grada Otočca, može se konstatirati slijedeći intenzitet korištenja prostora: prosječna gustoća naseljenosti unutar područja obuhvata. UPU-a...2,94 st./ha prosječna gustoća naseljenosti unutar ukupnog područja izgradnje i uređenja... 11,03 st/ha gustoća naseljenosti prostora unutar područja izgradnje (prosječna btto)... 18,43 st/ha prosječna gustoća stanovanja unutar stambenih područja... 24,30st/ha 5.3. Izmjene i dopune točke Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Dopunjava se poglavlje Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti na kraju pasusa Zaštita prirode novim tekstom koji glasi: Područje obuhvata UPU Grada Otočca nalazi se unutar područja ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži Narodne novine 124/13,105/15); - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR Gacko polje. - područje očuvanja značajno za ptice HR Lička krška polja. Tablica 8. Prikaz izgrađenosti urbanog područja grada god. UKUPNO PODRUČJE OBUHVATA UPU-a GRADA OTOČCA - UKUPNO PODRUČJE IZGRADNJE I UREĐENJA 1429 ha 100,0 % 380,81 ha 26,65 - PODRUČJE IZGRADNJE 227,90 ha 15,95 - PODRUČJE UREĐENJA (javne zelene površine Z1-2,4 ha, promet 55,51 ha, zaštitne zelene površine Z- 95,0 ha,) - NEIZGRAĐENA PODRUČJA, VODENE POVRŠINE I ŠUME - POVRŠINE NFRAST. SUSTAVA ( koridori dalekovoda ) 152,91 ha 10, ,26 ha 70,91 34,93 ha 2,4 Uspoređujući postojeći broj korisnika prostora (4203 stanovnika = 2011.god.) sa prostorima zaposjednutim izgradnjom, odnosno ukupnim područjem izgradnje i Brišu se tablice Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine po vrstama te zamjenjuju novim tablicama koje glase: Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine po vrstama 1. PODRUČJA KULTURNIH KRAJOBRAZA 2. POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE 2.1. POVIJESNA CJELINA GRADSKIH OBILJEŽJA 3. POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI 3.1. CRKVE 3.2. KAPELE, POKLONCI, RASPELA 3.3. STAMBENE GRAĐEVINE 3.4. CIVILNE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE 3.5. GOSPODARSKO INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE 3.6. VOJNE GRAĐEVINE 3.7. TEHNIČKE I KOMUNALNE GRAĐEVINE 4. MEMORIJALNE GRAĐEVINE I OBILJEŽJA 5. ARHEOLOŠKI LOKALITETI 5.1. OSTACI STARIH GRADOVA I UTVRDA SREDNJEG I NOVOG VIJEKA 104

105 5.4. Izmjene i dopune točke PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Briše se poglavlje Pokazatelji intenziteta korištenja prostora i tablica 8 te se zamjenjuje novim tekstom i novom tablicom koja glasi: PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Urbanističkim planom uređenja utvrđena je prostorna distribucija namjena i sadržaja unutar razmatranog područja, te definirani uvjeti korištenja i uređenja površina, uključivo potrebne standarde za prometnu, uličnu i komunalnu infrastrukturu. Na cijelom području naselja neophodno je osigurati očuvanje, uređenje i naglašavanje postojećih vrijednosti te omogućiti zaštitu, održavanje i sanaciju postojećeg urbanog prostora, te interpolaciju nove izgradnje, uz realizaciju zamjenskih građevina unutar zatečene strukture. Pri tome je potrebno voditi računa o navedenim povijesno-ambijentalnim vrijednostima pojedinih građevina i prostora, odnosno predmetnog naselja u cjelini. U okviru područja obuhvata Plana daljnji razvitak predviđa se dijelom i kroz popunjavanje neizgrađenog međuprostora, odnosno intrerpolacija u postojeću strukturu naselja. Nova područja stanovanja formiraju se neposredno uz postojeće zone povezujući se na zatečenu urbanu strukturu, što uključuje i proširenje zatečene komunalne infrastrukture i prometnih površina. Značaj promatranog naselja kao gradskog centra naglašava potrebu kvalitetnijeg uređenja zemljišta unutar njegovog urbanog prostora. Tu je potrebno posebno naglasiti javne pješačke, prometne, sportsko-rekreativne i zelene površine. Sve te površine zajedno predstavljaju važan dio uređenog javnog urbanog prostora. Nivo njegova uređenja i primjenjeni standard, trebaju biti u relaciji prema značaju i funkciji Planom obuhvaćenog područja i samog grada Otočca kao gradskog središta. Javne funkcije smještene su uz glavnu prometnicu tako da je do njih omogućen brz i jednostavan pristup iz svih dijelova naselja, dok je važno voditi računa i o prometu u mirovanju. Svaka građevina je dužna na svojoj građevnoj čestici, ili na javnoj površini u neposrednoj blizini, osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. Ovim Planom omogućava se prenamjena i uređenje prostora prizemnih (ali i ostalih) etaža u stambenim građevinama za potrebe uslužnih, zanatskih i drugih djelatnosti, ukoliko one svojim karakterom ne narušavaju kvalitetu života unutar stambene zone. U funkciji naprijed opisanog korištenja prostora i građevina, stambene zone se na središnjem dijelu naselja formiraju kao mješovite (stambeno poslovne). Definiranje uvjeta uređenja prostora, odnosno bilo kakvo građenje ili uređivanje prostora provodit će se temeljem pokazatelja utvrđenih ovim Planom kojima je točno predviđena namjena površina, lokacija i veličina prostora javnog-društvenog interesa, način i intenzitet korištenja prostora, standardi komunalnog opremanja te uvjeti zaštite prostornih vrijednosti. Formiranje i izgradnja nekoliko novih prostornofunkcionalnih sklopova unutar područja obuhvata UPU-a (zona javne i društvene namjene - predškolska, školska, zona gospodarske namjene - prozvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička i zona športske namjene, te osnivanje novih zona mješovite namjene) u površini od 204,72 ha predstavljaju prostore koji imaju poseban urbano-funkcionalni, namjenski i oblikovni značaj za grad Otočac. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, odnosno službe zaštite prirode. Kako bi se što kvalitetnije provodila daljnja realizacija prostornog uređenja i osigurao atraktivan izgled tih dijelova grada prethodno je potrebno konzervatore upoznati sa željenom izgradnjom i veličinama kako bi se provjerila mogućnost navedene izgradnje. Prije početka izgradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na 105

106 predmetnu lokaciju, a sve uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. Osnovni programski pokazatelji gradnje i uređenja prostora u okvirima Planom obuhvaćenog područja sadržavaju intervencije unutar zatečenih zona izgradnje te nove zone izgradnje, uključivo značajne zahvate uređenja javnih površina naselja kao važnih prometno-parkirališnih zelenih i parkovnoambijentalnih prostora. U okvirima detaljnog programa gradnje i uređenja prostora daje se pregled izgrađenih struktura i uređenih površina, te novih zahvata u prostoru, odnosno zbirno stanje izgradnje u sklopu konačnog planskog rješenja sa slijedećim kvantifikacijskim pokazateljima: Zatečeno stanje zone postojeće izgradnje: namjena površina stanovanje stambena, mješovita namjena 172,58 ha 75,73 javna i društvena izgradnja 7,21 ha 3,16 gospodarska namjena 35,59 ha 15,62 sportsko-rekreacijska namjena 2,46 ha 1,08 posebna namjena (bivša zona) 4,58 ha 2,01 površine infrastrukturnog sustava (građevine) 2,08 ha 0,91 groblje 3,4 ha 1,49 U K U P N O 227,90 ha 100 % Postojeće stanovništvo 4203 stanovnika Postojeća gustoća naseljenosti u stambenim zonama st/ha Novi zahvati izgradnje: kapaciteti prostora Unutar ukupnog obuhvata Plana navedeni planski zahvati mogu kvantificirati sa: zahvati u postojećim zonama dovršeni dio naselja 226,38 ha rekonstrukcija-promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti 5,78 ha sanacija građevina promjena stanja građevine (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija, obnova) 4,38 ha nove zone izgradnje 170,60 ha Ukupno zone izgradnje 407,14 ha Kako je već naprijed navedeno struktura stambene izgradnje u naselju se sastoji uglavnom od jednoobiteljskih slobodno-stojećih građevina, uz manje učešće drugih tipova izgradnje (višestambene građevine), što za predviđeno plansko rješenje iznosi: ukupno stambena izgradnja tipa: S, M 1 i M 2 312,62 ha - 100,0% jednoobiteljske i 294,85 ha - 94,32% višestambene građevine. 17,77 ha - 5,68% Novi zahvati izgradnje: Namjena površina stanovanje stambena, mješovita namjena 140,04 ha 73,47 javna i društvena izgradnja 12,68 ha 6,0 gospodarska namjena 37,84 ha 14,64 sportsko-rekreacijska namjena 14,16 ha 4,31 povr. infrastrukturnog sust. (građ.) 4,44 ha 0,68 groblje 2,18 ha 0,90 U K U P N O 211,34 ha 100 % Zbirni pokazatelji (postojećeg i planiranog) prostornog uređenja grada Otočca: Pokazatelji površine i kapaciteta površina stambenih zona (postojeće, planirano )...312,62 ha površina zona s građevinama gospodarskenamjene (proizvodna,poslovna,ugostiteljskotururistička)...73,43 ha površina zona s građevinama javne namjene 19,89 ha površina zona s građevinama infrastrukturnog sustava 6,52 ha groblje 5,58 ha uređeni dijelovi urbanog prostora (trg,sport i rekreacija, parkovno zelenilo, prometne površine) 123,07ha ukupno izgrađeni i uređeni prostor...541,11 ha neuređeni dijelovi prostora (vodotok, zelenilo, infrastrukturni koridori, poljoprivreda, šume)..887,89 ha ukupni obuhvat Plana ,0 ha Standard gustoće naseljenosti min. 9 - max. 12 st./ha Stanovništvo unutar obuhvata Plana min. 42- max Stanovništvo planirano u PPUG Otočca za grad Otočac planski period g. utvrđeno je sa 5500 stanovnika. Pokazatelji izgrađenosti i iskorištenosti prostora u novim zonama stambene izgradnje: koeficijent izgrađenosti..k ig 0,35 gustoća naseljenosti.9-12 st./ha Broj etaža (E) za građevine u novim zonama izgradnje utvrđena je sa maximalno P0+P+2+Pk (prizemlje, dvije etaže i stambeno potkrovlje), te za centar Otočca P+3 ili E 2,5-3,0 m visina građevina (V) iznosi maximalno 12,0 m, te za centar Otočca 14,5 m, mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata 106

107 5.5. Izmjene i dopune točke OSNOVNA NAMJENA PROSTORA Briše se peti pasus u poglavlju zone stanovanja te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: U zoni obuhvata Plana ukupna stambena namjena (S) zauzima 32,35 ha ili 2,26% površine obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju zone mješovite namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: U zoni obuhvata Plana ukupna mješovita namjena (M1 i M2) zauzima 280,27 ha ili 19,61 % površine obuhvata Plana. Briše se osamnaesti pasus u poglavlju zone javne i društvene namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ukupna površina predviđena za predmetne sadržaje javne i društvene namjene iznosi 19,89 ha ili 1,40% površine obuhvata UPU-a. zapadno od postojeće zone gospodarske namjene - Špilničko polje. Ovaj lokalitet izabran je radi pogodnog prostora koji omogućava relativno jednostavnu izgradnju građevina i priključaka na infrastrukturu, blizina ceste, vodovoda i energetske mreže. Značaj ovog prostora gospodarske (industrijsko-proizvodne i poslovne) namjene za budući razvoj grada je nesumnjiv, pa je nužno očuvanje tih prostora samo za potrebe gospodarskog razvitka, unutar kojeg je moguća realizacija i kamp odmorišta. Uz osnovnu djelatnost, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti drugu kompatibilnu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti (društveni, ugostiteljski i sportski sadržaji, sve za potrebe korisnika zone). Unutar tih zona i građevina nije dopuštena realizacija stambene namjene. Briše se osmi pasus u poglavlju zone Ugostiteljskoturistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti ugostiteljsko- turističke namjene iznosi 8,30 ha ili 0,58% obuhvata Plana. Briše se poglavlje zone gospodarskih djelatnosti - proizvodne namjene, zone gospodarskih djelatnosti - poslovne namjene, te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zone gospodarskih djelatnosti proizvodne namjene Unutar tih zona predviđene su građevine isključivo gospodarske namjene (nezagađujuća industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i dr.), a ista obuhvaća djelatnosti slijedeće tipologije: - pretežito industrijske I 1 - pretežito zanatske I 2 Daljnji nastavak razvitka gospodarskih i proizvodnih djelatnosti vezan je uz postojeću lokaciju zone gospodarske namjene lokalitet Špilnik površine 11,31 ha te popunjavanje i uređenje postojeće zone gospodarske namjene između ulica Ive Senjanina i Ante Starčevića. Realizacija nove zone gospodarske namjene omogućena je rezerviranjem dodatnih površina u ukupnom iznosu od 24,96 ha. Navedena površina sastoji se dvije nove lokacije smještene istočno i Prenamjenom postojeće građevine starog vojnog magazina osigurati će se prostor za gospodarsku djelatnost -komunalno servisnu - gradsku tržnicu. Gospodarska proizvodna namjena (I) obuhvaća sve vrste industrijskih, obrtničkih i drugih gospodarskoproizvodnih građevina, većih skladišta te prateće trgovačke, poslovne, upravne i uredske građevine. To znači da se unutar ovih zona mogu predviđati djelatnosti kojima je osnovni cilj proizvodnja gotovih ili polu-gotovih proizvoda. Na česticama s postojećim građevinama proizvodne namjene (I) mogući su svi oblici građevnih zahvata (nove gradnje, rekonstrukcije) ako su u skladu s općim i posebnim odredbama ovoga plana. Na zemljištu predviđenom za izgradnju građevina pretežito proizvodne namjene moguć je smještaj svih proizvodnih građevina i opreme industrija (uključivo skladištenje sirovina i proizvoda) i koje se po veličini građevina i oblikovanju građevina mogu uklopiti u oblikovanje okolnih područja (čije građevine neće narušiti vizualnu sliku okolne graditeljske strukture i grada kao cjeline). Na području grada se u zonama gospodarskoproizvodne namjene ne smiju locirati proizvodnje koje onečišćuju okoliš kao i one koje u slučaju oštećenja ili neispravnosti rada mogu ugroziti stanovništvo. 107

108 U zonama gospodarske-proizvodne namjene (I) mogu se uz navedene građevine graditi i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW instalirane električne snage. ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, a zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW koja se dozvoljavaju su: postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije, postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva. Temeljempreporuka nadležnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanističku sliku grada i njegova okoliša. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, a sve uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. Izvedbe svih proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26. i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su dužni Zone gospodarskih djelatnosti poslovne namjene Unutar predmetne zone predviđene su građevine isključivo poslovne namjene (servisne i komunalne funkcije), jer zahtijevaju poseban režim korištenja i uređenja, i to: - pretežito uslužna K1 - pretežito trgovačka K2 - komunalno-servisna K3 Pod gospodarskom - poslovnom namjenom podrazumijevaju se čiste djelatnosti koje neće bukom i emisijama onečišćavati okoliš. To su različiti uredski prostori, trgovina te djelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja Grada. Iznimno se u zoni namjene K3 na području Špilnik, dozvoljava izgradnja reciklažnog dvorišta i građevina za termičku obradu otpada uz obavezno poštivanje svih vezanih propisa. Predviđene su tri vrste gospodarskih - poslovnih namjena: pretežito uslužna namjena (K1), pretežito poslovno-prodajna (trgovačka) namjena (K2), komunalno-uslužna (servisna) namjena (K3). Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine: Poslovne - pretežito uslužne namjene (K1): - obuhvaćaju sve vrste poslovnih, upravnih, uredskih i trgovačkih građevina, gradske robne kuće, prodajne salone, građevine za malo poduzetništvo, ugostiteljske građevine i građevine za zabavu, hotele i druge turističke te ugostiteljske sadržaje, prometne građevine, javne garaže, benzinske postaje, sportske površine, parkove. Iznimno je moguće izgraditi jedan stan na građevnoj čestici u sklopu gospodarske građevine uz istovremenu gradnju. Poslovne - pretežito poslovno-prodajne (trgovačke) namjene (K2) - obuhvaćaju velike trgovačke centre i prodajne salone, gradske tržnice (površine čestice veće od 108

109 3000 m2), poslovne građevine te prateće ugostiteljske i zabavne sadržaje, prometne građevine, javne garaže, benzinske postaje, sportske površine i parkove. - pretežito komunalno-uslužne (servisne) namjene (K3) - obuhvaćaju komunalno - servisna područja, tržnice na veliko ("zelene" tržnice), poslovne građevine te prateće ugostiteljske i zabavne sadržaje, prometne građevine, garaže, benzinske postaje, sportske površine i parkove. - poslovne namjene (K) unutar koje se mogu graditi svi sadržaji K1, K2 i K3 namjene. Budući razvoj proizvodnih aktivnosti unutar zone obuhvata Urbanističkog plana uređenja (UPU) u potpunosti je zadovoljen osiguravanjem adekvatnih površina, čime se osim formiranja prostora za nove gospodarske subjekte osiguravaju i dodatni prostori neophodni radi funkcionalnog zaokruženja postojećih industrijskih djelatnosti. Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti proizvodnih i poslovnih namjena (I1, I2, K1, K2, K3) iznosi 65,13 ha ili 4,56% obuhvata Plana. Briše se osmi pasus u poglavlju zone Ugostiteljskoturistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti ugostiteljsko- turističke namjene iznosi 8,3 ha ili 0,58% obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju zone Ugostiteljskoturistička namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ukupna površina osigurana ovim Planom za razvitak svih gospodarskih djelatnosti iznosi 73,43 ha ili 5,13 % obuhvata Plana. Briše se deveti pasus u poglavlju prometne površine te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Nova sabirna prometnica za grad Otočac predstavlja vezu urbanog područja prema čvoru Otočac i autocesti Zagreb-Split. Briše se poglavlje zona posebne namjene te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zona posebne namjene Unutar granice obuhvata UPU - grada Otočca nema zona posebne namjene. Temeljem suglasnosti MORH-a površine posebne namjene prenamjenjuju se u zonu javne i društvene namjene i zonu gospodarske namjene sa površinom od postojećih 4,58 ha. Briše se poglavlje Sportsko rekreacijska namjena te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Sportsko-rekreacijska namjena (R-1, R-2) Sadržaji sportsko-rekreacijske namjene obuhvaćaju površine sportskih terena s odgovarajućim građevinama. Postojeća sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća površinu na kojoj se nalazi prvenstveno sportska građevina dvorana uz prostor školske namjene neposredno uz obalu rijeke Gacke. Planirana sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća površinu sportske građevine kuglana uz ulicu Bartola Kašika sa pripadajućim ugostiteljsko-uslužnim sadržajima i obveznim parkirnim prostorom. Osim kuglane Planom je rezervirano i skijalište na lokalitetu Podumac sa površinom od oko 8,0 ha. Unutar granice obuhvata Plana predmetna namjena zastupljena je sa površinom od 16,62 ha ili 1,16 % površina rezerviranih za aktivnosti sporta i rekreacije. Briše se poglavlje zone Zone parkovnog javnog i zaštitnog zelenila te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zone parkovnog javnog i zaštitnog zelenila Realizacija neophodnog urbanog standarda ostvaruje se i kroz plansko usmjeravanje dijela namjene prostora prema uređenju otvorenih površina naselja. U ovako određenim zonama predviđa se uređenje javnih parkovnih površina te održavanje postojećeg slobodno organiziranog zelenila. Sačuvane (uređene i krajobrazne) zelene površine realizirane su sa 440,76 ha ili 30,84% ukupnog obuhvata Plana. Uređene zelene površine povezane sa javnim sadržajima, prostorima sporta i rekreacije, te područjem utvrde i crkve predstavljaju određenu urbanu i turističku atrakciju Otočca. Naime, ti povijesni 109

110 spomenici, kao dokaz kontinuiteta urbanog življenja trebaju kroz uređene zelene površine dobiti dodatnu kvalitetu, te i na taj način biti jače istaknuti u okvirima ukupnog prostora naselja. Uređenje ove zone u vezi s užim gradskim centrom treba provesti prema detaljnim urbanističko-arhitektonskim rješenjima. Ovaj Plan može samo poslužiti kao određena smjernica za programiranje tog dijela naselja, u kome povezivanje zone centra s područjem starog grada treba predstavljati značajnu atrakciju. Veličina uređenih zelenih površina u formi javnog parka (Z1), igralište (Z2), iznosi 15,22 ha. Postojeći javni park nalazi se u samom užem centru grada Otočca sa površinom od 2,9 ha. Prostorno-planskim dokumentom više razine PPU Grada Otočca navedeni gradski park je tretiran kao spomenik parkovne arhitekture. Uređenje i opremanje površine javnog parka trebalo bi se definirati kroz izradu detaljnog hortikulturnog projekta. Javni park određuje javnu zelenu površinu, uključuje površine postojećeg zelenila u centru grada, i planiranu površinu javnog zelenila u širem okruženju centra, koje se uređuje kao javni park. Ove površine su u funkciji oblikovanja grada i zaštitne funkcije te odmora i rekreacije. Javne zelene površine uređuju se sadnjom i održavanjem visokog i parternog zelenila. Nove zelene površine javni park se planiraju neposredno uz nove zone mješovite namjene na neizgrađenim površinama unutar gradske strukture kako bi se povećala kvaliteta postojećeg prostora u središnjem i istočnom dijelu grada. Planirane površine u formi javnog parka Z1 te igrališta T2 iznose 12,82 ha. Zaštitne zelene površine (Z) unutar obuhvata UPU-a nalaze se uz rijeku Gacku, površinu groblja i infrastrukturne koridore, te na kontaktnim - rubnim dijelovima grada Otočca. Zaštitno zelenilo (Z) određuje zelene površine visoke i niske vegetacije koje obuhvaćaju veće površine ostalih površina postojećeg zelenila u tkivu grada, uz prometne koridore, rijeku Gacku, zaštitne pojaseve između građevinskih zona istih i različitih uvjeta korištenja te na kontaktnim dijelovima nove gradnje i terenu nepovoljnom za izgradnju. Unutar granica obuhvata Plana predviđena namjena zaštitno zelenilo Z planirana je sa povšinom od oko 425 ha ili 30 %. Briše se četvrti pasus u poglavlju vodne površine te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Vodne površine (V) unutar obuhvata UPU-a iznose 27,49 ha, tj. 1,92% od ukupne površine obuhvata. Briše se treći pasus u poglavlju Površine infrastrukturnih sustava (IS) te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Površine infrastrukturnih sustava (IS) unutar obuhvata UPU-a iznose 42,79 ha, tj. 2,99% od ukupne površine obuhvata. Briše se poglavlje groblje te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Groblje Unutar obuhvata UPU-a nalaze se dva postojeća groblja.jedno na zapadnom dijelu grada neposredno uz kapelicu Majke božje Lurdske sa površinom od 0,92 ha, a drugo glavno gradsko groblje na istočnom dijelu grada sa površinom od 4,66 ha, na kojemu se predviđa proširenje glavnog gradskog groblja u skladu s dugoročnim potrebama naselja sa površinom od 1,65 ha. Na prostoru groblja unutar obuhvata UPU-a mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnica, vjerske građevine, kapelice, obredne dvorane i potrebna infrastruktura). Sastavni dio groblja su odgovarajuće zelene i hortikulturno uređene površine. Groblja zauzimaju ukupnu površinu od 5,58 ha, tj. 0,39 % od ukupne površine obuhvata. Briše se poglavlje Ostali neizgrađeni prostori te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Ostali neizgrađeni prostori Neizgrađene površine obuhvaćaju slobodne krajobrazne prostore (šuma, poljoprivreda) koji nisu namijenjeni gradnji, a zauzimaju oko 394 ha, tj. 27,5 % od ukupne površine obuhvata UPU-a. Time je veliko područje sačuvano kao izvorni prirodni prostor, koji je posebno značajan radi otvaranja vizura prema 110

111 pojedinim atraktivnim točkama unutar granica ovog Plana (utvrda, župna crkva, uzvisine i glavice, te dr.) Izmjene i dopune točke 3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA Briše se tablica te zamjenjuje novom tablicom koja glasi: 5.7. Izmjene i dopune točke Elektroopskrba i javna rasvjeta Briše se četvrti pasus u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Razdioba električne energije na području grada Otočca provodi se i na 10 kv naponskoj razini uz transformaciju 10/0.4 kv u 31 TS ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA Briše se šesti pasus s tablicom u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novom tablicom i novim tekstom koji glasi: STAMBENA NAMJENA MJEŠOVITA NAMJENA JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA UKUPNO ha S 32,35 32,35 M1 264, ,27 M2 15,92 D1 uprava 0,79 D2 socijalna 1,01 D3 zdravstvo 2,07 D4 predškolska 2,85 D5 školska 9,84 D6 visoko učilište 0,70 D7 kultura 1,78 D8 vjerska 0,57 D9 policija 0,12 D10 vatrogasci 0,16 19,89 Na području grada Otočca postoji 1 trafostanica TS 110/30 kva i 31 TS 10/0,4 kva koje su povezane 10 kv vodovima i smještene su na lokacijama unutar obuhvata UPU-a Otočca: Briše se jedanaesti pasus s tablicom u poglavlju elektroopskrba i javna rasvjeta te se zamjenjuje novom tablicom i novim tekstom koji glasi: Nove betonske transformatorske stanice TS 20 kv predviđene su na lokacijama zonama: - TS Industrijska zona 1, TS Gornja Dubrava 1, TS Donja Dubrava 1, TS Biškupljak 2, TS Biškupljak 3, TS Poljice 2 GOSPODARSKA NAMJENA (I, K, T) ŠPORTSKO- REKREACIJSKA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE ŠUMA isključivo osnovne namjene VODNE POVRŠINE vodotok POVR. INFR. SUST. Proizv. I1 pret. indust Proizv. I2 pret. zanat. Posl. K1 pret. usl. K2 pret. trgovačka 11,10 73,43 K3 komunalno serv. Ugostiteljskoturistička 8,3 T1 hotel, T4 restoran,t3 - kamp R 16,62 16,62 IS Z1, Z2 15,22 15,22 Š 263, ,5 V 27,49 27,49 Infr.korid. 36,27 Infr. građ. 6,52 42,79 GROBLJE G (+) 5,58 5,58 PROMET OSTALO NEIZGR. ZEMLJIŠTE (zašt. povr., poljopr. povr.) cesto vni AC autocesta D50 i ostale ceste Z,P 19,78 71,15 560,6 3 91,23 UKUPNO 1429,00 560, Dodaje se nova točka OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Unutar točke Obnovljivi izvori energije dodaju se nova poglavlja Fotonaponski sustavi, Dopunski, prirodni drugi izvori energije kogeneracija koji glase: Fotonaponski sustavi Dopunski, prirodni drugi izvori energije solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije (Iskorištavanje sunčeve energije ) Planom se omogućuje sukladno važećoj zakonskoj regulativi postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na postojećim uređenim građevnim česticama koji se izvode tako da ne narušavaju izgled, ne mijenjaju namjenu i utjecaj na okoliš postojeće građevine te ne sužavaju postojeće javno prometne površine i ne ometaju sigurnost odvijanja prometa. 111

112 Postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada dozvoljava se unutar svih namjena unutar naselja, osim u zaštićenim dijelovima, pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne i/ili toplinske energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe. Iznimno moguća je postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada koje se nalaze u zaštićenim dijelovima, uz prethodno odobrenje ministarstva kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Gospiću. Uvjeti gradnje solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na teren okućnice građevne čestice kada se grade kao pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće građevine za potrebe te građevine, definirani su u članku 48. Odredbi za provedbu ovog plana. Na području naselja Otočac osim pojedinačnih solarnih panela za proizvodnju električne i/ili toplinske energije za vlastite potrebe na krovovima građevina, pročeljima dopušta se postavljanje i opreme za punjenje električnih osobnih automobila, bicikala i slično. Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Otočcu te ličkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja s okolnim građevinama i krajobrazom. U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima, te uz prethodno odobrenje ministarstva kulture, uprava za zaštitu kulturne baštine konzervatorskog odjela u Gospiću Dopunski, prirodni drugi izvori energije kogeneracija Planom se omogućuje sukladno važećoj zakonskoj regulativi gradnja proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW. Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju do uključivo 10 MW dozvoljava se u gospodarskim i komunalnim zonama označene kao I ili K, a grade se uz poštivanje uvjeta gradnje za zgrade gospodarskih (proizvodnih) djelatnosti iz ovog plana. Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW koja se dozvoljavaju su: - postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, - postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije, - postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu. Izvedbe svih proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju do uključivo 10 MW na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete, dok se zahvati mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. 112

113 Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju dozvoljava se u zonama mješovite namjene snage do 1MW. Temeljem preporuka nadležnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanističku sliku grada i njegova okoliša. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću Izmjene i dopune točke 3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA Briše se poglavlje Primjena planskih uvjeta te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Primjena planskih uvjeta Planom obuhvaćeno područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju. Izgrađenim područjem smatra se zemljište na kojem su izgrađene građevine ili je isto uređeno kao površina javne namjene gdje je površina javne namjene svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Izgradnja unutar naselja razvija se uz postojeće ili planirane prometne površine gdje je prometna površina površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice temeljem Zakona o prostornom uređenju. Javnom prometnom površinom smatra se javna ili nerazvrstana cesta koja služi za promet vozila, a minimalne je širine kolnika 5,50 m (iznimno 3,0 m za jednosmjerni promet), te najmanje jednostranog pješačkog pločnika širine 1,50 m (iznimno 1,0 m) u neizgrađenim dijelovima naselja Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti u zonama isključivo gospodarske namjene - proizvodne (I1, I2) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti za izgradnju građevina u zonama isključivo gospodarske namjene - proizvodne (I1, I2) obuhvaćaju: Minimalna veličina građevinske parcele za namjenu I iznosi 1200 m². Ukupna tlocrtna zauzetost građevinske parcele može iznositi max. 40% (koeficijent izgrađenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina građevine za proizvodnu namjenu, pretežito industrijsku (I1) iznosi najviše 12,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata (iznimno zbog tehnološkog procesa neki dijelovi građevine mogu biti i viši ako zahtijeva kran ili dizalica), za pretežito zanatsku (I2) iznosi 8,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Unutar naprijed ograničene visine građevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio građevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), može biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m. Visina krovnog nadozida kod građevine sa najvećim brojem etaža može biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali,(zbog što primjerenijeg uklapanja gospodarskoga prostora u sliku krajobraza preporuča se izvedba kosoga krova ). Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama. Ograda čestice, može biti metalna, djelomice zidana, betonska, drvena ili kombinirana a prema ulici, mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Preporuča se da bude ozelenjena živicom. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. 113

114 Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica),iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom. Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom. Oblikovanje građevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i područnom oblikovnom tradicijom; (preporuča se da građevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, primijeniti visoke standarde arhitektonskog oblikovanja i kolorita - prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% građevne čestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo. Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m, (prostor potrebe prilaza vozila za hitne intervencije i drvored uz među čestice), osim kod rekonstrukcije legalno sagrađenih građevina. Najmanja udaljenost građevine od od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara (dio čestice između građevne i regulacijske linije važan je za sliku ulice i za doživljaj cjelovitog izgleda gospodarskoga prostora, zbog toga je taj prostor potrebno promišljeno arhitektonski i parkovno oblikovati, a može ga se urediti i kao dodatno parkiralište zaposlenih i gostiju). Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša. Dozvoljeno je građenje isključivo onih građevina čija djelatnost neće ugrožavati okoliš; tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina, polu-gotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga onečišćenja zraka, vode i tla. Ako dolazi do kontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovarajuće filtriranje, taloženje ili pročišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Ako postoji opasnost prolijevanja štetnih tekućina u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za cijelu parcelu treba provesti djelotvorna drenaža i odvodnja s odgovarajućim uređajem za filtriranje prije ispusta u javni sustav odvodnje. Sve građevine moraju biti tako građene da se spriječi izazivanje požara, eksplozije, ekoakcidenta. Na građevinskoj parceli treba osigurati protupožarni put i priključak do izgrađene javno prometne površine, (ukoliko nije locirana uz postojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog priključka od 6,0 m. Unutar čestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrđuje se primjenom normativa iz članka 72. Odredbi za provedbu plana. Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na građevnoj čestici. U zoni je moguće planirati i površinu kamp odmorišta veličine do m². Potrebno ga je urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14). U zoni se dozvoljava gradnja proizvodnih postrojenja (postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije te postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva) za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW. Prije gradnje proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, unutar kompleksa-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju,a sve uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu, Na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 114

115 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima. Zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti u zonama isključivo gospodarske namjene - poslovne (K1, K2, K3) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti za izgradnju građevina u zonama isključivo gospodarske namjene - poslovne (K1, K2, K3) obuhvaćaju: Minimalna veličina građevinske parcele za namjenu K iznosi 1200 m². Ukupna tlocrtna zauzetost građevinske parcele može iznositi max. 40% (koeficijent izgrađenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina građevine za poslovne (K) građevine (P+2) odnosno 12,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio građevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), može biti i viši od navedenog (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m. Unutar naprijed ograničene visine građevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. Visina krovnog nadozida kod građevine sa najvećim brojem etaža može biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom. Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom. oblikovanje građevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i područnom oblikovnom tradicijom; (preporuča se da građevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, primijeniti visoke standarde arhitektonskog oblikovanja i kolorita - prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% građevne čestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo, Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara. Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša, dozvoljeno je građenje isključivo onih građevina čija djelatnost neće ugrožavati okoliš; sve građevine moraju biti tako građene da se spriječi izazivanje požara, eksplozije, ekoakcidenta. Na građevinskoj parceli treba osigurati protupožarni put i priključak do izgrađene javno prometne površine (ukoliko nije locirana uz prostojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog priključka od 6,0 m. Unutar čestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrđuje se primjenom normativa iz članka 69. Odredbi za provedbu plana. Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na građevnoj čestici. Uzoni se dozvoljava gradnja proizvodnih postrojenja (postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije te postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva) za korištenje obnovljivih izvora energije i 115

116 kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 10 MW. Prije gradnje proizvodnih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, unutar kompleksa-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju,a sve uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu. Na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). U zoni je moguće planirati i površinu kamp odmorišta veličine do m². Potrebno ga je urediti i opremiti sukladno posebnim propisima (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (NN 75/08, 45/09, 11/14). Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, Zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti-gospodarske namjene poslovne u zonama mješovite namjene (M1,M2) te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti za izgradnju građevina gospodarske namjene poslovne u zonama mješovite namjene (M1, M2) obuhvaćaju: Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2. Maksimalna izgrađenost čestice (kig) iznosi 0.5. Maksimalna iskoristivost čestice (kis) iznosi 1.0. Maksimalni broj etaža iznosi P+2, prizemlje i dvije etaže. Maksimalna dopuštena visina iznosi 12,00 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost do međa i regulacijskog pravca iznosi 3,0 m, a iznimno kao prislanjanje uz regulacijski pravac ulične linije ako su i susjedne građevine izgrađene na takav način. Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% građevne čestice, prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica), iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom. Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javno prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna dozvola. Ukoliko se izvodi pristupni put njegova najmanja širina iznosi 6,0 m (iznimno 5,00) a njegova najveća dužina može biti do 50 m. Građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i telekomunikacija. Unutar čestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine koje su zaštićene kao kulturno dobro treba ishoditi posebne uvjete Ministarstva kulture - nadležnog Konzervatorskog odjela u Gospiću, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode. Na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku 116

117 mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14), U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete, dok se zahvati mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Gradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju dozvoljava se u zonama mješovite namjene snage do 1MW. Uvjeti gradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - kogeneraciju definirani su u članku 48. Odredbi za provedbu ovog plana, a grade se kao pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće građevine za potrebe te građevine. Temeljem preporuka nadležnog konzervatorskog odjela, svugdje valja provjeriti uklapanje u urbanističku sliku grada i njegova okoliša. Za lokaciju - kompleks-stare pivovare potrebno je izraditi Elaborat tehnološkog i prostornog uklapanja pogona na predmetnu lokaciju, uz konzultacije sa nadležnim konzervatorskim odjelom u Gospiću. Briše se poglavlje Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti - uvjeti za rekonstrukciju građevina gospodarske namjene - poslovne te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti za rekonstrukciju građevina gospodarske namjene poslovne Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske namjene - poslovne koje prilikom rekonstrukcije ne mijenjaju zatečeni gabarit, iste se mogu rekonstruirati bez obzira na veličinu građevne čestice, njezinu zatečenu izgrađenost i iskorištenost te položaj građevine u odnosu na regulacijski pravac ili granicu građevne čestice. Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske namjene - poslovne koje prilikom rekonstrukcije mijenjaju zatečeni gabarit, zadržava se zatečena veličina građevne čestice, uz primjenu ostalih uvjeta. Iznimno kod rekonstrukcije i/ili prenamjene postojećih građevina može se zadržati postojeće stanje izgradnje i uvjeta korištenja čestice koji su različiti od uvjeta propisanih ovim planom (odnose se na veću visinu građevina, veću izgrađenost građevne čestice, manju udaljenost građevne linije od regulacijske linije i udaljenost građevine od međe građevne čestice, te krovne plohe). Ukupna tlocrtna zauzetost građevinske parcele može iznositi max. 40% (koeficijent izgrađenosti 0,4), a minimalno 10% (koeficijent 0,1) površine parcele. Najveća dopuštena visina građevine za poslovne (K) građevine (P+2) odnosno 12,0 m mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Unutar naprijed ograničene visine građevine se mogu realizirati s podrumom gdje je podrum (Po) dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena ili potkrovljem gdje je Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio građevine (do 50% ukupne tlocrtne površine), može biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25,0 m, Visina krovnog nadozida kod građevine sa najvećim brojem etaža može biti najviše 1,20 m iznad stropne konstrukcije. Gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Krovišta mogu biti ravna, kosa ili drugog oblika, pokrov crijep, lim ili drugi suvremeni pokrovni materijali. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe. Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom, Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom. Oblikovanje građevina, vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i područnom oblikovnom tradicijom;(preporuča se da građevine budu oblikovane suvremenim arhitektonskim izrazom i materijalima, primijeniti visoke standarde arhitektonskog 117

118 oblikovanja i kolorita -prirodne boje, topli tonovi). Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% građevne čestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo, Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi h/2 ali ne manje od 6,0 m. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara. Pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te mjere za zaštitu okoliša, dozvoljeno je građenje isključivo onih građevina čija djelatnost neće ugrožavati okoliš; sve građevine moraju biti tako građene da se spriječi izazivanje požara, eksplozije, ekoakcidenta. Na građevinskoj parceli treba osigurati protupožarni put i priključak do izgrađene javno prometne površine (ukoliko nije locirana uz prostojeću javnu prometnu površinu) minimalne širine kolnika tog priključka od 6,0 m. Unutar čestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ( za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka), a utvrđuje se primjenom normativa iz članka 72. Odredbi za provedbu plana. Na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima, zahvati se mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje Izmjene i dopune točke Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih građevina Briše se poglavlje Uvjeti gradnje višestambenih građevina i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Uvjeti gradnje višestambenih građevina Uvjeti gradnje za novu gradnju i rekonstrukciju postojećih građevina: Najmanja dopuštena površina građevne čestice za gradnju građevina višestambene namjene iznosi 2000 m 2. Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (k ig) iznosi 0,35. Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (k ig) iznosi 1,20. Najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje i dvije etaže (P 0+P+2+Pk), te za centar Otočca četveroetažne (P+3). Najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,0 m, te za centar Otočca 14,5 m, mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi 8,0 m. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 8,0 m. Oblikovanje građevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i pročelja, pri čemu se kod zahvata može primijeniti i autohtoni oblikovni izraz. Vrsta i nagib krova nisu ograničeni te je moguća primjena kosog ili ravnog krova preferira kosi krov sa nagibom od Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% građevne čestice. Oko građevnih čestica u pravilu se izvodi ograda. U slučaju izgradnje ograde visina iste ograničava se sa najviše 1,20 m, a može se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamene opeke, drveta ili metala. Ograde i potporne zidove treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja, te su usklađeni s oblikovanjem okolnog prostora. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javno prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna dozvola. Ukoliko se izvodi pristupni put njegova najmanja širina iznosi 6,0 m (iznimno 5,00) a njegova najveća dužina može biti do 50 m. Građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i telekomunikacija. Unutar građevne čestice (na površini terena ili ukopano kao garažna građevina) treba osigurati potreban broj parkirališno/garažnih mjesta. Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode. 118

119 Rekonstrukcija ili obnova postojećih građevina kojom se ne povećava njezin gabarit moguća je bez obzira na veličinu građevne čestice, ostvarene koeficijente izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice, broj etaža i visinu, te udaljenosti od regulacijskog pravca ili drugih rubova građevne čestice. Postojeće građevine koje prilikom rekonstrukcije povećavaju gabarit grade se bez obzira na veličinu zatečene građevne čestice prema uvjetima: Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (k ig) iznosi 0,35. Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (K is) iznosi 1,20. Najveća dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje i dvije etaže (P 0+P+2+Pk), te za centar Otočca četveroetažne (P+3). Najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,0 m, te za centar Otočca 14,5 m, mjereno od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. Najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi 8,0 m. Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 8,0 m. epimediteranski suhi travnjaci, mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume i Dinarske bukovo-jelove šume). Zastupljenost stanišnih tipova na području obuhvata UPU Tip staništa - NKS Povremeni vodotoci Donji tokovi turbulentnih vodotoka Srednji i donji tokovi sporih vodotoka Kanali sa stalnim protokom za površinsku odvodnju Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume Dinarske bukovo-jelove šume Mozaici kultiviranih površina Javne neproizvodne kultivirane zelene površine Aktivna seoska područja Urbanizirana seoska područja Gradske jezgre Gradske stambene površine Umjetne slatkovodne tekućine Stijene i točila - Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene / - Gorska, pretplaninska i planinska točila - Brdske i gorske stijene Gorskog kotara i Istre Izmjene i dopune točke Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cijelina Dopunjava se poglavlje Prirodne vrijednosti i posebnosti na kraju poglavlja tekstom koji glasi: Obuhvaćeni prostor UPU-om grada Otočca nema zaštićenih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode( NN 80/13 ), osim spomenika parkovne arhitekture - gradski park u Otočcu koji se štiti odredbama prostorno-planske dokumentacije. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području obuhvata UPU treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama za očuvanje stanišnih tipova. Na području obuhvata UPU utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, submediteranski i Područje obuhvata UPU Grada Otočca nalazi se unutar područja ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži Narodne novine 124/13,105/15); - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR Gacko polje. - područje očuvanja značajno za ptice HR Lička krška polja. Za planirane zahvate,koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, sukldno članku 24. st 2. Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13), i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (Narodne novine 164/14), provodi se ocijena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Područja važna za vrste i stanišne tipove na području obuhvata UPU EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove POVS (Predložena područjamodn značaja za Zajednicu - psci) Identifikacijski broj područja - HR Naziv područja- Gacko polje Područja očuvanja značajna za ptice na području obuhvata UPU 119

120 EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) Područje očuvanja značajna za ptice-pop (Područja posebne zaštite-spa) Identifikacijski broj područja - HR Naziv područja - Lička krška polja Uvjeti zaštite prirode: - planiranje stambenih, gospodarskih, turističkih, proizvodno-poslovnih, industrijskih i ostalih zona planirati na način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštičenih biljnih i životinjskih svojti; - pri odabiru lokacije za smještaj posrtrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uzeti u obzir prisutnosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštičenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te elemente krajobraza; - prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje; - pri odabiru trase prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te o ciljevima očuvanja ekološke mreže; - postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, šumske čistine i šumske rubove; - otpadne vode (sanitarne i oborinske vode s prometnih i manipulativnih površina) zbrinuti vodonepropusnim razdjelnim sustavom odvodnje s potrebnim pročišćavanjem; - očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja te spriječiti njihovo onečišćenje, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; - izbjegavati regulaciju vodotoka, utvrđivanje obala, kanalizacije i promjene vodnog režima. Unutar poglavlja Kulturno povijesne i ambijentalne cjeline mijenja se podnaslov režim zaštite kulturno povijesne cjeline Otočca te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Režim zaštite kulturno povijesne cjeline Otočca U izradi režima zaštite primjenjena metodologija integralne zaštite kulturne i prirodne baštine. Zaštita se provodi stupnjevano i definira se unutar pojedinih područja, odnosno zona. Prostor grada Otočca podijeljen je na dvije zone određene prema slijedećim kriterijima: Sagledavanje ukupnog povijesnog prostora grada. Koncentracija zatečene povijesne izgradnje i pojedinačnih spomeničkih građevina. Kvaliteta i stupanj očuvanosti povijesno urbane matrice. Kvaliteta i stupanj očuvanosti povijesne građevinske strukture. Utjecaj prirodnog krajobraza u formiranju slike grada kroz povijest i danas te stupanj njegove očuvanosti. Potencijalna ugroženost relevantnih povijesno-urbanih i prirodnih segmenata naselja. Evidentirane ili pretpostavljene arheološke zone. Na osnovu ovih kriterija utvrđuju se slijedeće zone zaštite: zona zaštite povijesne urbane strukture - uža zona zaštite - ZONA B, sve unutar k.o. Otočac.) zona ambijentalne zaštite i zaštite kontaktnih područja -šira zona zaštite - ZONA C Osim zonske zaštite pojedine građevine unutar ili izvan određenih zona zaštite imaju status pojedinačnog kulturnog dobra i to registriranog ili preventivno zaštićenog. Unutar poglavlja Kulturno povijesne i ambijentalne cjeline mijenja se podnaslov Pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra te zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra Građevine koje imaju status registriranog ili preventivno zaštićenog kulturnog dobra, mogu se nalaziti u bilo kojoj zoni zaštite ili izvan zaštićenog područja. To su građevine ili sklopovi građevina koje svojim ukupnim sačuvanim graditeljsko-arhitektonskim vrijednostima predstavljaju kulturno dobro od lokalnog, regionalnog ili nacionalnog značaja. Cilj zaštite je očuvanje obnova i prezentacija izvornog stanja odnosno svih vrijednih arhitektonsko stilskih faza ili elemenata građevina. Svi zahvati na građevini moraju biti usmjereni navedenom cilju te ne smiju ugroziti spomenički integritet građevine. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara obavezno je provođenje Zakonom propisanog postupka kod svih zahvata na građevini i to na građevinskoj strukturi, vanjskoj obradi i opremi, te unutrašnjoj obradi i opremi (ako je vrednovana kao sastavni dio ukupne spomeničke vrijednosti građevine). Postupak podrazumijeva izdavanje mišljenja, posebnih uvjeta i Rješenja o predhodnoj dozvoli za 120

121 sve navedene zahvate, te vršenje nadzora nad izvođenjem radova od stane nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Za sve građevine ili obrtničke zahvate obavezna je izrada odgovarajuće projektne dokumentacije uz prethodna konzervatorsko-restauratorska istraživanja po potrebi. Na području obuhvata ovog plana nalaze se pojedinačno zaštićena kulturna dobra i kulturna dobra koja su predložena za zaštitu. Oznaka R označava kulturno dobro zaštićeno (registrirano) prema starom Zakonu o zaštiti spomenika kulture, koje je važeće do donošenja revidiranog rješenja prema važećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Oznaka Z označava kulturna dobra nad kojima je provedena revizija stare zaštite ili novo zaštićena kulturna dobra. Zaštićena nepokretna kulturna dobra 1. Povijesna urbanistička cjelina Otočca STANJE ZAŠTITE: R 730, revidirano Z Župna crkva Sv. Trojstva STANJE ZAŠTITE:R247, revidirano, Z Parohijska crkva Sv. Georgija STANJE ZAŠTITE: Z Kapela Sedam žalosti BDM kalvarija STANJE ZAŠTITE: Z Kapela Bezgrešnog začeća BDM, U l. Ive Senjanina - STANJE ZAŠTITE: Z Ive Senjanina 20 STANJE ZAŠTITE: R 727 revidirano Z Ive Senjanina 7 STANJE ZAŠTITE: R 726 revidirano Z Petra Zrinskog 5 STANJE ZAŠTITE: R 729 revidirano Z Ruđera Boškovića 2 STANJE ZAŠTITE: R 652 revidirano Z Ruđera Boškovića 4, STANJE ZAŠTITE: R 724 revidirano Z Fortička 1 STANJE ZAŠTITE: R 725 revidirano Z Ulica kralja Zvonimira 11 STANJE ZAŠTITE: R 728 revidirano Z Trg Dražena Bobinca 2, Gacko pučko otvoreno učilište STANJE ZAŠTITE: R Ruševine starog grada Fortica STANJE ZAŠTITE: R 308 revidirano Z Fortička 7 (dvije građevine u kompleksu stare pivovare: stari vojni magazin i pogon pivovare s dimnjakom) Ante Starčevića 1 (na arheol. lokalitetu starog grada Otočca) 9. Ulica Ćirila i Metoda 6, stara škola 10. Ulica kralja Zvonimira 8 CIVILNA GRAĐEVINA STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STAMBENA GRAĐEVINA STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu VOJNA GRAĐEVINA STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STAMBENA GRAĐEVINA STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STAMBENA GRAĐEVINA STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu CIVILNA GRAĐEVINA javna namjena STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 10. Ulica kralja Zvonimira 8 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 11. Ulica kralja Zvonimira 10 STANJE ZAŠTITE: Z Ulica kralja Zvonimira 12 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 13. Ulica kralja Zvonimira 19 STANJE ZAŠTITE: Z-6104 Ulica kralja Zvonimira 27 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 15. Ulica kralja Zvonimira 48 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 16. Ulica kralja Zvonimira 49 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu Ulica kralja Zvonimira 59 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 18. Trg dr. Franje Tuđmana 7 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 19. Trg dr. Franje Tuđmana 8 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 20. Trg dr. Franje Tuđmana 11 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu Ulica bana Jelačića 16 STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu 22. Ulica bana Jelačića 24, kompleks vojarne STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu Ulica bana Jelačića (k.č. 3627) stari vojni magazin STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu Ulica Ljudevita Gaja, Vojne konjušnice, dvije zgrade STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu Kameni most preko Gacke STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu Arheološko nalazište ostaci starog rada Otočca STANJE ZAŠTITE: Z-5926 Nepokretna kulturna dobra predložena za zaštitu (postupak u tijeku) 1. Ive Senjanina 27 ( upravno stambeni kompleks stare pilane) 2. Ive Senjanina 10 Petra Zrinskog 2 4. Ruđera Boškovića Fortička 2 (kompleks stare bolnice s bivšom mrtvačnicom) 121

122 5.12. Izmjene i dopune točke 3.7. SPRIJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Briše se poglavlje Zaštita voda i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnog područja Lika. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10,0 m mjereno od gornjeg ruba korita vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog korita planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 107/75, 150/05, 153/09). Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno i vodno dobro. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karata ovog Plana. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno čl.122. Zakona o vodama (NN 107/95,150/05, 153/09). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl.5.pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN78/10). Svako obavljanje djelatnosti i izgradnja na području zahvata plana mora biti u skladu s važećim i usvojenim Odlukama o zonama sanitarne zaštite. Briše se poglavlje Zaštita od potresa i zamjenjuje novim tekstom koji glasi: Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima, računajući na potres jačine od VIº do VIIIº MSK. Protupotresno projektiranje građevina i njihovo građenje potrebno je provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećima tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu ( Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima-pročišćen tekst sa svim dopunama izmjenama sl. List br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90 ). Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s vaţećim propisima. U građevinama društvene infrastrukture, športsko rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadleţnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. Obrana od poplava provodi se temeljem Operativnog plana obrane od poplava na vodama I. reda - područje županije Ličko senjske, Pravilnika za upravljanje hidroenergetskim sustavom HE Senj i Plana obrane od poplava na vodama II. reda Ličkosenjske županije. 122

123 E. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 123

124 REPUBLIKA HRVATSKA LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA Grad Otočac IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI Lipanj, 2016.godine 124

125 NOSITELJ IZRADE: GRAD OTOČAC Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr.med.vet. STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d. Zagreb Direktor Instituta mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Odgovorni koordinatori izrade Plana: Za Nositelja izrade: Za Stručnog Izrađivača Plana GRAD OTOČAC Upravni odjel za upravu i samoupravu Pročelnik Stevan Uzelac, dipl.uir. Božica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica Voditelj izrade Plana: Radni tim na izradi Plana Konzervatorska podloga: Božica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica Prostorno-urbanističko rješenje: Božica Munjić, ing.arh.ovl.arh. Nikola Adrović, mag.ing.aedif. Dunja Ožvatić, dipl. ing.arh. Karlo Žebćević, mag.ing.ek.i zast.prir i mag ing agr. Petra Igrc dipl.ing.arh. Doris Horvat mag.ing.kraj.arh. Vilma Stopfer, mag.ing.kraj.arh. Ana Topić mag.ing.arh.i urb. MINISTARSTVO KULTURE Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Gospiću Pročelnik Hrvoje Giaconi dipl.ing.arh. Stručni savjetnik Nediljko Vančo dipl.pov.umj.i prof. SADRŽAJ 125

126 A. IZVJEŠĆE 1. UVOD 2. POPIS POZVANIH SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI PREMA POSEBNOJ OBAVIJESTI 3. POPIS SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI ČIJA SU OČITOVANJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA UREĐENJA PRIHVAĆENI 4. OBRAZLOŽENJA O OČITOVANJIMA, PRIJEDLOZIMA I PRIMJEDBAMA SVIH SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI - OČITOVANJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE UPUĆENI PUTEM URUDŽBENOG ZAPISNIKA - OČITOVANJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE DANE U ZAPISNIK ZA VRIJEME JAVNOG IZLAGANJA B. DOKUMENTACIJA - ZAKLJUČAK GRADONAČELNIKA O UPUĆIVANJU PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA NA JAVNU RASPRAVU - OGLAS OBJAVE JAVNE RASPRAVE Novi list od 5. lipanja godine, službene web stranice Grada Otočca - POSEBNA OBAVIJEST POZIV O JAVNOJ RASPRAVI - ZAPISNIK S JAVNOG IZLAGANJA - DOKAZ O SUDJELOVANJU U JAVNOM IZLAGANJU 126

127 A. IZVJEŠĆE 1. UVOD Izrada Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca utvrđena je Odlukom o izradi, koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Otočca, na 16. sjednici održanoj 07. svibnja godine, s objavom u Službenom vjesniku grada Otočca godine (u daljnjem tekstu: Odluka o izradi) i Odlukom o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja grada Otočca koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Otočca, na sjednici održanoj 15. rujna godine, s objavom u Službenom vjesniku grada Otočca br. 11/2015 čime je stvorena zakonska podloga za izradu predmetnog plana. Tim dokumentom utvrđena je potreba provedbe Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, vezano uz usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13), usklađenje s Izmjenama i dopunama Prostornog plana Ličko-senjske županije, kako bi se dobio planski dokument koji će predstavljali kvalitetnu podlogu za daljnju izgradnju. Na temelju članka 95. Zakona o prostornom uređenju, Nacrta prijedloga Plana, Gradonačelnik Grada Otočca je 25. svibnja godine donio Zaključak o utvrđivanju Prijedloga Plana za Javnu raspravu (KLASA: /15-01/39, URBROJ: 2125/ ). Objavom Javne rasprave (Grad Otočac - Jedinstveni upravni odjel KLASA: /15-01/39, URBROJ: 2125/ ), 27. svibnja godine utvrđeno je da će se Javni uvid u Prijedlog Plana trajati 8. dana, od 6. lipnja do 13. lipnja godine, a Javno izlaganje organizirat će se 10. lipnja godine. Javna rasprava o Prijedlogu Plana objavljena je u dnevnom tisku, Novi list od 3. lipnja godine, na službenim stranica Grada Otočca, radiju Otočac kao i na oglasnoj ploči Grada. Sukladno Zakonu o prostornom uređenju ( Narodne novine br. 153/13), Grad Otočac, kao Nositelj izrade Plana, proveo je Javnu raspravu o Prijedlogu Plana. Javna rasprava se sastoji od Javnog uvida u Prijedlog Plana i Javnog Izlaganja o Prijedlogu Plana. 127

128 U javnoj raspravi nadležna državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, građani i udruge i vlasnici nekretnina (u daljnjem tekstu: sudionici u javnoj raspravi) daju očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana, u roku i na način propisan Zakonom. Javni uvid u prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca trajao je od 6. lipnja godine do 13.lipnja godine. Uvid u tekstualni dio plana Odredbe za provedbu plana, Obvezni prilozi plana i grafički dio, te njegovo obrazloženje i sažetak za javnost Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca, organiziran je u zgradi Grada Otočca, u ulici Kralja Zvonimira 10 i na mrežnim stranicama Grada Otočca. Tijekom javne rasprave, u suradnji s Gradom Otočcem, izrađivač plana održao je javno izlaganje o Prijedlogu Plana dana 10. lipnja godine u 12,00 sati u prostorijama Gradske vijećnice (1. kat), Kralja Zvonimira 10, Otočac. O javnom izlaganju vođen je zapisnik, koji je sastavni dio Izvješća o javnoj raspravi. Primjedbe i prijedlozi na prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca mogli su se upisati u Knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida, dati u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja ili dostaviti pismeno nositelju izrade putem urudžbenog zapisnika zaključno s 13. lipnja godine. Sve primjedbe i prijedlozi, koje su sudionici u javnoj raspravi dostavili u roku, obrađeni su i sastavni su dio ovog Izvješća. U javnoj raspravi o prijedlogu Izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja grada Otočca je, uz 5 primjedbi upućenih u zapisnik u tijeku javnog izlaganja, pristiglo ukupno 23 primjedbe ( 6 - urudžbeni broj, 17 upisanih u knjigu primjedbi) 100%, od kojih je prihvaćeno 17 ( 8 primjedbi prihvaćeno djelomično ) ili 74%. 128

129 2. POPIS POZVANIH SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI PREMA POSEBNOJ OBAVIJESTI Osim objave Javne rasprave iz čl. 96. Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine br. 153/13), Nositelj izrade Plana, je sukladno čl. 97., Zakona, dostavio i posebne pisane obavijesti o Javnoj raspravi sljedećim javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima koja su dala ili trebala dati zahtjeve za izradu prostornog plana: - J.U. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO SENJSKE ŽUPANIJE, Gospić, Dr. Franje Tuđmana 4, - MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za inspekcijske poslove, Zagreb, Ul. Republike Austrije 20, - MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU, Uprava za područja posebne državne skrbi, Zagreb, Radnička cesta 22, - MINISTARSTVO OBRANE, UPRAVA ZA MATERIJALNE RESURSE, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zagreb, Sarajevska cesta 7, - MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb, Ul. Republike Austrije 14, - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, Uprava za poljoprivredno zemljište, Zagreb, Ul. grada Vukovara 78, - MINISTARSTVO KULTURE, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Mesnička 49, - MINISTARSTVO KULTURE, Konzervatorski odjel u Gospiću, Budačka 12, HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka, Đure Šporera 3, - HRVATSKE ŠUME, Uprava šuma podružnica Gospić, Gospić, Budačka 23, - HEP PROIZVODNJA d.o.o., Zagreb, Ul. grada Vukovara 37, - HEP ODS d.o.o. ZAGREB, DP ELEKTROLIKA GOSPIĆ, Gospić, Lipovska 31, - HRVATSKA CESTE d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku regulativu, Zagreb, Vončinina 3, - ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE LIČKO - SENJSKE ŽUPANIJE, Gospić, Smiljanska 41, - LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo, Gospić, Dr. Franje Tuđmana 4, - KOMUNALAC d.o.o., Otočac, Bartola Kašića 5 a, 129

130 - PLINACRO d.o.o., Zagreb, Savska cesta 88 a, - HRVATSKI TELEKOM d.d., Zagreb, Savska cesta 32, - OSNOVNA ŠKOLA ZRINSKIH I FRANKOPANA, Otočac, Kralja Zvonimira 15, - SREDNJA ŠKOLA OTOČAC, Otočac, Ćirila i Metoda 2, - MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA LIČKO SENJSKA, Gospić, Hrvatskog sokola 2. i - MJESNIM ODBORIMA, ODNOSNO GRADSKIM ČETVRTIMA za područje obuhvata prijedloga Izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja grada Otočca. Izmjene i dopune plana izrađuju se sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( Narodne novine" broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispr. i 163/ 04). Nositelj izrade Izmjena i dopuna Plana je Grad Otočac - Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr.med.vet., za Nositelja izrade, odgovorna osoba za praćenje izrade plana je pročelnik upravnog odjela za upravu i samoupravu Stevan Uzelac, dipl.uir. 130

131 3. POPIS SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI ČIJA SU OČITOVANJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA PRIHVAĆENI URUDŽBENI ZAPISNIK P1 Komunalac d.o.o., Bartola Kašića 5a, Otočac P3 Slavka Bogdanić, Stjepana Radića 17, Otočac P4 GRUPA GRAĐANA: 1. mr.sc. Draženka Kostelac Jakovac, Poljička ul 7, Otočac 2. Dražen Kostelac, UL pod Pakljom 5A, Otočac 3. Zainteresirani građani Poljica - prihvaćeno djelomično P5 Mario Barković, Ive Senjanina 2, Otočac prihvaćeno djelomično KNJIGA PRIJEDLOGA I PRIMJEDBI P1 P3 P4 P5 P11 P12 P13 P14 P15 P16 P17 Josip Orešković, Kralja Zvonimira 6, Otočac Željko Tonković, Bartola Kašića 12a, Otočac Slavka Bogdanić, Stjepana Radića 17, Otočac Željko Gomerčić, Kralja Zvonimira 21, Otočac prihvaćeno djelomično Mihael Jurković, Kralja Zvonimira 2, Otočac prihvaćeno djelomično Ivica Pajdaković, Novoselija 16, Otočac prihvaćeno djelomično Ivan Bobinac, Ličko Lešće 7, Otočac Valentina Pajdaković, Novoselija 18, Otočac Valentina Pajdaković, Novoselija 18, Otočac Željko Pavelić. Bartola Kašića 16, Otočac prihvaćeno djelomično Grad Otočac, Jedinstveni upravni odjel P2 P4 ZAPISNIK U TIJEKU JAVNOG IZLAGANJA Željko Gomerčić, Kralja Zvonimira 21, Otočac prihvaćeno djelomično Damir Jurković - prihvaćeno djelomično 131

132 RJEŠENJE ZAHTJEVA DA / NE / DJELOMIČNO 4. OBRAZLOŽENJA O OČITOVANJIMA, PRIJEDLOZIMA I PRIMJEDBAMA SVIH SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI - OČITOVANJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE UPUČENI PUTEM URUDŽBENOG ZAPISNIKA RED. BR. BROJ/ DATUM SPISA PODNOSITELJ PRIMJEDBE ZAHTJEVA K.Č. 1 Urbroj: 2125/ Od Komunalac d.o.o. Bartola Kašića 5a, točac DA Komunalac d.o.o. Otočac, dostavio je sukladno članku 90. Zakona o prostornom uređenju, zahtjeve za izradu prostornog plana koji nisu sadržani u informacijskom sustavu. Podaci dostavljeni za izradu Izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja Grada Otočca obrađeni su i uključeni u Plan. Tijekom javnog uvida u fazi prijedloga Plana, Komunalac d.o.o. dobio je geodetsku snimku postojeće kanalizacije gdje je došlo do manjih korekcija u infrastrukturnom dijelu odvodnji otpadnih voda. Slijedom navedenog, molimo Vas da temeljem dostavljenog izvedenog stanja sa točnom trasom kanalizacije ispravite kartografski prikaz br.2.4 Prometna, ulična infrastrukturna mreža vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda. Kako kolektor prolazi djelomično preko neizgrađenih dijelova pojedine namjene (stambene, mješovite, javne, gospodarske, športsko-rekreacijski), predlažemo da se na prostoru gdje prolazi glavni gradski kolektor namjena korigira. Potrebno je od osi cijevi, točne trase kanalizacije sa svake strane minimum 1,5 m - ukupno 3,0 m prenamjeniti u zonu zaštitnih zelenih površina. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća. 132

133 2 Urbroj: 2125/ Od Nada i Ivan Baričević Šumećica 17a, Otočac Prema novom urbanističkom planu i namjeri grada Otočca da izvrši rekonstrukciju ulice Bartola Kašića, a time i na zahtjev za izvlaštenje k.č. 2827/1, k.o. Otočac ne slažem se sa predloženim rješenjem kao niti izvlaštenjem iz navedene čestice. Suvlasnici smo navedene čestice i navedena čestica obuhvaćena je građevinskom dozvolom KLAS: UP/I /99-01/12, UR.BROJ: od 20. travnja godine te na navedenoj čestici je izgrađena stambeno poslovna zgrada u ulici K. Zvonimira 29 i 31. Navedenom građevinskom dozvolom kao i potrebnom pratećom dokumentacijom: projektom, lokacijskom dozvolom, Rješenju prethodnoj dozvoli Ministarstva kulture KLASA: UP/I /99-01/04 od godine predviđena je izgradnja stambeno poslovne zgrade s tim da se u dvorištu navedene zgrade lociraju parkirna mjesta za potrebe vlasnika zgrade. Izvršeno je etažiranje navedene zgrade i vlasnici stanova i poslovnih prostora suvlasnici su k.č. 2827/1 u odgovarajućim udjelima. Također u građevinsku dozvolu uključen je i ugovor o zajedničkoj gradnji između grada Otočca od godine kojim su definirani međusobni odnosi. Iz aktivnosti koje poduzima grad Otočac na ovaj način stavlja se van snage gore navedena građevinska dozvola kao i jednostrano raskida ugovor između grada Otočca i pravnih sljedbenika (vlasnika) zgrade. U vrijeme gradnje navedene zgrade kao i danas zakonska je obveza za građevinski objekt koji se gradi osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta te se na ovaj način krši zakon tim više što je navedena čestica u projektu zgrade i u naravi parkiralište navedene zgrade. Iz naprijed navedenih razloga ne možemo prihvatiti izmjene urbanističkog plana i pretvaranje privatnog vlasništva u javno jer ne vidimo posebni društveni interes. Odgovor na primjedbu: Navedena primjedba ne odnosi se na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca. U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11), izrađuje se svaki prostorno planski dokument. Prostorno planski dokument ne rješava pitanje vlasništva nad pojedinim katastarskih česticama unutar obuhvata plana, već daje namjenu prostora, površina, gdje je, namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom. 133

134 Uređenje pojedinih dijelova Grada, isključivo ovisi o gradskoj Odluci i o službama unutar Grada koje tu Odluku provode, dok se vlasništvo nad pojedinom nekretninom rješava Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. 3 Urbroj: 2125/ Od Slavka Bogdanić Stjepana Radića 17, Otočac k.č. 3309/1 DA Prijedlogom Urbanističkog plana Grada Otočca parcela 3309/1 K.O. Otočac djelom je odcjepljena od građevinskog djela. Prema važećem prostornom planu uređenja grada Otočca parcela je u cjelosti u građevinskom području. Na istoj parceli izdana je dozvola za građenje i napravljena posebna geodetska podloga. Po prijedlogu Urbanističkog plana gotovo 1/3 stavljena je u zaštitno zelenilo, što kod susjedni građevinski čestica nije slučaj. Molim da se prijedlog Urbanističkog plana uskladi sa važećim prostornim planom i da se cijela parcela vrati u građevinsko područje. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća. Navedena katastarska čestica, k.č. 3309/1 nalazi se u zoni mješovite namjene M1 - pretežito stambena. 4 Urbroj: 2125/ Od GRUPA GRAĐANA: 1. mr.sc. Draženka Kostelac Jakovac, Poljička ul. 7,Otočac 2. Dražen Kostelac Ul. pod Pakljom 5A, Otočac 3. Zainteresirani građani Poljica k.č. 1777/1 1777/2 DJEL Gore navedeni građani ovim putem iznose svoje primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, a o kojem prijedlogu se vodi javna rasprava od 06. lipnja do 13. lipnja o.g. Naime, začuđujuće je i neprihvatljivo da se k.č.br. 1777/1 i 1777/2 prema Prijedlogu plana unesu u zonu namjene M-1 ili M-2 kao i cijela Ul pod Pakljom kada je opće poznato da se navedene čestice nalaze u neposrednoj blizini brda Pakalj koji je zeleni prsten. Cijelo ovo područje je područje stambenih, odnosno obiteljskih kuća, i tradicionalno se isključivo grade kuće, a naselje je obogaćeno i sa šetnicama i biciklističkim stazama. Osim toga tu se nalazi i stari tok rijeke Gacke, te je zapravo van svake logike ovaj biser grada Otočca uništavati na način da se dozvoli i industrijska proizvodnja, odnosno proizvodnja bilo koje vrste, osobito što se izvjesan broj obiteljskih kuća bavi i turizmom, odnosno iznajmljivanjem apartmana. 134

135 Infrastruktura ne dozvoljava da se udovolji M zoni gradnje jer je cesta jako uska, te i sada jedva služi za prometovanje osobnim vozilima. Proširivanjem postojeće ceste za M 1 zonu nije moguće zbog obiteljskih kuća koje se nalaze uz sam rub ceste. Postojeći dalekovod već sada radi s čestim prekidima i punim kapacitetom. Prenamjenom postojeće S zone građani Ulice pod Pakljom i cijelo naselje Poljice gube svoja buduća građevinska zemljišta i gradnju budućih obiteljskih kuća, te time trpe veliku materijalnu štetu kao i samu kvalitetu života. Građani su slobodni istaći, da su navedene nekretnine vlasništvo Mlinarić Ivice, vlasnika pilane Pemper, koja je protivno svim odredbama smještena u ovu prirodnu oazu, te je očito da na ovaj način vlasnik pilane želi legalizirati svoje dosadašnje postupanje. Građani su ogorčeni ovakvim ponašanjem, jer se na mala vrata želi omogućiti pojedincima uzurpiranje općeg dobra, a u konkretnom slučaju to je pravo na miran i kvaliteta život u prepoznatljivom stambenom području. Apsurdno je da se posljednje utočište za stambenu izgradnju želi uništiti kako bi se udovoljilo poslovnim ambicijama jednog čovjeka. Potpisani ni na koji način ne osporavaju Mlinarić Ivici pravo na bavljenje odabranim poslom, međutim, svakako u zonama koje su prema urbanističkom planu predložene za tu namjenu, odnosno industrijskim zonama. Zbog izrazito neprimjerenog prijedloga izmjene Plana zbog kojeg se dugoročno narušava kvaliteta života i življenje upće podnositelji ove Primjedbe će izaći u javnost putem medija, te obavijestiti nadležne institucije (Uskok) radi možebitnog postojanja kaznenog dijela pogodovanja određenoj osobi, a na štetu ostalog domicilnog stanovništva. Čemu uopće uređenje poslovnih, odnosno industrijskih zona na području nekog grada, a istovremeno se želi ovim prijedlogom omogućiti da svatko ima tvornicu u svome dvorištu? Odgovor na primjedbu: U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) propisan je postupak izrade i donošenja prostornih planova, temeljem kojeg stručne poslove u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga prostornog plana (osim same izrade tih nacrta, te administrativne poslove u vezi s izradom i donošenjem prostornog plana), obavlja nositelj izrade prostornog plana sa koordinacijom izrade (Grad Otočac - stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave Jedinstveni upravni odjel). Temeljem zahtjeva Nositelja izrade plana, dolazi do djelomične promjene namjene površina u ovim Izmjenama i dopunama. 135

136 Navedene katastarske čestice - k.č. 1777/1, 1777/2, k.o. Otočac, nalaze se u: - kulturnom krajobrazu - području posebnih ograničenja u korištenju (podaci - Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine ). Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene, i sl., a glede osiguranja neophodnih uvjeta stanovanja i obavljanja poslovne djelatnosti moguća samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Ministarstva kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za zaštitu prirode. Izgradnja unutar područja zaštićenog kao kulturna ili prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog Ministarstva kulture - konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, te kod svih zemljanih radova valja o tome voditi računa i obavještavati Muzej Gacke i nadležno tijelo za zaštitu baštine Konzervatorski odjel u Gospiću, - vodozaštitnom području III. zone zaštite - području posebnih ograničenja u korištenju (podaci Hrvatske vode). U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene, i sl., moguća su samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija (Hrvatska elektroprivreda, Hrvatskih voda, nadležnog Ministarstva kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za zaštitu prirode te drugi), na način da isti budu prilagođeni prostoru kojim prolaze, te da njihova izgradnja bude prostorno i na svaki drugi način ekonomična s naglaskom na što manji utjecaj na okoliš, da zahvati ne naruše tradicijski okoliš i njegove uobičajene karakteristike. Slijedom navedenog smatramo da navedeno područje (k.č. 1777/1, 1777/2, k.o. otočac), Investitor- PEMPER, Pod Pakljom 10a, Otočac, ne može prenamijeniti u zonu gospodarske namjene proizvodne, I1-pretežito industrijske, već ostaje u zoni mješovite namjene M1- pretežito stambene uz poštivanje Odredbi za provedbu plana te svih posebnih uvjeta mjerodavnih institucija. 136

137 RJEŠENJE ZAHTJEVA DA / NE / DJELOMIČNO RED. BR. BROJ/ DATUM SPISA PODNOSITELJ PRIMJEDBE ZAHTJEVA K.Č. 5 Urbroj: 2125/ Od Mario Barković Ive Senjanina 2, Otočac 19,20,21,22,266,906/2, 2539, 2553/1, 553/2,2554, 2613, 149, 146/2, 145/2, 424, 4235, 4231, 4232 k.o. Otočac, 1,2 k.o. Prozor DJEL U prijedlogu izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Otočca uočio sam brojne nelogičnosti i neusklađenosti sa planom višeg reda, a to je Prostorni plan uređenja Grada Otočca (Službeni vjesnik Grada Otočca, broj:03/15). To je razlog da tražim da ovakav plan ne bude tretiran kao Prijedlog plana već kao radna verzija te da se tek kasnije formira Prijedlog plana za javnu raspravu. Primjedbe su slijedeće: 1. U tekstualnom dijelu u večini članaka se spominje: postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije u zoni M1 I M2, a to su zone mješovite stambenoposlovne gradnje. Nije prihvatljivo da se spalionica otpada planira u takvim zonama jer se i manje opasne industrije i pogoni izmještaju iz takvih zona mješovite stambeno-poslovne izgradnje. 2. Prostor rezerviran za HE Otočac u Šumećici je povećan u odnosu na područje predviđeno PPUG. 3. U sklopu zone R1 sasvim nepotrebno se pojavljuje zona M1. Tamo nema nikakvih izgrađenih stambenih zgrada i nepotrebno je je sada to omogućavati kada se u toj zoni nalazi streljana i spomenik braniteljima (k.č.br: 19,20,21,22,266 k.o. Otočac). 4. Na k.č.br. 906/2, k.o. Otočac te k.č.br. 1,2 k.o. Prozor postaje izgrađene zgrade i stavljene su u zonu Z. 5. Inače više katastarskih čestica je iz građevinskog područja utvrđenog planom višeg reda (PPUG) prenamjenjeno u zelenilo. Radi se većinom o rubnim česticama za kojih je nemoguće utvrditi zbog kojeg su razloga uvrštene u zonu Z. Također su to čestice za koje su izdani određeni akti za gradnju ili parcelaciju prema važećim propisima. Navodim samo neke i napominjem da je broj takvih čestica sigurno veći, a što bi izrađivač i stručne službe grada Otočca morali detaljno utvrditi. 137

138 Navodim samo neke: k.č.br. 2539, 2553/1, 2553/2, 2554, 2613, 149, 146/2, 145/2, 424, 4235, 4231, 4232 sve k.o. Otočac. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća djelomično. U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) propisan je postupak izrade i donošenja prostornih planova, temeljem kojeg stručne poslove u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga prostornog plana (osim same izrade tih nacrta, te administrativne poslove u vezi s izradom i donošenjem prostornog plana), obavlja nositelj izrade prostornog plana sa koordinacijom izrade (Grad Otočac - stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave - Jedinstveni upravni odjel). 1. Prostornim planom uređenja Grada Otočca, iznimno, dozvoljena je gradnja postrojenja za kogeneraciju koja koriste otpadne tvari iz procesa proizvodnje za potrebe proizvodnje toplinske i električne energije u ostalim zonama snage do 1 MW. Na zahtjev Grada Otočca, (temeljem PPUG Otočca), u zonama mješovite namjene (M1, M2) dozvoljava se gradnja proizvodnih postrojenja (postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije te postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva) za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 1 MW, uz najmanju dopuštenu površinu građevne čestice koja iznosi 1000 m 2. Prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja (korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju) u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu. Prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja (korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju) na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s 138

139 obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete, dok se zahvati mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene, i sl., moguća je samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija. 2. Važeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području grada Otočca, je Urbanistički plan uređenja grada Otočca donesen godine i objavljen u Službenom vjesniku Grada Otočca br.01/2009. Tim dokumentom područje od kanala Gacka (izlaz iz tunela), uključujući k.č. 2208/2, dio 2208/3, 2209/2, dio 2209/3, dio 2210/2 na istočnom dijelu, do pojasa autoceste na južnom dijelu, na sjeveru do postojeće prometnice, uključujući 110 Kv dalekovod, označeno je oznake IS - površine infrastrukturnih sustava (linijske i površinske infrastrukturne građevine). Unutar površine infrastrukturnih sustava moguća je gradnja između ostalog i infrastrukturnih sustava - energetskih sustava proizvodnih uređaja hidroelektrana oznake HE. Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene, i sl., a u ovom konkretnom slučaju, kod izgradnje dopunski, prirodni drugi izvori energije mini hidroelektrane, moguća su samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija (Hrvatska elektroprivreda, Hrvatskih voda, nadležnog Ministarstva kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za zaštitu prirode te drugi), na način da isti budu prilagođeni prostoru kojim prolaze, te da njihova izgradnja bude prostorno i na svaki drugi način ekonomična s naglaskom na što manji utjecaj na okoliš. Zakonom o prostornom uređenju (N.N. 153/13) članak 90. nositelj izrade dostavio je nadležnom javnopravnom tijelu, u konkretnom slučaju, Hrvatskoj elektroprivredi Odluku o izradi prostornog plana kako bi 139

140 dostavili zahtjeve za izradu prostornog plana. Tim zahtjevom (Klasa /12-01/03), Hrvatska elektroprivreda, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, - Sektor za strategiju i razvoj, traži da prostor koji je rezerviran važećim prostorno planskim dokumentom (Urbanistički plan uređenja Grada Otočca donesen godine i objavljen u Službenom vjesniku Grada Otočca br.01/2009.) ostane nepromjenjen. 3. Primjedba se prihvaća, k.č.19, 20, 21, 22, 266 k.o.otočac, prenamjenjuju se u zonu javnih zelenih površina Z1, sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11). 4. Primjedba se prihvaća djelomično: - dio k.č.br. 906/2, k.o. Otočac, ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambene, (na kojem postoji izgrađena građevina), a dio u zonu zaštitnog zelenila Z, kao što je definirano važećim prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području grada Otočca. - k.č.br. 1,2 k.o. Prozor ne odnosi se na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, već na plan više razine lokalne. Zakonom o prostornom uređenju NN 153/13, člankom 61. definirana je usklađenost prostornih planova. U stavku (2) navedenog zakona, rečeno je da prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine što konkretnom slučaju prostorno planski dokument - Urbanistički plan uređenja Grada Otočca mora biti u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Otočca. 5. Primjedba se prihvaća djelomično: - dijelovi k.č.br. 2539, 2553/1, 2553/2, 2554, 2613, 149, 146/2, 145/2 k.o. Otočac, koji se nalaze unutar važećeg građevinskog područja, ulaze u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambene, - veći dio katastarske čestice k.č.br. 424 nalazi se u zoni mješovite namjene M1- pretežito stambena. Budući da se katastarska čestica, k.č.br. 424 nalazi neposredno uz rijeku Gacku bilo je potrebno poštivati uvjete Hrvatskih voda te manji dio planirati u zonu Z1- zaštitne zelene površine. Temeljem zahtjeva javnopravnog tijela - Hrvatskih voda, do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10,0 m mjereno od gornjeg ruba korita vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog korita planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i 140

141 zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno čl.122. Zakona o vodama (NN 107/95,150/05, 153/09). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl.5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN78/10). - k.č.br. 4231, 4232 i 4235 ne nalaze se unutar građevinskog područja naselja Otočac, primjedba se ne odnosi na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, već na plan više razine lokalne. Zakonom o prostornom uređenju NN 153/13, člankom 61. definirana je usklađenost prostornih planova. U stavku (2) navedenog zakona, rečeno je da prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine što konkretnom slučaju prostorno planski dokument - Urbanistički plan uređenja Grada Otočca mora biti u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Otočca. 141

142 RJEŠENJE ZAHTJEVA DA / NE / DJELOMIČNO - OČITOVANJA PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE UPUĆENI KROZ KNJIGU PRIJEDLOGA I PRIMJEDBI S JAVNE RASPRAVE O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA RED. BR. KNJIGA PRIMJEDBI PODNOSITELJ PRIMJEDBE ZAHTJEVA KATASTARSKA ČESTICA K.Č. 1 Knjiga primjedbi Josip Orešković, Kralja Zvonimira 6, Otočac k.č. 3392/5 DA Molim da mi se k.č.br. 3392/5 k.o. Otočac cijela uvrsti u građevinsko područje. Česticu sam poklonio kćerki, a trenutno se pola čestice nalazi u građevinskom području. Odgovor glasi: Navedena katastarska čestica, k.č. 3392/5 u cijelosti se nalazi u zoni mješovite namjene M1 - pretežito stambena. 2 Knjiga primjedbi Zlatko Marić, Krešenac 4, Višnjan k.č. 2229, 2230, 2238 NE Molim Vas da česticu k.č.br. 2229, 2230 i 2238 k.o. Otočac, uvrstite u građevinsko zemljište. Molim Vas iz tog razloga jer su iste bile uvrštene u građevinsko zemljište u prijašnjem urbanističkom planu. A čestice 2229 i 2230 imaju izdanu građevinsku dozvolu. Odgovor glasi: Primjedba se ne prihvaća. Važeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području Grada Otočca, je Urbanistički plan uređenja Grada Otočca donesen godine i objavljen u Službenom vjesniku Grada Otočca br.01/2009. Tim dokumentom navedene katastarske čestice k.č. 2229, 2230 i 2238 k.o. Otočac, nalaze se u zaštitnim zelenim površinama, kartografski prikaz br.1 Korištenje i namjena površina. 142

143 Navedena primjedba ne odnosi se na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, već na Planove Više razine, a to su u konkretnom slučaju Prostorni plan uređenja Ličko senjske županije (plan regionalne razine) i Prostorni plan uređenja Grada Otočca (plan lokalne razine). Zakonom o prostornom uređenju NN 153/13, člankom 61. definirana je usklađenost prostornih planova. U stavku (2) navedenog zakona, rečeno je da prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine što konkretnom slučaju prostorno planski dokument - Urbanistički plan uređenja Grada Otočca mora biti u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Otočca. 3 Knjiga primjedbi Željko Tonković, Bartola Kašića 12a,Otočac k.č. 3309/2 DA Molim da mi se zemljište koje se nalazi u Kapelskoj ulici vrati u građevinsko što je i bilo u bivšem urbanističkom planu. Obzirom da sam navedeno zemljište kupio prije četiri godine s namjerom da napravim djeci kuće odnosno da ih stambeno zbrinem. Novim planom trečina zemljišta svrstana je pod javne zelene površine te Vas molim da isti Plan promijenite odnosno vratite u prvotno stanje pod kojim je i kupljeno. Radi se o katastarskoj čestici 3309/2 ukupne površine 1253 m 2. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća. 4 Knjiga primjedbi Slavka Bogdanić, Stjepana Radića17,Otočac k.č. 3309/1 DA Molim da mi se parcela 3309/1 koja je u cijelosti po Prostonom Planu građevinskoj vrati u građevinsko područje i u prijedlog U.P. Otočac uvrsti kao građevinska parcela. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća 143

144 5 Knjiga primjedbi Željko Gomerčić, Kralja Zvonimira 21, Otočac k.č. 2742/2 DJEL Molim da se parcela 2742/2 koja je bila u starom U.P. Otočca u građevinskom dijelu, ponovno stavi u građevinsku parcelu. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća djelomično. Dio katastarske čestice k.č.2742/2, ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambena. Prema dobivenim podacima tvrtke - Komunalac d.o.o. Otočac, koja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) sudjeluje u izradi prostornih planova, dostavlja zahtjeve za izradu prostornog plana, dijelom navedene katastarske čestice k.č. 2742/2, k.o. Otočac, prolazi glavna gradska kanalizacija cjevovod Ø315. Temeljem navedenog primjedba se prihvaća tako da dio katastarske čestice k.č. 2742/2 kroz koji ne prolazi gradska kanalizacija, odmaknuto 1,5m od osi izgrađenog cjevovoda (uvjet - Komunalac d.o.o. Otočac), ulazi u zonu mješovite namjene pretežito stambena M1, a drugi dio katastarske čestice uz rijeku Gacku ostaje u zoni zaštitnih zelenih površina Z1. 6 Knjiga primjedbi Alma Ilić Jurković, Bartola Kašića 11, Otočac k.č. 2770/ NE Uvidom u prijedlog izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca nekretnine upisane u k.o. Otočac kat. čest. br. 2770/3 i 2771 nalaze se u zoni namjene Z zaštitne zelene površine odnosno promjena je namjena istog. Obzirom da se iste nalaze dijelom unutar građevinskog područja Prostornog plana uređenja Grada Otočca građevinsko područje Otočac, odnosno dijelom u zoni K gospodarska namjena pretežno poslovna prema važećim Urbanističkim planom uređenja Grada Otočca nedopustiva je planirana namjena ovim prijedlogom. Kako je desna obala rijeke Gacke u centralnom dijelu grada Otočca već izgrađena u neposrenoj blizini, te je već osiguran zaštitni zeleni pojas do rijeke Gacke, smatram opravdanim da se planira potojeća zona K gospodarska namjena pretežno poslovna unutar granica građevinskog područja PPU Grada Otočca, odnosno da se prostorno planski dokumenti usklade. 144

145 Odgovor glasi: Primjedba se ne prihvaća. Prema dobivenim podacima (geodetski snimak točne trase postojeće kanalizacije) tvrtke - Komunalac d.o.o. Otočac, koja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) sudjeluje u izradi prostornih planova, dostavlja zahtjeve za izradu prostornog plana koji nisu sadržani u informacijskom sustavu, po sredini katastarskih čestica k.č. 2770/3 i 2771 prolaze tri cijevi, dvije cijevi Ø315 glavna gradska kanalizacija i Ø400 oborinska odvodnja. Preostali slobodan dio neposredno uz rijeku Gacku, nije u građevinskom području već u zoni zaštitnih zelenih površina Z1. Temeljem navedenog primjedba se ne prihvaća. 7 Knjiga primjedbi Franjo Lukšić, Kneza Branimira 8, Otočac k.č. 599 NE Ovim putem podnosim primjedbu na predloženu izmjenu i dopunu urbanističkog plana i uređenja Grada Otočca, a prema kojoj izmjeni se moja k.č.br. 599, k.o. Otočac nalazi u zoni namjene Z. Smatram da nije svrhishodno da se ova čestica nalazi u ovoj zoni, budući ona međaši sa česticama na kojima je dozvoljena gradnja, odnoso u zoni su M-1, a osim toga čestica ima izlaz na put. Isto tako, u završnim sam pregovorima za prodaju ove čestice, a kupac uvjetuje da čestica bude u zoni građenja. Napominjem da sam hrvatski branitelj, sada sam narušenog zdravlja, zbog kojeg moram u prijevremenu, znatno nižu mirovinu, stanujem u nedovršenoj kući, te mi o prodaji ove čestice ovisi nastavak koliko toliko kvalitetnog života. Apeliram na razumijevanje Naslova, budući smatram da urbanistički plan ne bi bio oštećen zbog ove korekcije, a meni bi navedeno predstavljalo veliko olakšanje.stoga predlažem da se k.č.br. 599, k.o. Otočac, uvrsti u zonu namjene S ili M-1. Odgovor glasi: Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, već na prostorno planski dokument više razine - lokalne razine - Prostorni plan uređenja Grada Otočca. Zakonom o prostornom uređenju NN 153/13, člankom 61. definirana je usklađenost prostornih planova. U stavku (2) navedenog zakona, rečeno je da prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom 145

146 više razine što u konkretnom slučaju prostorno planski dokument - Urbanistički plan uređenja Grada Otočca mora biti u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Otočca. Važeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području grada Otočca, je Urbanistički plan uređenja grada Otočca donesen godine i objavljen u Službenom vjesniku Grada Otočca br.01/2009. Tim dokumentom navedena katastarska čestica k.č. 599, k.o. Otočac, nalazi se u zaštitnim zelenim površinama, kartografski prikaz br.1 Korištenje i namjena površina. Budući da se navedena katastarska čestica k.č. 599, nalazi u neposrednoj blizini zone komunalne namjene, oznake K3 - gradskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, mišljenja smo da je u svakom slučaju zona zelenila potrebna, kao tampon zona. Važeći pozitivni zakonski propisi (Zakon o vodama) obvezuje na pročišćavanje svih otpadnih voda u svrhu sprječavanja zagađenja vode u prirodi koja je postala jedna od najugroženijih kategorija. 8 Knjiga primjedbi Anđelko Vidmar, Kralja Zvonimira 52 a, Otočac k.č NE Molim da mi se čestica č.k.br u k.o. Otočac uvrsti u građevinsko zemljište! Prostornim planom grada Otočca predviđen je produžetak ulice Andrije Štampara, iz tog razloga molim da mi se unaprijed navedena čestica ili dio čestice uvrsti u građevinsko zemljište. Odgovor glasi: Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, već na prostorno planski dokument više razine - lokalne razine - Prostorni plan uređenja Grada Otočca. Zakonom o prostornom uređenju NN 153/13, člankom 61. definirana je usklađenost prostornih planova. U stavku (2) navedenog zakona, rečeno je da prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine što u konkretnom slučaju prostorno planski dokument - Urbanistički plan uređenja Grada Otočca mora biti u skladu sa Prostornim planom uređenja Grada Otočca. 146

147 9 Knjiga primjedbi Ivica Mlinarić, Pod Pakljom 3, Otočac k.č. 1777/1, 1777/2, 1778, 1779 NE Uvidom u prijedlog izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca nekretnine upisane u k.o. Otočac kat. čest. br. 1777/1, 1777/2, 1778 i 1779 nalaze se u zoni namjene M1 mješovita namjena pretežno stambena. Obzirom da se iste nalaze unutar građevinskog područja Prostornog plana uređenja Grada Otočca građevinsko područje Otočac, te da je na istoj izgrađena pilana te moja tvrtka PEMPER d.o.o. obavlja djelatnost proizvodnje i prerade drveta na navedenom kompleksu zemljišta površine cca 7000 m 2 smatram opravdanim, potrebnim za daljnje poslovanje da na istom planira zona I gospodarska namjena pretežno industrijska. Odgovor glasi: Primjedba se ne prihvaća. Važeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području grada Otočca, je Urbanistički plan uređenja grada Otočca donesen godine i objavljen u Službenom vjesniku Grada Otočca br.01/2009. Tim dokumentom zona gospodarske namjene proizvodne (I1-pretežito industrijske, I2-pretežito zanatske), nalazi se na drugoj lokaciji. Navedene katastarske čestice - k.č. 1777/1, 1777/2, 1778 i 1779, k.o. Otočac, nalaze se u: - kulturnom krajobrazu - području posebnih ograničenja u korištenju (podaci - Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine). Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene i sl., a glede osiguranja neophodnih uvjeta stanovanja i obavljanja poslovne djelatnosti moguća samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Ministarstva kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za zaštitu prirode. Izgradnja unutar područja zaštićenog kao kulturna ili prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog Ministarstva kulture - konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, te kod svih zemljanih radova valja o tome voditi računa i obavještavati Muzej Gacke i nadležno tijelo za zaštitu baštine Konzervatorski odjel u Gospiću, - vodozaštitnom području III. zone zaštite - području posebnih ograničenja u korištenju (podaci Hrvatske vode). U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. 147

148 Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene, i sl., moguća su samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija (Hrvatska elektroprivreda, Hrvatskih voda, nadležnog Ministarstva kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za zaštitu prirode te drugi), na način da isti budu prilagođeni prostoru kojim prolaze, te da njihova izgradnja bude prostorno i na svaki drugi način ekonomična s naglaskom na što manji utjecaj na okoliš, da zahvati ne naruše tradicijski okoliš i njegove uobičajene karakteristike. Slijedom navedenog smatramo da navedeno područje (k.č. 1777/1, 1777/2, 1778 i 1779, k.o. Otočac), ne može prenamijeniti u zonu gospodarske namjene proizvodne, I1-pretežito industrijske. 10 Knjiga primjedbi PEMPER, Pod Pakljom 10a, Otočac k.č NE aša poslovna zgrada pilana i dvorište pilane nalaze se na dijelu kat. čestice br. 1777/2 k.o. Otočac ona je industrijsko građevinska čestica i pokriva cca 1012m2, iz razloga što nam je to nedovoljno za zaposlenje gdje sada zapošljavamo 16 djelatnika, htjeli bismo da imate sluha da bi htjeli proširiti djelatnost i s time u ovim kriznim vremenima uhvatiti se u koštac i zaposliti još 5-10 ljudi što smatramo da nije mali broj. Budući da nam je susjedna kat. čestica 1777/1, 1779, 1778 naše su vlasništvo one su također građevinske, ali nisu industrijsko poslovno građevinske, molimo da se k.č.b. 1777/1, 1779, 1778 uvrste u prostorni plan uređenja Grada Otočca kao gospodarska namjena. lanak 18. Odluke o davanju prostornog plana uređenja Grada Otočca da se promjeni u točki 5 tako da maksimalna veličina parcele za proizvodno radne građevine iznosi 8000,00 m 2 i površina pod objektom iznosi 1500,00 m 2. Prijedlog: prijedlog promjene granica građevinskog područja na k.č.br. 1777/1 kao iz priloga odnosno do granica čestice N Č Odgovor glasi: Primjedba se ne prihvaća. Važeći prostorno planski dokument kojim se regulira gradnja i uređenje prostora na području grada Otočca, je Urbanistički plan uređenja grada Otočca donesen godine i objavljen u Službenom vjesniku Grada 148

149 Otočca br.01/2009. Tim dokumentom zona gospodarske namjene proizvodne (I1-pretežito industrijske, I2-pretežito zanatske), nalazi se na drugoj lokaciji. Navedene katastarske čestice - k.č. 1777/1, 1777/2, 1778 i 1779, k.o. Otočac, nalaze se u: - kulturnom krajobrazu - području posebnih ograničenja u korištenju ( podaci - Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine ). Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene, i sl., a glede osiguranja neophodnih uvjeta stanovanja i obavljanja poslovne djelatnosti moguća samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Ministarstva kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za zaštitu prirode. Izgradnja unutar područja zaštićenog kao kulturna ili prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog Ministarstva kulture - konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, te kod svih zemljanih radova valja o tome voditi računa i obavještavati Muzej Gacke i nadležno tijelo za zaštitu baštine Konzervatorski odjel u Gospiću, - vodozaštitnom području III. zone zaštite - području posebnih ograničenja u korištenju (podaci Hrvatske vode). U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene, i sl., moguća su samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija (Hrvatska elektroprivreda, Hrvatskih voda, nadležnog Ministarstva kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za zaštitu prirode te drugi), na način da isti budu prilagođeni prostoru kojim prolaze, te da njihova izgradnja bude prostorno i na svaki drugi način ekonomična s naglaskom na što manji utjecaj na okoliš, da zahvati ne naruše tradicijski okoliš i njegove uobičajene karakteristike. Slijedom navedenog smatramo da navedeno područje (k.č. 1777/1, 1777/2, 1778 i 1779, k.o. Otočac), ne može prenamijeniti u zonu gospodarske namjene proizvodne, I1-pretežito industrijske. avedena primjedba ne odnosi se na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, već na Plan više razine - lokalne - Prostorni plan uređenja Grada Otočca. N 149

150 11 Knjiga primjedbi Mihael Jurković, Kralja Zvonimira 2, Otočac k.č. 2773/1 DJEL Molim da mi se čestica 2773/1 stavi u građevinsko zemljište jer je i do sada bila u građevinskom zemljištu, a po novom planu je izostavljeno! Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća djelomično. Dio katastarske čestice k.č.2773/1, ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambena. Prema dobivenim podacima (geodetski snimak točne trase postojeće kanalizacije) tvrtke - Komunalac d.o.o. Otočac, koja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) sudjeluje u izradi prostornih planova, dostavlja zahtjeve za izradu prostornog plana, preko navedene katastarske čestice k.č. 2773/1, k.o. Otočac, prolazi glavna gradska kanalizacija cjevovod Ø315. Temeljem navedenog, primjedba se prihvaća tako da dio katastarske čestice k.č. 2773/1, k.o. Otočac, od ulice Kralja Tomislava do glavne gradske kanalizacije odmaknuto 1,5m od osi izgrađenog cjevovoda (uvjet Komunalac d.o.o. Otočac) ulazi u zonu mješovite namjene pretežito stambena M1, a drugi dio katastarske čestice uz rijeku Gacku ostaje u zoni zaštitnih zelenih površina Z1. 12 Knjiga primjedbi Ivica Pajdaković, Novoselija 16, Otočac k.č. 3887/1 DJEL Suvlasnik sam k.č.br. 3887/1 k.o. Otočac na kojoj je legalno izgrađena moja obiteljska kuća. Uvidom u prijedlog Urbanističkog plana utvrdio sam da se moja obiteljska kuća ne nalazi u planiranom građevinskom području. Iz tog razloga Vas molim da k.č.br. 3887/1 uvrstite u građevinsko područje. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća djelomično. Dio k.č. 3887/1 na kojem je izgrađena građevina ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambene. 150

151 13 Knjiga primjedbi Ivan Bobinac, Ličko Lešće 7, Otočac k.č. 983 DA U izloženom Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca primijetio sam da k.č.br. 983 k.o. Otočac, koja je u mom vlasništvu, nije uvrštena u građevinsko zemljište, iako je u Prostornom planu Grada Otočca evidentirana kao građevinsko zemljište. Slijedom toga molim Vas da k.č.br. 983 k.o. Otočac Urbanističkim planom uređenja evindirate kao građevinsko zemljište sukladno Prostornom planu uređenja Grada Otočca. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća, dio navedene katastarske čestice, k.č. 983, ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambena. 14 Knjiga primjedbi Valentina Pajdaković, Novoselija 18, Otočac k.č. 3887/2 DA U predstavljenom prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca planiran je put na čestici 3887/2 čiji sam vlasnik. Na navedenoj čestici nikad nije bio put, čestica je u donjem dijelu u sustavu dvorišta i okučnice gdje su zasađene voćke. U gornjem dijelu riječ je o vrlo strmom terenu koji nije prikladan za izgradnju ceste. Nisam suglasna da se na navedenoj čestici planira izgradnja puta i molim da se put izmjesti na drugu lokaciju prema prijedlogu ucrtanom u skicu terena. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja zahtjeva. 15 Knjiga primjedbi Valentina Pajdaković Novoselije 18, Otočac k.č. 3343/1 DA Molim Vas da mi omogućite proširenje zone M1 na kat.čest. 3343/1 K.o. Otočac, prema dostavljenom prilogu, radi izgradnje obiteljske kuće. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća. Dio katastarske čestice k.č. 3343/1, K.o. Otočac, ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambena, prema dostavljenom prijedlogu podnositeljice zahtjeva. 151

152 16 Knjiga primjedbi Željko Pavelić Bartola Kašića 16, Otočac k.č. 3699/1 DJEL Molim vas da mi omogućite uvrštenje kat.čest. 3699/1 k.o. Otočac u zonu M1, kako je prikazano u prilogu jer planiram izgradnju obiteljskih kuća na navedenoj čestici. Pristupni put će biti iz ulice Luka, kako je prikazano u prilogu. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća djelomično. Dio katastarske čestice k.č. 3699/1, ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambena. Pristup na navedeno područje planiran je iz ulice Luka prema prijedlogu podnositelja zahtjeva. Prema dobivenim podacima tvrtke - Komunalac d.o.o. Otočac, koja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) sudjeluje u izradi prostornih planova, dostavlja zahtjeve za izradu prostornog plana, po sredini navedene katastarske čestice k.č. 3699/1, k.o. Otočac, prolazi glavna gradska kanalizacija Ø315 i trasa vodovoda Ø150. Temeljem navedenog, primjedba se prihvaća tako da dio katastarske čestice k.č. 3699/1 od ulice Luka do glavne gradske kanalizacije odmaknuto 1,5m od osi izgrađenog cjevovoda uvjet Komunalac d.o.o. Otočac) ulazi u zonu mješovite namjene pretežito stambena M1, a drugi dio katastarske čestice uz rijeku Gacku ostaje u zoni zaštitnih zelenih površina Z1. 17 Knjiga primjedbi Grad Otočac Jedinstveni upravni odjel k.č. 4075/9, 4078,2764, , 2764, 340,341/1, 346, 345,4646, 4647/1 3982, 3983, 3984, /8,19, 20, 21, 22 DA Molim Vas da uvrstite sljedeće primjedbe i prijedloge na prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca: 1. Molim Vas da prenamijenite sljedeće k.č.: 4075/9, dio 4076/2 i 4078 k.o. Otočac iz zaštitne zelene površine u proizvodno-poslovnu gospodarsku namjenu kako je prikazano u prilogu 1; 2. Molim Vas da dio k.č k.o. Otočac na kojoj se nalazi postojeće parkiralište prenamijenite iz zaštitne zelene površine u infrastrukturnu, odnosno prometnu površinu kako je prikazano u prilogu 2; 152

153 3. Molim Vas da dio k.č k.o. Otočac na kojoj se nalazi postojeće parkiralište i prilaz obiteljskoj kući prenamijenite iz zaštitne zelene površine u infrastrukturnu, odnosno prometnu površinu kako je prikazano u prilogu 3; 4. Molim Vas da ucrtate postojeću oborinsku odvodnju Ø400 na k.č i 2750 k.o. Otočac kako je prikazano u prilogu 4; 5. Molim Vas da ucrtate postojeću oborinsku odvodnju Ø400 i separator na k.č. 340, 341, 344/1, 346 i 345 k.o. Otočac, te da prenamijenite planiranu zonu M1 u zelenu površinu kako je prikazano u prilogu 5; 6. Molim Vas da ucrtate postojeću oborinsku odvodnju Ø400 i separator na k.č i 4647/1 k.o. Otočac kako je prikazano u prilogu 6, te da trasu kojom prolazi oborinska odvodnja prenamijenite u zelenu površinu; 7. Molim Vas da izmjenite trasu planirane ceste na k.č. 3982, 3983, 3985 i 3986 k.o. Otočac kako je prikazano u prilogu 7; 8. Molim Vas da izmjestite trasu planirane prometne površine tako da trasa izvedene kanalizacije bude sastavni dio prometne površine na k.č. 3072/4, 3104, 3109, 3110, 3111, 3113, 3125, 3126, 3124/2 i 3129 k.o. Otočac kako je prikazano u prilogu 8; 9. Molim Vas da prenamijenite namjenu prostora kod streljane iz M1 u zelenu površinu na k.č. 19, 20, 21 i 22 k.o. Otočac. 153

154 154

155 155

156 156

157 Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća. 1. Katastarske čestice k.č. 4075/9 i 4076/2 k.o. Otočac ulaze u zonu gospodarske namjene, uz napomenu, da je u navedenoj zoni potrebno poštivati Zakon o cestama, koji regulira gradnju uz državne ceste (čl zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa, tako da je u pravilu širok sa svake strane 25 m za državne ceste. 2. Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja. 3. Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja. 4. Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja. 5. Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja. 6. Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja. 7. Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja. 8. Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja. 9. Primjedba se prihvaća prema prijedlogu podnositelja. 157

158 RJEŠENJE ZAHTJEVA DA / NE / DJELOMIČNO - OČITOVANJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE UPUČENI TIJEKOM JAVNOG IZLAGANJA RED. BR. TIJEKOM JAVNOG IZLAGANJA PODNOSITELJ PRIMJEDBE ZAHTJEVA K.Č. 1 Tijekom javnog izlaganja Zlatko Marić 2229 NE Vlasnik sam nekretnine u Šumećici k. č k.o. Otočac i htio bih dati primjedbu jer je na Planu moja nekretnina i ostalih 5 objekata u susjedstvu gdje ljudi žive stavljeni u zeleni pojas. Ja želim da se taj zeleni pojas pretvori u građevinsko područje. Odgovor glasi: Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, već na Planove Više razine, a to su u konkretnom slučaju Prostorni plan uređenja Ličko senjske županije (plan regionalne razine) i Prostorni plan uređenja Grada Otočca plan lokalne razine. Zakonom o prostornom uređenju NN 153/13, člankom 61. definirana je usklađenost prostornih planova. U stavku (2) navedenog zakona, rečeno je da prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine što konkretnom slučaju prostorno planski dokument - Urbanistički plan uređenja Grada Otočca mora biti u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Otočca. 2 Tijekom javnog izlaganja Željko Gomerčić 2742/2 DJEL Ja sam kupio kuću na osnovu Prostornog plana uređenja Grada Otočca iz godine gdje se vidi da je k. č. 2742/2 k. o. Otočac nalazi u građevinskom području, a prema prijedlogu Plana je ta kat. čestica stavljena pod zelene površine, te Vas molim da istu kat. česticu vratite u građevinsko područje. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća djelomično. Dio katastarske čestice k.č.2742/2, ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambena. 158

159 Prema dobivenim podacima tvrtke - Komunalac d.o.o. Otočac, koja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) sudjeluje u izradi prostornih planova, dostavlja zahtjeve za izradu prostornog plana, dijelom navedene katastarske čestice k.č. 2742/2, k.o. Otočac, prolazi glavna gradska kanalizacija cjevovod Ø315. Temeljem navedenog primjedba se prihvaća tako da dio katastarske čestice k.č. 2742/2 kroz koji ne prolazi gradska kanalizacija, odmaknuto 1,5m od osi izgrađenog cjevovoda (uvjet - Komunalac d.o.o. Otočac), ulazi u zonu mješovite namjene pretežito stambena M1, a drugi dio katastarske čestice uz rijeku Gacku ostaje u zoni zaštitnih zelenih površina Z1. 3 Tijekom javnog izlaganja Alma Ilić Jurković k.č. 2770/3, 2771/1 2773/1 NE Molim Vas da sljedeće kat. čestice 2770/3, 2771/1 i 2773/1 k. o. Otočac također premjestite iz zelenog pojasa u građevinsko područje sukladno Prostornom planu uređenja Grada Otočca. Smatram da katastarske podloge nisu adekvatne jer puno postojećih kuća nije ucrtano na navedene podloge. Odgovor glasi: Primjedba se ne prihvaća. Prema dobivenim podacima (geodetski snimak točne trase postojeće kanalizacije) tvrtke - Komunalac d.o.o. Otočac, koja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) sudjeluje u izradi prostornih planova, dostavlja zahtjeve za izradu prostornog plana koji nisu sadržani u informacijskom sustavu, po sredini katastarskih čestica k.č. 2770/3 i 2771 prolaze tri cijevi, dvije cijevi Ø315 glavna gradska kanalizacija i Ø400 oborinska odvodnja. Preostali slobodan dio neposredno uz rijeku Gacku, nije u građevinskom području već u zoni zaštitnih zelenih površina Z1. Temeljem navedenog primjedba se ne prihvaća. Za potrebe izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, nositelj izrade - Grad Otočac, dostavio je stručnom izrađivaču plana nove (važeće) katastarske podloge na kojima se plan izrađuje. Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 152/08, 124/10 i 56/13, posjednici i nositelji prava na zemljištu dužni su: - člankom 64. prijaviti područnom uredu, oštećenja ili uništenja oznaka izmjere na njihovim katastarskim česticama u roku od

160 dana od kada je promjena nastala, odnosno od kada su za nju saznali. Sudovi i tijela državne vlasti dužni su područnom uredu, dostaviti svoje akte kojima rješavaju u stvarima koje utječu na podatke u katastru nekretnina, odmah po njihovoj pravomoćnosti. Za promjene na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka, koje utvrdi sam, ili za koje sazna na drugi način, područni ured, pokreće postupak radi upisa u katastar nekretnina, - člankom 104. posjednici i nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu, svaku promjenu na zemljištu, koja utječe na podatke upisane u katastar zemljišta. Fizička ili pravna osoba koja izgradi zgradu ili drugu građevinu na zemljištu dužna je uz prijavu priložiti geodetski elaborat izrađen od ovlaštenog izvoditelja na temelju kojeg će se nastale promjene unijeti u katastarski operat, - člankom 105. promjene na zemljištu provode se u katastru zemljišta na temelju rješenja područnog ureda. Iznimno rješenje se ne donosi ako se promjena na zemljištu provodi na temelju pisanog sporazuma stranaka.promjene glede nositelja prava na zemljištu unose se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda. Dakle, Stručni izrađivač Plana ne korigira, niti docrtava, novo izgrađene građevine na dobivenoj podlozi od Nositelja izrade, u ovom slučaju Grada Otočca. 4 Tijekom javnog izlaganja Damir Jurković k.č. 2773/1 DJEL Molim Vas da moju kat. česticu 2773/1 k. o. Otočac također premjestite iz zelenog pojasa u građevinsko područje sukladno Prostornom planu uređenja Grada Otočca. Smatram da smo mi stanovnici Otočca na čijim kat. čest. su se dogodile izmjene trebali biti bolje obaviješteni od strane Grada Otočca da je u izradi Plan. Odgovor glasi: Primjedba se prihvaća djelomično. Dio katastarske čestice k.č.2773/1, ulazi u zonu mješovite namjene M1- pretežito stambena. Prema dobivenim podacima (geodetski snimak točne trase postojeće kanalizacije) tvrtke - Komunalac d.o.o. Otočac, koja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ('Narodne novine' broj 153/13) sudjeluje u izradi prostornih planova, dostavlja zahtjeve za izradu prostornog plana, preko navedene katastarske čestice k.č. 2773/1, k.o. Otočac, prolazi glavna gradska kanalizacija cjevovod Ø

161 Temeljem navedenog, primjedba se prihvaća tako da dio katastarske čestice k.č. 2773/1, k.o. Otočac, od ulice Kralja Tomislava do glavne gradske kanalizacije odmaknuto 1,5m od osi izgrađenog cjevovoda (uvjet Komunalac d.o.o. Otočac) ulazi u zonu mješovite namjene pretežito stambena M1, a drugi dio katastarske čestice uz rijeku Gacku ostaje u zoni zaštitnih zelenih površina Z1. 5 Tijekom javnog izlaganja Mario Barković NE Ličko-senjska županija, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode, te komunalno gospodarstvo: Što se tiče podloga smatram da u današnje vrijeme kada imamo Geoportal i Informatički sustav prostornog uređenja gdje su prikazane sve zgrade nije moguće da te zgrade nisu prikazane u Planu. Postoji puno katastarskih čestica na kojima su već izgrađene zgrade i koje su u prostornom planu u građevinskom području, te smatram da te čestice trebaju biti u građevinskom području, što u prijedlogu Plana nije slučaj. U tekstu prijedloga Plana stoji da u zonama M1 i M2 se mogu graditi postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije, te postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuće gorivo. Ja sam protumačio da je postrojenje za preradu otpadnih tvari neku vrsta spalionice otpada, te Vas molim da takva postrojenja izuzmete iz prijedloga Plana. Odgovor na primjedbe: Za potrebe izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, nositelj izrade - Grad Otočac, dostavio je stručnom izrađivaću plana nove katastarske podloge na kojima se plan izrađuje. Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 152/08, 124/10 i 56/13, posjednici i nositelji prava na zemljištu dužni su: - člankom 64. prijaviti područnom uredu, oštećenja ili uništenja oznaka izmjere na njihovim katastarskim česticama u roku od 30 dana od kada je promjena nastala, odnosno od kada su za nju saznali. Sudovi i tijela državne vlasti dužni su područnom uredu, dostaviti svoje akte kojima rješavaju u stvarima koje utječu na podatke u katastru nekretnina, odmah po njihovoj pravomoćnosti. Za promjene na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka, koje utvrdi sam, ili za koje sazna na drugi način, područni ured, pokreće postupak radi 161

162 upisa u katastar nekretnina, - člankom 104. posjednici i nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu, svaku promjenu na zemljištu, koja utječe na podatke upisane u katastar zemljišta. Fizička ili pravna osoba koja izgradi zgradu ili drugu građevinu na zemljištu dužna je uz prijavu priložiti geodetski elaborat izrađen od ovlaštenog izvoditelja na temelju kojeg će se nastale promjene unijeti u katastarski operat, - člankom 105. promjene na zemljištu provode se u katastru zemljišta na temelju rješenja područnog ureda. Iznimno rješenje se ne donosi ako se promjena na zemljištu provodi na temelju pisanog sporazuma stranaka.promjene glede nositelja prava na zemljištu unose se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda. Dakle, stručni izrađivač Plana ne korigira, niti docrtava, novo izgrađene građevine na dobivenoj podlozi od Nositelja izrade, u ovom slučaju Grada Otočca. Prostornim planom uređenja Grada Otočca, iznimno, dozvoljena je gradnja postrojenja za kogeneraciju koja koriste otpadne tvari iz procesa proizvodnje za potrebe proizvodnje toplinske i električne energije u ostalim zonama snage do 1 MW. Na zahtjev Grada Otočca,(temeljem PPUG Otočca), u zonama mješovite namjene (M1, M2) dozvoljava se gradnja proizvodnih postrojenja (postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i biomase, postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proizvodnje električne energije i toplinske energije te postrojenja za proizvodnju električne energije na tekuća biogoriva) za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, instalirane snage do uključivo 1MW, uz najmanju dopuštenu površinu građevne čestice koja iznosi 1000 m 2. Prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja (korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju) u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela odnosno službe zaštite prirode, a prethodno konzervatore valja upoznati sa željenom tehnologijom tj. njenim prostornim veličinama da se apriori provjeri mogućnost volumetrijskog uklapanja u postojeći ambijent s tradicijskim karakteristikama te sliku svih struktura i njihov međuodnos u kulturnom i urbanom pejsažu. Prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja (korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju) na pojedinim područjima Ekološke mreže RH ili na lokacijama mogućeg utjecaja na područja Ekološke mreže RH (s 162

163 obzirom da zahvati njihove izgradnje mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže), podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.,25.,26., i 30. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14). U skladu s posebnim propisima, prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju postrojenja za kogeneraciju investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete, dok se zahvati mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite za predmetno područje. Svaka gradnja, rekonstrukcija, promjena namjene, i sl., moguća je samo temeljem posebnih uvjeta mjerodavnih institucija. Tijekom javnog izlaganja Stevan Uzelac Mi smo obavijestili javnost o izradi Prijedloga Plana - sukladno postojećim Zakonima, - odnosno objavili smo u novinama, - objavili smo na web stranici Grada Otočca - na Radio Otočcu te smo sukladno Zakonu obavijestili i sva javnopravna tijela da je u tijeku javna rasprava o Prijedlogu Plana. Katastarske podloge su iz godine i ako nečija kuća nije ucrtana na podlogu nije to krivnja Grada Otočca, niti izrađivača plana, već isključivo građanina jer taj objekt nije dao ucrtati u katastar. 163

164 B. DOKUMENTACIJA - ZAKLJUČAK GRADONAČELNIKA O UPUĆIVANJU PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA NA JAVNU RASPRAVU (KLASA: /15-01/39, URBROJ: 2125/ , Otočac, 25. svibnja 2016.) - OGLAS OBJAVE JAVNE RASPRAVE Novi list od 5. lipanja godine, službene web stranice Grada Otočca - POSEBNA OBAVIJEST POZIV O JAVNOJ RASPRAVI - ZAPISNIK S JAVNOG IZLAGANJA - DOKAZ O SUDJELOVANJU U JAVNOM IZLAGANJU 164

165 REPUBLIKA HRVATSKA LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA GRAD OTOČAC Gradonačelnik KLASA: /15-01/39 URBROJ: 2125/ Otočac, 25. svibnja Na temelju članka 95. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine br. 153/13) i članka 71. stavak 12. Statuta Grada Otočca (Službeni vjesnik Grada Otočca br. 1/13), Gradonačelnik Grada Otočca donio je ZAKLJUČAK O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA Na temelju nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca Gradonačelnik Grada Otočca utvrđuje da se prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca može uputiti na javnu raspravu. Prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca sadrži tekstualni i grafički dio, te sažetak za javnost. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja. Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr. vet. med. 165

166 REPUBLIKA HRVATSKA LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA GRAD OTOČAC Jedinstveni upravni odjel KLASA: /15-01/39 URBROJ: 2125/ Otočac, 27. svibnja Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine br. 153/13) i članka 71. stavak (12) Statuta Grada Otočca (Službeni vjesnik Grada Otočca br. 1/13), Gradonačelnik Grada Otočca objavljuje JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OTOČCA 1. Javna rasprava o Prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Otočca (u daljnjem tekstu: Prijedlog plana) održat će se u periodu od 06. lipnja do 13. lipnja godine, organiziranjem javnog uvida i javnog izlaganja. 2. Tijekom trajanja Javne rasprave Prijedlog plana biti će izložen na javni uvid, u prizemlju zgrade Grada Otočca, Otočac, Ul. Kralja Zvonimira 10, radnim danom od 7 00 do sati i na mrežnim stranicama Grada Otočca ( Na javnom uvidu biti će izloženi: - Tekstualni dio plana odredbe za provedbu plana, - Obvezni prilozi plana, - Grafički prilozi u mjerilu 1 : Javno izlaganje Prijedlog plana održat će se 10. lipnja godine (petak) u sati u prostorijama Gradske vijećnice (1. kat), Kralja Zvonimira 10, Otočac, uz sudjelovanje izrađivača, Urbanističkog instituta Hrvatske d.o.o.iz Zagreba, Frane Petrića Način sudjelovanja u Javnoj raspravi je slijedeći: - tijela i osobe određene propisima koja su dale zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu plana iz područja svog djelokruga, dostavljaju svoja pisana očitovanja, primjedbe i prijedloge do 13. lipnja godine. U protivnom smatrat će se da nemaju primjedbi. - građani i udruge sudjeluju u Javnoj raspravi na način da: 1) imaju pravo pristupa na uvid u navedeni Prijedlog plana, 2) postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, usmeno ili u pisanom obliku prema zahtjevu sudionika Javne rasprave, 3) mogu upisati svoje prijedloge i primjedbe u knjigu koja se nalazi uz Prijedlog plana, 4) upućuju nositelju izrade, Gradu Otočcu, pisane prijedloge na adresu: Grad Otočac, Otočac, Ul. Kralja Zvonimira Pisana očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitko napisani, te bez imena i adrese podnositelja, neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. Gradonačelnik Stjepan Kostelac, dr. vet. med. 166

167 OGLAS OBJAVE JAVNE RASPRAVE Novi list od 5. lipanja godine 167