1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Osnove sociologije 1.6. Semestar I. 1.2. Nositelj kolegija dr.sc. Barbara Pisker, prof.v.š. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.3. Suradnici Nema 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati 45P P+V+S+e-učenje) 1.4. Studijski program (stručni, Preddiplomski stručni Upravni studij UP02 specijalistički diplomski stručni 1.9. Kratica kolegija studij) 1.5. Status kolegija (O, I) O 1.10. Šifra kolegija 35006 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij, korelativnost i korespodentnost s drugim kolegijima 2.3. Očekivani ishodi učenja na razini kolegija (4-10 ishoda učenja) Upoznati studente sa društvenim procesima, pojavama i odnosima, zakonitostima njihovog razvitka, ali i međusobnog odnosa i zavisnosti, kao i konteksta društva kao totaliteta, s posebnim naglaskom na socijalne aspekte stvarnosti prava. Razviti kod studenata sposobnosti za kritičko mišljenje; uporabu teorijskih koncepata za razumijevanje pojava u vlastitom društvu kao i usporedbu s drugima, kreativno primijeniti sociološke koncepte na svakodnevno iskustvo studenata. Potaći kritičko analitičke, misaone, elokventne i eruditivne sposobnosti studenata, razumijevanje uzročno posljedičnih veza u društvenim odnosima, te formiranje osobnih stavova o stanju u društvu. Osposobiti studente za razumijevanje i tumačenje (dijelom i istraživanje) društvenih pojava i procesa. Nema uvjeta Kolegij Osnove sociologije korelira i korespondira s predmetima Osnove uprave i Uvod u pravo, te s kolegijem Organizacija i metode rada u upravi. Očekuje se da će student, nakon položenog ispita iz kolegija Osnove sociologije moći: Razlikovati, definirati i objasniti temeljne pojmove sociologije Objasniti, razlikovati, interpretirati i usporediti različite sociološke teorije, škole i pravce klasičnih i suvremenih pristupa (vezano uz različite društvene probleme i različite relevantne društvene teme) Istražiti društvene procese na elementarnoj razini Analizirati i objasniti relevantne društvene pojave, procese i trendove suvremenih društava Definirati, analizirati i objasniti temeljne društvene institucije, te objasniti utjecaj društveno povijesnog konteksta na njih Opisati i objasniti pojmove društvene kontrole i devijantnosti Objasniti međuodnos države i politike prema civilnom sektoru društva Identificirati, usporediti i objasniti mjesto i ulogu suvremenog hrvatskog društva s obzirom na različite društvene procese u okviru globaliziranog svijeta Prepoznati ulogu pravne kulture i sociologije prava u društvu 1
2.4. Sadržaj kolegija detaljno razrađen prema satnici nastave (kalendar nastave) Datum Teme, ishodi 1. Teme: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave Sociologija i njezin predmet: definicija, razine i struktura Sociološki pristup istraživanju društvenih procesa, odnosa i struktura. Studenti će moći definirati, razlikovati te opisati i objasniti temeljne pojmove iz područja sociologije 2. Teme: Osnove sociološke tradicije. Pojava, povijesni i disciplinarni razvoj Studenti će moći opisivati povijesni i disciplinarni razvoj sociologije. 3. Teme: Sociološke teorije Klasične sociološke teorije Razine i struktura. Temeljne teorijske koncepcije. Odabrani teorijski problemi. Studenti će moći objasniti, razlikovati, interpretirati i usporediti različite sociološke teorije, škole i pravce klasičnih pristupa (vezano uz različite društvene probleme i različite relevantne društvene teme) 4. Teme: Sociološke teorije Suvremene teorije društva i sociologija modernosti. Temeljne teorijske koncepcije. Odabrani teorijski problemi. Studenti će moći objasniti, razlikovati, interpretirati i usporediti različite sociološke teorije, škole i pravce suvremenih pristupa (vezano uz različite društvene probleme i različite relevantne društvene teme) 5. Teme: Metode i tehnike istraživanja društvenih činjenica Metodološki zadaci, vrste i tipovi istraživanja. Strategije, faze i metode istraživanja. Studenti će moći razlikovati, opisati i objasniti metode i tehnike istraživanja društvenih činjenica, te strategije, faze i metode istraživanja kao i istražiti društvene procese na elementarnoj razini. 6. Teme: Struktura društva Društvena grupa kao elementarna sociološka kategorija. Karakteristike, vrste i značajke društvenih grupa. 2
Studenti će moći analizirati i objasniti strukturu društva te relevantne društvene pojave, procese i trendove suvremenih društava 7. Teme: Društvene institucije: vrste i funkcije temeljnih društvenih institucija Obitelj, obrazovanje, politički sustav, pravni sustav. 1. kolokvij Studenti će moći definirati, analizirati i objasniti temeljne društvene institucije, te objasniti utjecaj društveno povijesnog konteksta na njih 8. Teme: Socijalna stratifikacija Društvena stratifikacija kroz povijest (kaste, staleži, klase). Klase i slojevi u suvremenim društvima. Spol i društvena nejednakost. Rasne i etničke razlike u pluralnim društvima. Studenti će moći definirati, analizirati i objasniti temeljne pojmove iz područja sociologije. 9. Teme: Kultura i društvo Karakteristike i vrste kulture. Socijalizacija i individualna sloboda. Pravna kultura, virtualna kultura. Studenti će moći definirati, analizirati i objasniti temeljne pojmove iz područja sociologije. 10. Teme: Sustavi vjerovanja: religija i ideologija Izvori, oblici, razvoj i funkcije religijskih grupa. Pojam i socijalne funkcije ideologije. Studenti će moći definirati, analizirati i objasniti temeljne pojmove iz područja sociologije. 11. Teme: Društveno kretanje i društvene promjene (pojam i vrste društvenih pojava, procesa i odnosa). Globalizacija: novi standardi, nove nejednakosti, novi socijalni odnosi. Uloga transnacionalnih korporacija u integriranju svijeta. Hrvatsko društvo u procesima integracije. Studenti će moći identificirati, usporediti i objasniti mjesto i ulogu suvremenog hrvatskog društva s obzirom na različite društvene procese u okviru globaliziranog svijeta 12. Teme: Sociologija prava određenje područja, teorijski izvori, odabrani teorijski problemi, istraživanja i primjena. Studenti će moći prepoznati ulogu pravne kulture i sociologije prava u procesu premošćivanja jaza između prava na papiru i prava u praksi 3
2.5. Vrste izvođenja nastave: 2.7. Obveze studenata 2.8. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS 13. Teme: Društvene norme, vrijednosti i uloge. Društvena kontrola i devijantnost. Studenti će moći objasniti međusobnu vezu između društvene interakcije, društvene norme, vrijednosti i uloge te opisati i objasniti pojmove društvena kontrola i devijantnost 14. Teme: Politička sociologija Pojam moći, teorije elita i raspodjela moći, izvori i oblici moći. Studenti će moći definirati, analizirati i objasniti temeljne pojmove iz područja sociologije. 15. Teme: Država i politika: pojam i teorije države, demokracija, izbori, stranke i interesne skupine. 2. kolokvij Studenti će moći objasniti međuodnos države i politike prema civilnom sektoru društva. predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu mješovito e-učenje terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) 2.6. Komentari: Obveze redovitih studenata: Studentima su predavanja obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Da bi dobili potpis studenti moraju obavezno prisustvovati na minimalno 70% predavanja. Studenti mogu položiti ispit na dva načina : 1. način ocjenjivanje tijekom nastave koje se provodi kroz kontinuirano praćenje studenta (pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, dva kolokvija) i zaključni ispit; 2. način ocjenjivanje studenata na ispitu koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela ispita. Obveze izvanrednih studenata: Studenti nisu obvezni prisustvovati nastavi. Studenti mogu položiti ispit na dva načina : 1. način ocjenjivanje tijekom nastave koji se sastoji od dva kolokvija i zaključnog ispita; 2. način ocjenjivanje studenata na ispitu koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela ispita. Pohađanje nastave 0,75 Pisani ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad Esej Referat Kontinuirana provjera znanja 4
bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) 2.9. Radno opterećenje studenata 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Kolokviji 1,5 Seminarski rad Zaključni ispit 1,0 Aktivnost u nastavi 0,75 Usmeni ispit (ostalo upisati) Radno opterećenje studenata po svim osnovama iznosi za 1 ECTS bod 30 sati rada u semestru. Po svim osnovama opterećenje studenta za 4 ECTS bodova na kolegiju Osnove sociologije iznosi: Obveza Sati (procjena) Pohađanje predavanja 30 Aktivnost u nastavi 30 Priprema za kolokvije i/ili ispite, samostalno učenje obvezne literature 60 Ocjenjivanje i vrednovanje rada redovnih studenata: Pohađanje nastave je obavezno za redovne studente. Da bi dobili potpis studenti moraju prisustvovati na minimalno 70% predavanja. U sklopu nastave studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Pod studentskom aktivnošću podrazumijeva se spremnost na sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu na satu, te urednog izvršavanja domaćih zadaća koje se sastoje od pripremanja za nadolazeću temu predavanja (u smislu traženja pojmova u rječnicima, općeg informiranja o zadanoj temi u mass medijima, čitanja kraćih informativnih članaka, te pretraživanja informacija na Internetu). U semestru se pišu 2 kolokvija (studeni, siječanj). Na prvom ispitnom roku u veljači nakon predavanja dodatni je rok za kolokvije za one koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, evidencije pohađanja nastave i aktivnog sudjelovanja u nastav te zaključni ispiti. Elementi ocjenjivanja: Pohađanje nastave 10 bodova Aktivno sudjelovanje u nastavi 10 bodova Kolokviji 70 bodova Zaključni ispit 10 bodova Ukupno 100 bodova Pohađanje nastave vrednuje se na sljedeći način: 71 % - 74,9 % dolazaka na nastavu 2 boda 75 % - 79,9 % dolazaka na nastavu 4 boda 80 % - 84,9 % dolazaka na nastavu 6 bodova 85 % - 89,9 % dolazaka na nastavu 8 bodova 90 % - 94,9 % dolazaka na nastavu 9 bodova 95 % - 100 % dolazaka na nastavu 10 bodova Aktivnost u nastavi vrednuje se na sljedeći način: 1 riješena i prezentirana zadaća/sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu 2 boda 2 riješene i prezentirane zadaće/sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu 4 bodova 5
3 riješene i prezentirane zadaće/sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu 6 bodova 4 riješene i prezentirane zadaće/sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu 8 bodova 5 riješenih i prezentiranih zadaća/sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu 10 bodova Student ima dužnost prezentirati najmanje jednu zadaću/sudjelovati u diskusiji na zadanu temu tijekom semestra. Ukoliko student ne prezentira bar jednu zadaću/ne sudjeluje u diskusiji na zadanu temu dužan je izaći na usmeni dio ispita Kolokviji se vrednuju na sljedeći način: 2 kolokvija 70 bodova Student može pristupiti kolokviju ukoliko je prisustvovao na minimalno 70% nastave. Na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno 50% bodova za prolaz. Studenti koji ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare minimalni postotak imaju mogućnost ispravka kolokvija na prvom ispitnom roku u veljači. Studenti koji ne polože kolokvije dužni su izaći na pisani i usmeni dio ispita. Prema Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda učenja na Veleučilištu u Požegi konačna ocjena formira se na sljedeći način: 90-100 bodova 5 (izvrstan) 80-89,9 bodova 4 (vrlo dobar) 60-79,9 bodova 3 (dobar) 50-59,9 bodova 2 (dovoljan) Ispit se vrednuje na sljedeći način: 90-100% bodova 5 (izvrstan) 80-89,9% bodova 4 (vrlo dobar) 60-79,9% bodova 3 (dobar) 50-59,9% bodova 2 (dovoljan) Studenti koji ne polože kolokvije dužni su izaći na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je položen pisani dio ispita. Ocjenjivanje i vrednovanje rada izvanrednih studenata tijekom nastave: Pohađanje nastave nije obavezno za izvanredne studente. Tijekom semestra bit će održana 2 kolokvija (max. 90 bodova), a svaki kolokvij bodovat će se sa 45 bodova. Uvjet za izlazak na zaključni dio ispita su položena oba kolokvija. Na zaključnom ispitu student može ostvariti ukupno 10 bodova koji se pribrajaju bodovima iz kolokvija i tako čine konačnu ocjenu studenta tijekom nastave sukladno Pravilniku o ocjenjivanju i to na slijedeći način: Elementi ocjenjivanja: 6
Kolokviji 90 bodova Zaključni ispit 10 bodova Ukupno 100 bodova Kolokviji se vrednuju na sljedeći način: 2 kolokvija 90 bodova Student ima mogućnost pristupiti kolokvijima ukoliko u tekućoj akademskoj godini po prvi puta sluša kolegij. Na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno 50% bodova za prolaz. Studenti koji ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare minimalni postotak imaju mogućnost ispravka jednog kolokvija na prvom ispitnom roku u veljači. Studenti koji ne polože kolokvije imaju mogućnost izaći na pisani i usmeni dio ispita. Prema Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda učenja na Veleučilištu u Požegi konačna ocjena formira se na sljedeći način: 90-100 bodova 5 (izvrstan) 80-89,9 bodova 4 (vrlo dobar) 60-79,9 bodova 3 (dobar) 50-59,9 bodova 2 (dovoljan) 2.11. Obvezna literatura (OL u kalendaru nastave) 2.12. Dopunska literatura (DL u kalendaru nastave) Ispit se vrednuje na sljedeći način: 90-100% bodova 5 (izvrstan) 80-89,9% bodova 4 (vrlo dobar) 60-79,9% bodova 3 (dobar) 50-59,9% bodova 2 (dovoljan) Studenti koji ne polože kolokvije imaju mogućnost izaći na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je položen pisani dio ispita. Red.br. Naziv 1. Kregar, J., et al.: Uvod u sociologiju, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2014. 2. Predavanja u tekućoj akademskoj godini Red.br. Naziv 1. Kregar (2016) Etika u politici i javnoj nabavi, Zagreb: Novi Informator 2. Acemoglu (2017) Zašto nacije propadaju. Zagreb: Mate 3. Baudrillard, J., Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, 2001. 4. Bauman, Z., Čemu sociologija?, INCUS, TIM press, d.o.o., Zagreb, 2015. 5. Beck U., Kozmopolitska Europa, Školska knjiga, Zagreb, 2006. 6. Berry, B., Kultura i jednakost, Naklada Jesenski i Turk, 2006. 7. Bežovan, G.(2017) Civilno društvo i pozitivne promjene, Zagreb: Školska knjiga 8. Carr, N.(2016) Stakleni kavez, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk 7
9. Cerutti, F., Identitet i politika, Politička kultura, Zagreb, 2006. 10. Crespi, F., Sociologija kulture, Politička kultura, Zagreb, 2006. 11. D. Matić, S.P. Ramet, Demokratska tranzicija u Hrvatskoj, Alinea, 2006. 12. Elias, N., Što je sociologija, Antibarbarus, 2007. 13. Erlich, E., Fundamental Principles of the Sociology of Law, Transaction Publishers, New Brunswick and London, 2000. 14. Huntington S., Tko smo mi?. Izvori, Zagreb, 2007. 15. Ihering, R., Law as a means to an end, The Lawbook Exchange, LTD. Union, New Jersey, 1999. 16. Ihering, R., The Struggle for Law, Bibliobazzar, LLC, 2009. 17. Inglehart, R., Welzel Ch., Modernizacija, kulturna promjena i demokracija, Politička kultura, 2007. 18. Kalanj, R., Ideologija, utopija, moć, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. 19. Kalanj, R., Moderno društvo i izazovi razvoja, HSD i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1994. 20. Katunarić, V., Weberov presjek društva i politike, predgovor djela: Weber, M., Vlast i politika, Naklada Jesenski i Turk, HSD, Zagreb, 1999. 21. Kregar, J. Sociologija uprave, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014. 22. Kymlicka, W., Multikulturalno građanstvo, Naklada Jesenski i Turk, 2003. 23. Luhmann, N., Znanost društva, Politička kultura, Zagreb, 2001. 24. Mazur-Kumir, N.(2017) Europski sustav zaštite prava manjine, Zagreb: Školska knjiga 25. Mead, G.H., Um, osoba i društvo, Naklada Jesenski i Turk, 2003. 26. Ostrom E., Upravljanje zajedničkim dobrima, Naklada Jesenski i Turk, 2006. 27. Pusić, E., Upravljanje u suvremenoj državi, Društveno veleučilište, Zagreb, 2002. 28. Ravlić, S, Suvremene političke ideologije, Politička kultura, Zagreb, 2003. 29. Rawls, J., Načela pravde, Naše teme, Zagreb, 1990., 34(6) 30. Rawls, J., Teorija pravde (I), Naše teme, Zagreb, 1990., 34(5) 31. Rawls, J.: O liberalizmu i pravednosti, Hrvatsko kulturni dom Rijeka, Rijeka, 1993. 32. S. M. Lipset, J. M. Lakin, Stoljeće demokracije, Politička kultura, Zagreb, 2006. 33. Sekulić, D., Sukobi i tolerancija, Naklada Jesenski i Turk, 2004. 34. Smith, A.D., Nacionalizam i modernizam, političkih znanosti, 2003. 35. Street, J., Masovni mediji, politika i demokracija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2003. 36. Tilly, Ch., Europske revolucije 1492-1992, Politička kultura, Zagreb, 2006. 37. Touraine, A., Kritika modernosti, Politička kultura, 2007. Vrban, D., Sociologija prava, Golden marketing-tehnička knjiga, Zagreb, 2006. 3. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU 3.1. Pohađanje nastave Studentima su predavanja obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Da bi dobili potpis redoviti studenti moraju obavezno prisustvovati na minimalno 70% predavanja. Redoviti studenti kojim je utvrđen invaliditet od 60% i više nisu dužni 8
3.2. Kontaktiranje s nastavnikom 3.3. Informiranje o kolegiju 3.4. Pisani radovi 3.5. Kršenje i/ili neizvršavanje zadataka 3.6. Akademska čestitost Požega, 30. rujna 2018.g. pohađati nastavu za redovite studente nego pohađaju nastavu za izvanredne studente na temelju rješenja dekana, a sukladno objavljenom rasporedu. Studenti koji kasne na predavanje mogu ući u učionicu pod prvom pauzom, ali će im se dolazak na nastavu evidentirati kao 50% prisutnosti na nastavi toga predavanja. Studenti koji učestalo ometaju nastavu mogu biti udaljeni sa predavanja te im se bilježi prisutnost u onolikoj mjeri u kolikoj su na predavanjima bili prisutni. Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom tijekom termina konzultacija (dva sata tjedno), dok se za kratka pitanja i objašnjenja mogu obratiti bilo koji dan tijekom radnog vremena, dolaskom osobno ili fiksnim telefonom. Moguće je postaviti pitanja i e- mailom na koji će biti odgovoreno najkasnije za 48 sati (osim u vrijeme vikenda ili godišnjeg odmora). Poželjno je da studenti za sve nejasnoće dođu što češće na konzultacije. Obveza svakog studenta je redovito se informirati o odvijanju nastave i zadacima koji su zadani na nastavi. Poželjno je o tijeku nastave i obradi nastavnog gradiva pitati studente ili nastavnika. Sve obavijesti o održavanju ili eventualnoj odgodi predavanja bit će objavljene na web stranici Veleučilišta minimalno 24 sata ranije. Materijali i informacije o kolegiju dostupne su na web stranici Veleučilišta. Važno je redovito pratiti obavijesti na web stranicama i oglasnoj ploči. Studenti su dužni izvršavati u rokovima sve obveze te na taj način dobivati određeni broj bodova. Obvezni su prisustvovati na minimalno 70 % predavanja jer u suprotnom neće moći dobiti potpis iz kolegija Osnove sociologije. Studenti se zbog neizvršavanja svojih obveza na vrijeme mogu sankcionirati kaznenim seminarskim radom koji će morati izraditi prema temi dodijeljenoj od strane nastavnika u točno definiranom vremenskom periodu. Od nastavnika se i studenata u jednakoj mjeri očekuje da promiču i potiču poštivanje akademske čestitosti, pri čemu nastavnik u tom odnosu mora služiti kao uzor studentima. Temeljni dokumenti kojima je regulirano navedeno područje su Etički kodeks državnih službenika (NN 92/2005) i Etički kodeks Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (dostupno na: http://www.public.mzos.hr/fgs.axd?id=14038 ) te Etički kodeks ponašanja zaposlenika Veleučilišta u Požegi. Požega, 1. listopada 2018.g. Izradio/la: dr.sc. Barbara Pisker, prof.v.š. Potpis Odobrio/la: dr.sc. Brankica Svitlica, prof.v.š. u trajnom zvanju Potpis 9