BROJ 240 GODINA VI 15. SVIBNJA BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA

BROJ 240 GODINA VI 15. SVIBNJA 2009. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00 / DKK 15,50 / GBP 1,30 RAZGOVOR PUKOVNIK SØREN KNUDSEN VOJNI IZASLANIK KRALJEVINE DANSKE GOMBR BOJNA PROTUZRAČNE OBRANE Konferencija za medije u MORH-u REALIZACIJA PROJEKATA OPREMANJA I MODERNIZACIJE NIJE UPITNA SNAJPERI TIGROVI Glavni tajnik NATO-a u Hrvatskoj HRVATSKI VOJNIK HRVATSKA DANAS IZVOZI SIGURNOST GLOBALNA FINANCIJSKA KRIZA VOJNA TEHNIKA / MORH / OSRH / MAGAZIN

2 NOVOSTI IZ SVIJETA Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ SINGAPUR ŠIRENJE NA MEĐUNARODNE VODE Američki analitičar iz konzultantske tvrtke AMI International, Bob Nugent, uoči mornaričkog izložbenog sajma IMDEX Asia 2009, procijenio je da će azijske zemlje u sljedećih pet godina potrošiti oko 60 milijardi dolara na ojačavanje ratne mornarice. Ta svota nadmašuje onu koju će potrošiti sve pripadnice NA- TO-a zajedno, isključivši SAD, jer SAD ostaje najveći svjetski ulagač. Zemlje koje predvode Kina, Japan i Južna Koreja najradije kupuju i ulažu u podmornice, fregate i desantne brodove. Azijske mornarice idu dalje od patroliranja u svojim teritorijalnim vodama i šire operacije na međunarodne, zaključio je Nugent u Singapuru, koji je bio domaćin IMDEX-a od 12. do 14. svibnja. DENVER IZRAŽAVANJE TETOVAŽAMA Na web-stranicama američkog ministarstva obrane objavljena je priča o vojnom bolničaru inicijala K.C., koji svoja vojnička i životna iskustva očituje preko tetovaža. Dosad je dvaput bio u Iraku, a trenutačno se sprema u Afganistan. Na rukama je dosad istetovirao svašta, od oznaka postrojbi u kojima je radio, preko lica koja simboliziraju pacijente, suborce i prijatelje koje je izgubio, pa sve do počasti precima koji su također bili američki vojnici. Na tetovaže je već potrošio prilično novca, za neke platio i po nekoliko stotina dolara. Uoči polaska u Afganistan, dočasnik K.C. želi samo jedno: da više ne mora tetovirati ničija lica na rukama, jer to bi značilo da je opet nekoga izgubio... BREMERTON MIROVINA ZA NAJSTARIJEGA Nakon više od 48 godina službe, američka ratna mornarica je 12. svibnja u brodogradilištu u Bremertonu, u državi Washington, službeno povukla iz uporabe nosač zrakoplova USS Kitty Hawk, najstariji američki ratni brod u aktivnoj službi. Tijekom dugih godina na njegovoj se palubi izmijenilo oko 100 tisuća mornara i pilota, a zabilježeno je čak 407 507 slijetanja. Ime Kitty Hawk ta je morska grdosija dobila po gradiću u Sjevernoj Karolini u kojemu su 1903. braća Wright izvela svoj prvi let. MOSKVA Rusija je 9. svibnja proslavila 64. godišnjicu pobjede u II. svjetskom ratu, i to drugim velikim vojničkim mimohodom od raspada SSSR-a. Poprište je, dakako, bio moskovski Crveni trg. Pred mnogobrojno gledateljstvo izišlo je 9000 RUSKA PROSLAVA US Navy ruskih vojnika s pripadajućim vrstama naoružanja, od pištolja do zrakoplova, a osobitu pozornost privukao je novi raketni sustav S-400. Najviše pozornosti privukao je govor ruskog predsjednika i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Dmitrija Medvedeva, popraćen gromoglasnim hura, u kojem je naglašeno da će svaka agresija protiv naših građana biti dočekana odgovarajućim otporom, i budućnost Rusije će biti mirna, uspješna i sretna. US DoD BRUXELLES PRVI MORNAR NA MJESTU SAVEZNIČKOG ZAPOVJEDNIKA Novi vrhovni vojni zapovjednik NA- TO-ovih Savezničkih snaga i istodobno prvi časnik američkog Zapovjedništva za Europu jest admiral James G. Stavridis, koji zamjenjuje generala Bantza J. Craddocka. Na funkcije su ga imenovali NATO-ov Odbor za obrambeno planiranje i predsjednik SAD-a Barack Obama. Stavridis je prvi mornar na toj poziciji. U 55 godina dužnost je obavljalo 12 generala kopnene vojske, dvojica pripadnika zrakoplovstva i jedan marinac. Zanimljivo je da je krajem 2006. Stavridis također zamijenio Craddocka, tada na mjestu zapovjednika američkoga Južnog zapovjedništva.

sadržaj Realizacija projekata opremanja i modernizacije nije upitna Do kraja 2009. proizvođači će isporučiti 8400 kompleta nove prikrivne zelene borbene odore u digitalnom tisku i 1000 kompleta tzv. pustinjske odore. Ugovorena je i isporuka 3800 kompleta sportske opreme. Do kraja godine Oružane snage RH trebale bi biti opremljene i s prvih tisuću primjeraka hrvatske puške 7 Zasad pripadnici Bojne pojedinačno sudjeluju u misiji ISAF, a u 2010. godini u misiju UNDOF na Golanskoj visoravni trebali bi poslati jedan vod. Pripreme i obuka za to već se provodi BOJNA PROTUZRAČNE OBRANE 12 RAZGOVOR Pukovnik Søren Knudsen vojni izaslanik Kraljevine Danske 4 Danska podupire Hrvatsku za ulazak u euroatlantske strukture Danska nastavlja davati jaku potporu ambicijama Hrvatske za ulazak u euroatlantske strukture. Zapravo, danski ministar obrane Søren Gade imenovao me je prvim danskim vojnim izaslanikom u Hrvatskoj, radi olakšanja vojnog dijela te potpore, rekao je pukovnik Knudsen, zaključivši: Zato sam vrlo sretan što je Hrvatska ušla tamo kamo i pripada - u NATO, a uskoro, nadamo se, i u Europsku uniju Naslovnicu snimio Davor KIRIN MORH I OSRH VOJNA TEHNIKA MAGAZIN 6 GLAVNI TAJNIK NATO-a U HRVATSKOJ Hrvatska danas izvozi sigurnost 8 VOJARNA PLESO Francuska iskustva u opskrbi gorivom 9 VJEŽBA U SIMULACIJSKOM SREDIŠTU CAX 09 10 RAZGOVOR - MICHAEL D. MIGGINS Strateški doprinos dosizanju sigurnosnih ciljeva Saveza 14 PREDSTAVLJAMO Bonton iz vojničke prakse 15 NOVOSTI IZ OSRH-a Prijam Republike Hrvatske u CHENS 16 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE 20 FINANCIJSKA KRIZA Globalna financijska kriza (I. dio) 23 ZRAKOPLOVSTVO Razvoj bespilotnih i besposadnih letjelica 24 MORNARICA Bespilotne iznad mora (I. dio) 25 VOJNA POVIJEST Laki tenk Panzerkampfwagen I 26 PODLISTAK Pakistan 1958. 28 DOMOVINSKI RAT Iz JNA o događajima u Borovu Selu - 2. svibnja 1991. (II. dio) 29 DUHOVNOST Kao loza i trs 31 IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA Za Hrvatsku kao Tigar

4 RAZGOVOR - PUKOVNIK SØREN KNUDSEN Marija ALVIR, snimio Davor KIRIN Danska nastavlja davati jaku potporu ambicijama Hrvatske za ulazak u euroatlantske strukture. Zapravo, danski ministar obrane Søren Gade imenovao me je prvim danskim vojnim izaslanikom u Hrvatskoj, radi olakšanja vojnog dijela te potpore, rekao je pukovnik Knudsen, zaključivši: Zato sam vrlo sretan što je Hrvatska ušla tamo kamo i pripada - u NATO, a uskoro, nadamo se, i u Europsku uniju Pukovnik Søren Knudsen, vojni izaslanik Kraljevine Danske Danska podupire Hrvatsku za ula Otkako je Hrvatska postala punopravnom članicom Sjevernoatlantskog saveza, veza s ostalim zemljama članicama NATO-a dodatno je ojačana, a među njima je i Danska. Zemlja približno slične veličine našoj dodatnu je pozornost privukla kad je za novog glavnog tajnika Saveza izabran danski premijer Anders Fogh Rasmussen, koji tu dužnost preuzi- ma u kolovozu ove godine. A kako našu zemlju vidi jedan od najviših dužnosnika Veleposlanstva Kraljevine Danske u Hrvatskoj, saznali smo u razgovoru s vojnim izaslanikom, pukovnikom Sørenom Knudsenom. U Hrvatskoj ste oko dvije godine, dakle polovicu vašeg mandata. Koji su vaši dojmovi o radu i boravku u našoj zemlji? Danska nastavlja davati jaku potporu ambicijama Hrvatske za ulazak u euroatlantske strukture. Zapravo, danski ministar obrane Søren Gade imenovao me je prvim danskim vojnim izaslanikom u Hrvatskoj, radi olakšanja vojnog dijela te potpore. Zato sam vrlo sretan što je Hrvatska ušla tamo kamo i pripada - u NATO, a uskoro, nadamo se, i u Europsku

uniju. Želio bih iskoristiti ovu prigodu i zahvaliti se svojim kolegama iz OSRH-a, kao i svima onima koje sam upoznao tijekom svog boravka i rada u Hrvatskoj. Za mene je ovaj posao važno iskustvo i svi znaju da uživam biti ovdje. Osim za Hrvatsku, kao vojni izaslanik zaduženi ste i za Srbiju. Kako usklađujete te dvije dužnosti? Kad sam bio poslan u Hrvatsku, ministar obrane povjerio mi je jednu specifičnu, težišnu zadaću - raditi za mir i stabilnost u jugoistočnoj europskoj regiji kao cjelini i otad sam akreditiran i u Beogradu. Ne trebam posebno isticati da je regionalni napredak treći glavni prioritet vanjskopolitičke strategije Hrvatske. Trudim se pridonijeti euroatlantskom napretku u Srbiji, unaprijediti nastojanja i inicijative u cijeloj regiji i moje zadaće su usklađene. Modernom tehnologijom uspio sam smanjiti nešto birokracije i time dobio mnogo vremena. Moj ured je između ostaloga i u mojoj naprtnjači i svoje dužnosti obavljam na različitim mjestima. Bili ste i u Bosni i Hercegovini. Možete li se osvrnuti na to razdoblje te usporediti iskustva što ste ih stekli tijekom obnašanja dužnosti na različitim područjima ove regije? Bosna i Hercegovina ima vrlo specifične probleme. U reformi obrane je mnogo napravljeno, no ona sama ne može postići učinak. Ključ za stvarni napredak i euroatlantske integracije su, više nego bilo što Jedan ste od promotora Nordijskog sporazuma o koordinaciji za vojnu potporu miru (NORDCAPS) na području Jugoistočne Europe i inicijator implementacije tog koncepta u našoj regiji. Možete li pojasniti o čemu je riječ? Nordijske zemlje su odabrale različite putove za njihovu sigurnosnu politiku, ali također traže načine kako da se sporazumiju i podijele odgovornosti te ekspertizu i resurse, kako financijske tako i ljudske. Stoga NORDCAPS ne podrazumijeva stalne snage ili stalne zapovjedne strukture. To je prije svega regionalna, prekogranična suradnja u sklopu vojne potpore mirovnim operacijama kroz zajedničku obuku, izobrazbu i razvoj sposobnosti u tu svrhu. Razvoj sposobnosti u područjima što su povezana s reformama sigurnosnog sektora uvijek je bio prioritet u nastojanjima kojima se želi pomoći i drugim, nenordijskim zemljama. Nordijske zemlje su se specijalizirale za određena područja: primjerice, Danska nudi tečajeve za vojnu policiju i civilnovojnu koordinaciju, Norveška logističke tečajeve, Švedska tečajeve za stožerne časnike, a Finska za vojne promatrače. Nije iznenađujuće da nordijski ministri obrane zajednički vode NORDCAPS te zajedno s podacima dobivenim od ravnatelja nordijske obrambene politike izdaju smjernice različitim vojnim grupacijama za koordinaciju na nižim razinama. Prema Memorandumu o razumijevanju, Element planiranja (PLE) čini osoblje iz zemalja koje sudjeluju i jedino je stalno tijelo NORDCAPS-a. PLE osigurava stožerne funkcije i druge resurse za planiranje, koordinaciju i svakodnevna pitanja. Nekoliko nedavno održanih sastanaka prostora za njezino proširenja i što bi se evenutalno moglo poboljšati? Nedavno je ministar obrane Branko Vukelić izjavio za Hrvatski vojnik da će hrvatska obrana, između ostaloga, morati definirati poslovne procese prema standardima NATO-a, finalizirati reforme, biti otvorena i transparentna za javnost, te također nastaviti sudjelovati u zahtjevnim međunarodnim misijama. Ulažemo napore da bilateralna vojna suradnja ispuni te ciljeve. Zajednički plan za 2009. godinu sadrži više od dvadeset aktivnosti u sklopu logističke, zrakoplovne i mornaričke suradnje te upravljanja osobljem i odnosa s javnošću. Što se tiče naše buduće suradnje, prilično sam siguran da će se već za nekoliko godina unutar NATO-a uspostaviti izmijenjena, sveobuhvatnija suradnja. Ona će također biti proizvod aktivnosti zapovjedništava NATO-a i operativnog osoblja u našim zemljama. Sudjelovali ste kao predavač na tečaju u Obučnom središtu za međunarodne vojne operacije Hrvatske kopnene vojske. Vaši dojmovi? Saveznici NATO-a iznimno cijene doprinos Hrvatske, ne samo Savezu, nego i Europskoj uniji, kao i misijama UN-a, od kojih su neke u vrlo nepovoljnim uvjetima. Sudjelovanje u različitim misijama, uz stalno razvijanje i unapređenje obuke, traži modernu instituciju za obuku poput hrvatskog 5 zak u euroatlantske strukture drugo, reforma i transformacija ne samo ukupne centralne uprave, nego i svih državnih službi. Hrvatska i Danska dobro surađuju kao zemlje članice Obučnog središta za potporu mirovnim operacijama u Sarajevu te time aktivno podupiru ovo važno regionalno nastojanje. Kako ocjenjujete obrambenu i vojnu suradnju Danske i Hrvatske, ima li među zemljama Jugoistočne Europe daje mi optimizam da mogu i hoće nastaviti razvijati vlastiti model za prekograničnu suradnju u regiji. Očekujem da će biti sastavljen Memorandum o razumijevanju, koji će poslije potpisati zemlje regije. Taj Memorandum traži otvorenost i specijalizaciju, dobro koordinirane i provedene aktivnosti, te je potreban malen, ali stalan i učinkovit element planiranja. Obučnog središta za MVO. Stekao sam dojam da Središte dobro i profesionalno priprema ne samo vojnike, nego i predstavnike drugih ministarstava i institucija za međunarodne operacije. Taj sveobuhvatan pristup ključ je uspjeha, posebice u misiji ISAF, a i u Središtu su svjesni izazova te u skladu s njima i postupaju.

6 GLAVNI TAJNIK NATO-a U HRVATSKOJ Marija ALVIR, snimio Davor KIRIN Prošli smo dug i zavojit put zajedno, Hrvatska i NATO, ali i vi i ja, premijeru, rekao je Scheffer, izražavajući zadovoljstvo uspjehom koji je naša zemlja ostvarila na tom putu, te dodao: Vidio sam vaše ponosne vojnike, muškarce i žene, u Afganistanu i na Kosovu, i smatram da Hrvatska kao proaktivna članica NATO-a danas izvozi sigurnost Hrvatska danas izvozi sigurnost Svojim odlučnim vodstvom, svojom otvorenošću za suradnju i svojim snažnim zauzimanjem za proširenje Sjevernoatlantskog saveza na one demokracije koje ispunjavaju sve potrebne uvjete, Jaap de Hoop Scheffer je značajno pridonio ispunjavanju hrvatskog strateškog cilja, punopravnog članstva u NATO-u, rekao je predsjednik Vlade Ivo Sanader na ceremoniji uručivanja Velereda kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom glavnom tajniku NATO-a prilikom njegova nedavna posjeta Hrvatskoj. Jedno od najviših odličja koje hrvatska država dodjeljuje čelnicima međunarodnih organizacija koji su svojim iznimnim zauzimanjem pridonijeli međunarodnom ugledu i položaju Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade i odlukom Predsjednika Republike, Schefferu je uručio premijer Sanader. Ceremoniji održanoj 7. svibnja u zgradi Vlade među ostalima su nazočili potpredsjednice Vlade Jadranka Kosor i Đurđa Adlešič, ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova Branko Vukelić, Tomislav Karamarko i Gordan Jandroković, šef Misije RH pri NATO-u Igor Pokaz te zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH-a general-pukovnik Slavko Barić. Hrvatska zasluženo u NATO-u Na svečanosti koja je uslijedila hrvatski je premijer podsjetio na dug i težak put koji je naša zemlja prošla od osamostaljenja do ostvarenja strateškog cilja, punopravnog članstva u NATO-u, zaključivši da je to uspjeh kojem su težili mnogi hrvatski naraštaji. Ulaskom u NATO, Hrvatska se doista pridružila toj zajednici zapadnih demokracija. Hrvatska se vratila u krug zemalja kojemu je oduvijek pripadala, rekao je Sanader. I ovom prigodom podsjetio je na uspješnu transformaciju Hrvatske od primateljice međunarodne pomoći do aktivne sudionice u promicanju svjetskog mira i sigurnosti, rekavši: Zajedno s ostalim zapadnim demokracijama, danas Hrvatska pridonosi stabilizaciji i razvoju Afganistana, ali i drugih kriznih žarišta u svijetu gdje hrvatski vojnici, redarstvenici i diplomati, pod zastavom NATO-a, UN-a ili EU-a, stvaraju uvjete za bolju budućnost, za svijet tolerancije, suradnje i napretka. Kao članica NATO-a, te vrijednosti Hrvatska na poseban način promiče u susjednoj regiji te podupire sve zemlje jugoistoka Europe u ostvarivanju njihove euroatlantske perspektive. Ističući potporu koju je Scheffer pružao Hrvatskoj na tom putu, kao i njegov doprinos u ostvarenju jednog od najvažnijih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva, zahvalio mu je uime hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana, izrazivši pritom uvjerenje da će surađivati i na izgradnji zajedničke europske budućnosti. Nakon što je primio visoko hrvatsko odličje, riječi zahvale uputio je i glavni tajnik NATO-a, poručivši da je to velika čast za NATO i sve članice Saveza, kao i za njega osobno. Prošli smo dug i zavojit put zajedno, Hrvatska i NATO, ali i vi i ja, premijeru, rekao je Scheffer, izražavajući zadovoljstvo uspjehom koji je naša zemlja ostvarila na tom putu, te dodao: Vidio sam vaše ponosne vojnike, muškarce i žene, u Afganistanu i na Kosovu, i smatram da Hrvatska kao proaktivna članica NATO-a danas izvozi sigurnost. Istaknuvši da je euroatlantska integracija jedina perspektiva za dugoročnu održivost mira i sigurnosti na ovom području, izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska zasluženo primljena u NATO te je ujedno iskazao potporu hrvatskim nastojanjima za članstvom i u Europskoj uniji.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE U MORH-u Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT Do kraja 2009. proizvođači će isporučiti 8400 kompleta nove prikrivne zelene borbene odore u digitalnom tisku i 1000 kompleta tzv. pustinjske odore. Ugovorena je i isporuka 3800 kompleta sportske opreme. Do kraja godine Oružane snage RH trebale bi biti opremljene i s prvih tisuću primjeraka hrvatske puške Realizacija projekata opremanja i modernizacije nije upitna Unatoč smanjenju proračuna, MORH i OSRH uspjeli su održati i razvijati sve glavne strateške projekte, osnovna je poruka ministra obrane RH Branka Vukelića, koju je uputio predstavnicima medija na konferenciji održanoj 12. svibnja u MORH-u. Glavna tema konferencije bili su projekti opremanja i modernizacije OSRH, koji se provode u duhu rebalansa proračuna, smanjenog u sektoru obrane za oko 579 milijuna kuna. Ukratko, neki projekti sada imaju dulju dinamiku i drukčije tijekove realizacije, no ona nije upitna. Osim ministra obrane, uime MORH-a i OSRH-a konferenciji su nazočili državni tajnik Mate Raboteg, načelnik GSO- SRH-a general zbora Josip Lucić, ravnatelj Uprave za materijalne resurse MORH-a Darko Polanec, ravnatelj Uprave za financije i proračun Ivan Brković, načelnik Službe za razvoj, opremanje i modernizaciju brigadni general Milan Knežević, načelnik Uprave za logistiku GSOSRH general-bojnik Josip Stojković i načelnik Uprave za planiranje brigadni general Dragutin Repinc. Prvi projekt koji je bio u žarištu pozornosti na konferenciji jest nabava borbeno-oklopnih vozila. Taj projekt i ovogodišnja isporuka vozila odvijat će se po planu. Najviše se govorilo o projektu razvoja i nabave jurišne puške VHS, koju zajednički razvijaju tvrtka HS produkt i MORH. Prema riječima ravnatelja Polaneca, ispitivanjem puške u ekstremnim uvjetima završena je prva faza projekta. Nakon sklapanja Okvirnog sporazuma između MORH-a i tvrtke HS produkt uslijedit će druga faza, pokretanje proizvodnje jurišne puške za potrebe opremanja OSRH-a. Do kraja ove godine Oružane snage RH trebale bi biti opremljene s prvih tisuću primjeraka hrvatske puške. General-bojnik Stojković imao je dvije prezentacije: Prva je Opremanje vojnika u 2009. godini. Riječ je o borbenim odorama i sportskim kompletima. Do kraja 2009. proizvođači će isporučiti 8400 kompleta nove prikrivne zelene borbene odore u digitalnom tisku i 1000 kompleta tzv. pustinjske odore. Svojevrsnu premijeru nove će zelene odore imati na svečanosti povodom Dana OSRH. Ugovorena je i isporuka 3800 kompleta sportske opreme. Druga je prezentacija imala naslov Projektiranja, izgradnja i rekonstrukcije u 2009. godini - kapitalni projekti. Najbitniji radovi obavit će se u vojarni Pukovnik Predrag Matanović u Petrinji, gdje će, kao dio projekta Vojarna za 21. stoljeće, do kraja 2009. biti sagrađen moderni smještajni objekt za vojnike i niže dočasnike. Izrađeno je i arhitektonsko-urbanističko rješenje te vojarne, a prikazana je i računalna 3D-prezentacija. Ministar Vukelić je nakon prezentacija rekao da su navedeni strateški projekti ponajprije usmjereni prema hrvatskom vojniku, njegovoj opremljenosti, obučenosti te radnim i životnim uvjetima. U MORH-u smo zadovoljni svime što smo rebalansom proračuna uspjeli napraviti, zaključio je ministar. 7

8 VOJARNA PLESO Napisao i snimio Toma VLAŠIĆ Francuska iskustva u opskrbi gorivom Hrvatska se, da bi što bolje svladala logističku potporu u zahtjevnim međunarodnim misijama, služi i stranim iskustvima. Ovaj put je riječ o razmjeni iskustava s francuskim stručnjakom za opskrbu gorivom U vojarni Pleso je 7. i 8. svibnja održan radni sastanak na temu Francuska POL potpora u ekspedicijskim operacijama. Sastanak je organiziralo Zapovjedništvo za potporu (ZzP), a provela Bojna za opću logističku potporu (BoLP). Gost koji je podijelio svoje iskustvo s područja osiguranja goriva (kratica na engleskom je POL - Petrolium-Oil-Lubricants, odnosno gorivo, ulje i mazivo) bio je pukovnik Jean Nicolas Noviant iz Uprave za opskrbu gorivom francuske vojske. U francuskom je izaslanstvu bio i francuski vojni izaslanik u RH pukovnik Olivier Rouanet. Domaćin radnog sastanka je bio pukovnik Zvonko Jurasović, zamjenik zapovjednika Bojne za opću logističku potporu. Sastanku su, osim pripadnika ZzP-a, nazočili i predstavnici grana te uprava J4 i M3. Inače, Uprava za opskrbu gorivom francuske vojske nosi oznaku SAE (Service des essences des Armee). Riječ je o organizaciji zaduženoj za nabavu, skladištenje, nadzor, dostavu i raspodjelu svih vrsta goriva, ulja Pukovnik Jean Nicolas Noviant Na naše pitanje kako bi OSRH trebao iskoristiti bogata francuska iskustva u opskrbi gorivom snaga u mirovnim misijama, pukovnik Noviant je odgovorio: Mislim da se sustav opskrbe gorivom OSRH može usmjeriti na određene sposobnosti, npr. usredotočiti se na manje skladište za opskrbu specijaliziranih snaga, recimo helikoptera. Ostvariti, za početak, jednostavniju sposobnost, specijaliziranu, a ne odmah razvijati punu sposobnost, čini mi se učinkovitim pristupom i maziva za potrebe francuske vojske. Ta francuska sposobnost je prepoznata i vrlo tražena u međunarodnim misijama diljem svijeta, tako da organiziraju opskrbu gorivom u misijama na Kosovu, u Libanonu, Obali Bjelokosti Pojašnjavajući ulogu i ustroj francuske Uprave za opskrbu gorivom pukovnik Noviant ukratko je prikazao povijest razvoja opskrbe gorivom. Pojašnjavajući francuski primjer, možemo pojasniti opću povijest međuovisnosti moderne vojske i goriva jer su uvjeti slični bez obzira na zemlju. Sve do I. svjetskog rata vojske, i to one najmodernije, gotovo da i nisu trošile tekuća goriva. I to zato što nije ni bilo potrošača, temeljni moderni energent bio je ugljen važan za pokretanje željeznice i brodova. No, pojava aviona, tenka i kamiona sve je to iz temelja preokrenulo. Uskoro je najtraženija roba postala nafta i njezini derivati. Korijeni francuske službe sežu u I. svjetski rat, a iskustvo koje je tijekom godina akumulirano rezultiralo je ustrojem službe SEA. Spomenimo kako je riječ o organizaciji s oko 2000 zaposlenika, od toga su oko 23 vojne osobe, a ostatak su civilni zaposlenici. Važnost kvalitetne i pravodobne opskrbe snaga gorivom pukovnik Noviant je slikovito opisao usporedivši gorivo s hranom. Ako goriva ima, nitko to ne smatra nečim osobitim već samorazumljivim. Ako nastupe problemi u opskrbi, odmah zvone telefoni, a ako ga nema, nastupa katastrofa. Hrvatski sudionici sastanka su iskoristili prigodu saznati od pukovnika Novianta o svim tajnama uspješnog ustrojavanja sustava te svladavanja brojnih problema koji se na terenu javljaju. Upoznali su ga i s hrvatskim iskustvima, koja će tijekom vremena rasti, zahvaljujući i ovakvim sastancima stručnjaka.

VJEŽBA U SIMULACIJSKOM SREDIŠTU Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT 9 CAX 09 Glavni cilj bio je ospobljavanje polaznika škola za sudjelovanje u pripremi i provedbi operacija strategijske, operativne i taktičke razine na nacionalnoj i međunarodnoj razini, na zapovjednim i stožernim dužnostima uz primjenu Savezničke združene doktrine... Na Hrvatskom vojnom učilištu približava se završetak još jednog ciklusa izobrazbe na raznim razinama vojnog školovanja. Već tradicionalno, osim završnim ispitima, to je razdoblje obilježeno i računalno poduprtom vježbom CAX, koja se održava u Simulacijskom središtu. Vježba je dio nastavnog plana i programa HVU-a Petar Zrinski, u skladu s NATO-ovim smjernicama. U vježbi CAX 09 ove su godine, od 4. do 8. svibnja, sudjelovali nastavnici i polaznici Ratne škole, Zapovjedno-stožerne škole, Napredne časničke škole, Visoke dočasničke škole te drugi djelatnici Učilišta i Simulacijskog središta. Glavni cilj bio je ospobljavanje polaznika škola za sudjelovanje u pripremi i provedbi operacija strategijske, operativne i taktičke razine na nacionalnoj i međunarodnoj razini, na zapovjednim i stožernim dužnostima uz primjenu Savezničke združene doktrine AJP 01 (C). Prema riječima upravitelja vježbe i ravnatelja HVU-a, general-bojnika Mirka Šundova, praktičnim i timskim radom sistematizirala su se i usavršavala stečena znanja iz procesa donošenja odluke u skladu sa smjernicama za operativno planiranje Savezničkog zapovjedništva za operacije. Sudionici vježbe su uvježbavali i djelovanje u sastavu združenih vojnih komisija i djelovanje prema pravilima NATO postupanja, a velika pozornost je posvećena i aktivnostima vezanim uz odnose s javnošću i civilno-vojne odnose. Dakle, po svim tim karakteristikama vidljivo je da je vježba u potpunosti protekla u skladu s NATO standardima, što je za zemlju članicu i potpuno logično. Naravno, sudionici vježbe nisu u punom smislu riječi trebali funkcionirati kao operativna postrojba, nego je težište bilo na standardima i postupcima. Kao što je i uobičajeno za CAX vježbe, ona je tekla u skladu sa zamišljenim scenarijem, koji se odnosio na izmišljenu državu Stoneland u kojoj NATO provodi operaciju odgovora na krizu pod mandatom UN-a. U Simulacijskom središtu je za ovu priliku rabljen simulacijski model Janus. Vježbom je zapovijedao brigadni general Slaven Zdilar. Pretposljednji dan vježbe, 7. svibnja, bio je i Dan uvaženih gostiju. Središte je posjetilo više visokopozicioniranih djelatnika MORH-a i OSRH-a, a između ostalih zamjenik načelnika GS OSRH za operacije kontraadmiral Zdenko Simičić, te generali Drago Matanović, Mato Ostović i Zdravko Jakop. Predstavljajući vježbu na prigodnoj prezentaciji, njezin upravitelj general-bojnik Šundov je osobito istaknuo zalaganje, trud i motivaciju svih njezinih sudionika, a spomenuo je i značajan doprinos stranih polaznika izobrazbi na HVU. Detaljniji uvid u vježbu dao je direktor CAX-a 09 brigadir Mirko Čolić. Uime Glavnog stožera, kontraadmiral Simičić je tijekom svog obraćanja istaknuo važnost ovakve vježbe, ali i obuke općenito. Naime, s ulaskom u NATO naši saveznici i dalje cijene naš doprinos u mirovnim operacijama, ali obuka je u NATO-u još važnija. To je Hrvatsko vojno učilište davno prepoznalo, rekao je Simičić. Posjet visokih gostiju završio je obilaskom Središta i pobližim upoznavanjem s odvijanjem i poprištem računalno poduprte vježbe.

10 RAZGOVOR - MICHAEL D. MIGGINS Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT Pristup Savezu znači da ste prihvatili odgovornosti kolektivne obrane i načela jedan za sve, svi za jednoga. Primjerice, pri nadzoru naoružanja potrebno je koordinirati svoje aktivnosti s aktivnostima ostalih članica. Nadzor naoružanja tradicionalni je strateški doprinos dosizanju sigurnosnih ciljeva Saveza, vrlo bitan dio ukupne sigurnosne slike... Michael D. Miggins, čelnik Odsjeka za koordinaciju nadzora naoružanja (ACCS) i predsjedavajući NATO-ova Odbora za koordinaciju verifikacijskih aktivnosti (VCC) Strateški doprinos dosizanju SIGURNOSNIH CILJEVA SAVEZA Michael D. Miggins vjerojatno se može opisati kao vodeći NATO-ov stručnjak za nadzor naoružanja. Iskustvo toga bivšeg brigadira OS SAD vrlo je bogato, a NATO-u ga daje već četrnaest godina. Posljednjih deset godina na čelu je Odsjeka za koordinaciju nadzora naoružanja (ACCS), a obavlja i funkciju predsjedavajućeg NATO-ova Odbora za koordinaciju verifikacijskih aktivnosti (VCC), tijela u kojemu djeluju predstavnici svih zemalja članica. Te dvije cjeline bitne su za jedinstvenu NATO-ovu politiku nadzora naoružanja. Prošloga tjedna Michael D. Miggins boravio je u Hrvatskoj, a nakon posjeta Službi za nadzor naoružanja (Verifikacijsko središte), dao je intervju za Hrvatski vojnik. Možete li opisati NATO-ovu politiku nadzora naoružanja u nekoliko rečenica? Svakako. Mislim da je najbolje obratiti pozornost na paragraf 55 Deklaracije s NATO-ova samita u Strasbourgu i Kehlu. Razgovarali smo o NATO-ovu profiliranju na području nadzora naoružanja i dobili izravne sugestije od državnih čelnika da nastavimo s tim procesima. Nadzor naoružanja tradicionalni je strateški doprinos dosizanju sigurnosnih ciljeva Saveza, vrlo bitan dio ukupne sigurnosne slike. Mislim da će na tom području doći do još intenzivnijih aktivnosti. Kao čelnik Odsjeka za koordinaciju nadzora naoružanja, povezujete vojne i političke strukture i različite države unutar Saveza. Kakav je to posao?

Ne bih rekao da je težak, prije složen. Obavljamo ga od 1991. i s vremenom smo razvili procedure te došli do određenih odluka, koje nam pomažu da koordiniramo predmete i idemo naprijed. Tome se više ne moramo vraćati. No, kad dolazi do usklađivanja različitih nacionalnih inspekcijskih planova i drugih aktivnosti u nadzoru naoružanja, to uvijek zahtijeva pregovore. Po Washingtonskom ugovoru, članice su obvezne konzultirati se i postići dogovor. Tijekom 60 godina NATO-a, bez obzira na to je li riječ o Odboru za koordinaciju verifikacijskih aktivnosti (VCC), Sjevernoatlantskom vijeću ili bilo kojem drugom tijelu, uvijek smo uspijevali postići konsenzus. Dakle, rad VCC-a ponekad je težak ili kompleksan, ali na kraju uvijek smo uspijevali pomiriti različite rasporede i koordinirati inspekcijske planove. Hrvatska je nova članica NATO-a. Znači li to i nove obveze u kontroli naoružanja? Kad ste već postavili to pitanje, iskoristit ću priliku čestitati Hrvatskoj na njezinu potpisivanju Washingtonskog ugovora i punopravnom članstvu u NATO-u. Veselimo se što će naša otprije izvrsna suradnja otići još dalje. Mislim da je odgovor na vaše pitanje da, iako neke stvari ostaju iste. Pristup Savezu znači da ste prihvatili odgovornosti kolektivne obrane i načela jedan za sve, svi za jednoga. Primjerice, pri nadzoru naoružanja potrebno je koordinirati svoje aktivnosti s aktivnostima ostalih članica. Prvi službeni kontakt ACCS-a i hrvatske Službe za nadzor naoružanja dogodio se prije hrvatskog članstva, potkraj prošle godine u Bruxellesu. Što je tada inicirano? Ono što u posljednjih deset godina pokušavamo sa svim novim članicama jest pomoći im da razumiju svoje obveze u Savezu te da u svezi s tim poduzmu potrebne korake. O Vaše iskustvo neće samo dobro doći za intenziviranje naših aktivnosti nego i za druga, još složenija pitanja. Sigurno je da ćemo često pozivati hrvatsko Verifikacijsko središte. Razina stručnosti onih koji se bave nadzorom naoružanja mora biti vrlo visoka tome smo i tada razgovarali. Dopustite da vam kažem nešto o međunarodnom osoblju u NATO-u: mi nismo stožerno osoblje Saveza nego nešto što bih nazvao osobljem za usluge. Pokušavamo pomoći članicama da postignu konsenzus. Na to ih ne možemo prisiliti, odluka je na njima. Mi radimo za različite države, a sada i za Hrvatsku. To je i objašnjenje našeg odnosa sa zemljama članicama, što se ogleda ponajprije u radu VCC-a. Može li Hrvatska svojim posebnim iskustvom u nadzoru naoružanja pomoći Savezu? Apsolutno! I radosni smo zbog toga. Kao što sam rekao, u deklaraciji s posljednjeg samita vidi se da nas sljedećih godina čekaju mnoge nove i intenzivne aktivnosti. Potražit ćemo i pomoć članica. Za pitanja Balkana, za savjete ćemo se obraćati stručnjacima iz Slovenije i Hrvatske. Vaše iskustvo neće samo dobro doći za intenziviranje naših aktivnosti nego i za druga, još složenija pitanja. Sigurno je da ćemo često pozivati Hrvatsko verifikacijsko središte. Razina stručnosti onih koji se bave nadzorom naoružanja mora biti vrlo visoka. To vrijedi i za hrvatsko Verifikacijsko središte i za sva ostala. Ako ne obavljaju posao dobro, imat ćete međunarodni incident. Osjetljivost njihova posla i profesionalnost možda nije općeprepoznata i javno razglašena kako bi trebala biti. Koordinator ste aktivnosti nadzora naoružanja između NATO-a i Rusije. Kakva je tu situacija? U sklopu Vijeća NATO-Rusija postoji skupina eksperata za nadzor naoružanja. Sastavljena je od članova NATO-ova međunarodnog osoblja i ruske misije u Savezu. Od prošloga kolovoza sastali smo se samo jedanput, i to nedavno. Mislim da skupina može obavljati svoje zadaće kad je riječ o nadzoru naoružanja i raditi na spornim pitanjima bez obzira na to što nema funkciju odlučivanja. Hoće li biti tako? Vidjet ćemo. Za kraj, jedno osobno pitanje. Bili ste aktivni časnik vojske SAD-a, sad ste godinama u NATO-u. Nedostaje li vam odora? Da, mislim da svi bivši vojnici osjećaju određenu nostalgiju za danima kad su bili u aktivnoj službi. No, mislim da je rad u NATO-u vrlo izazovan, a preko suradnje s verifikacijskim središtima i dalje sam u kontaktu s vojnicima u aktivnoj službi, i to smatram vrlo vrijednim. 11 S čelnikom Službe za nadzor naoružanja brigadnim generalom Zdravkom Jakopom

12 GOMBR Leida Parlov, snimio Davor Kirin, arhiva Bojne PZO Zasad pripadnici Bojne pojedinačno sudjeluju u misiji ISAF, a u 2010. godini u misiju UNDOF na Golanskoj visoravni trebali bi poslati jedan vod. Pripreme i obuka za to već se provodi U sklopu preustroja Gardijske oklopno mehanizirane brigade ustrojena je i Bojna protuzračne obrane, od PZO bitnica legendarnih Kuna i Sokolova, te većeg dijela 201. brigade Protuzračne obrane. Smješteni su u vojarni Bosut u Vinkovcima gdje je i zapovjedništvo GOMBR-a, no prema Dugoročnom planu razvoja njihova krajnja lokacija trebao bi biti vojni poligon Gašinci. Zapovjednik Bojne PZO je bojnik Damir Jugović, a u njegovoj odsutnosti nešto više o ovoj postrojbi rekao nam je voditelj pododsjeka S3, satnik Miroslav Bago i prvi dočasnik Bojne, nadnarednik Mile Opačak. Osnovna zadaća Bojne PZO, koja se sastoji od dvije samohodne topničke bitnice, samohodne raketne bitnice, te raketne i zapovjedne bitnice i logističkog voda jest borbena potpora GOMBR-a. No uz tu njihovu temeljnu operativnu namjenu Bojna obavlja brojne druge zadaće i redovito sudjeluje u svim aktivnostima GOMBR-a. Popunjeni su više od 90 posto a uz starije pripadnike Bojne kontinuirano se provodi i pomlađivanje postrojbe. Spoj starijih i mlađih pripadnika postrojbe izvrsno je izbalansiran, istaknuli su naši sugovornici. Glavna zadaća Bojne PZO u mirnodopskom razdoblju jest obuka koju provode na više lokacija. Osim na vojnom poligonu Gašinci obučavaju se i u zrakoplovnoj bazi Zemunik a i u vojarni u Vinkovcima imaju trenažni kabinet. Glavna provjera njihove obučenosti kao i ostalih PZO postrojbi jest vježba Štit koja se redovito provodi već dugi niz godina. Riječ je o intergranskoj taktičkoj vježbi s bojnim gađanjem koja će i ove godine biti njihova glavna obučna aktivnost. Doktrina obuke i SOP-ovi usklađeni su s NATO standardima, a postupno se provodi i modernizacija tehnike kojom raspolažu. Bojna protu

Satnik Bago je istaknuo više nego dobru suradnju s drugim postrojbama Oružanih snaga a kad je o njihovu rodu riječ posebno je istaknuo suradnju s pukovnijom PZO iz Zemunika. Osim vježbe Štit, što je vrhunac njihove obuke, Bojna PZO sudjeluje i u svim drugim aktivnosti GOMBR-a, podupire vojne vježbe, njezine snage angažirane su i u protupožarnoj sezoni, pripremaju se i za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama, a sudjeluju i u jednom od partnerskih ciljeva GOMBR-a i to onom vezanom uz kopnene operacije i obuku. Nadnarednik Opačak bio je u misiji ISAF u Afganistanu i to u sastavu operativnog mentorskog tima pa je posebno istaknuo važnost obuke i motoričke pripremljenosti pripadnika postrojbe za uspješan rad kako u toj, tako i ostalim međunarodnim misijama u kojima sudjeluju pripadnici Hrvatske vojske. Osim obuke u zemlji, naši su sugovornici istaknuli i kako velik broj pripadnika Bojne sudjeluje i na različitim oblicima obuke i izobrazbe u inozemstvu. Veliku pozornost pridaju i učenju stranih jezika što je jedan od bitnih preduvjeta za odlazak u mirovne operacije te sudjelovanje u drugim oblicima međunarodne vojne suradnje. Zasad pripadnici Bojne pojedinačno sudjeluju u misiji ISAF, a u 2010. godini u misiju UNDOF na Golanskoj visoravni trebali bi poslati jedan vod. Pripreme i obuka za to već se provodi. S obzirom na dobre rezultate koje ova postrojba postiže, entuzijazam, znanje, iskustvo i obučenost njezinih pripadnika to će biti još samo jedna u nizu zadaća što će je Bojna PZO uspješno provesti. Voditelj pododsjeka S3, satnik Miroslav Bago 13 zračne obrane

14 PREDSTAVLJAMO Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT Časnički namjesnik Goran Jadrić, prvi dočasnik Počasno-zaštitne bojne, pripremio je svojevrsni priručnik o bontonu, koji još nije objavljen ali je itekako primjenjiv u praksi. U njemu je na zanimljiv način obradio niz tema vezanih uz ponašanje na radnom i javnom mjestu, pravila ponašanja u restoranu, predstavljanje, oslovljavanje, izgled Bonton iz vojničke prakse Svi bismo se trebali pridržavati pravila ili uputa o lijepom ponašanju koja su nam poznata pod nazivom bonton, i to kako na radnom mjestu tako i u javnosti. Uz ona općenita koja vrijede za sve, svaka struka ipak ima i neka posebna, specifična pravila ponašanja. Tako je i s vojskom. Vojni poziv je čast, ali i obveza, te pripadnici vojske u svakom trenutku, bilo gdje da se nalaze, predstavljaju ne samo oružane snage nego i zemlju iz koje dolaze. Iako mislimo da o tome sve znamo, ipak se uvijek nađe nešto što smo usput negdje zaboravili, a i bonton je podložan promjenama, tako da pokoje predavanje o lijepom ponašanju uvijek dobro dođe. Predavanja iz bontona sastavni su dio nastavnog plana i programa Visoke dočasničke izobrazbe, a predavač je časnički namjesnik Goran Jadrić, prvi dočasnik Počasno-zaštitne bojne. Jadrić je pripremio i svojevrsni priručnik o bontonu, koji je, još nije objavljen, ali je itekako primjenjiv u praksi. U njemu je na zanimljiv način obradio niz tema vezanih uz ponašanje na radnom i javnom mjestu, pravila ponašanja u restoranu, predstavljanje, oslovljavanje, izgled, a cijelo jedno poglavlje posvetio je kravati. Iako su, napominje Jadrić, pravila lijepog ponašanja univerzalna, ipak ima detalja koji su specifični za vojni poziv. To se ponajprije odnosi na izgled, pozdravljanje i oslovljavanje. Bitno je, naime, da vojnici, osim po profesionalnom obavljanju svojih zadaća, budu prepoznati i po lijepom ponašanju, o čemu govori već naš prvi kontakt, odnosno Djelatnici oružanih snaga trebali bi nositi samo vjenčani odnosno zaručnički prsten ili prsten škole. Može se nositi samo sat, ali ne i narukvica, a lančić ispod odore. Nakit na djelatnicama oružanih snaga trebao bi biti decentan, a umjetni nokti i odora ne idu zajedno pozdravljanje s nekim. Čim netko uđe u prostoriju, treba osjetiti finu komunikaciju, napominje Jadrić. O mnogim detaljima specifičnima za ponašanje i izgled u vojsci Jadrić govori i iz vlastitog iskustva jer se postrojba u kojoj radi bavi protokolarnim ceremonijama te se na njima primijeti baš svaka pojedinost. Spomenut ćemo samo neke. Djelatnici oružanih snaga trebali bi nositi samo vjenčani, odnosno zaručnički prsten ili prsten škole. Može se nositi samo sat, ali ne i narukvica, a lančić ispod odore. Nakit na djelatnicama oružanih snaga trebao bi biti decentan, a umjetni nokti i odora ne idu zajedno. Na službene sastanke treba doći ranije jer kad dođe glavni gost vrata se zatvaraju, dok je na primanja bolje malo, 5 do 15 minuta, zakasniti. Jadrić je u priručniku donio i niz korisnih savjeta koji se odnose na način nošenja odore, kao i pravila kojih bi se trebalo pridržavati na radnom mjestu. Tako bi se, stoji u bontonu, pohvale trebale iznositi javno, a prigovori i negodovanje u četiri oka. Odnos prema nadređenima treba biti korektan, a u ophođenju s podređenima starije životne dobi koji imaju bogato životno i specifično stručno iskustvo treba se odnositi s poštovanjem... Ovo su tek neki od detalja kojih bi se u svakodnevnom ophođenju s ljudima trebalo pridržavati, i to ne samo na radnom mjestu nego i u javnosti. Osim na Visokoj dočasničkoj školi, časnički namjesnik Jadrić predaje i na dočasničkom kampu, a predavanja o bontonu održao je i u nekim drugim ustrojbenim cjelinama Oružanih snaga. Njegova predavanja nailaze na veliko zanimanje, a još mu je draže kad vidi da se savjeti i upute o lijepom ponašanju primjenjuju u praksi.

OSRH NOVOSTI Prijam Republike Hrvatske u CHENS Republika Hrvatska postala je 8. svibnja na Cipru punopravnom članicom CHENS-a (CHiefs of European NavieS). CHENS je neformalan, nezavisan i nepolitički forum u čije članstvo ulaze zapovjednici ratnih mornarica europskih zemalja koje su članice NATO saveza ili Europske unije. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica NATO saveza, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ante Urlić zatražio je na ovogodišnjem susretu da Hrvatska bude primljena u CHENS, što su ostali zapovjednici mornarica oduševljeno prihvatili. CHENS promiče uzajamno razumijevanje među ratnim mornaricama država članica CHENS-a, razmatra teme od zajedničkog interesa i upozorava na važnost pomorstva u državama članicama. Prvi susret zapovjednika europskih mornarica održan je 1990. na poticaj prvog lorda mora, odnosno zapovjednika ratne mornarice Velike Britanije. Na susretu su sudjelovali kao promatrači zapovjednici RM SAD-a, Rusije, Ukrajine, Albanije i Hrvatske, zapovjednik Pomorskih snaga SAD-a za Europu i zapovjednik Vojnog stožera Europske unije. Ovogodišnji susret, na kojemu je Hrvatska postala punopravnom članicom, održan je u ciparskoj luci Limassolu. Glavne teme o kojima se raspravljalo bile su tijek operacije Atalanta u Adenskom zaljevu i somalskim vodama, suradnja s afričkim mornaricama s naglaskom na stanje u Gvinejskom zaljevu, uloga mornarica u očvršćivanju suradnje svih institucija koje djeluju na moru, dijalog i suradnja među mornaricama kao čimbenik pomorske sigurnosti u širem području Mediterana, doprinos Cipra pomorskoj sigurnosti kao otočke mediteranske zemlje na raskrižju važnih pomorskih putova, pomorska sigurnost u očima Europske unije, kao i izvješća o jednogodišnjem radu svih radnih tijela CHENS-a o izradi pomorske strategije Europske unije i odvijanju pomorskih operacija. OJI HRM 15

16 VOJNA TEHNIKA NOVOSTI BOLJA NKB ZAŠTITA Američka tvrtka Radiation Shield Technologies iz Miamija proizvodi materijal Devron namijenjen kvalitetnoj zaštiti od radijacije, kemijskih i bioloških agensa. Devron je proturadijacijski nanopolimerni materijal. Sastoji se od naprednoga nanopolimernog materijala s proturadijacijskim svojstvom koji se umeće između slojeva tkanine. Od te se tkanine rade NKB zaštitna odijela, prekrivači, zaštitne pregače za zaštitu medicinskog osoblja od X-zraka i slično. NKB zaštitni kombinezon omogućava unaprijeđenu zaštitu od radijacije, kemijskih i bioloških sredstava te vatre. Kombinezon je lagan, dobro odvodi toplinu s tijela i omogućuje ugodniji boravak. Materijal ne sadrži olovo ili PVC, savitljiv je i omogućuje produženu otpornost na prodor kemikalija te mehanička oštećenja. O kvaliteti materijala Devron govori i to da se razmatra kao jedna od opcija za izradu nove generacjie odijela za svemirske misije. M. PETROVIĆ POLETIO P-8A POSEIDON Američki proizvođač aviona nedavno se pohvalio s dva važna događaja, vezana uz razvoj novoga mornaričkog patrolnog aviona P-8A Poseidon. Prvi prototip koji nosi oznaku T-1, od ukupno proizvedenih pet, 25. travnja je uspješno obavio prvi probni let, dok je nekoliko dana poslije, 5. svibnja, Boeing prvi put javnosti predstavio drugi prototip T-2, obojan u službenu shemu Američke ratne mornarice. Američka ratna mornarica naručila je 108 aviona P-8A Poseidon, koji trebaju biti zamjena za zastarjelu flotu aviona P-3 Orion, i koje kani upotrebljavati za zadaće dugotrajnog izviđanja i nadzora iz zraka, zadaće protupodmorničke borbe te traganja i spašavanja. Uz Sjedinjene Američke Države, i Indija je naručila od Boeinga osam Poseidona (uz mogućnost narudžbe dodatnih osam aviona), koji će nositi oznaku P-8I. Boeing se obvezao na to da tijekom 2013. Americi i Indiji isporuči prve avione. I. SKENDEROVIĆ Foto: Business Wire

NOVA GENERACIJA VOZILA MRAP Britanska tvrtka BAE Systems dostavila je američkoj vojsci prototip vozila nove generacije. Riječ je o vozilima kategorije MRAP (otporno na mine i zasjede) oznake M-ATV. Kratica znači MRAP-All Terrain Vehicle. M-ATV je načinjen na temelju opažanja američkih vojnika i marinaca koji su rabili standardna MRAP vozila u Afganistanu. Zaključili su da su preteška i prevelika za uske putove slabe nosivosti kakvi ondje prevladavaju. U osnovi je riječ o lakšoj i mobilnijoj inačici starih vozila MRAP. Unatoč smanjenoj masi vozilo je dizajnirano i načinjeno da vojnicima pruži istu razinu zaštite kao i teži i veći prethodnici. Oklopna je zaštita modularna i može se prilagođavati trenutačnim taktičkim potrebama. M. PETROVIĆ Foto: Business Wire 17 GRČKA NABAVLJA DVIJE AIP PODMORNICE TYPE 209 Grčka ratna mornarica odlučila je naručiti dvije nove podmornice Type 209 sa zračno-neovisnom (AIP) propulzijom nakon odluke da se napusti planirana modernizacije dviju podmornica Type 209, koje se nalaze u operativnom sastavu mornarice. Vijesti o novoj akviziciji objavljene su uoči ponovnog porinuća podmornice HS Okeanos, koja je okončala program srednjoživotne modernizacije pod programom Neptune II. Okeanos je prva, a trenutačno i jedina od tri podmornice kojoj je produljen trup za 6,5 m u svrhu ugrađivanja Siemens PEM gorivih ćelija koji čine srž AIP pogona i ISUS 90-46 integriranog borbenog sustava tvrtke Atlas Elektronik. Grčka je već zatražila od njemačkog izvođača TKMS da obustavi program modernizacije i dostavi dvije nove podmornice Type 209/1400, pri čemu bi se već naručeni materijal i oprema namijenjeni modernizaciji utrošili na nove podmornice te bi se time maksimalno povećala korisnost za obje strane. U međuvremenu, program akvizicije podmornica Type 214 izuzetno kasni. Primopredaja prve podmornice u klasi Papanikolis i sestrinske podmornice Pipinos odgođena je do daljnjega te se očekuje razrješenje spora između TKMS-a i grčkog ministarstva obrane oko navodnih tehničkih nedostataka na prvoj podmornici. M. PTIĆ GRŽELJ

18 VOJNA TEHNIKA NOVOSTI POBOLJŠANJE PZO RAKETE STINGER UGRADNJOM BLIZINSKOG UPALJAČA Bespilotne letjelice uglavnom su malih dimenzija, većim dijelom načinjene od radioprozračnih materijala, malog toplinskog odraza i drugih značajki koje ih čine teškima za otkrivanje, praćenje i gađanje. Američka tvrtka Raytheon Missile Systems, tražeći rješenja za svoje proizvode, predlaže poboljšanje njihove PZO rakete Stinger za gađanje bespilotnih letjelica ugradnjom blizinskog upaljača. Razlog je jednostavan: bojna glava od jednog kilograma koja bi eksplodirala u blizini cilja, a ne na samom cilju, vjerojatno bi prouzročila mnogo manja oštećenja gađanog zrakoplovnog cilja. Pojavom i sve češćom uporabom bespilotnih letjelica situacija se dramatično mijenja. Bespilotne letjelice su dovoljno ranjive i na eksploziju bojne glave u svojoj blizini. Stoga tvrtka Raytheon predlaže moderniziranje rakete Stinger ugradnjom već postojećeg i provjerenog blizinskog upaljača poznatog pod nazivom Active Optical Target Detector (AOTD). Upaljač ima mogućnosti uporabe protiv bespilotnih letjelica. Tvrtka Raytheon svoj prijedlog temelji na činjenici da je raketa Stinger uspješno presretala malu bespilotnu letjelicu tijekom vježbe Black Dart, provedene prošle godine, u kojoj je temeljna zadaća bila ispitati mogućnosti borbe protiv bespilotnih letjelica. Time je PZO sustav Stinger pokazao da su mu ostali podsustavi, posebno podsustav samonavođenja na tako mali cilj, dovoljno dobri za borbu protiv bespilotnih letjelica. Zaključak vježbe bio je da bi blizinski upaljač poboljšao ubojitost prema bespilotnim letjelicama, a sustav pri tome ne bi gubio ubojitost prema ostalim vrstama ciljeva koje može gađati. Ako prijedlog modernizacije bude prihvaćen i dobije potporu, sveukupni projekt bi, za manje od tri godine, znatno poboljšao PZO sposobnosti brigadnih borbenih timova postrojbi kopnene vojske SAD-a u borbi protiv bespilotnih letjelica. Osobito bi dobio na vrijednosti samovozni PZO raketni sustav Avenger, koji rabi raketu Stinger i masovno se upotrebljava u kopnenoj vojsci SAD-a. V. SUPERINA EUROHAWK SE SPREMA NA PRVI LET Konzorcij EADS najavio je da u suradnji s američkom tvrtkom Northrop Grumman kani u listopadu ove godine svečano predstaviti prototip svoje HALE (High Altitude Long Endurance) bespilotne letjelice EuroHawk, što se treba dogoditi u Palmdaleu u sklopu tvorničkog postrojenja Northrop Grummana. Najavljuje i to da bi se prvi probni let prototipa EuroHawka, koji nosi naziv SDD EuroHawk (system, design and development), trebao obaviti u siječnju 2010. iznad područja Kalifornije, a sredinom iduće godine trebao bi se obaviti prelet letjelice do njemačkog Manchinga. EuroHawk je europska inačica američkoga bespilotnog sustava RQ-4 Global Hawk Block 20, koji Njemačka razvija kao zamjenu za svoju SIGINT (Signal Intelligence) platformu Breguet Atlantic, koji su u operativnoj uporabi od 1972. i u zasluženu mirovinu počinju odlaziti 2010. EuroHawk bi se u svom radu trebao nadopunjavati s drugim bespilotnim sustavom Euromale te s pet SAR-Lupe satelitskih radara. U svrhu razvoja EuroHawka, njemačko ministarstvo je osnovalo tvrtku EuroHawk GmbH i poduprlo je iznosom od 430 milijuna eura. Prema novim planovima i očekivanjima EADS-a, serijska proizvodnja EuroHawka trebala bi započeti 2011. godine. I. SKENDEROVIĆ FRANCUSKA I BRAZIL GRADE NOSAČ ZRAKOPLOVA? Prema izvješću Naval Spyglassa, francuska ratna mornarica razmatra dugoročan projekt novog nosača zrakoplova s Brazilom dok istodobno projekt budućeg francuskog nosača zrakoplova PA2 nije prioritet za francusku mornaricu. Francuski predsjednik odgodio je donošenje svih odluka vezanih uz program PA2 do 2011./12. zbog nemogućnosti pronalaska 3,5 milijarde eura bez ugrožavanja drugih vojnih projekata. Posljedica je da je francuska mornarica odlučila razmotriti dugoročni projekt podmornice na nuklearni pogon predviđene istisnine 60 000 t. Zamisao o novome projektu uslijedila je nakon nedavnog sporazuma s Brazilom, koji uključuje francusku potporu u procesu gradnje i opremanja prve nuklearne brazilske podmornice, pri čemu francuska mornarica razmatra trilateralni program nosača zrakoplova s Brazilom, koji bi se temeljio na njihovu predloženom projektu nosača zrakoplova istisnine 60 000 t. Francuski dužnosnici također su razmatrali ostvarivanje trilateralnog programa s Velikom Britanijom, a platforma bi bio britanski CVF projekt. Službeni London je odbacio mogućnost takve suradnje iz straha da se ne ometa gradnja CVF nosača. M. PTIĆ GRŽELJ

INDIJSKA OBALNA STRAŽA DOBILA NOVE OPV-e Indijska obalna straža uvela je u operativnu službu novi veliki odobalni patrolni brod (Offshore Patrol Vessel - OPV) ICGS Samrat krajem siječnja ove godine. Brod duljine 105 m i maksimalne istisnine 2250 t izgrađen je u domaćem brodogradilištu Goa Shipyard Ltd (GSL) te je uz ICGS Sankapl drugi takav brod u sastavu obalne straže. Najveću brzinu od 23,5 čvorova postiže propulzijskim sustavom koji se sastoji od dva Pilestick-20PA6B STC motora, svaki snage 8100 kw pri 1050 okretaja u minuti, i vijka s prekretnim krilima. Doplov broda iznosi 6500 Nm, a ukupno će imati 126 članova posade. Odobalni patrolni brodovi klase Sankalp projektirani su kako bi mogli nositi laki mornarički višenamjenski helikopter, a letna paluba se nalazi na krmi broda. U skladu s posljednjim pojačanjem, flota indijske obalne straže čini 41 brod, 18 malih brodova i brodica u aktivnom sastavu, 16 manjih brodova i brodica koji još nisu u operativnom sastavu te 45 zrakoplova i helikoptera odnosno letjelica. M. PTIĆ GRŽELJ 19 MINI SAMSON ZA ŠPANJOLSKU Španjolsko ministarstvo obrane sklopilo je s domaćom tvrtkom Tecnobit ugovor vrjiedan 15 milijuna eura o isporuci 90 besposadnih oružnih stanica Rafael RCWS-127 Mini Samson. Tim će stanicama biti opremljena nova oklopna vozila RG-31 Mk5E 4x4. Naručeno je 100 vozila RG-31, od toga 85 oklopnih transportera, 10 ambulantnih vozila i pet zapovjednih vozila. Vozila će ponajprije biti namijenjena španjolskim vojnicima u misijama izvan matičnog teritorija. Naručena su od španjolske podružnice američke tvrtke General Dynamics po cijeni od 64,6 milijuna eura. Načinit će ih južnoafrička podružnica tvrtke BAE Systems, a integraciju izraelskih stanica obavit će General Dynamics u Španjolskoj. Dio Mini Samsona bit će opremljen teškom strojnicom kalibra 12,7 mm, a dio univerzalnom strojnicom kalibra 7,62 mm. M. PETROVIĆ

20 Hrvoje BARBERIĆ FINANCIJSKA KRIZA Ekonomska kriza koja je u ljeto 2007. počela tinjati u američkom financijskom sektoru proširila se 2008. na cijeli financijski sektor, a proteklih mjeseci preselila u realnu ekonomiju. Prema nekim ekonomistima, ova će kriza po svojim razmjerima biti blizu velikom slomu iz 1929. godine, no ono što je razlikuje od prijašnjih jest to da nije potekla iz realnog gospodarstva već iz financijskog sektora Globalna financijska kriza (I. dio) Nakon nekoliko godina nezabilježenog rasta svjetskog financijskog sektora, u ljeto 2007. u američkim hipotekarnim bankama počela je tinjati kriza, koja se u jesen 2008. proširila na cijeli financijski sektor, a proteklih mjeseci preselila u realne ekonomije diljem svijeta. Za većinu zemalja svijeta u 2009. godini predviđa se negativna stopa BDP-a, rast nezaposlenosti i pad cijena nekretnina. Neki od najvećih divova svjetskih financija, koji su još do jučer držani neuništivim stupovima globalnog kapitalizma bankrotirali su, burzovni indeksi diljem svijeta u drastičnom su padu, a pad narudžbi srušio je profite kompanija i stvorio masu nezaposlenih, koji će u konačnici ponijeti najveći teret krize. Samo je u Sjedinjenim Državama od početka krize otpušteno 5,1 milijuna radnika, što je najveći broj otkaza u nekoj poratnoj krizi. Sada se sa sigurnošću može konstatirati da je svjetsko gospodarstvo potonulo u stanje koje ekonomisti nazivaju globalnom recesijom. Osim posljedica po globalno gospodarstvo, kriza bi mogla dovesti u pitanje i političku stabilnost niza država u svijetu i izazvati ozbiljne socijalne potrese. Po mišljenju nekih ekonomista, ova gospodarska kriza svojim konačnim po- sljedicama neće biti daleko od velikog burzovnog sloma iz 1929. No ono što već sada razlikuje ovu krizu od prijašnjih jest to da nije krenula iz tvorničkih pogona i skladišta s neprodanom robom, kao što je to bio slučaj u velikim krizama koje su u periodičkim razmacima proteklih desetljeća tutnjale svijetom, već je potekla iz financijskog sektora. Kriza je najprije zahvatila segment američkoga financijskog sustava - kreditiranje nekretnina - te se postupno proširila na cjelokupan bankarski sustav, osiguranje, investicijske fondove i burze. (Tekst u cijelosti pročitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr)

Ivan GUBERINA GLOBALNA SIGURNOST TIHA PRIJETNJA - POMORSKI TERORIZAM Al-Qaida pomiče fokus s vojnih meta prema okosnici zapadne moći - jakom gospodarstvu. Cilj dugoročne Al-Qaidine strategije postaje udar na svjetsko gospodarstvo, i to preko ranjivog sustava globalnog transporta. Naime, znamo da je Zapad najveći potrošač nafte, a Srednji istok njezin najveći izvoznik, i da se oko 2/3 svjetske nafte prevozi pomorskim putem. Prekid opskrbe naftom imao bi za svjetsko gospodarstvo katastrofalne posljedice. Svjetska trgovina i tranzit energenata na moru najviše su ugroženi u uskim morskim prolazima jer tuda tankeri plove po fiksnim i lako predvidljivim rutama što ih čini lakim metama. Primjerice, Malajskim tjesnacem prolazi oko trećine svjetske trgovine ili 80% nafte što je uvozi Kina. Iako u Jugoistočnoj Aziji djeluje nekoliko terorističkih organizacija koje se sumnjiče za veze s Al-Qaidom, mnogo je izgledniji napad u Hormuškom tjesnacu, Sueskom kanalu, Gibraltarskom ili tjesnacu Babel-Mandeb, koji čine ključne rute za prijevoz nafte sa Srednjeg istoka prema Zapadu. Postoji niz dokaza da Al-Qaida preferira brodove kao svoje novo oružje. Kad je u listopadu 2002. godine uhvaćen šef operacija Al-Qaide za Jemen i Perzijski zaljev, Abd al-rahim al-nashiri, izišao je na vidjelo pun raspon planiranih operacija Al-Qaide. Al-Nashiri je bio odgovoran za pripremanje napada na američki razarač USS Cole u listopadu 2002. godine kao i za neuspjeli napad, devet mjeseci prije, na razarač USS Sullivans (gliser su pretovarili eksplozivima pa je potonuo prije nego je stigao do mete). Al-Nashiri je priznao planiranje napada na tankere gliserima punim eksploziva, te dodao kako Al-Qaida istražuje mogućnosti napada manjim avionima napunjenima eksplozivom i roniocima koji bi postavljali podvodne mine na tankere u zapadnom vlasništvu. Al-Nashiri je u istrazi priznao da će Al-Qaida, ako ratnim brodovima bude preteško prići, usmjeriti napade na turističke brodove koji svake godine prenose milijune putnika i koji su idealna meta za napade jer je mnogo ljudi skučeno na malom prostoru. (Tekst u cijelosti pročitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr) Napadi od 11. rujna 2001. na New York i Washington pokazali su kako se transportna sredstva mogu upotrijebiti u terorističkim napadima i upozorili na probleme koji se javljaju u sprečavanju takvih nekonvencionalnih prijetnji 21

22 VOJNA TEHNIKA Pripremio Igor SKENDEROVIĆ Protupobunjeničke i protuterorističke operacije diljem svijeta dale su novi poticaj razvoju optičkih ciljnika. Korisnici traže moderne, lagane dnevne i noćne ciljnike koji se mogu rabiti u najtežim uvjetima SNAJPERI Foto: US Army Moderni gerilci i pobunjenici trude se što bolje prikriti u civilno okružje, među nedužne građane. Otkrivanje potencijalnih ciljeva i izbjegavanje kolateralnih žrtava jedan je od važnijih zadataka koji se postavlja pred vojnike, osobito u mirovnim misijama. Zato važnost optičkih ciljnika raste, a sve se više vojnika oprema oružjem s optičkim ciljnikom. Američka je vojska zbog veličine i tehnološke naprednosti uzor mnogim drugim manjim i siromašnijim vojskama. Trenutačno vodeći program nabave optičkih ciljnika provodi američka kopnena vojska (US Army). Riječ je o opremanju pušaka M14 koje dobavlja tvrtka Smith Enterprise. Te bi puške trebale doći kao vrijedna taktička dopuna postojećoj standardnoj jurišnoj puški M16A4 i skraćenoj inačici (označavaju je kao karabin) M4A1. Američka je vojska rabila M14 tijekom 50-ih i 60-ih godina XX. stoljeća, ali je nakon uvođenja modernije i lakše M16 povučena iz naoružanja. Operacija u Afganistanu pokazala je potrebu za puškom jačeg kalibra od današnjeg 5,56x45 mm pa se M14 koja rabi jači metak 7,62x51 mm nametnula kao logičan izbor. Preživjeli modeli su povučeni iz skladišta, a mnogi su opremljeni optičkim ciljnicima da bi se povećala preciznost. Tako je učinkovit domet sa 400 metara (koliko prosječno ostvaruje metak 5,56 mm) povećan na 800 metara, koliko je domet metka 7,62 mm. Američka je kopnena vojska potrošila više od 10 milijuna dolara na modifikacije i prilagodbu na danas prevladavajući NATO-ov standardni metak kalibra 7,62x51 mm. Obavljene su i druge nužne prilagodbe, tako su brojne puške opremljene sklopivim nožicama, univerzalnim šinama za montažu dodatne opreme, prigušivačima i sličnom opremom. Istodobno, neki su proizvođači pokrenuli projekte modernizacije postojećih M14. Tako su drveni dijelovi zamijenjeni kompozitnim, dodavani su napredniji ergonomski prilagodljivi kundaci, bolji rukohvati pištoljskog tipa, nove cijevi, a neke su puške modificirane ugradnjom sklopivog kundaka. (Tekst u cijelosti pročitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr)

VOJNA TEHNIKA Napisao i snimio Danijel VUKOVIĆ ZRAKOPLOVSTVO RAZVOJ BESPILOTNIH I BESPOSADNIH LETJELICA Od prvih početaka čovjekova leta zrakoplovom težim od istisnutog zraka (koji nastaje upravo njegovom prisutnošću - Arhimedov zakon) pa do današnjih dana prošlo je tek sto i koja godina. Svima je jasno kako se zrakoplovna tehnika razvijala po eksponentnom zakonu u ovisnosti o vremenu te je danas često mjerilo tehničko-tehnološke razvijenosti pojedine države. Zbog prepoznate učinkovitosti za vojne namjene, razvijen je veliki broj namjenskih zrakoplova (aviona i helikoptera) da bi se učinkovito provodili definirani taktički postupci. Svi namjenski vojni zrakoplovi predstavljaju zahtjevne borbene sustave čije se mogućnosti poboljšavaju i povećavaju pojavom novih generacija. Jednako tako vrtoglavo rastu cijene samih zrakoplova, a obuka pilotskog i zrakoplovno-tehničkog osoblja je sve jednostavnija i istodobno sofisticiranija pa je zaključak da je i obuka u konačnici skuplja. S druge strane, na modernoj bojišnici prisutni su sve sofisticiraniji protuzrakoplovni sustavi, zemaljski i zrakoplovni aktivni i pasivni sustavi za otkrivanje prijetnji iz zraka. U takvim uvjetima ratovanja tijekom vremena je postalo jasno da gubitak borbenog zrakoplova i njegove posade predstavlja udarac čije se negativne posljedice uvelike osjećaju u cjelokupnom zrakoplovnom sustavu. Ovo posebno dolazi do izražaja u manjim zemljama s ograničenim mogućnostima vojne industrije i manjim flotama borbenih aviona, kao i u zemljama izvrgnutim stalnim prijetnjama i borbenim provokacijama neprijatelja koje nerijetko mogu dovesti do lokalnih sukoba i na kraju ratova. Zbog navedenih posljedica, a s ciljem zadovoljenja taktičkih potreba u zračnom prostoru, započelo se s prvim idejama o osnivanju letjelica bez pilota i posade. (Tekst u cijelosti pročitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr) Bespilotna letjelica je programirana letjelica, čije djelovanje u potpunosti ovisi o njezinim senzorima i programima koji se nalaze u memoriji njezinih sustava, dok je besposadna letjelica mali avion kojim upravlja pilot koji sjedi u određenom matičnom avionu 23

24 VOJNA TEHNIKA Pripremio Siniša RADAKOVIĆ MORNARICA Unatoč mnogim prednostima uporaba bespilotnih letjelica s ratnih brodova još uvijek nije razumljiva sama po sebi. Možda nove specijalizirane bespilotne letjelice donesu promjenu? BESPILOTNE IZNAD MORA (I. DIO) Osim ponekih iznimaka ratne mornarice tek otkrivaju prednosti uporabe bespilotnih letjelica. Uz mnoge prednosti uporaba malih izvidničkih bespilotnih letjelica omogućava malim ratnim brodovima nadzor iza radarskog obzora, što pak omogućava učinkovitu uporabu protubrodskih vođenih projektila velikog dometa bez potrebe oslanjanja na druge izvidničke platforme. Istodobno izvidničke letjelice smanjuju i mogućnost iznenadnog napada protivničkih plovila, protubrodskih vođenih projektila, pa čak i helikoptera u niskom letu. Kako svi ratni brodovi osim nosača zrakoplova imaju male letne palube, kao najpraktičnije rješenje pokazala se uporaba helikopterskih bespilotnih letjelica. Uporaba bespilotnih letjelica na brodovima donedavno je bila ograničena na leteće mete. Međutim, već je sada jasno da se postojeće bespilotne letjelice mogu rabiti za širok raspon zadaća. Osnovna zadaća je izviđanje na malim i srednjim udaljenostima te navođenje projektila na ciljeve. Posebno dobri rezultati ostvaruju se ako se bespilotne letjelice rabe zajedno s izvidničkim sustavima smještenim u svemiru i/ili na zemlji. Osim toga bespilotne se letjelice mogu rabiti kao relejne postaje, za procjenu učinka borbenih djelovanja. U današnje vrijeme povećanja desantnih operacija posebno je zanimljiva i mogućnost navođenja topničke paljbe za potporu desantnih snaga. Ubrzo će se na nosačima zrakoplova naći i posebno razvijene borbene bespilotne letjelice (Unmanned Combat Air Vehicles UCAVS) koje će moći samostalno obavljati širok spektar zadaća, od napada na brodove, udara po ciljevima na zemlji (posebno u prvim satima djelovanja) pa sve do protuzračne obrane flote. (Tekst u cijelosti pročitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Srećko RADOVIĆ VOJNA POVIJEST 25 LAKI TENK PANZERKAMPFWAGEN I Početkom 1932. konačno je postalo jasno posada. Zbog toga ne čudi da su zahtjevi za da projekt razvoja lakog tenka Leichte Traktor dostavu ponuda poslani u Rheinmetall, Krupp, VK-31 nije donio očekivane rezultate te da Henschel, MAN i Daimler Benz. Sve su tvrtke njemačka vojska (Reichswehr) hitno mora u vrlo kratkom vremenu odgovorile na zahtjev, pokrenuti novi projekt. Zapravo je Reichswehr tako da se odabir mogao obaviti već u srpnju Iako je trebao 1931. naručila 289 VK-31, ali je ta narudžba iste godine. Najboljim prijedlogom proglašen ubrzo poništena. Naime, iste je godine na je Kruppov Landswerk Krupp A (LKA), koji biti tek vozilo mjesto inspektora (zapovjednika) motornih se u dijelu literature spo minje i pod imenom za obuku, transportnih snaga došao general-bojnik Krupp-Traktor. LKA je svojom konstrukcijom Panzerkampfwagen I se silom Oswald Lutz, koji je za načelnika svog stožera jako podsjećao na britansku tanketu Carden postavio pukovnika Heinza Guderiana. Ova Loyd. Naoruža nje se sastojalo od samo dvije prilika našao i u će dva časnika postati najodgovorniji za razvoj strojnice MG-13 Dreyse kalibra 7,92 mm. Iako njemačkih oklopnih snaga prije početka II. je upo raba strojnica tako malog kalibra bila bitkama pa je svjetskog rata. Uvidjevši neperspektivnost ograničena samo na protupješačko djelovanje, tako nemali broj VK-31, zaustavili su narudžbu te već 1932. to nije bio problem jer je glavna zadaća LKA završio na sjeveru pokrenuli razvoj novog, daleko naprednijeg trebala biti obuka posada. S obzirom na to Afrike, pa čak i lakog tenka. Projekt su nazvali Landswirtschaftlicher Schlepper (oklopno borbeno vozilo), zapovjednika/strojničara i vozača, nije se mo- u Sovjetskom da je imao dvočlanu posadu sastavljenu od a vozilo nije smjelo imati masu veću od pet gao rabiti za obuku topnika i drugih članova Savezu tona. Namjena vozila bila je dvojaka ubrzati posade. Za razliku od VK-31, LKA je imao razvoj njemačkih kapaciteta za proizvodnju motor straga. oklopnih vozila, te njemačkim oklopnim postrojbama (Tekst u cijelosti pročitajte na: osigurati jeftino vozilo za obuku www.hrvatski-vojnik.hr

26 Hrvoje BARBERIĆ PODLISTAK VOJNI UDARI kratka povijest od 1945. do 2009. Nakon desetak godina polustabilne demokracije, u Pakistanu je 1958. civilni režim Iskandera Mirze svrgnut vojnim udarom generala Ayuba Khana. Ayub je islamizirao pakistansko društvo te zemlju približio Sjedinjenim Državama, no njegov vojni udar istodobno je trasirao put drugim pučevima... PAKISTAN 1958. Prvi vođa nezavisnog Pakistana Muhamed Ali Jinnah umire već 1948., te nakon mandata generalnih guvernera (koji su de facto bili politički lideri Pakistana, jer je u to vrijeme kao članici Commonwealtha poglavar bila britanska kraljica) Hwaje i Ghulama, u listopadu 1955. na mjesto generalnog guvernera dolazi bivši prvi ministar obrane Iskander Mirza. Mirza je bio profesionalni vojnik koji se u trenutku podjele Indije nalazio na mjestu ministra obrane te bio najviše rangirani dužnosnik islamske vjeroispovijesti. On je istodobno bio posljednji lider Pakistana koji se zalagao za sekularnost pakistanskog društva i čvrstu razdvojenost države i religije, što njegovi nasljednici više neće poštovati. Iskanderov režim U prosincu 1951. na mjesto načelnika glavnog stožera, nakon generala Graceya, imenovan je general Muhamed Ayub Khan, koji je bio etnički Paštun te se, kao i Mirza, razlikovao od ostatka pakistanske političke i vojne elite koja uglavnom dolazi iz Punjaba. Presudnu ulogu u Khanovu usponu imao je upravo Mirza, koji je podrijetlom iz Bengala. Ayub Khan je svoje imenovanje na čelo glavnog stožera postigao unatoč senioritetu viših časnika. Naime, u političkim krugovima smatran je pouzdanim i najmanje ambicioznim visokim časnikom te je kao takav predstavljao najmanju prijetnju da će uzurpirati vlast. Već 1954. imenovan je ministrom obrane. Sljedećih godina ostao je jedna od najmoćnijih osoba u zemlji i konstanta u vrhu vlasti, unatoč različitim kabinetskim Ayub Khan je vojni udar u javnosti opravdao nepovjerenjem u nesposobne i korumpirane političare položajima i sedam različitih premijera. U ožujku 1956. pakistanski je parlament donio novi ustav, temeljem kojega je Pakistan službeno postao prva islamska republika na svijetu, a institucija generalnog guvernera prevedena je u položaj predsjednika republike. Zemlja je podijeljena u dvije administrativne jedinice bogatiji Zapadni Pakistan i siromašniji Istočni Pakistan (Bengal). No, novi je ustav doveo do razdoblja političke nestabilnosti u parlamentu, ali i u cijeloj zemlji. Istodobno su i ekonomsko nazadovanje i rast korupcije u drugoj polovici pedesetih pridonijeli rastu nepopularnosti Iskandera Mirze. Nemoćan pred destabilizacijom zemlje, Mirza je suspendirao ustav te 7. listopada 1958. proglasio izvanredno stanje. Za glavnog administratora i osobu zaduženu za

obnovu stabilnosti zadužen je general Ayub Khan, no Ayub se vrlo brzo odužio svom političkom mentoru - vojnim udarom. Udar bez žrtava Kad je preuzeo nadzor nad oružanim snagama, Ayub Khan je 27. listopada 1958. naredio rušenje predsjednika Iskandera. Pakistanska je vojska od proglašenja izvanrednog stanja imala čvrsti nadzor nad civilnim institucijama i događajima u zemlji pa prilikom vojnog udara nije bilo žrtava. Istodobno je Ayub poslao delegaciju trojice generala, Azama, Burkija i Sheikha, da uhite Mirzu Iskandera i pošalju ga u progonstvo u Veliku Britaniju. Ondje je Iskander i umro 1969. Ayub je vojni udar u javnosti opravdao nepovjerenjem u nesposobne i korumpirane političare. Većina stanovnika Pakistana pozdravila je vojni udar, jer je nakon razdoblja nemira zemlja doživjela relativnu stabilnost. General Ayub je obnovio utjecaj Muslimanske lige u pakistanskom društvu, te je pretvorio u dominantnu političku snagu u zemlji. Posljedica toga bila je islamizacija svih segmenata društva, koja je potvrđena i donošenjem novog ustava 1962. No, povjesničari gledaju na val nacionalizma, religioznu obnovu i nepovjerenje u demokraciju što ih je poticao Ayubov režim kao pokušaj da se zemlja politički konsolidira. Svrgnuti Mirza Iskander umro je u progonstvu Ayub Khan u živopisnoj smotri Bila je opterećena velikim unutarnjim različitostima, a u to vrijeme i fizički podijeljena na dvije cjeline međusobno udaljene tisućama kilometara. Ayub je legitimirao svoju vladavinu na neizravnom referendumu preko elektora (zapravo, seoskih poglavara) održanom 1960., na kojem je dobio apsolutnu većinu glasova. Na području vanjske politike, Pakistan se nastavljao čvršće oslanjati na Sjedinjene Države i na zapadne vojne saveze: Tako je 1954. ušao u SEATO, a godinu dana poslije pristupio i Bagdadskom paktu. Ayub je 1959. odlučio početi gradnju novoga glavnog grada, Islamabada, jer je Karachi bio preblizu granici s Indijom. Pakistan je 1965. zbog Kašmira ušao u drugi rat s Indijom, u kojem je, kao znatno slabiji, bio poražen. Pakistanska javnost je potpisivanje Taškentske deklaracije između indijske i pakistanske strane promatrala kao predaju Indiji, što je znatno oslabilo Ayubovu poziciju. Naposljetku je u ožujku 1969. general Agha Mohammad Yahya Khan prisilio Ayuba na odstupanje s vlasti. Ayubov vojni udar prvi je u nizu pučeva koji su mijenjali režime u Pakistanu. Tako je, nakon svrgavanja Iskanderova režima 1958. i Ayubova režima 1969., general Zia-ul-Haq 1977. svrgnuo civilnu vladu Zulfiqara Ali Bhuta (koji je poslije obješen), a 1999. general Pervez Musharaf uklonio je civilnu vladu Nawaza Sharifa. 27

28 Ante NAZOR, ravnatelj Centra HRVATSKI MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKI CENTAR DOMOVINSKOG RATA U SURADNJI S HRVATSKIM VOJNIKOM OBJAVLJUJE AUTENTIČNE DOKUMENTE I MEMOARSKO GRADIVO VEZANO UZ DOMOVINSKI RAT Iz JNA o događajima u Borovu Selu - 2. svibnja 1991. (II. dio) Među izvorima o događajima u Borovu Selu 2. svibnja 1991. jest i Izvješće Organa bezbednosti Komande 5. korpusa RV i PVO upućeno 14. svibnja 1991. Organu bezbednosti Komande RV i PVO nakon informativnog razgovora s vodnikom Č.V. o stanju u Vukovaru te sukobu u Borovu Selu. U obrazloženju koje je kao dio izvješća poslano Organu bezbednosti Komande RV i PVO, između ostaloga, navedeno je: Za vreme prvomajskog praznika putovao sam kod roditelja u Vu kovar. U Vukovaru roditelji imaju stan, a nadomak Borova Sela imaju vikendicu. U samom Borovu i Borovu Selu imam puno rodbine sa majčine strane. ( ) Tih dana pred Prvi maj nismo mogli da odemo do vikendice. To vikend naselje nalazi se pored Borova Sela i taj se deo zove Sovulje. Prvi put kada smo pokušali da odemo do vikendice, nedaleko od vikend naselja zaustavila su nas dva naoružana čoveka sa svim obeležjima četnika. Imali su duge brade, šubare na glavi sa kokardama, a od naoružanja su imali TOMPSONE 11,9 mm, bombe i kame. Ja nisam mogao da verujem kad sam ih video; mada sam pre toga čuo da u tom kraju ima četnika. Stvarno su delovali zastrašujuće. Roditeljima i meni su rekli da trenutno ne možemo do vikendica i da se ne brinemo pošto u vikendice niko neće da ulazi. Po mom mišljenju nisu nas pustili iz razloga što je jedna grupa tih četnika i dobrovoljaca iz Srbije bila smeštena pored Dunava, nadomak vikend naselja. O tome su i stanovnici pričali: da su smešteni na tom mestu u šatorima. O samim događajima od 02.05. pričao mi je ujak (ima kuću nedaleko od zgrade Mesne zajednice u Borovu Selu, op.a.), pošto je sve to gledao. To je taj ujak za kojeg sam rekao da: ima kuću u centru sela (ujak je po nacionalnosti Srbin - primjedba Organa bezbednosti). Rekao mi je da su Snimio Dragan SAVIĆ DOMOVINSKI RAT Naoružani srpski ekstremisti u Borovu Selu početkom travnja 1991. drugog, između 12.00 i 13.00 prema centru sela prošla dva prazna autobusa sa civilnim tablicama, dva Land Rovera, od toga jedan sa civilnim, a drugi sa tablicama milicije i jedan automobil Opel sa civilnim tablicama. Ta dva autobusa i jedan Land Rover su stali u centru, dok su drugi Land Rover i automobil produžili prema drugom kraju sela. Po ujakovoj priči, čim su se autobusi zaustavili počela je pucnjava iz njihovog pravca (nije baš logično pucati iz autobusa na kuće, op.a.). Vatrom je bilo uzvraćeno iz obližnjih kuća. U tom trenutku nastala je opšta pucnjava. U istom trenutku, iz pravca Osijeka kroz žitna polja dolazile su jedinice za specijalnu namenu MUP-a. Sa te strane, po priči ujaka i drugih meštana, sačekali su ih četnici. Na te MUP-ovce uglavnom se pucalo iz snajpera. Priča se da je bilo nekoliko četnika i po kućama u centru, ali da ih je većina čekala MUP-ovce iz pravca Osijeka. Po priči tamošnjih stanovnika poginulo je mnogo više pripadnika MUP-a od prikazanih 12. Veliki broj pripadnika MUP-a bio je zarobljen. Ovi što su bili zarobljeni govorili su kako im je bilo rečeno da idu na neku vežbu. Pojedini su na rukama imali istetovirane brojeve, pa su među meštanima počele da kruže priče kako su zatvorenici pokupljeni iz zatvora i tu dovedeni. Ujak o kojem sam već pričao, preko svojih prijatelja, pomogao mi je da pređem preko Dunava čamcem. Bilo je teško pronaći nekog da te prebaci pošto su prevozili samo žene i decu. Dunav sam prešao čamcem 07.05. Čamcem me je prevezao neki čovek kojeg svi tamo zovu Žare, pravo ime i prezime mu ne znam. Za njega znam da ima kafanu u mestu Bač. Uz put mi je pričao da je i on prelazio Dunav da bi dolazio na barikade. Svakog kojeg prevezu upisuje mu se ime i prezime. Čim smo prešli Dunav na obali se nalazio onaj Komnenić iz SPO-a. Bio je tu sa svoja dva telohranitelja. Svakoga ko pređe na tu stranu pitao je kako je stanje u Borovu i okolini. Kad smo prešli Dunav taj Žare me je pozvao da odemo negde na piće. Pričao mi je kako u obližnjem selu, Karavukovu ima oko 2000 do zuba naoružanih četnika, pripadnika odreda Dušan Silni. Rekao je da samo čekaju naređenje svojih pretpostavljenih za prelazak preko Dunava na hrvatsku stranu. Iz razgovora sa tim Žaretom zaključio sam da se na tom prelazu prevozi oružje za tamošnje stanovnike, to je prelaz kod Borova Sela i da se odmah deli meštanima. Raduje me što je Predsedništvo sve ove zaključke donelo jednoglasno, ali i pored toga ja čisto sumnjam da će se sitacija na tom području tek tako smiriti. OCENA I MIŠLJENJE OB (organa bezbednosti, op. a.): Mišljenja sam da je vodnik Č. bio veoma iskren u ovom razgovoru. Cenim da je dao interesantne podatke. U razgovoru je primećena njegova zabrinutost za rešenje te situacije, pogotovo zabrinutost za roditelje i brata koji tamo žive. Pored svega ovog smatram da je interesantno to što mu je njegov školski drug, sada zaposlen u miliciji, nudio da pređe u redove milicije. Sa Č. je dogovoreno ako se nečega još bude setio da dođe kod OB i dopuni ovaj razgovor. Č. se do sada u jedinici pokazao kao dobar radnik i pošten čovek. Saradnici za njega iznose da je čisto jugoslovenski orijentisan. * U sljedećem broju bit će naveden dio izjave vodnika V.R. Organu bezbednosti Komande RV i PVO o događajima u Borovu Selu 2. svibnja 1991.

POZDRAV DOMOVINI Vjera Kome je vjera jaka, tko Boga u srcu nosi, Nikada usamljen nije i nikad milost ne prosi, Nikad unatrag ne gleda i uvijek svjetlo slijedi, Vjera mu srce grije i sjaj mu oka ne blijedi. Kome je vjera hrana i srce toplo za svakog, Nikad ustuknuti neće ako naleti na zlokobnog, Nikad oboriti glavu, neće ni pogled spustit, Vjera je jača od zala i takav se ne treba krit. Kome je vjera dom i u njemu ima topline, Nikada ostavit bližnjeg neće, i okrenuti se, Nikada reći neće, ne želim ili ne mogu, Svakome savjet dati: Potraži sreću u Bogu. Kome je vjera sunce, koje ga hrani kad sine, Nikada neće ni poći mraku u odaje tmine, Nikada neće pokleknuti, ni kada mu najteže bude, Vjerom će uzdići srce, jer postupci čovjeku sude. Kome je vjera život i ljubav za vlastiti dom, Nikad tu vjeru neće mijenjati s tuđinom, Nikada neće izdat ni grudu ni hrvatski kamen, Čuvat će, ginut će hrabro za svetu stopu, amen. Stjepan SABLJARIĆ, GMTBR DUHOVNOST Kao loza i trs Kao kreativno biće čovjek je pozvan raditi, stvarati. Od njega se očekuje da ne ide malen ispod zvijezda već da svojim djelovanjem i radom obogati, kako sebe tako i društvo u cjelini. Od čovjeka se očekuje, nazovimo ga tako, aktivizam s dušom, plodonosno djelovanje. I Bog to od čovjeka očekuje. Između ostaloga, zato ga je i stvorio. Nije, naime, zamišljeno da čovjek bude pasivan već je, naprotiv, samo po sebi razumljivo da se čovjek ostvaruje radom i da upravo radeći stvara kvalitetnije uvjete življenja. Ako čovjek ne stvara, ako se pasivizira, on sebe isključuje iz mogućnosti utjecanja na kvalitetniji život. U tom slučaju kao da nije ispunio razloge zbog kojih ga je dobri Bog stvorio. Ponuđena mu je materia prima, koju on treba uz Boga, od kojega sve dolazi, dalje oblikovati i tako opravdati sebe kao sustvaratelja. Koliko je više naslonjen na Stvoritelja, toliko više može i sam stvarati. Naš poznati bibličar prof. Cifrak to ovako opisuje: Biti stvorenje Božje, primiti sve od Boga, biti bitno i intimno dar Božji, temeljna je činjenica ljudskoga postojanja pa stoga i ljudskoga djelovanja. Kada se shvati da je cijeli svijet stvorio Bog i da je dar koji duboko i neprestano ovisi o Bogu, treba se ozbiljno dati na otkrivanje načina djelovanja koje je Bog upisao u čovjeka i cijelo svoje stvorenje. Zbog svega toga Isus nam u današnjem evanđelju kaže: Otac moj vinogradar svaku lozu na meni koja ne donosi roda siječe, a svaku koja rod donosi čisti da više roda donese... kao što loza ne može donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni... tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa. Bog je svoju povezanost sa židovskim narodom oslikao slikom trsa i loze, vinograda. Vinograd bolje rađa ako je loza povezana sa svojim trsom. Ako se, pak, loza odvoji od trsa, nema nikakvu funkciju i nemoguće je da donese očekivane plodove, a vinogradar siječe svaku lozu koja ne donosi roda. Dok je izabrani narod bio vezan uza svoga vinogradara, mogao je donositi plodove, biti produktivan, ostvarivati svoju slobodu. Čim se odvajao od vinogradara, sušio se kao loza koja više nije priljubljena uza svoj trs. Drugi su mu narodi krojili sudbinu i određivali mu budućnost, sjekli ga kao osušenu lozu. Stoga Isus kaže: Bez mene ne možete učiniti ništa. Slika trsa i loze simboličan je biblijski govor kojim se želi reći u kojoj mjeri čovjek može biti produktivan, raditi, stvarati, o čemu ovisi njegova djelotvornost i plodovi rada. Ako želi biti sustvaratelj, čovjek se ne može odvojiti od svoga Stvoritelja. Čim se odvoji, njegova se produktivnost suši. Čovjek je kao stvorenje Božje navezan na svoga Stvoritelja kao loza na svoj trs. Jedno je nezamislivo bez povezanosti s drugim. Otrgnuti čovjeka od Stvoritelja isto je kao otrgnuti lozu od trsa. Čim loza ne dobiva hranu od trsa, iz nje nestaje život i plod. Tako je i s čovjekom kao Božjim stvorenjem. Naslonjen je na svoj trs (Boga) i bez te hrane nema života. Zato Isus kaže: Bez mene ne možete učiniti ništa. Vratimo se svome Stvoritelju da bismo imali život, i to da bismo ga imali u izobilju. S Njim zasigurno možemo postići mnogo, učiniti ovaj svijet ljepšim, unijeti u njega jednu novu dimenziju življenja, pokazati da nam je stalo do života ovdje na zemlji. Stoga dajmo sve od sebe da opravdamo razloge zbog kojih nas je Bog stvorio. Ako i ne učinimo mnogo, ne trebamo se previše brinuti. Važno je da nismo ljenčarili i da se nismo odvojili od svoga trsa. Uostalom, jedan svetac lijepo je rekao: Činimo ono što možemo. Više od toga Bog od nas ne traži. U svemu što činimo dajmo svoj maksimum, najbolje od sebe, a dalje je sve Božja briga, jer tko je s Bogom, tko u Njemu ostaje, taj donosi mnogo roda. Žarko RELOTA 29

BIBLIOTEKA 30 VREMEPLOV Eric Abrahamson, David H. Freedman Savršeni nered - skrivene prednosti neurednosti Algoritam, 2009. Još otkako je Albert Einstein odgonetnuo zagonetku Brownova gibanja, znanstvenici se slažu kako malo nereda bilo koji sustav, u stvari, može učiniti efikasnijim. No, većina će se ljudi, makar i podsvjesno, prema neredu odnositi s gnušanjem, ili barem osjećati krivnju zbog vlastite neurednosti. Do sada! Sa spektakularnim obiljem anegdota i rezultata istraživanja o korisnosti koju nered i neurednost mogu imati, dvojica su autora napisala knjigu u kojoj će pobiti svako vaše uvjerenje kako su čvrsti rasporedi, urednost i dosljedno pridržavanje reda ključ uspjeha. Navodeći obilje primjera iz doma, poslovnog okruženja, roditeljstva, kulinarstva, rata protiv terorizma (!), pa čak i neurednosti tzv. celebrityja (sigurno niste znali da Arnold Schwarzenegger nikad ne ugovara sastanke), Savršeni nered će čitatelja odvesti na putovanje u kojem će mu predstaviti nered u svom njegovu blještavilu, njegove najljuće neprijatelje (profesionalne organizatore i kućne potrepštine koje bi ga trebale suzbiti), ali i osobe koje se njime služe u itekako korisne svrhe (poput znanstvenika). Autori nam pokazuju i kako se moderirani neuredni sustavi bolje koriste izvorima, daju bolja rješenja i teže ih je slomiti nego uredne. Od vlade i društva pa do kuhinje, ureda i tavana pravilna količina nereda poboljšat će kvalitetu života i zauvijek promijeniti način na koji gledate hrpe papira na vašem radnom stolu i razbacanu odjeću u stanu, ali i pogled na svijet općenito. Mirela MENGES FILMOTEKA Hitler konačni pad (televizija) njemačka ratna drama trajanje: 156 minuta redatelj: Oliver Hirschbiegel glume: Bruno Ganz (Hitler), Alexandra Maria Lara (tajnica Traundl), Corinna Harfouch (Magda Göebbels), Urlich Matthes (Joseph Göebbels) Prošlo je punih pet godina otkad sam ga gledao u kinu i ova, za mene televizijska repriza, potvrdila je sve što sam i prije imao reći: Hitler konačni pad jedan je od najboljih filmova desetljeća! Realističnim, preciznim prikazom konačnog sloma Trećeg Reicha može poslužiti kao srednjoškolska lekcija iz povijesti o posljednjim Hitlerovim danima. Zaplet filma prati posljednjih deset dana Hitlerova života u bunkeru u središtu Berlina. Nosilac projekta, producent i scenarist filma Bernd Eichinger hrabro se suočio s najvećom mrljom u povijesti njemačkog naroda ostavštinom Adolfa Hitlera i njegova pokreta. Po meni, glavna premisa filma šalje nam poruku da nitko od aktera, od Hitlera preko brojnih generala pa sve do djece i Fürerove tajnice, do zadnjeg trenutka nije posumnjao u ispravnost nacističkog poretka. Od pregršt zanimljivih detalja podsjetio bih na dva, koji nemaju veze s glavnom fabulom, ali vjerno ocrtavaju bit nacističkog pokreta. Oba pokazuju potpunu vjeru u poredak i totalitarizam. U prvome Hitler tješi liječnika koji je vršio znanstvena istraživanja na živim i zdravim ljudima govoreći mu da će se budućnost zahvalno sjećati njegovih postignuća. Druga scena odnosi se na Hitlerovo vjenčanje s Evom Braun neposredno pred samoubojstvo. U toj sceni, u skladu s nacističkim zakonom, matičar traži od Hitlera osobne dokumente radi potvrde čistog arijevskog podrijetla. Ovaj osvrt na Untergang donosim kao najavu novog njemačkog filma (www.anonyma.film.de) koji nam, nadam se, uskoro stiže. I u njemu je riječ o istim danima iz 1945. u Berlinu, ali ovaj put bez visoke politike, nego s posebnim osvrtom na nedopuštenu ljubav između Njemice i ruskog časnika. Leon RIZMAUL 18. svibnja 1867. Otpor Hrvatskog sabora Nakon poraza Austrije u ratu protiv Pruske, u drugoj polovici XIX. stoljeća, car Franjo Josip morao je popustiti pred zahtjevima Mađara koji su tražili podjelu vlasti u Habsburškoj Monarhiji. Tako je 1867. sklopljena Austro-ugarska nagodba kojom je golemo carstvo podijeljeno na austrijski i ugarski dio. Svaki dio imao je svoju vladu, dok se zajednička vlada bavila samo vanjskom politikom, vojskom i financijama nove države nazvane Austro-Ugarska. Hrvatska je prepuštena na milost i nemilost jačoj Ugarskoj. U međuvremenu se Franjo Josip trebao pompozno okruniti krunom svetog Stjepana. Beč je pozvao hrvatsko izaslanstvo da sudjeluje u radu krunidbenog Ugarskog sabora i nazoči carevu ustoličenju za ugarsko-hrvatskog kralja u Budimpešti. No, iz Zagreba je stigao neočekivan odgovor: dana 18. svibnja 1867. Hrvatski sabor odbio je poslati izaslanike na velebnu svečanost jer još nisu bili uređeni odnosi između Hrvatske i Ugarske. Nekoliko dana poslije Sabor je za kaznu raspušten, a krunidba Franje Josipa u Budimpešti obavljena je bez sudjelovanja hrvatskog izaslanstva. Otpušten je i tadašnji ban Josip Šokčević pa je namjesnikom banske časti imenovan osvjedočeni unionist barun Levin Rauch. On je izbornom prijevarom unionističkoj struji osigurao većinu u novom sastavu Sabora. Već sljedeće godine Rauchovi su pristaše potpisali za Hrvatsku vrlo nepovoljnu nagodbu o odnosima s ojačalom Ugarskom. Hrvatski je ban postao običnim činovnikom kojega je postavljao mađarski ministarpredsjednik. Rijeka je prijevarom oteta Hrvatskoj, a i ozakonjeni autonomni poslovi često su bili na udaru nove mađarske hegemonističke vlasti. 16. svibnja 1798. Napoleon u pohodu na Egipat 18. svibnja 1711. rođen Ruđer Bošković 18. svibnja 1905. bitka kod Cušime; Japanci uništili rusku flotu 19. svibnja 1859. umro ban Josip Jelačić 19. svibnja 1961. SSSR poslao raketu na Veneru 21. svibnja 1991. ubijen Rajiv Gandhi Leon RIZMAUL INFOKUTAK Iz fundusa Galerije Ružić U Galeriji MORH-a Zvonimir, Bauerova 33, otvorena je izložba Iz fundusa Galerije Ružić. Organizirana je u suradnji s Galerijom umjetnina iz Slavonskog Broda, u čijem se sastavu nalazi i Galerija Ružić. Priređena je po vodom 80. godišnjice rođenja pokojnog hrvatskog kipara Branka Ružića, a obuhvaća pedesetak njegovih kasnih gva ševa i skulptura od papira. Može se razgledati do 20. svibnja, radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati.

Hrvoje STRUKIĆ IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA Za Hrvatsku kao Tigar Od 1. do 15. svibnja 1991. Bojna Rakitje i pojedine policijske postrojbe spajaju se u brigadu specijalne policije MUP-a RH i do 25. svibnja 1991. završava potpuni ustroj Prve gardijske brigade, koju tada čine uz Bojnu Rakitje, Bojna Kumrovec, Bojna Dubrava, Bojna Tuškanac, nešto poslije Bojna Tomislavov dom na Sljemenu i Visnica te Oklopno- -mehanizirana bojna. Sve raznovrsne plakete 1. gardijske brigade Tigrova u svojim središnjim prikazima ističu glavni znak postrojbe, glavu tigra. Prikaz tigrove glave bez profila, koji se može pratiti već od znaka J. Vencler iz 1992., nastavlja se prikazom tigrove glave ispred mača čiji je vrh okrenut nadolje, a sve unutar ovala obrubljenog pleterom. Taj znak, koji se javlja na znakovlju 1. gardijske brigade autora E. Butjera iz 1993., prikazan je i na reljefnim izvedbama plaketa koje u svojem donjem dijelu imaju po dvije lovorove grane i natpis: 1. GARDIJSKA BRIGADA / TIGROVI. Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE RH SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU I INFORMIRANJE Odjel hrvatskih vojnih glasila Zbirka: Plakete i medalje Plakete 1. gardijske brigade Glavni urednik: Željko Stipanović (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintarić (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za internet: Toma Vlašić (toma.vlasic@morh.hr) Izvršni urednik: Mario Galić (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov (leida.parlov@morh.hr), Domagoj Vlahović Lektorice: Gordana Jelavić, Boženka Bagarić, Milenka Pervan Stipić Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin Grafička redakcija: Zvonimir Frank (urednik), (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante Perković, Damir Bebek, Predrag Belušić Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Pešek Tajnica redakcije: Mila Badrić-Gelo, tel: 3784-937 Marketing i financije: Igor Vitanović, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. Krizmanić 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredništva: MORH, Služba za odnose s javnošću i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5400 primjeraka U članstvu Europskog udruženja vojnih novinara (EMPA) Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraćamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2009. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu službeni stav Ministarstva obrane RH. web info www.worldwideaircraftcarriers.com Znak autora B. Kokana iz 1995. i 1996. na ostalim je izvedbama plaketa Tigrova na pozlaćenoj podlozi i s tigrovom glavom u boji te natpisom na crnoj emajliranoj podlozi: gore TIGROVI i dolje 1. GARDIJSKA BRIGADA. Prigodom Pete obljetnice utemeljenja TIGROVA 05. II. 1990. - 05. II. 1995. natpis je na pozlaćenoj pločici plakete s bijelom baršunastom podlogom, kakva je i na nešto manjoj plaketi čija također pozlaćena pločica nosi natpis ZA HRVATSKU KAO TIGAR. Stranica je svojevrsna banka podataka o plovilima koje zovemo nosačima zrakoplova. Vjerujemo da najveći vojni brodovi fasciniraju mnoge od vas, a na www.worldwideaircraft carriers.com izvjesni Jeff Head pobrinuo se da na jednom mjestu možete saznati detaljnije podatke o svim svjetskim aktualnim nosačima. Head ih je razdijelio po mornaricama kojima pripadaju, a onda i po klasama. Posebna skupina jesu brodovi s ravnom palubom, koji se i ne mogu zvati klasičnim nosačima. Ne možemo reći da stranica oduševljava, ali može biti korisna. Osobito se praktičnom čini mogućnost usporedbe dvaju nosača. D. VLAHOVIĆ 31