QS3-KOVIU-DI-PT-MBHR Detaljni izvedbeni plan kolegija 1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Mikrobiologija hrane 1.6. Semestar Nositel

Транскрипт

1 1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Mikrobiologija hrane 1.6. Semestar Nositelj kolegija pred. Helena Marčetić, dipl.ing Bodovna vrijednost (ECTS) Suradnici nema 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati 45P+30V P+V+S+e-učenje) 1.4. Studijski program (stručni, specijalistički diplomski stručni studij) Preddiplomski stručni studij Prehrambena tehnologija 1.9. Kratica kolegija 1.5. Status kolegija (O, I) Obavezan Šifra kolegija PT09/ OPIS KOLEGIJA Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa mikroorganizmima, njihovim oblicima, građom i životnim funkcijama. Studenti 2.1. Ciljevi kolegija spoznaju primjene čistih kultura u proizvodnji hrane, ali i negativno djelovanje mikroorganizama na pojedine namirnice, te na koji način spriječiti njihovo štetno djelovanje Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij, korelativnost i Nema uvjeta Mikrobiologija hrane je povezana sa svim tehnologijama u prehrambenoj industriji, te kolegijima kao što su Nadzor kakvoće prehrambenih proizvoda, te Zakonski propisi u proizvodnji hrane. korespodentnost s drugim kolegijima 2.3. Očekivani ishodi učenja na razini kolegija (4-10 ishoda učenja) 2.4. Sadržaj kolegija detaljno razrađen prema satnici nastave (kalendar nastave) MBHR Očekuje se da će student, nakon položenog ispita iz kolegija Mikrobiologija hrane moći: 1. Nabrojati i opisati osnovne vrste mikroorganizama 2. Obrazložiti životne funkcije mikroorganizama, utjecaje različitih okolišnih čimbenika na njih 3. Predvidjeti posljedice pojedinih tehnoloških postupaka na mikroorganizme 4. Prosuditi djelovanje mikroorganizama na kritične točke pri proizvodnji pojedinih prehrambenih proizvoda 5. Utvrditi metode sprječavanja razvoja i uništavanje mikroorganizama u hrani 6. Izložiti važnost starter kultura pri proizvodnji hrane 7. Postaviti sustave kojima se jamči mikrobiološka sigurnost namirnica Datum Teme, ishodi, literatura 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Povijesni razvoj mikrobiologije ( 3 sata). Upoznavanje sa radom u mikrobiološkom laboratoriju, mikroskop i mikroskopiranje (2 sata). Student će moći izvijestiti o obavezama koje se od njih očekuju. Definirati pojam Mikrobiologije hrane, i izvijestiti o povijesnom razvoju mikrobiologije. Pokazati osnovne dijelove svjetlosnog mikroskopa, te nabrojati osnovne vrste mikrobioloških preparata i njihovu uporabu u mikroskopiranju. 2. Prokariotska stanica (3 sata). Laboratorij, priprema supstrata za uzgoj mikroorganizama (praživotinja) (2 sata). Student će moći nabrojati osnovne vrste mikroorganizama, skicirati građu prokariotske stanice. Obrazložiti funkciju pojedinih dijelova stanice, te utvrditi kako se građa bakterijske stanice iskorištava u svrhu eliminiranja bakterija u hrani. Moći će ponoviti pripravu supstrata za uzgoj mikroorganizama iz tvari u prirodi. 1

2 3. Eukariotska stanica (3 sata). Priprava preparata viseće kapi, mikroskopiranje praživotinja, upoznavanje sa crtanjem preparata (2 sata). Student će moći opisati građu eukariotske stanice, te obrazložiti funkciju pojedinih dijelova stanice. Moći će utvrditi kako razlika u građi prokariotske i eukariotske stanice utječe na mogućnosti primjene različitih agenasa za njihovo uništenje u hrani. Prezentirati pripravu preparata viseće kapi, te crtanje preparata mikroorganizama. 4. Rast mikroorganizama u ovisnosti o okolišnim uvjetima (3 sata). Priprava preparata razvučene kapi i viseće kapi (2 sata). Student će moći nabrojati najvažnije okolišne uvijete koji djeluju na mikroorganizme, te obrazložiti podjele mikroorganizama koje iz toga proizlaze. Također će moći utvrditi kako se pojedini okolišni parametri tijekom procesiranja prehrambenih proizvoda, iskorištavaju za poticanje (sprečavanje) rasta mikroorganizama. Pripremati preparat viseće kapi, te nacrtati stanice kvasca. 5. Rast i razmnožavanje mikroorganizama (3 sata). Jednostavno bojanje mikroorganizama (2 sata). Studenti će moći izvijestiti o načinima razmnožavanja pojedinih vrsta mikroorganizama: bakterija, plijesni, kvasaca. Utvrditi kinetiku razmnožavanja, te faktore koji utječu na brzinu razmnožavanja. Obrazložiti osjetljivost mikroorganizama u pojedinim fazama rasta odnosno razmnožavanja. Načiniti bojanje bakterijskih stanica postupkom jednostavnog bojanja, te prezentirati uporabu imerzijskog objektiva za mikroskopiranje bakterijskih preparata. 6. Kontrola mikroorganizama (3 sata). Bojanje po Gramu (4 sata). Student će moći obrazložiti kemijske i fizikalne postupke koji se koriste u svrhu kontrole mikroorganizama. Izvijestiti o kemijskim agensima koji se koriste u svrhu pasterizacije i sterilizacije, te fizikalnim postupcima sterilizacije i pasterizacije. Načiniti preparat bakterijskih stanica bojenjem po Gramu, mikroskopirati ga i utvrditi kojoj skupini stanica (po Gramu) pripadaju. 7. Otrovanja ljudi uzrokovana mikrobnom kontaminacijom namirnica (3 sata). Bojanje i mikroskopiranje bakterijskih spora (2 sata). Student će moći izvijestiti o najpoznatijim intoksikacijama i infekcijama uzrokovanima mikrobnom kontaminacijom namirnica i njihovim simptomima, te preporučiti metode kojima se iste sprečavaju u preradi i skladištenju hrane. Izvijestiti o metodama koje se kriste za bojanje i mikroskopiranje bakterijskih spora. 8. Kvarenje hrane i metode koje se koriste u svrhu zaštite namirnica od mikrobnog kvarenja (3 sata). Podloge u mikrobiologiji (2 sata). Student će moći izvijestiti o metodama koje se koriste u svrhu zaštite namirnica od mikrobnog kvarenja, te obrazložiti najvažnije pojmove koji se pri tom koriste. Utvrditi postupke korištenja i djelovanje na mikrobe i njihov metabolizam visokih, niskih temperatura, sušenja, te raznih zračenja. Studenti će moći nabrojati osnovne vrste podloga u mikrobiološkom laboratoriju, te obrazložiti njihovu uporabu. 9. Gljive u mikrobiologiji, osnovne značajke virusa (1,5 sat). Prvi parcijalni kolokvij iz teorije (1,5 sat). Mikroskopiranje plijesni (2 sata). 2

3 2.5. Vrste izvođenja nastave: Student će moći obrazložiti važnost mikologije kao dijela mikrobiologije. Osnovnu građu plijesni, osnovnu građu kvasaca, načine razmnožavanja. Izvijestiti o osnovnim značajkama virusa, te usporediti njihovu građu sa ostalim mikroorganizmima. 10. Mikrobiologija mesa, mesa peradi i riba (3 sata). Laboratorij: izdvajanje mikroorganizama kao čistih kultura ( 2 sata). Student će moći izvijestiti o utjecaju kemijskog sastava mesa, mesa peradi i riba na razvoj mikroorganizama, te utjecaju različitih tehnoloških metoda pri preradi mesa na razvoj mikroorganizama. Utvrditi kritične točke pri preradi, metode za sprečavanje razvoja mikroorganizama na mesu. Objasniti uporabu starter kultura pri preradi mesa. Obrazložiti metode koje se koriste za izdvajanje mikroorganizama kao čistih kultura. 11. Mikrobiologija biljnih proizvoda: voća, povrća, žitarica uljarica (3 sata). Metode determinacija bakterija (2 sata). Student će moći izvijestiti o utjecaju kemijskog sastava žitarica, voća i povrća na razvoj mikroorganizama, te utjecaju različitih tehnoloških metoda pri skladištenju i preradi. Utvrditi kritične točke pri preradi, metode za sprečavanje razvoja mikroorganizama na voću, povrću i prerađevinama. Obrazložiti metode koje se koriste za determinaciju nekih bakterijskih rodova i vrsta npr. Salmonella, Streptokoke, Stafilokoke. 12. Mikrobiologija mlijeka i mliječnih proizvoda (3 sata). Laboratorij metode za određivanje broja kvasaca (2 sata). Studenti će moći izvijestiti o utjecaju kemijskog sastava mlijeka i mliječnih prerađevina na razvoj mikroorganizama. Utvrditi mane mlijeka i sira, mikroorganizme koji ih uzrokuju, te produkte njihova metabolizma. Utvrditi kritične točke pri preradi mlijeka, te obrazložiti uporabu starter kultura u pripremi mliječnih prerađevina. Prezentirati utvrđivanje broja kvasaca pomoću Thomaove komore. 13. Mikrobiologija voda ( 3 sata). Posjet ovlaštenom mikrobiološkom laboratoriju ( 2 sata). Student će moći izvijestiti o mikrobiološkim parametrima kakvoće voda i metodama za njihovo određivanje. 14. Mikrobi i industrijski procesi (3 sata). Posjet mikrobiološkom laboratoriju unutar industrije ( 2 sata) Student će moći objasniti primjenu mikroorganizama u proizvodni alkoholnih pića, propanola, butanola, limunske i octene kiseline, nekih aminokiselina. 15. Sustavi u prehrambenoj industriji kojima se jamči mikrobiološka sigurnost (3 sata). 2. parcijalni kolokvij iz teorije (1,5 sat), završni kolokvij iz vježbi (0,5 sata). Student će moći objasniti pojam HACCP sustava, izvijestiti o njegovom razvoju, te važnosti unutar sustava koji rade sa hranom. predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu mješovito e-učenje samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) 2.6. Komentari: 3

4 terenska nastava Redoviti studenti: Studenti su dužni prisustvovati na predavanjima i laboratorijskim vježbama, te će se voditi elektronska evidencija o njihovom dolasku na nastavu. Da bi dobili potpis, studenti moraju biti prisutni na 70% predavanja, te na 80% laboratorijskih vježbi (uključujući završni kolokvij iz vježbi pozitivno ocijenjen). Studenti su dužni na vježbe obavezno nositi kutu, bilježnicu i drvene bojice Obveze studenata Studenti mogu položiti ispit na dva načina : 1. način ocjenjivanje tijekom nastave koje se provodi kroz kontinuirano praćenje studenta (sudjelovanje u nastavi, aktivnosti, dva kolokvija i kolokvij iz vježbi) i zaključni ispit; 2. način ocjenjivanje studenata na ispitu koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela ispita. Obveze izvanrednih studenata: Studenti nisu obvezni prisustvovati nastavi. Studenti mogu položiti ispit na dva načina : 1. način ocjenjivanje tijekom nastave koji se sastoji od dva kolokvija i zaključnog ispita; 2. način ocjenjivanje studenata na ispitu koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela ispita Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) 2.9. Radno opterećenje studenata Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Pohađanje nastave 2,5 Pisani ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad Esej Referat Kontinuirana provjera znanja Kolokviji 2,5 Seminarski rad Zadaće 1 Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit (ostalo upisati) Radno opterećenje studenata po svim osnovama iznosi za 1 ECTS bod 30 sati rada u semestru. Po svim osnovama opterećenje studenta za 7 ECTS bodova na kolegiju Mikrobiologija hrane iznosi: Pohađanje predavanja 45 sati Pohađanje vježbi 30 sati Priprema za kolokvije 75 sati Priprema za aktivno sudjelovanje u nastavi 30 sati Priprema za usmeni dio ispita 30 sati Ocjenjivanje i vrednovanje rada redovitih studenata tijekom nastave: Pohađanje nastave je obavezno za redovite studente. Da bi dobili potpis studenti moraju prisustvovati na minimalno 70% 4

5 predavanja i 80% vježbi. Tijekom semestra bit će održana 2 kolokvija (max. 70 bodova). Kako bi prošli pojedini kolokvij student mora ostvariti najmanje 50% bodova. Studentima koji polože oba kolokvija dodaju se i bodovi iz sudjelovanja u nastavi (max. 10 bodova) i bodovi iz kolokvija iz vježbi (max. 10 bodova). Ukupan broj bodova skupljen na ovaj način mora iznositi 50 bodova i omogućuje studentima izlazak na zaključni ispit (max. 10 bodova). Na zaključnom ispitu student može ostvariti ukupno 10 bodova koji se pribrajaju ranije ostvarenim bodovima iz kolokvija, kolokvija iz vježbi i sudjelovanja u nastavi. Suma svih ostvarenih bodova čini konačnu ocjenu studenta tijekom nastave sukladno Pravilniku o ocjenjivanju i to na slijedeći način: Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Kolokvij iz vježbi 10 bodova Kolokviji 70 bodova Zaključni ispit 10 bodova Ukupno 100 bodova Sudjelovanje u nastavi dolasci na predavanja i vježbe, a vrednuje se na sljedeći način: Dolasci na predavanja: 70,00 % - 76,00 % dolazaka na nastavu 1 bod 76,01 % - 82,00 % dolazaka na nastavu 2 boda 82,01 % - 88,00 % dolazaka na nastavu 3 boda 88,01 % - 94,00 % dolazaka na nastavu 4 boda 94,01 % - 100,00 % dolazaka na nastavu 5 bodova 5

6 Dolasci na vježbe: 80,00 % - 84,00 % dolazaka na nastavu 1bod 84,01 % - 88,00 % dolazaka na nastavu 2 boda 88,01 % - 92,00 % dolazaka na nastavu 3 boda 92,01 % - 96,00 % dolazaka na nastavu 4 boda 96,01 % - 100,00 % dolazaka na nastavu 5 bodova Kolokvij iz vježbi student može ostvariti maksimalno 10 bodova. Kolokviji se vrednuju na sljedeći način: 2 kolokvija 70 bodova Student ima mogućnost pristupiti svim kolokvijima. Na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno 50% bodova za prolaz. Studenti koji ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare minimalni postotak imaju mogućnost ispravka kolokvija. Studenti koji ne polože kolokvije dužni su izaći na pisani i usmeni dio ispita. Zaključni ispit student odgovara usmenim putem. Na zaključnom ispitu student može ostvariti ukupno 10 bodova koji se pribrajaju ranije skupljenim bodovima iz kolokvija, kolokvija iz vježbi i sudjelovanju u nastavi. Student mora ostvariti barem 50% bodova kako bi položio zaključni ispit. Ocjenjivanje redovitih studenata na ispitu: Pohađanje nastave je obavezno za redovite studente. Da bi dobili potpis studenti moraju prisustvovati na minimalno 70% predavanja i 80% vježbi. Student koji tijekom nastave ne bude pozitivno ocjenjen pristupa pismenom dijelu ispita tijekom redovitih i izvanrednih ispitnih rokova. Ukoliko student položi pismeni može pristupiti i usmenom dijelu ispita. Za studenta koji se neopravdano ne pojavi na usmenom dijelu ispita niti se ispriča osobno, telefonski ili om smatrat će se da je usmeni ispit pao. Prema Pravilniku o ocjenjivanju na Veleučilištu u Požegi konačna ocjena na ispitu formira se na sljedeći način: 6

7 Ocjenjivanje i vrednovanje rada izvanrednih studenata tijekom nastave: Pohađanje nastave nije obavezno za izvanredne studente. Tijekom semestra bit će održana 2 kolokvija (max. 90 bodova), a svaki kolokvij bodovat će se sa 45 bodova. Uvjet za izlazak na zaključni dio ispita su položena oba kolokvija. Na zaključnom ispitu student može ostvariti ukupno 10 bodova koji se pribrajaju bodovima iz kolokvija i tako čine konačnu ocjenu studenta tijekom nastave sukladno Pravilniku o ocjenjivanju i to na slijedeći način: Elementi ocjenjivanja: Kolokviji Zaključni ispit Ukupno 90 bodova 10 bodova 100 bodova Kolokviji se vrednuju na sljedeći način: 2 kolokvija 90 bodova Student ima mogućnost pristupiti svim kolokvijima. Na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno 50% bodova za prolaz. Studenti koji ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare minimalni postotak imaju mogućnost ispravka kolokvija. Studenti koji ne polože kolokvije dužni su izaći na pisani i usmeni dio ispita. Zaključni ispit student odgovara usmenim putem. Na zaključnom ispitu student može ostvariti ukupno 10 bodova koji se pribrajaju bodovima iz oba kolokvija. Student mora ostvariti barem 50% bodova kako bi položio zaključni ispit. Prema Pravilniku o ocjenjivanju formira se konačna ocjena na sljedeći način: 7

8 Ocjenjivanje izvanrednih studenata na ispitu: Pohađanje nastave nije obavezno za izvanredne studente. Student koji nije položio oba kolokvija pristupa pismenom dijelu ispita tijekom redovitih i izvanrednih ispitnih rokova. Ukoliko student položi pismeni može pristupiti i usmenom dijelu ispita. Za studenta koji se neopravdano ne pojavi na usmenom dijelu ispita niti se ispriča osobno, telefonski ili om smatrat će se da je usmeni ispit pao. Prema Pravilniku o ocjenjivanju na Veleučilištu u Požegi konačna ocjena na ispitu formira se na sljedeći način: Obvezna literatura (OL u kalendaru nastave) Dopunska literatura (DL u kalendaru nastave) Red.br. Naziv 1. Duraković, S., Redžepović, S.: Uvod u opću mikrobiologiju. Knjiga prva. Kugler, Zagreb, Duraković, S: Primjenjena mikrobiologija. Prehrambeno tehnološki inženjering, Zagreb, Duraković, S: Opća mikrobiologija. Prehrambeno tehnološki inženjering. Zagreb, Red.br. 1. Duraković, S., Duraković, L.: Mikrobiologija namirnica osnove i dostignuća. Knjiga prva. Kugler. Zagreb, Članci i separati iz raznih znanstvenih i stručnih časopisa. Naziv 3. S. Duraković, L. Duraković: Mikologija u biotehnologiji. Kugler, Zagreb, DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU Studentima su predavanja i vježbe obvezni jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Da bi dobili potpis studenti moraju obavezno prisustvovati na minimalno 70% predavanja i 80%vježbi. Redoviti studenti kojim je utvrđen invaliditet od 60% i više nisu dužni pohađati nastavu za redovite studente nego pohađaju nastavu za izvanredne studente na temelju rješenja dekana, a 3.1. Pohađanje nastave sukladno objavljenom rasporedu. Studenti su dužni na vježbe nositi kutu, bilježnicu i drvene bojice. Studenti koji kasne na predavanje mogu ući u učionicu ukoliko kasne manje od 15 minuta. Studenti koji učestalo ometaju nastavu mogu biti udaljeni sa predavanja te im se bilježi odsutnost za dotično predavanje. Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom tijekom termina konzultacija, nakon svakog predavanja, na ispitnom roku ili om 3.2. Kontaktiranje s nastavnikom na koji će biti odgovoreno najkasnije za 48 sati (osim u vrijeme vikenda ili godišnjeg odmora) Informiranje o kolegiju Obveza svakog studenta je redovito se informirati o odvijanju nastave i zadacima koji su zadani na nastavi. Poželjno je o tijeku 8

9 3.4. Pisani radovi 3.5. Ostalo (dodati po potrebi) Požega, g. nastave i obradi nastavnog gradiva pitati studente ili nastavnika. Sve obavijesti o održavanju ili eventualnoj odgodi predavanja bit će objavljene na web stranici Veleučilišta minimalno 24 sata ranije. Materijali i informacije o kolegiju dostupne su na web stranici Veleučilišta. Važno je redovito pratiti obavijesti na web stranicama i oglasnoj ploči. Požega, g. Izradio/la: Helena Marčetić, dipl.ing.preh.teh. Potpis Odobrio/la: Ime i prezime Potpis 9