1. Odluka o donošenju Odluke prostornog plana ureenja Opine Marija Gorica...2 BROJ 93. GODINA XIII 09.04.2009. Službeni glasnik izdaje Opina Marija Gorica. Sjedište opine je u Mariji Gorici, Gorika 18/a, tel/fax: 01/ 3396 655 Uredništvo: Josip Žagmeštar, Grozdana Neral, Tamara Glogovi
Stranica 2. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. Odlukom o donošenju Odluke Prostornog plana ureenja Opine Marija Gorica u potpunosti se zamjenjuje Odluka o donošenju Prostornog plana ureenja Opine Marija Gorica (Službeni glasnik Opine Marija Gorica 32/03) i Odluka o I.Izmjenama i dopunama Prostornog plana ureenja Opine Marija Gorica (Službeni glasnik Opine Marija Gorica 86/08) Na temelju lanka 100. stavka 6. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN br. 76/07) i lanka 29. Statuta Opine Marija Gorica (Službeni glasnik Opine Marija Gorica 56/06) i lanka 66. Poslovnika Opinskog vijea (Službeni glasnik Opine Marija Gorica 56/06), Opinsko vijee na svojoj, 30. sjednici održanoj 07. travnja 2009.godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Odluke Prostornog plana ureenja Opine Marija Gorica I. TEMELJNE ODREDBE lanak 1. Donosi se Odluka Prostornog plana ureenja Opine Marija Gorica, usklaena sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07). lanak 2. (1)Plan se donosi za podruje Opine Marija Gorica koje je utvreno lankom 8. Zakona o podrujima županija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97). Opina Marija Gorica obuhvaa 10 naselja: Bijela Gorica, Celine Pušanske, Hrastina Brdoveka, Kraj Donji, Kraj Gornji, Križ Brdoveki, Marija Gorica, Oplaznik, Trstenik Pušanski i Žlebec Pušanski. Plan obuhvaa podruje veliine 17,2247 km 2. (2)Planom se utvruju: graevinska podruja naselja, namjena prostora s razmještajem gospodarskih i drugih funkcija lokalnog znaaja, mreža lokalne komunalne infrastrukture i nain zbrinjavanja otpada, uvjeti korištenja i zaštite prostora u odnosu na znaajke podruja i zahvate u prostoru, podruja za koja e se izraivati urbanistiki planovi. uvjeti i pokazatelji za izradu urbanistikih planova, lokacijski uvjeti za zahvate u prostoru na podrujima za koja se nee donositi drugi urbanistiki planovi, lokacijski uvjeti za zahvate izvan graevinskog podruja za koje se ne donose odluke o lokacijskih uvjetima, druge mjere od važnosti za prostorni razvoj, zaštitu okoliša, prirode, krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti obuhvaenog podruja (2) Planom se utvruje: razmještaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog ureenja osnovna namjena prostora s prikazom poljoprivrednih i šumskih zemljišta, vodnih izvora i vodnogospodarskih sustava, podruja mineralnih sirovina, prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroženih podruja osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture zahvati u prostoru lokalnog znaenja uvjeti za provedbu prostornog plana s granicama graevinskih podruja. (3) Odredbama za provoenje plana odreuju se: uvjeti za gradnju u graevinskim podrujima naselja i u izdvojenim graevinskim podrujima izvan naselja, a osobito uvjete za odreivanje graevnih estica, izgraenost i iskorištenost zemljišta za zgrade i druge graevine uvjeti za gradnju izvan graevinskih podruja opi uvjeti i standardi opremanja zemljišta i obvezno prikljuivanje graevina na komunalnu i drugu infrastrukturu
Stranica 3. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. uvjeti za gradnju jednostavnih graevina mjere za zaštitu okoliša te ouvanje prirodnih, kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u prostoru obveze izrade prostornih planova užih podruja i njihov obuhvat s pripadajuim prometnim površinama koje ih povezuju sa širim podrujem popis i obuhvat važeih detaljnijih prostornih planova koji ostaju na snazi mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesrea osnovni pokazatelji namjene površina lanak 3. Odluka je sadržana u elaboratu "ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREENJA OPINE MARIJA GORICA" koji se sastoji od: Tekstualnog dijela sa slijedeim sadržajem: A.Tekstualnog dijela (Odredbe za provoenje) sa sljedeim sadržajem: 1. Uvjeti za odreivanje namjene površina na podruju opine 2. Uvjeti za ureenje prostora 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja javnih i društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i površina prometa i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana Elaborat iz stavka 1. ovog lanka sastavni je dio ove odluke i ovjerava se peatom Opinskog vijea Opine Marija Gorica i potpisom predsjednika Opinskog vijea. lanak 4. Prostornim planom se odreuju, uvažavanjem prirodnih, kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti, dugorone osnove prostornog ureenja, ciljevi prostornog razvoja, svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija graevinskog i drugog zemljišta, mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, te mjerila, smjernice, mjere i uvjeti za organizaciju, zaštitu, korištenje, namjenu i ureivanje prostora. ODREDBE ZA PROVOENJE 1. Graevine od važnosti za Državu i županiju lanak 5. Planom su utvrene slijedee graevine i podruja od važnosti za državu i županiju: (1)Graevine i podruja od važnosti za državu: 1. Granini cestovni prijelaz za pogranini promet Kraj Donji - Rakovec 2. Telekomunikacijske graevine TV pretvara 3. Elektroenergetske graevine planirani dalekovod 2x400 kv 4. Vodne graevine nasipi za obranu od poplava na rijeci Sutli (2) Graevine i podruja od važnosti za županiju: 1. Cestovne graevine s pripadajuim koridorima i instalacijama županijska cesta Ž-3005 županijska cesta Ž-3030 županijska cesta Ž-3031 2. Željeznike pruge željeznika pruga II reda Savski Marof Kumrovec
Stranica 4. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. 3. Elektroenergetske graevine planirani dalekovod 110 kv 2. Uvjeti za odreivanje namjena površina i ureivanje prostora lanak 6. (1) Površine u obuhvatu plana razgraniena su na slijedee namjene: graevinska podruja površine za razvoj i ureenje naselja poljoprivredno i šumsko zemljište (2) Graevinska podruja razgraniena su na graevinska podruja naselja o unutar kojih su smještene površine za stanovanje, gospodarske djelatnosti, javne i društvene djelatnosti, javne površine te površine infrastrukturnih sustava. o mješovita namjena sa oznakom M o za športsku, rekreacijsku i zdravstvenu namjenu sa oznakom R graevinska podruja izdvojene namjene izvan naselja o za gospodarsku i poslovnu namjenu sa oznakom I o za športsku, rekreacijsku i zdravstvenu namjenu sa oznakom R o površine infrastrukturnih sustava s oznakom Is (3) Poljoprivredno i šumsko zemljište razgranieno je na: vrijedno obradivo tlo s oznakom P2 ostalo obradivo tlo s oznakom P3 ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište s oznakom PŠ šume osnovne namjene s oznakom Š1 3.Graevinska podruja naselja lanak 7. Graevinska podruja naselja su površine za razvoj i ureenje naselja namijenjene izgradnji i ureenju naselja a sastoje se od izgraenog i neizgraenog dijela. Graevinska podruja naselja prikazana su na kartografskom prikazu broj 4. Graevinska podruja naselja u mjerilu 1:5000. Razgranienje graevinskih podruja naselja lanak 8. Unutar graevinskih podruja naselja planom su razgraniene slijedee namjene površina: mješovita, pretežito stambena namjena bez posebne oznake mješovite namjene sa oznakom M koja ukljuuje stanovanje vee gustoe, poslovnu i javnu namjenu športska, rekreacijska i zdravstvena namjena sa oznakom R parkovne i zelene površine sa oznakom Z lanak 9. Planom su utvrene slijedee površina graevinskih podruja izvan naselja: za gospodarsku namjenu sa oznakom I o gospodarska zona Kraj Donji za infrastrukturne sustave s oznakom Is za športsku i rekreacijsku namjenu sa oznakom R Lokacijski uvjeti - ope odredbe i definicije lanak 10. Za gradnju u graevinskim podrujima naselja i graevinskim podrujima izdvojene namjene izvan naselja planom se odreuju slijedei lokacijski uvjeti: oblik graevinske estice o o graevinske estice moraju površinu i oblik koji omoguuje njeno racionalno korištenje za nepravilne (izlomljene) granice estica pri formiranju graevinske estice preporuuje se provedba postupka izravnanja mea ako to dopušta konfiguracija terena
Stranica 5. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. o iznimno se u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja, u kojem zbog stanja vlasništva i izgraenosti nije mogua promjena granica estice, dozvoljava gradnja na esticama nepravilnog oblika veliina graevinske estice o planom se odreuju najmanje površine graevinske estice koje su u nastavku ovih odredbi oznaene kraticom P min = najmanja površina graevinske estice u m 2 o planom se odreuju najmanje širine graevinske estice na regulacijskom pravcu (granici estice prema prometnoj površini) ili graevinskom pravcu koje su u nastavku ovih odredbi oznaene kraticom Š min = najmanja širina graevinske estice u m namjena graevine o namjena graevine odreuje se u skladu sa namjenom površina odreenom ovim planom o uz stambene, stambeno poslovne, poslovne i gospodarske graevine na estici se mogu graditi i pomone graevine (garaže, spremišta, ljetne kuhinje, radionice, nadstrešnice i slino) veliina graevine odreuje se prema najveim dopuštenim koeficijentima izgraenosti i iskorištenosti i najveem dopuštenom broju katova o najvei dopušteni koeficijent izgraenosti k ig je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine osim balkona, na graevnu esticu, podijeljen sa površinom estice u planom utvreni najvei dopušteni koeficijenti izgraenosti ne uraunava se vertikalna projekcija podzemnih garaža koje su potpuno ukopane u zemlji ime se omoguuje njihova kvalitetnija iskorištenost vertikalna projekcija potpuno ukopane podzemne garaže na graevnu esticu može biti jednaka površini estice (k ig = 1,00) o najvei dopušteni broj nadzemnih katova odreuje se u nastavku ovih odredbi oznakom K max te se oznaava kao P (prizemlje) + nk (broj katova iznad prizemlja) gradnja podruma (Po) se omoguuje ispod svih graevina gradnja suterena (S) (poluukopana etaža) se omoguuje ispod svih graevina poluukopana etaža je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je više od 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine, odnosno najmanje je jednim svojim proeljem izvan terena gradnja potkrovlja (Pk) se omoguuje na svim graevinama. Ako se želi izvesti ravni krov mogua je jedna etaža više od propisane, uz uvjet da površina te etaže bude 60% od etaže ispod.ovaj uvjet vrijedi samo za stambene objekte. visina prizemlja za stambene, stambeno poslovne i poslovne graevine može biti najviše 5 m visina prizemlja za graevine gospodarske (proizvodne, poslovne (trgovake) i turistike) i javne namjene može biti i vea od 5m, ovisno o namjeni graevine graevinska brutto površina odreuje se prema koeficijentu iskorištenosti koji je ovim planom utvren za pojedine namjena površina o najvei dopušteni koeficijent iskorištenosti k is je zbroj vertikalnih projekcija svih katova zgrade na graevnu esticu podijeljen sa površinom estice o u planom utvreni najvei dopušteni koeficijenti izgraenosti ne uraunava se GBP podzemnih garaža koje su potpuno ukopane u zemlji broj funkcionalnih jedinica o najvei dopušteni broj funkcionalnih jedinica odreen je za pojedine namjene površina prema namjeni graevina smještaj graevina na estici odreuje se o o najmanjim dopuštenim udaljenostima od regulacijskog pravca (regulacijski pravac je granica estice prema javnoj, zelenoj ili drugoj površini koja nije gradiva (npr. inundacijski pojas vodotoka) na zidovima koji se grade na regulacijskom pravcu mogu se izvoditi sve vrste i veliine otvora) najmanjim dopuštenim udaljenostima od ostalih granica estice (bone granice estice i dvorišna granica estice)
Stranica 6. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. o ako graevna estica granii s vodotokom udaljenost regulacijske linije parcele od granice ruba korita vodotoka ne može biti manja od 6 m, a graevna parcela ne može se osnivati na nain koji bi onemoguavao ureenje korita i pristup vodotoku uvjeti za oblikovanje graevine planom su odreeni u skladu sa namjenom površina uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti o sve javne površine moraju biti ureene na nain koji omoguuje pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti, sukladno posebnim propisima (Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti NN 151/05). o sve graevine moraju biti planirane, projektirane i izgraene na nain koji omoguuje pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti, sukladno posebnim propisima (Pravilnik naveden u prethodnoj toki). uvjeti za ureenje graevne estice, zelenih i parkirališnih površina o Oko graevne estice mogu se izvoditi ograde visine do 1,2 m. Ograde se mogu izvoditi kao zidovi (kamen, kombinacija kamena i zelenila, odnosno kamena, betona i zelenila), ograde od metala (kovano željezo i slino) ili kao zelene ograde. o Uline ograde podižu se iza regulacijske linije prema ulici, na nain da najmanje 50% vertikalne površine ograde bude transparentno. o Prostor izmeu regulacijskog i graevnog pravca u pravilu se ureuje kao zelena površina sa kolnim ulazom širine minimalno 3 m. U prostoru izmeu graevnog i regulacijskog pravca mogu se ureivati parkirališta. o Potporni zidovi mogu se graditi na strmim terenima, a moraju u cijelosti biti izvedeni na graevnoj estici. Visina potpornih zidova može biti najviše 3 m. Potporni zidovi viši od 3 m moraju se izvoditi terasasto, a svaka terasa mora imati najmanju širinu 1 m. Iznimno, potporni zidovi koji se grade u usjecima uz prometnice mogu biti viši od 3 m. o Na neizgraenom dijelu estice mora se ouvati prirodna konfiguracija terena. Iskopi se mogu izvoditi samo radi gradnje temelja, podruma i suterena a neizgraeni dijelovi kosog terena moraju se urediti kaskadno ili zadržati u prirodnom (zateenom) nagibu. o Planom su odreene najmanje dopuštene površine ozelenjenog dijela graevne estice oznaene oznakom Z min o Planom utvrene obavezne zelene površine na estici mogu se ureivati nad podzemnim garažama ako iste zauzimaju cijelu površinu estice. o Potreban broj parkirališnih mora se osigurati u skladu sa namjenom graevine, prema slijedeim kriterijima: za stambenu namjenu 1 PM / 1 stan za poslovnu namjenu (uredi, servisi, usluge) 1 PM na 100 m 2 GBP za zdravstvenu namjenu 1,5 PM / 100 m 2 GBP za trgovine 2 PM na 100 m 2 GBP za ostale pratee sadržaje stanovanja 1 PM na 100 m 2 GBP za sportske dvorane i igrališta 1 PM na 20 sjedala za ugostiteljske objekte 1 PM na 4 sjedea mjesta za škole i djeje ustanove 1 PM na jednu uionicu ili za jednu grupu djece za vjerske graevine 1 PM na 30 sjedala o Parkirališne površine za stambenu namjenu moraju se osigurati na vlastitoj graevnoj estici, a za javne, poslovne i gospodarske namjene parkirališna mjesta mogu biti osigurana i na parkiralištu udaljenom najviše 100m od graevine, uz odgovarajui ugovor o služnosti. o Parkirališna mjesta ureena na terenu mogu se natkrivati montažnim nadstrešnicama izvedenim od metala ili drva (pergole i slino). nain i uvjeti prikljuenja estice na prometnu površinu i infrastrukturu o Svaka graevna estica mora imati neposredan pristup na kolnu prometnu površinu (površinu javne namjene ili površinu u vlasništvu vlasnika graevne estice ili površinu na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do graevne estice) kojim se omoguuje prilaz vozila na esticu. o U izgraenim dijelovima naselja kolnim prometnim površinama smatraju se sve postojee lokalne i nerazvrstane ceste i putevi bez obzira na širinu kolnika i zemljišnog pojasa. o Ako se parcela nalazi uz ceste razliitog znaaja prikljuak parcele ostvaruje se na cestu nižeg znaaja.
Stranica 7. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. o Graevne estice se prikljuuju na infrastrukturu koja se u pravilu izvodi u prometnim površinama ili zranim vodovima (elektrika, telekomunikacije). Posebni uvjeti prikljuenja estice odredit e se u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima graenja u skladu sa naelnim uvjetima utvrenim u poglavlju 5. ovih odredbi. o Sve graevine moraju se obvezno prikljuiti na komunalnu mrežu vodovoda i odvodnje otpadnih voda. o Ako vodovodna mreža nije izgraena opskrba pitkom vodom rješava se iz higijenskih zdenaca. o Do izgradnje kanalizacijskog sustava u naseljima otpadne vode mogu se upuštati u nepropusne sabirne jame koje se moraju redovito prazniti po ovlaštenom poduzeu. mjere zaštite okoliša i nain sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš o Obvezno je za svaku postojeu ili planiranu graevinu osigurati rješenje odvodnje otpadnih voda. Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, iznimno se u izgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja, dozvoljava izgradnja sabirnih jama za graevine kapaciteta do 10 ES. Nakon izgradnje planiranog javnog sustava odvodnje obavezno je prikljuenje tih graevina na cjeloviti javni sustav odvodnje i proišavanja otpadnih voda. Pojedinane sabirne jame mogu se prazniti iskljuivo odvoženjem na izgraene sustave za proišavanje. uvjeti za provedbu zahvata u prostoru o Za gradnju na terenima nagiba veeg od 20% obavezno je izvršiti geomehanika ispitivanja kojima e se utvrditi karakteristike tla i njegova stabilnost, u skladu sa posebnim propisima 3.1. Mješovita, pretežito stambena namjena 3.1.1.Mješovita, pretežito stambena namjena bez posebne oznake lanak 11. (1)Na graevnim esticama u graevinskom podruju stambene i mješovite namjene koje je u planu oznaeno tamno žutom bojom bez posebne oznake utvruju se slijedei lokacijski uvjeti: najmanja površina estice, najmanja širina estice, najvea dopuštena katnost, najvea dopuštena veliina graevine, najvea dopuštena graevinska brutto površina i najmanja dopuštena površina ozelenjenog dijela estice odreeni su ovisno o namjeni graevine i nainu gradnje na slijedei nain: za stambene, stambeno poslovne, poslovne i gospodarske graevine proizvodne i zanatske namjene za slobodnostojei nain gradnje P min Š min K max k ig max k is max Z min 800 12 P 800 20 P+1 0,40 0,60 0,20 1000 20 P+1+pot za javne graevine za slobodnostojei nain gradnje P min Š min K max k ig max k is max Z min 1000 20 P+2 0,60 1,00 0,20 (2)namjena graevine u graevinskom podruju stambene i mješovite namjene na graevnoj estici mogu se graditi graevine slijedeih namjena: o stambene i stambeno poslovne graevine o javne graevine o gospodarske graevine i prostori: proizvodne i zanatske namjene, te gospodarske graevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, najvee GBP do 500 m 2 u, a izuzetno da je najvei GBP do 600m 2 za benzinske postaje poslovne namjene o zelene površine i parkovi o infrastrukturne graevine (3)smještaj graevina na estici
Stranica 8. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. Graevine se mogu graditi kao slobodnostojee. Slobodnostojee graevine se mogu graditi u svim graevnim podrujima naselja mješovite, pretežito stambene namjene. Slobodnostojee graevine moraju biti udaljene najmanje 5m od regulacijskog pravca i najmanje 3m od bonih i dvorišne granice estice, ali iznimno u postojeim dijelovima naselja i manja udaljenost od 3m jedne bone strane, ali ne manja od 1m.U sluaju da se gradi na udaljenosti do 1m od bone strane, ne smiju se stavljati otvori na toj strani graevine. Za graevine od prije, koje su izgraene po ranijim legalnim propisima, ako su bliže od 1m od bone strane, treba dozvoliti rekonstrukciju i dogradnju graevine. (4)uvjeti za oblikovanje graevine o zgrade se mogu graditi sa kosim ili ravnim krovovima o o kosi krov mora biti nagiba 25 do 45 stupnjeva proelje graevine može se izvoditi u žbuci, opeci ili oblozi drvom, kamenom te drugim suvremenim materijalima (aluminij i slino) kada je to primjereno namjeni graevine 3.1.2.Mješovita namjena sa oznakom M Podruja mješovite namjene sa oznakom M planom su predviena u središnjem dijelu naselja Marija Gorica, za koje je planom utvrena obaveza izrade Urbanistikog plana ureenja. Tipologije kao i uvjeti gradnje, u ovom podruju navedene su u ovom lanku, pod (1), (2), (3) i (4), uz slijedee dopune: Zgrade javne namjene su zgrade javnih i društvenih djelatnosti i institucija: uprave, odgoja i obrazovanja, športa, rekreacije i zdravstva, te zgrade sakralne namjene. Iznimno se zgrade javne namjene mogu graditi i u graevinskom podruju mješovite, pretežito stambene namjene, bez posebne oznake. Za podruje mješovite namjene sa oznakom M dodatni uvjeti su slijedei: graevina mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu za sakralne graevine visina nije ograniena 3.2. Športsko rekreacijska namjena sa oznakom R 3.2.1. Športsko rekreacijska namjena u graevinskom podruju naselja lanak 12. Unutar graevinskog podruja športske i rekreacijske namjene sa oznakom R omoguuje se gradnja i ureivanje svih vrsta otvorenih i zatvorenih igrališta sa prateim sadržajima kao što su svlaionice, teretane, bazeni, zdravstveni, saune, ugostiteljski, zabavni i trgovaki sadržaji. Ukupna površina prateih rekreacijskih, zdravstvenih, ugostiteljskih i trgovakih sadržaja u zatvorenim prostorima može iznositi do najviše: 20% površine otvorenih športskih igrališta 40% GBP površine zatvorenih športskih dvorana Otvorena športska igrališta za nogomet, rukomet, košarku i tenis mogu se graditi uz škole i mjesne domove. Graevine športsko rekreacijske namjene moraju zadovoljavati slijedee uvjete: koeficijent izgraenosti parcele može biti najviše 0.4 katnost graevine najviše P+1 (uz mogunost gradnje podruma ili suterena, ovisno o nagibu terena, te potkrovlja) visina graevine najviše 12 m ukupna visina graevine najviše 18 m najmanje 20% površine estice mora biti ozelenjeno 3.2.2. Športsko rekreacijska namjena na površinama izdvojene namjene izvan naselja lanak 13. Planom je predviena zona za izgradnju objekata športsko rekreacijske namjene izvan naselja, oznaena oznakom R. 3.3. Gospodarska namjena lanak 14. Gradnja graevina gospodarske namjene mogua je na: površinama mješovite, pretežito stambene namjene (bez posebne oznake)
Stranica 9. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. unutar graevinskih podruja naselja stambene i mješovite namjene (bez posebne oznake) na parceli se uz stambenu zgradu mogu graditi gospodarske graevine za uzgoj životinja izvan graevinskih podruja mogu se graditi objekti za intenzivnu stoarsku proizvodnju tovilišta. na površinama gospodarske proizvodne i poslovne namjene sa oznakom I (1) Na površinama mješovite, pretežito stambene namjene (bez posebne oznake) prema lokacijskim uvjetima odreenim za gradnju gospodarskih graevina na tim površinama. (2) Unutar graevinskih podruja naselja stambene i mješovite namjene (bez posebne oznake) na parceli se uz stambenu zgradu mogu graditi gospodarske graevine za uzgoj životinja kapaciteta do 20 uvjetnih grla u svim naseljima Opine Marija Gorica, osim u naselju Trstenik gdje se uz stambenu zgradu mogu graditi gospodarske graevine za uzgoj životinja kapaciteta do 10 uvjetnih grla. Unutar graevinskih podruja stambene i mješovite namjene mogu se graditi gospodarske graevine max. površine 400m2, a u iznimnim sluajevima i vee ako objekti zbog tehnološkog procesa moraju imati veu površinu. (3) Izvan graevinskih podruja naselja mogu se graditi objekti za intenzivnu stoarsku proizvodnju tovilišta. Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja ovakvog objekata iznosi 15 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se životinja težine 500 kg (krava, steona junica) koja se obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iz slijedee tablice: vrsta stoke koeficijent broj grla krava, steona junica 1,00 15 bik 1,50 10 vol 1,20 13 junad 1-2 god. 0,70 22 junad 6-12 mjeseci 0,50 30 telad 0,25 60 krmaa + prasad 0, 55 27 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 60 mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 115 teški konji 1,20 13 srednji teški konji 1,00 15 laki konji 0,80 19 ždrebad 0,75 20 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 150 janjad i jarad 0,05 300 tovna perad pr.tež. 1,5 kg 0,003 5000 ostala tovna perad pr. tež. vee od 0,006 2500 1,5 kg kokoši nesilice konzum.jaja pr.tež. 0,004 3750 2,0 kg ostale kokoši nesilice pr.tež. vee od 0,008 1875 2,0 kg nojevi 0,25 60 Objekti za intenzivnu stoarsku i peradarsku proizvodnju moraju biti odgovarajue udaljeni od graevinskih podruja naselja da se sprijee negativni utjecaji. Najmanje udaljenosti od graevinskih podruja naselja, prema broju uvjetnih grla, definirane su slijedeom tablicom: broj uvjetnih grla minimalne udaljenosti od gra. podruja od državne ceste od županijske od lokalne ceste (m) (m) ceste (m) (m) 15-50 30 50 30 10 51-80 60 75 40 15 81-100 90 75 50 20 101-150 140 100 50 30 151-200 170 100 60 40
Stranica 10. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. 201-300 200 150 60 40 301 i više 400 200 100 50 Iznimno se graevine kapaciteta do 100 uvjetnih grla mogu graditi tako da dijelom ili u cijelosti budu smještene unutar graevinskog podruja naselja, pri emu se zaštitne udaljenosti navedene u prethodnoj tablici primjenjuju kao najmanje udaljenosti od granice graevne estice drugog vlasnika. Parcele za gradnju gospodarskih graevina za uzgoj stoke i peradi (tovilišta) izvan graevinskih podruja moraju biti vee od 2000 m 2. Uvjeti za izgradnju tovilišta su slijedei: koeficijent izgraenosti parcele može biti najviše 0,5 koeficijent iskorištenosti parcele može biti najviše 0,5 katnost graevine najviše Po+P+Kat visina graevine najviše 12m iznimno pojedini dijelovi graevine mogu biti viši od 12m zbog tehnoloških zahtjeva najmanje 10% parcele mora biti ozelenjeno najmanje polovica zelene površine iz prethodne toke mora biti smještena u dijelu parcele koji granii sa javnom prometnom površinom (kod parcela koje se nalaze na križanju ulica ta zelena površina se smješta uz ulicu šireg poprenog profila). (4)Prostornim planom ureenja Opine Marija Gorica utvrena je obveza izrade slijedeih urbanistikih planova gospodarske namjene: Urbanistiki plan ureenja gospodarske zone Kraj Donji, zapadni dio Urbanistiki plan ureenja gospodarske zone Kraj Gornji, istoni dio U izdvojenim graevinskim podrujima gospodarske namjene, proizvodne i poslovne koja su u planu oznaena oznakom I mogu se graditi proizvodne: industrijske, zanatske, skladišne; poslovne: uredske, trgovake, uslužne; te druge graevine namijenjene gospodarskim djelatnostima. U graevinama gospodarske namjene mogu se ureivati sportsko rekreacijski sadržaji za vlastito korištenje. Na površinama gospodarske namjene mogu se smjestiti sadržaji koji bitno ne oneišuju okoliš, odnosno oni kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša. Za gospodarske namjene koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš sukladno odredbama posebnih propisa i Prostornog plana Zagrebake Županije. Za sve površine gospodarske namjene u izdvojenim graevinskim podrujima izvan naselja planom je utvrena obaveza izrade urbanistikih planova ureenja. U izradi urbanistikih planova ureenja za površine gospodarske namjene treba uvažiti slijedee lokacijske uvjete za gradnju na površinama gospodarske namjene: koeficijent izgraenosti parcele može biti najviše 0.6 koeficijent iskorištenosti parcele može biti najviše 1,0 katnost graevine najviše Po+P+2Kata+potkrovlje visina graevine najviše 15 m ukupna visina graevine najviše 19 m iznimno pojedini dijelovi graevine mogu biti viši od 19 m zbog tehnoloških zahtjeva najmanje 10% površine parcele mora biti ozelenjeno najmanje polovina zelene površine iz prethodne toke mora biti smještena u dijelu parcele koji granii sa javnom prometnom površinom (kod parcela koje se nalaze na križanju ulica ta zelena površina se smješta uz ulicu šireg poprenog profila) 3.4. Groblja lanak 15. Groblja se u pravilu grade unutar graevinskog podruja naselja. Na podruju Opine Marija Gorica ureena su dva groblje: u Mariji Gorici i u Križu Brdovekom. Prema veliini ova se groblja svrstavaju u mala groblja (površine do 5 ha). Uz postojea groblje osigurane su površine za njihovo širenje. Za proširenje groblja vee od 20% postojee površine obavezno je izraditi Detaljni plan ureenja, sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02). 3.5. Uvjeti za izradu urbanistikih planova ureenja lanak 16.
Stranica 11. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. Obavezna izrada urbanistikih planova ureenja odreena je za vea neizgraena i komunalno neureena graevinska podruja naselja, te za podruja za koja je planirana transformacija postojeih struktura i urbana obnova. lanak 17. (1) Planom se utvruje obveza izrade slijedeih urbanistikih planova ureenja: Urbanistiki plan ureenja središta naselja Marija Gorica, obuhvata 16,69 ha Urbanistiki plan ureenja gospodarske zone Kraj Donji, zapadni dio, obuhvata 4,23 ha Urbanistiki plan ureenja gospodarske zone Kraj Gornji, istoni dio, obuhvata 6,04 ha 4. Poljoprivredno, i šumsko zemljište lanak 18. Površine koje nisu u obuhvatu graevinskih podruja naselja i izdvojenih namjena dijele se na: poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene o vrijedno obradivo tlo s oznakom P2 o ostalo obradivo tlo s oznakom P3 šume gospodarske namjene s oznakom Š1 ostale poljoprivredne i šumske površine s oznakom PŠ vodene površine s oznakom V Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene lanak 19. Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene obuhvaa vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla koja se pojavljuju u podruju obuhvata plana. Vrijedna obradiva tla na podruju obuhvata plana nalaze se u dolini rijeke Sutle, uz zapadnu granicu Opine, na ravnom terenu. Ostala obradiva tla nalaze se u ostalim dijelovima Opine. Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene koristit e se u svrhu poljoprivredne proizvodnje i gospodarske namjene. Na poljoprivrednom tlu osnovne namjene mogu se graditi objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i gospodarske namjene prema uvjetima navedenim u poglavlju 3.3. ovih provedbenih odredbi. Izgradnju vršiti na ostalom obradivom tlu oznake P3, te samo iznimno na vrijednom obradivom tlu oznake P2. Poljoprivredne površine za razvoj poljoprivrede predstavljaju jedan od temelja gospodarskog razvitka Opine Marija Gorica, te se površine ne smiju smanjivati. Šumske površine lanak 20. U Planu su odreene kao šumsko zemljište sve postojee šume s oznakom Š i PŠ. Šume se ne mogu kriti radi gradnji stambenih, poslovnih ili gospodarskih graevina. Zbog njihovog ekološkog znaenja odreuju se slijedee mjere uvanja i zaštite šuma i šumskog zemljišta: šumske površine definirati sukladno njihovoj rasprostranjenosti, te poštivati odgovarajuu udaljenost od njihovog ruba pri planiranju drugih sadržaja ouvati šume s posebnom namjenom, a naroito šume posebnih rijetkosti ili ljepota, te šume posebnog znanstvenog ili povijesnog znaenja ouvati i zaštititi izvorna obilježja krajobraza ukljuujui livade i proplanke, te omoguiti gradnju samo onih graevina što po svojoj namjeni spadaju u šumske prostore (planinarski domovi, izletišta, lovaki domovi i sl.) Vodne površine lanak 21. Vodne površine na podruju Opine obuhvaaju vodotokove rijeke Sutle i potoka Gromano, Stubal, Ribnjak i Curak. Dijelom su izvedeni ili rekonstruirani nasipi uz Sutlu, koji štite neposredno zaobalje od uspornih voda Save. Izgradnja zaštitnih graevina ovog podruja vezana je uz izgradnju višenamjenske HE Zapreši (radni naziv HE Podsused). Za navedene vodotokove planom se utvruje inundacijski pojas potreban za njihovo održavanje širine 10m od ruba kanala potoka. Unutar inundacijskog pojasa zabranjuje se sva izgradnja, sadnja stabala ili bilo kakvi drugi radovi koji bi mogli onemoguiti pristup do vodotoka. Površine unutar inundacijskih pojasa mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe.
Stranica 12. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. 4.1. Gradnja na poljoprivrednim i šumskim površinama lanak 22. (1)Na poljoprivrednim i šumskim površinama izvan graevinskih podruja naselja mogu se ureivati površine i graditi graevine koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan graevinskog podruja, a na nain da ne ometaju korištenje poljoprivrednih i šumskih površina, te da ne ugrožavaju vrijednost okoliša i krajolika. (2)Graevine koje se mogu graditi izvan graevinskih podruja su: graevine za uzgoj životinja (tovilišta) klijeti i spremišta voa u vonjacima i vinogradima, plastenici i ribnjaci graevine na posjedima na kojima se odvija kontrolirani intenzivni uzgoj voa, povra, vinove loze, ukrasnog bilja i sadnica stambeno-gospodarske graevina za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti (farme) šumske, lovake i lugarske graevine infrastrukturne graevine (prometne, energetske, komunalne itd.) graevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina vojne graevine i graevine za zaštitu od elementarnih nepogoda iznimno se izvan graevinskog podruja može odobriti sanacija i nužna rekonstrukcija (bez poveanja tlocrtne površine) postojeih stambenih graevina koje su legalno izgraene i tretiraju se kao postojea izgradnja izvan graevinskog podruja. Navedene graevine ne mogu se graditi u zonama podruja osobitih vrijednosti za identitet prostora, oznaenog na karti 3.1., izuzev klijeti koje se u vinogradima mogu graditi bez obzira na klasu zemljišta. 4.1.1. Klijeti i spremišta voa lanak 23. (1)U vinogradima i vonjacima izvan graevinskih podruja mogu se graditi klijeti ili spremišta voa, ako vinograd ima najmanje 1000 m 2, a vonjak najmanje 2000 m 2 površine. Klijet ili spremište voa može se graditi kao prizemnica s podrumom tako da površina prizemlja iznosi najviše 40m 2. Terase oko klijeti ili spremišta voa do visine 60 cm iznad konano zaravnatog terena koje nisu natkrivene ne ulaze u ovu površinu. (2)Klijet ili spremište voa mora biti graeno u skladu s lokalnim obiajima i to: krov mora biti dvostrešan, nagiba izmeu 35 i 45 stupnjeva; krovište se na stropnu konstrukciju postavlja izravno bez nadozida proelje graevine mora u cijelosti biti izvedeno u drvu, opeci ili kamenu pokrov obavezno izvoditi od crijepa 4.1.2. Poljoprivredni posjedi u funkciji biljne proizvodne lanak 24. (1)Izvan graevinskih podruja se na posjedu primjerene veliine za biljnu proizvodnju mogu graditi objekti u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Posjedom se smatra jedna ili više zemljišnih katastarskih estica koje meusobno ine jednu prostornu cjelinu. (2)Veliina posjeda na kojem je mogua izgradnja objekata izvan graevinskog podruja u funkciji biljne proizvodnje, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, treba biti: 1. u nizinskim podrujima (do 150 mnm): graevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veliine od 10 ha, graevine za uzgoj voa i (ili) povra na posjedu minimalne veliine od 5 ha, graevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veliine od 3 ha, graevine za uzgoj sadnica za voe, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veliine od 1 ha. 2. u gorskim i brežuljkastim podrujima (iznad 150 mnm): graevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veliine od 5 ha, graevine za uzgoj voa i (ili) povra na posjedu minimalne veliine od 3 ha, graevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veliine od 1,5 ha, graevine za uzgoj sadnica za voe, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veliine od 1 ha.
Stranica 13. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. (3) Gospodarske graevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje na ovim posjedima mogu se graditi kao prizemnice visine do 5m, tlocrtne površine do 600 m 2. Stambene graevine za potrebe stanovanja vlasnika mogu se graditi kao prizemnice visine do 4m, tlocrtne površine do 250 m 2. Na gospodarskim i stambenim graevinama na ovim posjedima krovišta se u pravilu izvode kao dvostrešna kosa krovišta u nagibu 20-30 stupnjeva. Pokrov krovišta u pravilu izvoditi crijepom, odnosno materijalima koji bojom i teksturom odgovaraju crijepu. Položaj sljemena krova obavezno je usporedan s dužom stranicom graevine. Zgrade koje se mogu graditi na ovakvim posjedima su: stambena graevina za potrebe stanovanja vlasnika poslovni sadržaji u funkciji agroturizma gospodarske graevine za potrebe biljne i stoarske proizvodnje industrijske graevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti proizvedeni na farmi. Za izgradnju na ovakvim posjedima primjenjuju se slijedei lokacijski uvjeti: tlocrtna površina objekata na jednom posjedu najviše 2000 m 2 brutto razvijena površina objekata na jednom posjedu najviše 2500 m 2 visina graevina najviše Po+P+1 visina krovnog vijenca najviše 10 m visina sljemena krova najviše 15 m dijelovi graevine mogu biti viši od 15 m samo iznimno i to iskljuivo radi zahtjeva tehnoloških ili proizvodnih procesa izvoditi dvostrešna krovišta nagiba 15-40 stupnjeva, osim na objektima kod kojih je drugaije oblikovanje krovišta uvjetovano tehnološkim zahtjevima pokrivanje krovišta crijepom ili limom oko graevine mora biti izveden požarni put širine najmanje 5 m udaljenost ovih graevina od granice graevnog podruja te lokalnih, županijskih i državnih cesta mora iznositi najmanje 100 m, odnosno najmanje 200 m za djelatnosti kod kojih se razvija buka koja na mjestu nastanka prelazi razinu od 70dB. Parcele za gradnju gospodarskih graevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti izvan graevinskih podruja ne mogu se formirati u zonama podruja osobitih vrijednosti za identitet prostora. 4.1.3. Šumarske, lugarske i lovake graevine lanak 25. U šumskom podruju mogu se graditi šumarske, lugarske i lovake graevine prema slijedeim uvjetima. tlocrtna površina graevina može biti najviše 200 m 2 katnost graevine najviše P+1 (uz mogunost gradnje podruma ili suterena, ovisno o nagibu terena) visina graevine najviše 7.5 m ukupna visina graevine najviše 12.0m izvoditi dvostrešna krovišta nagiba 40 stupnjeva proelje graevine izvoditi u zidovima od lomljenog kamena i/ili oblozi drvetom pokrivanje krovišta crijepom ili drvenom šindrom 5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i površina prometa i drugih infrastrukturnih sustava lanak 26. Prometni i infrastrukturni sustavi i koridori prikazani su u grafikim prikazima u mjerilu 1:25000, a uvjeti za njihovu izgradnju i korištenje propisani su posebnim uvjetima, suglasnostima i mišljenjima iz podruja cestovnog prometa, elektroenergetike, telekomunikacija i vodoprivrede. Graevine u funkciji infrastrukturnih sustava: energetike, telekomunikacija, vodovoda i odvodnje u pravilu se grade unutar graevinskih podruja naselja, a prema potrebi mjesnim prilikama i izvan graevinskih podruja naselja na poljoprivrednom i šumskom zemljištu. 5.1. Promet 5.1.1. Cestovni promet lanak 27. Javne prometne površine na podruju opine razvrstane su u etiri kategorije: županijske ceste
Stranica 14. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. o županijska cesta Ž-3005 o županijska cesta Ž-3030 o županijska cesta Ž-3031 lokalne ceste o lokalna cesta L-31010 o lokalna cesta L-31012 o lokalna cesta L-31013 o lokalna cesta L-31014 o lokalna cesta L-31016 nerazvrstane ceste kolno pješaki i pješaki putevi lanak 28. (1) Ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata ili instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti posebni uvjeti i potrebne suglasnosti županijske uprave za ceste kada se radi o županijskoj i lokalnoj cesti. (2) Zaštitni pojas za postojee ceste mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste tako da je u pravilu širok sa svake strane: za županijske ceste 15 m, za lokalne ceste 10 m. Da bi se gradilo unutar zaštitnog pojasa na udaljenosti 5m od regulacijskog pravca, to se može samo uz suglasnost nadležne uprave za ceste. (3) U pojasu županijskih cesta unutar i izvan graevinskih podruja mogu se graditi benzinske postaje, autobusna stajališta te praonice i servisi vozila. (4) Rekonstrukcijom postojeih županijskih i lokalnih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, ureenjem pješakih nogostupa i dr. u naselju. U sklopu lokacijske dozvole obvezno je rješenje površinske odvodnje radi sprjeavanja štetnih utjecaja na okoliš, kao i nain prijelaza ceste preko potoka i bujica sukladno posebnim uvjetima. Zahvate na terenu, koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom cesta (usjeci, nasipi), potrebno je sanirati i ozelenjavati radi ouvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajuoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste. lanak 29. (1) Postojee i izvedene nerazvrstane ceste, kolno pješaki i pješaki putevi mogu se održavati i rekonstruirati unutar postojeeg zemljišnog pojasa. Širina kolnika za postojee nerazvrstane ceste odredit e se projektom održavanja/rekonstrukcije prema raspoloživoj širini zemljišnog pojasa, tj. u postojeem koridoru, u skladu sa oekivanim intenzitetom prometa. (2) Za gradnju novih nerazvrstanih cesta planom se utvruju slijedee minimalne širine kolnika i zemljišnog pojasa: za dvosmjerni promet: o minimalna širina kolnika 4,5 m o minimalna širina zemljišnog pojasa 6 m za jednosmjerni promet: o minimalna širina kolnika 3 m o minimalna širina zemljišnog pojasa 4 m (3) Jednosmjerne nerazvrstane ceste u rijetko izgraenim dijelovima naselja mogu se koristiti za dvosmjerni promet, ako imaju planirana ugibališta za mimoilaženje vozila na razmacima od najviše 350 m. Razmak ugibališta za mimoilaženje vozila odredit e se projektom nerazvrstane ceste ovisno o preglednosti i drugim prometno - tehnikim karakteristima ceste. (4) Za gradnju novih kolno pješakih puteva planom se utvruje minimalna širina zemljišnog pojasa od 3 m. Takav kolno pješaki put se može koristiti za pristup do najviše 4 graevinske estice. Na tim se esticama mogu graditi graevine sa najviše 2 stana, najvee graevinske brutto površine 400 m 2. (5) Za gradnju novih pješakih puteva planom se utvruje minimalna širina zemljišnog pojasa od 1,5 m. lanak 30. (1) Za gradnju graevina i ureivanje površina uz nerazvrstane ceste potrebno je zatražiti posebne uvjete prikljuenja nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave. Prikljuke graevina i površina na nerazvrstane ceste u pravilu treba projektirati i izvoditi sukladno «Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu cestu» (NN 119/07). Sve nerazvrstane ceste trebaju biti
Stranica 15. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. 5.1.2. Željezniki promet lanak 31. Podrujem Opine Marija Gorica prolazi željeznika pruga, Savski Marof Kumrovec državna granica. Unutar prostora Opine nalazi se 2.6 km jednokolosijene pruge (od km 8+000 do km 10+600). Pruga je razvrstana u željeznike pruge II. reda sa oznakom II-202, a služi za mješoviti promet, putnikih i teretnih vlakova. Na podruju opine ureeno je samo jedno prometno mjesto: stajalište Donji Kraj. U skladu s AGTC parametrima i globalnom analizom obujma prometa i broju putnika za razdoblje do 2020. godine a temeljem veliine prometa za sada ne postoji potreba za opremanje ove pruge suvremenim signalno sigurnosnim ureajima. Temeljem veliine prometa u slijedeem razdoblju nije planirano produženje stajališta. Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske i Strategijom razvoja željeznikog prometnog sustava Republike Hrvatske ne predvia se rekonstrukcija postojee pruge. Predvieno je osuvremenjivanje iste kroz slijedee: Izgraditi solidni boni peron na stajalištu, duljine 80 m i opremiti ga komunalnom opremom. Na stajalištu predvidjeti odreen broj parkirališnih mjesta na istonoj strani ovisno o predvidivom broju stanovnika koji gravitiraju željeznici. Koridor jednokolosijene pruge predvien je širine 20 m na jednu i drugu stranu pruge, a u granicama sadašnje estice u vlasništvu Hrvatskih željeznica. 5.2. Elektroenergetska mreža lanak 32. (1) Trase, koridori i površine sustava elektroenergetske mreže prikazani su na kartografskom prikazu 2.1. u mjerilu 1:25000. (2) Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojeih objekata, trase, koridori i površine elektroenergetskog infrastrukturnog sustava odreeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehnikim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemogue izvedbu cjelovitog rješenja predvienog ovim planom. (3) Za izgradnju graevina i ureenje površina treba primjenjivati mjere zaštite, širine zaštitnih koridora i posebne uvjete izgradnje odreene "Pravilnikom o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kv do 400 kv" (Sl.list 65/88, NN 24/97), te drugim važeim propisima. (4) Izgradnja trafostanica 10/0.4 kv mogua je i na lokacijama koje nisu utvrene ovim planom ukoliko se takvim tehnikim rješenjima poboljšava kvaliteta opskrbe naselja elektrinom energijom. Širine planiranih infrastrukturnih koridora izvan graevinskih podruja naselja i unutar neizgraenih dijelova graevinskih podruja izdvojene namjene, kao i izvan podruja zaštienih dijelova prirode, odreuje se prema tablici : napon širina koridora u metrima 400 kv 200 110 kv 70 Širina infrastrukturnih koridora unutar izgraenih dijelova graevinskih podruja i na podrujima zaštienih dijelova prirode odreuju se prema posebnim propisima, te prema posebnim uvjetima nadležnih upravnih tijela. 5.3. Telekomunikacije lanak 33. (1)Trase, koridori i površine za telekomunikacijske sustave prikazani su na kartografskom prikazu 2.1. u mjerilu 1:25000. (2) Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojeih objekata, trase, koridori i površine telekomunikacijskog infrastrukturnog sustava odreeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehnikim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemogue izvedbu cjelovitog rješenja predvienog ovim planom. (3) Za projektiranje nove TK infrastrukture za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga utvruju se sijedei uvjeti: Telekomunikacijsku infrastrukturu planirati i projektirati podzemno i/ili nadzemno u zoni
Stranica 16. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. pješakih staza ili zelenih površina Telekomunikacijsku infrastrukturu za magistralno i meumjesno povezivanje planirati i projektirati podzemno slijedei koridore prometnica. Iznimno, kada je to opravdano bitnim skraivanjem trasa, koridor se može planirati i projektirati i izvan koridora prometnica vodei rauna o pravu vlasništva. Unutar graevinskih podruja naselja TK infrastruktura se mora planirati i projektirati iskljuivo unutar koridora prometnica. Ako se iznimno TK infrastruktura mora projektirati i izvoditi izvan prometnica mora se izvoditi na nain koji omoguuje gradnju na graevnim esticama, odnosno izvoenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na eventualnu zranu mrežu-vodove. (4) Projektiranje i izvoenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema planskim rješenjima Prostornog plana. (5) Graevine telefonskih centrala i dr. ureaja mogu se rješavati kao samostalne graevine na vlastitim graevnim esticama ili unutar drugih graevina kao samostalne funkcionalne cjeline. lanak 34. Novu TK infrastrukturu za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirati postavljanjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na stupovima i zgradama, vodei rauna o mogunosti pokrivanja tih podruja radijskim signalom koji e se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate uz naelo zajednikog korištenja od strane svih operatorakoncesionara gdje god je to mogue. 5.4. Plinovodna mreža lanak 35. (1) Trase, koridori i površine za infrastrukturnu mrežu plinovoda i produktovoda prikazani su na kartografskom prikazu plana u mjerilu 1:25000. Plinovodna mreža izvedena je u svim naseljima opine. (2) Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojeih objekata plinovodne mreže, trase, koridori i površine za plinovodnu mrežu odreeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehnikim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemogue izvedbu cjelovitog rješenja predvienog ovim planom. (3) Plinovodi meunarodnog i magistralnog ranga moraju kod paralelnog voenja biti udaljeni od drugih objekata najmanje: 5,00 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta 20,00 m od ruba koridora željeznike pruge 10,00 m od nožice nasipa reguliranog vodotoka ili kanala 5.5. Vodovodna mreža lanak. 36. (1) Trase, koridori i površine za infrastrukturni sustav vodoopskrbe prikazani su na kartografskom prikazu plana u mjerilu 1:25000. (2) Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojeih objekata vodovodne mreže, trase, koridori i površine za vodovodnu mrežu odreeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehnikim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemogue izvedbu cjelovitog rješenja predvienog ovim planom. (3) Pri izradi projekata za novu vodovodnu mrežu na podruju opine treba se pridržavati slijedeih opih uvjeta: Vodovi vodovodne mreže ukapaju se najmanje 80.0 cm ispod površine tla. Profili vodova odredit e se projektom mreže za svako pojedino naselje Svi zahvati za nove graevine, kao i rekonstrukcija postojeih, moraju biti udaljeni od vodovoda u horizontalnom smislu minimalno 1,0m,a kod križanja, kut križanja 90, iznimno 45, a u vertikalnom smislu minimalno 0,5m Uz javne prometnice u naseljima izvodi se hidrantska mreža sa nadzemnim hidrantima prema posebnom propisu Na površinama gospodarske namjene korisnici e izvoditi zasebne interne vodovodne mreže sa hidrantima za protupožarnu zaštitu (4) Za prikljuenje potrošaa na vodovodnu mrežu potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog distributera.
Stranica 17. Službeni glasnik Opine Marija Gorica Broj 93. 5.6. Ureivanje vodotokova lanak 37. U ureivanju vodotoka treba izbjegavati pravocrtne regulacije, a duž postojeih regulacija i agromeliorativnih zahvata omoguuti opstanak i mjestiminu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata. U projektima regulacije vodotoka moraju se predvidjeti mjere zaštite vegetacije kod izvoenja radova, te mjere obnove autohtone vegetacije po završetku radova na regulaciji vodotoka. U toku izvoenja neophodnih i nužnih regulacija vodotoka potrebno je zaštititi svu vegetaciju koja ne predstavlja prepreku izvoenju radova. Nakon završetka radova uz korita vodotoka treba obnoviti autohtonu vegetaciju. Za gradnju na graevinskim esticama koje granie sa vodotokovima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela za upravljanje vodama. 5.7. Odvodnja otpadnih voda lanak 38. (1) Trase, koridori i površine za infrastrukturni sustav odvodnje prikazani su na kartografskom prikazu plana u mjerilu 1:25000. Planiran je sustav oborinske i fekalne odvodnje sa odvodnjom na mehaniko biološki proista sa sistemom otvorenih laguna. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojeih objekata odvodne mreže, trase, koridori i površine za mrežu odvodnje otpadnih voda odreeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehnikim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemogue izvedbu cjelovitog rješenja predvienog ovim planom. Kanali odvodnje otpadnih i oborinskih voda gradit e se u pravilu u trupu ceste. Kanali odvodnje oborinskih voda mogu se graditi i u zaštitnom zelenom pojasu prometnica uz kolnik. Kanali odvodnje oborinskih voda mogu se graditi kao zatvoreni i kao otvoreni kanali, sukladno tehnikom rješenju sustava odvodnje oborinskih voda cjelovitog podruja u kojem e se odrediti i tona pozicija kanala unutar koridora rezerviranog za izgradnju prometnica i infrastrukture. Oborinske vode upuštat e se u otvorne kanale oborinske odvodnje i vodotoke. (2) Mrežu odvodnje otpadnih voda izvoditi prema sljedeim uvjetima: cjevovode (kanale) projektirati i dimenzionirati prema hidraulikom proraunu cjevovode izvoditi od polietilenskog, poliesterskog ili polivinilnog materijala PE, PEHD, PVC reviziona okna osigurava nadležni distributer sve cjevovode, reviziona okna i spojeve projektirati i izvoditi kao potpuno vodonepropusne gore navedeno se odnosi i na projektiranje i izvoenje prikljuaka padovi ne mogu biti manji od 2 projektirati i izvesti kanalizaciju sa gravitacijskim teenjem položaj cjevovoda (kanala) u pravilu odabirati tako da isti nisu smješteni uz instalacije plinovoda i vodovoda dubine ukapanja min 1,0 m. unutarnju kanalizaciju graevina projektirati i izvoditi od PVC ili PEHD materijala sanitarne otpadne vode odvode se iz interne u javnu kanalizaciju bez prethodnog proišavanja tehnološke otpadne moraju se proistiti do razine II kategorije te e se upuštati u kanale oborinske odvodnje ili vodotoke širina zaštitnog koridora kanalizacijskog kolektora presjeka do 1,5m iznosi 3,0m širina zaštitnog koridora kanalizacijskog kolektora presjeka veeg od 1,5m iznosi 5,0m za velike presjeke dovodnih kanala prije uvoenja u proistae i slino mogue su i vee širine zaštitnih koridora ako se za to ukaže opravdana potreba temeljem hidraulikog prorauna (3) Za prikljuenje potrošaa na mrežu odvodnje otpadnih voda potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog distributera. (4) Otpadne vode iz gospodarskih graevina i površina koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš moraju se obraditi prije upuštanja u kanalizacijski sustav. Nain obrade navedenih otpadnih voda utvruje se u tehnološkom projektu. (5) Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda otpadne vode kuanstava mogu se upuštati u nepropusne sabirne jame koje se moraju redovito prazniti po ovlaštenom poduzeu.