M:.. ~-i~ij_i_~!--~~~-j.~~-ij-~i-~:--~-~~-~-g~-~~e~-~~j~--~_ig~~~-! ~!-~--J?.~ ij~-~-~-~-~-~~--~-ij-~~~:v-~ D

Слични документи
Microsoft PowerPoint - 7. Mobilni komunikacijski sustavi i mreže

No Slide Title

Microsoft Word - VL-RK-PL-INTS-Plan_dodjele_MV_HAKOM_web doc

6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA

Microsoft PowerPoint - 2. Definiranje osnovnih pojmova telekomunikacijskih mreža

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Microsoft PowerPoint - podatkovni promet za objavu.pptx

Microsoft Word - Plan raspodjele radio-frekvencija iz opsega MHz_predlog.docx

Microsoft PowerPoint - 14 ISP.ppt

НАСТАВНИ ПЛАН ОДСЕКА ЗА ТЕЛЕКОМУНИКАЦИЈЕ И ИНФОРМАЦИОНЕ ТЕХНОЛОГИЈЕ 2. година 3. семестар Предмет Статус Часови (П + В + Л) Кредити 3.1 Математика 3 O

Nastavna cjelina: 1. Jezik računala Kataloška tema: 1.1. Bit 1.2. Brojevi zapisani četvorkom bitova Nastavna jedinica: 1.1. Bit   1.2. Brojevi zapisan

Microsoft PowerPoint - MobilneMrezeDrugeGeneracije.ppt

Microsoft PowerPoint - 1. PREDAVANJE - Uvodno

1198. Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, na osnovu člana 11 stav 4 i člana 98 Zakona o elektronskim komunikacijama (''Sl. li

CJENIK OPTIMA TELEKOM USLUGA Srpanj Cjenik Optima Telekom usluga V 3.95

Microsoft Word - OAM.doc

Podružnica za građenje

CJENIK KUĆNE I KOMERCIJALNE SERIJE AZURI DC INVERTER ZIDNI KLIMA UREĐAJI SUPRA STANDARDNO UKLJUČENO -- Wifi sučelje -- Led display -- Automatski rad -

KLASA: UP/I /12-05/06 UR.BROJ: /12-14 Zagreb, 7. studenog Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Nar

Memorandum - Predsjednik

Slide 1

Microsoft Word - Kvartalni pregled podatka o stanju trzista elektronskih komunikacija Q1 2019_ final docx

Microsoft PowerPoint - DAC.ppt [Compatibility Mode]

РЕПУБЛИКА СРБИЈА МИНИСТАРСТВО ПРИВРЕДЕ ДИРЕКЦИЈА ЗА МЕРЕ И ДРАГОЦЕНЕ МЕТАЛЕ Београд, Мике Аласа 14, ПП: 34, ПАК: телефон: (011)

Microsoft Word - IZ-AT-UT-OPR-Pojmovnik-v5.0

Na temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost minis

Sveučilište u Zagrebu

Vaillant BiH 2017 cjenik final web.pdf

Uvjeti korištenja promocije Kombinirajte i uštedite 2018" 1. Korištenjem promotivne ponude Kombinirajte i uštedite 2018" A1 poslovni pretplatnik prihv

4.1 The Concepts of Force and Mass

Računalne mreže Osnove informatike s primjenom računala

Matrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I

(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q12017.)

SPECIFIKACIJA TARIFNOG PAKETA URED ZA VAN 5000 ZA PRETPLATNIKE HRVATSKOG TELEKOMA D.D. U POKRETNOJ ELEKTRONIČKOJ KOMUNIKACIJSKOJ MREŽI 1. Potpisom odg

PowerPoint-Präsentation

(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q22018.)

Izvještaj o javnoj raspravi projekta Općina Sukošan je provela javnu raspravu projekta, sukladno strukturnim pravilima ONP-a. Javna rasprava bila je o

Uvjeti korištenja promotivnih pretplatničkih tarifa Salsa i Samba za poslovne pretplatnike 1. Tarife Dnevna Salsa i Samba (u daljnjem tekstu tarife) d

VNLab

AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike

I grupa 1. Napisati program koji izračunava i ispisuje zbir 4 najveća od pet brojeva unetih sa standardnog ulaza. ulaz izlaz Analiza: 1.

(Microsoft Word - stati\350ki plan-javna rasprava-kona\350na verzija za sjednicu.doc)

Prikaz znakova u računalu

Uvjeti korištenja Promotivna ponuda - Kombinirajte i uštedite" 1. Korištenjem promotivne ponude Kombiniraj i uštedi", Kombiniraj i uštedi+", Promocija

Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Određivanje relativne permitivnosti sredstva Cilj vježbe Određivanje r

PowerPoint Presentation

Pravilnik o priključenju spremnika energije na elektroenergetski sustav Zlatko Ofak (HOPS), Alan Župan (HOPS), Tomislav Plavšić (HOPS), Zora Luburić (

untitled

PTT G 11a-gotovo-tanja.xls

PowerPoint Presentation

Pravilnik - pročišćeni tekst

7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16

(Microsoft Word - IZ-PP-OD-WT et al-poni\232tenje odluke o koncesiji OB \236upanija doc)

Tehničko rešenje: Industrijski prototip dvostrukog trofaznog analizatora snage sa funkcijama merenja kvaliteta električne energije tipska oznaka MM2 R

Mentor: Ružica Mlinarić, mag. inf. Računalstvo Usporedba programskih jezika Sabirnice Operacijski sustav Windows 10 Operacijski sustav ios Osnovna gra

JEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR Jednofazni asinkroni motor je konstrukcijski i fizikalno vrlo sličan kaveznom asinkronom trofaznom motoru i premda je veći,

Projektantske podloge Kondenzacijski uređaji Tehnički list ecotec plus 48/65 kw Grijanje Hlađenje Nove energije

Microsoft PowerPoint - nove tehnologije i internet.ppt

Pregled cijena na dan Poslovni korisnici

NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički SLOBODNO I PRISILNO TITRANJE

Microsoft Word - Pravilnik o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra-pročišćeni tekst

Microsoft Word - 62B3EE35.doc

PROTIVPROVALA JUN HONEYWELL.xlsx

Microsoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_BP_Diplomski studij_travanj_2013_final_po abecedi.doc

CJENIK OPTIMA TELEKOM USLUGA Travanj Cjenik Optima Telekom usluga V 3.85

Uvjeti korištenja Male Žestoke tarife 1. Tomato tarifni model Mala Žestoka tarifa (dalje u tekstu: Mala Žestoka tarifa) dostupan je za aktivaciju priv

Spoji i ustedi - Moja 3 buketa za 55 kn mjesecno - prosinac.indd

Microsoft Word - 13-Mreze.doc

Slide 1

Microsoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_BP_Diplomski studij_lipanj_srpanj_rujan_2013_final_po abecedi.docx

4

Raspored ispita

Табела Листа опреме у власништву високошколске установе која се користи у наставном процесу и научноистраживачком раду Laboratorija za Elektroni

knjiga.dvi

KOMENTARI OT-OPTIMA TELEKOM d.d. (dalje u tekstu: Optima ili OT) za javnu raspravu Analize tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlasti

Proširenje sustava: sada su moguće 283 varijante tuša! Sustav tuš stranica s brojnim varijantama made in Germany

Logičke izjave i logičke funkcije

Prikaz slike na monitoru i pisaču

Microsoft Word - Akreditacija 2008

Microsoft Word - Nacrt Pravilnika o visini naknade za frekvencije

PREDUZEĆE ZA TELEKOMUNIKACIJE „TELEKOM SRBIJA“ a

RASPORED

MAZALICA DUŠKA.pdf

Memorandum - Predsjednik

744. AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST (u daljem tekstu: Agencija), na osnovu čl. 11 st. 4 i čl. 14 st. 1 tač. 2, a u vezi s

Ovdje dolazi logo BLAŽ BAROMIĆ

Satnica.xlsx

Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifič

Uvjeti korištenja promotivnih pretplatničkih tarifa Start VPN, Step VPN, Tango VPN i Swing VPN za poslovne pretplatnike 1. Tarifni model Start VPN, St

Predmet nabave: Nabava javnih govornih usluga u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, usluga pristupa Internetu i usluga podatkovnog povezi

POVIJEST I GRAĐA RAČUNALA

Техничко решење: Метода мерења реактивне снаге у сложенопериодичном режиму Руководилац пројекта: Владимир Вујичић Одговорно лице: Владимир Вујичић Аут

KLASA: UP/I /13-05/15 URBROJ: Zagreb, 14. rujna Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama

VIK-01 opis

NACRT HRVATSKE NORME nhrn EN :2008/NA ICS: ; Prvo izdanje, veljača Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija Dio

NIAS Projekt e-građani KORISNIČKA UPUTA za aplikaciju NIAS Verzija 1.1 Zagreb, srpanj 2014.

Microsoft Word - Novi proizvod - Sistem za komunikaciju 720 v1.doc

Daljinski upravljiva utičnica

Транскрипт:

M:.. ~-i~ij_i_~!--~~~-j.~~-ij-~i-~:--~-~~-~-g~-~~e~-~~j~--~_ig~~~-! ~!-~--J?.~ ij~-~-~-~-~-~~--~-ij-~~~:v-~----------------------------------------- Dr. MIROSLAV MIKULA Prometna tehnika Dr. FRANE.JELUŠIĆ Pregledni rad Fakultet prometnih znanosti UDK: 621.39: 681.327.8 Zagreb, Vukelićeva 4 Primljeno: 17.09.1991. Prihvaćeno: 18.11.1991. N OVA GENERACIJA DIGITALNIH PRIJENOSNIH SUSTA VA SAŽETAK U tijeku je digitalizacija telekomunikacijske mreže. Budući da su prijenosni sustavi jedan od fundamentalnih dijelova ove mreže, vrlo je važan njihov kapacitet. Ove godine puštena je u promet nova generacija digitalnih prijenosnih sustava s do sada najvećom brzinom od 2,5 Gbit/s. U radu se razmatraju značajke i mogućnosti novih sustava, te njihovo uklapanje u str{/[egiju digitalizacije telekomunikacijske mreže. kod ASCII (American Standard Code for Information Interchange), koji opet koristi binarne impulse, ali u skupinama fo osam bita za svaki znak (ukupan broj znakova 2 = 256). Ovakav način kodiranja primjenjuje sa u prijenosu podataka. l. UVOD Prijenosni sustavi su jedan od fundamentalnih dijelova telekomunikacijske mrdc i služe za prijenos signala koji nose informaciju. Signali mogu biti analogni izvornoj informaciji (npr. govorni, radiodifuzni program, televizijska slika) ili digitalni, tj. dobiveni kodiranjem izvorne informacije s pomoću odredenog broja unaprijed dogovorenih signala (npr. telegrafija i prijenos podataka). Najstariji oblici digitalnog prijenosa informacija su dimni signali kod Indijanaca, tc signali bubnjanjcm kod crnaca. l prvi električno prcnošcni signali bili su digitalni. Morzeova tclcgrafska abeceda koristila je za kodiranje znakova dvije vrste električnih impulsa - kraće (točke) i dulje (crtice). Sljedeći način kodiranja bila je medunarodna telegrafska abeceda br. l, koja je za kodiranje znakova koristila opet dvije vrste električnih impulsa - sa strujom ili bez nje, ali u skupinama po pet impulsa za svaki znak (ukupan broj znakova 2 5 = 32). Ova je abeceda korištena na elcktromehaničkim dalekopisačima. Zatim sc pojavila medunarodna telcgrafska abeceda br. 2 koja je za kodiranje koristila takoder dvije vrste impulsa (O i l), koji su kao binarni brojevi (binary digit) dobili naziv bit, ali u skupinama po sedam bita za svaki znak (ukupan broj znakova 2 7 = 128). Ova abeceda koristi sc i danas na suvremenim elektroničkim dalekopisačima, tc na tclcteks terminalima. Inače, danas je vrlo popularan amcric'ki Promet, vol. 3, hr. 6, 1991,279-283 Slika l. Princip digitaliziranja analogne govorne informacije S obzirom na to da su prednosti jedinstvenog načina prijenosa različitih vrsta informacija očevidne, odavno sc pokušavalo (unatrag dva desetljeća vrlo intenzivno) pronaći postupke s pomoću kojih bi se govorne mformac1je digitalizirale tj. pretvorile u digitalne signale. Prvu tzv. pulsno-kodnu modulaciju (PCM) govorne informacije izvršili su 1938. godine AH. Reeves i R.D. Kell, ali je to praktično bilo realizirano tek u šezdesetim godinama pojavom prvih PCM uređaja. Postupak digitaliziranja analogne govorne informacije odvija se u tri faze (sl l), i to: a) uzorkovanje (očitavanje trenutnih vrijednosti analognog signala u jednakim vremenskim razmacima, frckvencijom koja je barem dvaput veća od maksimalne frekvencije signala - za govor 2 x 4 khz = 8 khz), b) kvantizacija (zaokruživanje očitanih trenutnih vrijednosti analognog signala na najbližu unaprijed usvojenu razinu amplitude- za govor dovoljno 32) i e) kodiranje (dodjela svakoj usvojenoj razini amplitude odredene kombinacije bita). 279

Prvi prijenosni mediji (simetrični kovinski vodovi) korišteni su isključivo jednostruka) (za po jednu vezu), prvo za telegrafiju (od 1837. godine), a zatim za telefoniju (od 1876. godine). Ipak, već od prvih koraka telekomunikacija težilo se povećanju iskorištenja prijenosnih medija, čime bi se znatno smanjili troškovi gradnje telekomunikacijske mreže. Multiplćksiranje kanala može biti izvedeno u frekvencij~kt l j ili u vremenskoj domeni. Prvo su razvijeni frekvenecijski multiplcksni sustavi (Frequency Division Multiplex - FDM), kod kojih su pojedini kanali prenošeni u viša frekvencijska područja postupkom modulacije s nositeljima različite frekvencije (sl. 2 ). Modulacija je obavljana promjenom amplitude, frekvencije ili faze vala nositelja. razvijen uredaj, koji radi brzinom od 1,5 Mbit/s i prenosi 24 telefonska kanala. Nešto kasnije je u Europi razvijen uredaj (što su ga standardizirali CEPT i CCITT 1968. godine), koji radi brzinom od 2 Mbit/s i prenosi 30 telcfnnskih kanala ( + 2 kanala -za sinhronizaciju i signalizaciju). Kasnije su razvijeni sustavi većih kapaciteta i oni će biti opisani u sljedećem poglavlju. ll D r Slika 3. Vremenski multipleks (TDM) Usporedbom značajki i mogućnosti analognog i digitalnog prijenosa, može se utvrditi sljedeće: Slika 2. Fekvencijski multipleks (FDM) U tablici l. daje sc pregled analognih (FDM) prijenosnih sustava, koji se danas koriste u praksi po kovinskim vodovima (simetričnim i nesimetričnim). Tablica L Broj tf. Fre~ventno Fizički medij prijenosa Razmak kanala područje (M ll z) pojačala (km) l~ 0.006-0.108 sim.kab.o 0,9 mm do ~4 300 0.060-1.300 nes.kab 1 I. :V4.4 mm 8 " " 2.6/9.5 mm 18/18,6 960 0.060-4,188 n~s. k,~b - 4. 1'4.t mm 4 _,6/9. mm 9/9.3 ~700 0.31 ~-1 :!.388 l.1'4.4 mm., " " :!,6/9.5 mm -1, 5 /~. 65 3600 0.31:!-17,668 nes. bb.l.:!/4.4 m m., " " :!.6/9,5 mm 4.5/l65 10800 4.33:!-59.68-1 nes.kab.:!.6/9,5 mm 1.5/1.55 Druga vrsta multipleksiranja bila je vremenska (Time Division Multiplex- TDM), u kojoj je pojedinim kanalima dodjeljivan različit dio vremena (sl. 3). Razvoj ovih sustava krenuo je u dva pravca. Prvo je u SAD (Bell Laboratories) u šezdesetim godinama 280 a) kvaliteta digitalnog prijenosa je veća i neovisna o udaljenosti (niska vrijednost ekvivalenta prijenosa, minimalna izobličenja, te povećan odnos signal/šum), b) pouzdanost digitalnog prijenosa je veća, e) digitalni prijenos je praktično neosjetljiv na smetnje (uzduž trase se obavlja ne samo pojačanje, nego i regeneracija signala, čime se on i pojačava i oslobađa smetnji i izobličenja), d) digitalna informacija je u digitalnom prijenosu bolje zaštićena (tajnost prijenosa), e) digitalni prijenos je posebno prikladan za netclefonske signale, koji su već po prirodi digitalni (npr. prijenos podataka), kao i za širokopojasne signale (npr. videotelefonski), f) digitalni prijenos je prikladan i za obradu informacije (slaganje podataka u pakete odnosno njihova medu pohrana), g) kanali digitalnih sustava imaju znatno veći prijenosni kapacitet od kanala analognih sustava, h) digitalna oprema zahtije1a znatno manji prostor za smještaj (mikroclcktronika), Promet, vol. 3, br. 6, 1991,

i) digitalni prijenosni sustavi imaju bolje iskorištenje prijenosnih medija (simetrični kabeli), j) u digitalnim sustavima su svi kanali jednakovrijedni (u analognim sustavima su kanali na granici prenašanog pojasa oštećeni), k) cijena gradnje prijenosnog puta s digitalnim sustavom relativno je niska i ima tendenciju daljnjeg pada zbog tehnološkog razvoja komponenata, te njihove proizvodnje u velikim serijama, l) pnmjena digitalnih prijenosnih sustava je ekonomična, to više što je manje analogno-digitalnih pretvorbi, a najekonomičnija je u kompletno digitalnoj i integriranoj mreži (sl. 4). Vać danas je cijena ovih sustava niža od cijene analognih sustava do određene udaljenosti, Cijena po kanalu m) velika prednost digitalnih sustava je mogućnost realizacije integrirane digitalne mreže IDN (digitalizirani i integrirani prijenosni i komutacijski sustavi), kao i takve mreže s integriranim službama ISDN (transparentna za različite signale, koji se mogu multiplcksirati bez bojazni da će doći do međusobnog ometanja). Problemi digitalnih mreža susprezanje i rasprezanje vremenskih kanala odnosno kanalskih skupina. Th se rješava primjenom različitih načina sinhronizacije i signalizacije. Poseban problem je kompatibilnost digitalnih i analognih prijenosnih sustava, koji rade po simetričnim kabelima, pričem digitalni sustavi utječu na analogne. Th se rješava smanjenjem amplitude digitalnog signala, smanjenjem duljine pojačivačke -."...... "... ogni prijenos a) Ba oba kraja ),[oautacijs je -..nalogna dd Analogna ko-.utaoija All&logni prijenos -i-- - - - ~ Digitallli prijenos - -~ Konvertor a/d t1dal.jenoet. ::i~en a kanal'd 1.-v - ~---- ---..,. ~ Digitalna ltotautaoija... Odaljenoat b)!a jednom kraju komutacija je &ll&losna, a na drugom digitallla Cijena. po ka.nalu - )C- t-----1-ic '--------_::_- x -- - - -"K!! ~- V dal j enoa t e) Na oba kraja komutacija je digitallla Slika 4. Ekonomska usporedba analognih i digitalnih prijenosnih sustava Promet, vol. 3, br. 6, 1991,279-283 281

...... M:.. M.~~~-!-~!.. ~:J~~-~-E~:}'J 0 ~-~-g~~~e~-~!j~.-~.!g!~-~~-i-~--e~!j~-~-~~-~-~~ --~-~-~.!:~~~- -- - --- -- ----- - --- dionice, te uključivanjem VF filtera na izlazu 2. PREGLED DIGITALNIH regeneratora. PRIJENOSNIH SUSTAVA, KOJI SE DANAS KORISTE U PRAKSI Postojeća telekomunikacijska mreža je pretežno analogna i uglavnom zadovoljava i kvalitetom i kvantitetom, pa bi bilo vrlo nerazumno i neekonomično demontirati je prije isteka vijeka trajanja. Zato se digitalna tehnika, unatoč nedvojbenim prednostima, uvodi postupno tako da će dulje još egzistirati kombinirana analogno-digitalna mreža. Postoje tri glavna načina strategije digitalizacije telekomunikacijske mreže, i to: a) integrirana ND mreža (sl. 5/a), u kojoj se zadržava postojeća analogna mreža s tim što se u pojedina područja ove mreže uvode digitalni sustavi. Ovaj način ne zahtijeva u početnoj fazi veće investicije, ali usporava dinamiku digitalizacije, b) prekrivaju ća mreža (sl. 5/b ), u kojoj postoje dvije mreže s tim što su nova digitalna i postojeća analogna mreža uglavnom odvojene, osim u mjestima gdje su spojene s ND pretvaračima. Ovaj način zahtijeva u početnoj fazi veće investicije, ali zato omogućuje bržu digitalizaciju, e) digitalni otok (sl. 5/c), u kojemu se u postojećoj analognoj mreži u određenom području mijenjaju postojeći analogni sustavi s digitalnim, odnosno uvode se digitalni sustavi u nova područja mreže. Ovaj način je dosta nepovoljan, pa se koristi prilično rijetko. Koji način će se primijeniti, ovisi o rezultatima tehničko- ekonomske.. analize prijenosa i komu tacije na razmatranom podru~čju. 0 D INTEO~WUNA A NAl()(,if.tl/0101 lal,..a....,_re1a '-' b PREISRi\'AJUĆI.. MRE2:t o o ::tgitalna PRE I(RI'JAJUĆA MREf A a...,~ : ', ~ - ----... ~ a : --- --~- Hijerarhijsku strukturu digitalnih prijenosnih sustava definirao je CCITI, a kao multiplikacijski čimbenik izmedu pojedinih razina hijerarhijske ljestvice uporabio je broj 4. Za ovaj izbor ima više razloga, medu kojima su najvažniji: - vodi vrlo harmoničnoj strukturi sustava, - omogućuje jednostavno formiranje dvostrukog ili polovičnog broja kanala i - taj čimbenik je binarni broj (2\ što ga čini vrlo pogodnim za PCM sustave, koji djeluju na binarnoj osnovi. Do sada je definirano pet razina hijerarhije digitalnih prijenosnih sustava. U tablici 2. daje se pregled digitalnih prijenosnih sustava, koji se danas koriste u praksi. Tablica 2. Hijer.. Broj tf. Bit rale Fizi?.ki medij Maks. razmak pojačala stupanj kanala (Mbit/s) pnjenosa (km) l 30 2,048 (2) 2 120 8,448 (8) 3 480 34,368(34) Sim. kabeli vis. iz. razina nis. izl. razina ~6mm 2,2 1,5,8mm 2,9 0,9 mm 3,1 ~i 0 6 1,2mm 3,7,6 ekr.sim. kab. 0,9 mm 0,7/2,9 mm ekr.sim. kab. 0,9mm O, 1!2,9 mm 2 1,2/4,4 mm 4 2;6/9,5 mm 9/9,3 opt. kab. MM LED 11-16 MMLD 22-33 SMLD 47-80 nes.kab. 4 4 2 D ANAlOGNA MREŽA 4 1920 139,264 (140) 1,2/4,4 mm 2 2,6/9,5 mm 4,5/4,65 oplkab. ANAlOGNA MREŽ,), -- < CIGIT>LNI OTO< ~- ~ DIGITALNI CTOI( o} ANALOGNA o KOMUTACiJA r. o. l DIGITALNA f KOMUTACIJA 5 7680 5646992 (5 5) MM LED 8-13 MMLD 19-28 SMLD 41-70 2,6/9,5 mm olrt. kab. MLD 1,5/1,55 31-53 -ANAlOGNI ~RIJE:"IO!'i ---- 0\0!TALNI J.JRIJi-- NO';. Slika S. Strategije digitalizacije telekomunikacijske mreže 282 Promet, vol. 3, br. 6, 1991,

M~--~-~~~-~-~tY:.~I~~-~-~~-~:--~-~~-~-g~-~~_r.~-~~J~--~-!g!~~-~~~-~--P.!:~i~-~-~~-~!~--~-~-~~~~-~---------------------------------------------- 3. NOVI DIGITALNI PRIJENOSNI 4. ZAKLJUČAK SUSTAV Budući da kapacitet telekomunikacijske mreže stalno raste, to zahtijeva stalno povećanje broja prijenosnih putova na pojedinim relacijama. Kada je 1984. godine njemački lelekom u svom pilotskom projektu Berlin IV isprobao digitalni prijenosni sustav 5. stupnja hijerarhijske ljestvice s brzinom od 565 Mbit/s, mislilo se da je njegov kapacitet od 7680 telefonskih kanala sasvim dostatan i za vrlo opterećene spojne relacije. Međutim, tehnika optičkog prijenosa se u međuvremenu znatno poboljšala (optička vlakna s prigušenjem ispod l db/km, te integrirani sklopovi na bazi silicija i galijeva arsenida), tako da je postao tehnički ostvariv i 6. stupanj hijerarhijske ljestvice digitalnih sustava u području Obit/s. Usporedno s napretkom tehnike prijenosa 1988. godine CCITT je izradio i novi standard SDH (sinhrona digitalna hijerarhija) za optički prijenos digitalnog signala. Obje ove činjenice ponukale su njemački Telekom da svojim pilotskim projektom Berlin V isproba novi digitalni prijenosni sustav s do sada najvećom brzinom od 2,5 Obit/s. Prema CCITT-u prijenos s vremenski multipleksiranim digitalnim signalom bezi ne 2,5 Gbit/s definiran je preporukama 0.707, 0.708 i G.709. Predviđen je samo optički prijenos i to valne duljine od 1,5 p.m. U Berlinu je iskorišten postojeći optički kabel položen u pilotskom projektu Berlin IV, preko kojega se mogla realizirati trasa duljine 36 km. Optička vlakna ovoga kabela su monomodna i imaju u području valnih duljina oko 1,5 p.m prigušenje od samo 0,25 db/km. Uredaji su građeni prema ETSI preporuci T/TM 02-13, s jednostavnim pristupom do električnih i optičkih priključaka, uza zajamčenu sigurnost lasera. Laserske diode imaju širinu pojasa modulacije >5 OHz, a lavinske fotodiode imaju produkt pojačanja i širine pojasa > 25 OHz. Izmjereni omjer grešaka je <lo-lo na 90 km trase optičkih vlakana. Proces digitalizacije telekomunikacijske mreže je u tijeku i odvijat će se brže ili sporije ovisno o strukturi postojeće mreže, razvoju prijenosnih i komutacijskih sustava, zahtjevima korisnika i mogućnosti investiranja. Sasvim je sigurno da za razvoj jedmstvene digitalne obrade telefonske informacije nisu povoljni niti digitalni prijenosni sustavi izmedu analognih centrala, niti digitalne centrale u okruženju analognih prijenosnih sustava. Stoga je najčešći oblik strategije digitalizacije mreže - gradnja digitalne mreže koja prekriva postojeću analognu, s kojom je povezana u malom broju točaka, da bi se prištedjeli troškovi međuspojeva. Prema tomu, očevidno je da će telefonska mreža još dugo ostati i s analognom i s digitalnom tehnikom, jednom pokraj druge. Pitanje - da li telefonska mreža treba biti analogna ili digitalna - danas se telefonskih pretplatnika malo tiče, jer Je njima važno samo to da mogu jeftino i udobno telefomrati. Ipak, nove mogućnosti koje digitalna tehnika nudi, kao i nove službe koje se njome mogu realizirati, postajat će i za pretplatmke sve atraktivnijim. Pritom će važnu ulogu imati i kapacitet digitalnih prijenosnih sustava, pa je pojava nove generacije ovih sustava veliki korak u tom pravcu. SUMMARY NEW GENERATION OF DIGITAL TRANSMISSION SYSTEMS Digitalization of telecommunications systems is currently in progress. In the light of the fact that the transmission sustems make one of the fundamental parts of the system, their capacities are important. This year a new generation of digital transmission systems with up to this point of time the highest rate of 2,5 Hb it/sec has been introduces. The paper discusses the features and possibilities of new systems and their integration into the strategy of telecommunications system digitalization. LITERATURA (1) F. KUHNE, H. MULLER: Digitalsignal - Multiplexg~rte fur Bitraten von 64 kbit/s bis 565 Mbit/s. Telcom Report 3/80. 2048 kb!tvs [2) E. BRAUN, B. STUMMER: Grundausrtstung d e r D i g i t a lei:jbertragungssysteme t u r Lichtwellenleiter. Telcom Report 9/86. [3) H. BEETZ, K. GASSER: Multiplexen in High-Tech-Dimension. Telcom Report 11/88. Slika 6. Ilijerarhija postojećih digitalnih prijenosnih sustava Promet, vol. 3, br. 6, 1991,279-283 (4) W. PROEBSTER: Tor tur hochbitratige LWL - Ubertragung gebffnet. Telcom Report 14/91. 283