PROSTORNI PLAN UREĐENJA

Транскрипт

1 POVJERENSTVO ZA STATUT I POSLOVNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE POLIČNIK Na temelju članka 5. Odluke o prihvaćanju Konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Poličnik (Službeni glasnik Općine Poličnik 07/08 ) na sjednici od 01. travnja godine utvrdio je pročišćeni tekst Prostornog plana Općine Poličnik. Pročišćeni tekst Prostornog plana Općine Poličnik obuhvaća Prostorni plan uređenja Općine Poličnik ( Službeni glasnik zadarske županje 14/03) te njegove izmjene i dopune objavljene u Službenom glasniku Općine Poličnik br. 01/04, 03/08 i 07/08 u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. KLASA: /06-01/02 URBROJ: 2198/ Poličnik, 01. travnja Predsjednik Povjerenstvo za statut i poslovnik Općinskog vijeća Općine Poličnik Petar Bogović v.r. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POLIČNIK (PROČIŠĆENI TEKST) II. Odredbe za provođenje Opće odredbe Članak 1. Prostorni plan uređenja Općine Poličnik (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se za razdoblje do god., temeljem odluke Vijeća Općine Poličnik. Članak 2. Općina Poličnik pripada, sukladno prostornoj organizaciji Zadarske županije u područje ravnokotarskog zaobalnog prostora, kao šire fizionomske cjeline. Članak 3. Ovim Planom obuhvaćen je prostor Općine unutar zakonom utvrđenih granica (grafički prilog 1.), koji se sastoji od naselja: Poličnik općinsko središte, Briševo, Dračevac Ninski, Lovinac, Murvica, Rupalj, Suhovare i Visočane. Članak 4. Ovaj Plan je zakonom utvrđena osnova za izradu i donošenje svih razvojnih programa, urbanističkih i detaljnih planova uređenja prostora na području Općine Poličnik. Ovaj Plan sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora u skladu s

2 odredbama Prostornog plana uređenja Zadarske županije (PPŽ-a) i razgraničenje prostora prema namjeni i drugim obilježjima. Članak 5. Prostorni plan uređenja Općine Poličnik donosi se u svrhu uređenja općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini Poličnik. Članak 6. Prostorni plan uređenja općine Poličnik sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređenje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine. Članak 7. Prostorni plan uređenja općine Poličnik sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio se sastoji od: I. Obrazloženja II. Odredbi za provođenje Grafički dio sastoji se od sljedećih grafičkih listova: 1. Korištenje i namjena površina mj. 1: a. Pošta i telekomunikacije Energetika mj. 1: b. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda mj. 1: Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora mj. 1: Građevinska područja naselja mj. 1: Uvjeti za određivanje namjene površina na području Općine Članak 8. Na prostoru unutar granica obuhvata plana (administrativne granice Općine) planirane su sljedeće namjene površina: Građevinska područja naselja, u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. Sastoje se od postojećeg izgrađenog i planiranog neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). Proizvodna namjena (I) Proizvodno poslovna namjena (IK) Poslovna namjena (K) Vjerska namjena (D8) Športsko-rekreacijska namjena Zaštitno tampon zelenilo Poljoprivredne površine (P) Ostale šume i šumsko zemljište (Šz) Vodene površine (vodotoci, akumulacije) (V) Infrastrukturni koridori (IS) Groblje

3 Članak 9. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina, koji su određeni sljedećim karakteristikama: Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što, pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode, poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora), potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore. Korištenje, dosad neizgrađenih prostora, za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih, postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja, zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja, te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi, kao što su stalni i povremeni stanovnici, osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura, odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti. Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena

4 2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju Članak 10. Ovaj plan određuje uvjete uređenja prostora građevina od važnosti za Državu, a sve sukladno odredbama PPŽ-a i poglavljima ovog Plana, a to su: Prometne građevine Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: Jadranska autocesta s priključkom: Zadar1 brza cesta Zadar 1 Zadar državna cesta D8 Zadar-Split- promjena kategorije u brzu cestu i izrada dokumentacije željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: mogući pravci i alternativna rješenja Jadranske željeznice -potencijalni koridor za istraživanje sve županijske ceste na području Općine (6011, 6014) priključak na poslovnu zonu Energetske građevine Elektroenergetske građevine: U razdoblju do godine planira se na tlu ove Općine kao dio elektroenergetskog sustava Zadarske županije izgraditi nove transformatorske stanice. TS 400/110 kv Poličnik zajedno s pripadajućim priključnim vodovima: - DV 2X 400 kv RHE Velebit Poličnik (ili alternativa 2X DV 400 kv) - DV 2X 400 kv Poličnik TE Pag (alternativa TE Vir) (ili alternativa 2 DV 400 kv) - DV/KB 110 kv Poličnik Zadar zapad/ Zadar centar - DV 110 kv Poličnik Zadar istok - DV 110 kv Poličnik Posedarje TS 110/20(10) kv Poličnik s uvod postojećeg DV 110 kv Obrovac Nin - građevine za distribuciju plina: -redukcijska stanica Poličnik -distributivni plinovodi. Vodne građevine građevine za korištenje voda: vodoopskrbni sustav - Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije (postojeći i planirani) akumulacije Vlačina i Grabovac s pripadnim branama i nasipima melioracijski sustavi i sustavi za navodnjavanje

5 Članak 11. Koridori, odnosno trase infrastukturnih građevina iz prethodnog članka određeni su na kartografskim prikazima Plana (broj 1, 2, 3 i 4). Moguća su manja odstupanja od Planom utvrđene trase koridora radi boljeg prilagođavanja terenskim uvjetima. Članak 12. Ovim Planom utvrđuje se infrastrukturni koridor za proširenje JTC- a, kao prometnice koja povezuje Zadar i Čvor 1. kod Islama Latinskog, kao spoj na Jadransku autocestu, s dvotračne na četverotračnu prometnicu. Planom utvrđena širina koridora iz prethodnog stavka je: - unutar građevinskog područja 30 m (po 15 m sa svake strane od osovine ceste) - izvan građevinskog područja 50 m (po 25 m sa svake strane od osovine ceste). Stvarna parcela i trasa planirane četverotračne prometnice utvrditi će se lokacijskom odnosno građevinskom dozvolom temeljem prethodno izrađene potrebne projektne dokumentacije. Do donošenja naprijed navedenih dokumenata u prostoru koridora ne smiju se izdavati trajne građevinske dozvole. Objekti izgrađeni u ovom prostoru prije usvajanja ovog Plana, zadržavaju se do izgradnje četverotračne brze prometnice Članak 13. Širine koridora, tj. minimalnog poprečnog presjeka državnih i ostalih cesta određene su grafičkim prilogom Plana (karta 1.) i točkom 5. ovih odredaba. U koridoru ceste moguća je gradnja građevina koje neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa, kao što su benzinske postaje, odmarališta, vidikovci i sl. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi), potrebno je sanirati, po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste. Članak 14. Proizvodno poslovne građevine navedene su u točki 3 ovih odredbi

6 2.2. Građevinska područja naselja Opći uvjeti Članak 15. Planom se utvrđuju građevinska područja (GP) svih naselja unutar granice Općine, a koja se sastoje od izgrađenog i neizgrađenog dijela s iskazom ukupne površine i to: općina / naselje izgrađeni dio neizgrađeni dio Ukupno GP GP - /ha GP - /ha 1. BRIŠEVO 70,26 117,04 187,3 2. DRAČEVAC NINSKI 46,66 83,9 130,56 3. LOVINAC 44,27 59,62 113,89 4. MURVICA 110,4 269,06 379,46 5. POLIČNIK 109,56 149,7 259,26 6. RUPALJ 22,96 55,49 78,45 7. SUHOVARE 67,34 34,80 102,14 8. VISOČANE 39,25 52,81 92,06 Ukupno Općina Poličnik 510,7 822, ,12 Članak 16. brisan Članak 17. brisan Članak 18. Građevinska područja naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora (povremenih i stalnih. Granice GP-a naselja prikazana su u grafičkom prilogu Plana na katastarskim podlogama (Kartografski prikaz br.4: Građevinska područja naselja, mj. 1:5000). Članak 19. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, mogu se graditi i: javni objekti (škola, crkva, vrtić, zdravstvena ustanova, tržnica...) gospodarski objekti, koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi, zanatske radionice...) turistički objekti (hoteli, apartmani, pansioni,...) sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane, bazen, igrališta), groblja, infrastrukturni koridori. Članak 20. Planom je definirana mogućnost širenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana Zadarske županije, pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja, kao što je ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica unutar naselja, temeljem čega je izračunat broj povremenih i stalnih korisnika prostora

7 Članak 21. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevnim česticama. Članak 22. Svaka pojedina građevna čestica mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,0 m. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Članak 23. Regulacijska crta je mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinski pravac definiran je njome. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. 5 m, ako nije Zakonom o cestama, DPU-om ili UPU-om drugačije određeno. Članak 24. U izgrađenim dijelovima naselja, a osobito u starim jezgrama, u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu, što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem. Članak 25. Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). Članak 26. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine. koja se mjeri od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m, Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. Izuzetak od gore navedenog, čine već izvedeni objekti koji su izgrađeni na odaljenosti manjoj od 3 metra od međe za koje se temeljem može izdati rješenje o izvedenom stanju. Članak 27. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: za samostojeću kuću 14 m, za dvojnu kuću 10 m, za kuće u nizu 6 m. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u izgrađenim dijelovima naselja kada zbog zatečenog stanja u prostoru nije moguće ispuniti zadane uvjete, a može biti maksimalno 1,0 m

8 Članak 28. Izuzetak od prethodnog članka čine rekonstrukcije ili interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem, a prema posebnim uvjetima za interpolaciju i rekonstrukciju unutar stare jezgre naselja. Članak 29. brisan Članak 30. brisan Članak 31. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5). Izgradnja garaža može biti i izvan objekta, ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. Članak 32. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Članak 33. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine. Članak 34. Udaljenost građevinskog pravca od prometnice iznosi najmanje: od državnih prometnica 10,00 m (unutar naselja) od županijskih prometnica 7,00 m od lokalnih i nerazvrstanih 5,00 m od pristupnih putova u izgrađenim djelovnima naselja građevinski pravac se može poklopiti sa. regulacijskim pravcem Izuzetno od odredbe stava 1. ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. Članak 35. Za područje obuhvaćeno Provedbenim urbanističkim planom dijela stambenog naselja Murvica iz godine, ostaju na snazi uvjeti iz tog plana. Potrebno je ishoditi dodatnu suglasnost MORH-a, za onaj dio koji se nalazi u zoni kontrolirane gradnje za zaštitu sigurnosne zone oko zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva "Zemunik" i radio fara "Čatrnja"

9 Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 36. Planom su određene stare jezgre unutar građevinskih područja svih naselja na području Općine. Granice starih jezgri naselja ucrtane su u grafičkom prilogu (Kartografski prikaz br.4: Građevinska područja naselja, mj. 1:5000). Članak 37. Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojećih građevina unutar stare jezgre naselja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne površine građevinske čestice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti, a pod uvjetom da se zadrže zatečeni gabariti građevine. Iznimno se dozvoljava i dogradnja ili povećanje visine građevine ukoliko ne prelazi visina susjednih građevina. Članak 38. Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja, ukoliko postoje neizgrađene površine, kako je prikazano u sljedećoj tablici: min. površina max. koeficijent max. koeficijent vrsta građevine građ. čestice (m 2 ) izgrađenosti iskoristivosti samostojeća građevina 300 0,40 1,0 dvojna građevina 250 0,45 1,0 građevina u nizu 200 0,50 1,0 Članak 39. Planom je dozvoljena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka ( ). Namjena može, osim stambene biti i poslovna (trgovine, ugostiteljske i uslužne djelatnosti, tihi obrt itd.), koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja (izuzev starih jezgri) Članak 40. Pod pojmom stambenih zgrada ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina N.N. br. 11/98). Članak 41. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene zgrade. Članak 42. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih zgrada: zgrada tipa A zgrada tipa B

10 Članak 43. Uvjeti gradnje zgrade tipa A Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. Maksimalno dozvoljeni broj stanova je 3. Bruto razvijena površina je maksimalno 450 m 2. Maksimalna visina je 8 m Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: vrsta građevine min. površina građ. čestice m 2 max. koeficijent izgrađenosti max. koeficijent iskoristivosti max. koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža samostojeća građevina 300 0,35 1,05 0,7 dvojna građevina 300 0,35 1,05 0,7 građevina u nizu 250 0,35 1,05 0,7 Članak 44. Uvjeti gradnje zgrade tipa B Maksimalno dozvoljeni broj stanova je 6. Bruto razvijena površina je maksimalno 600 m 2. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. Maksimalna visina je 8 m. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: vrsta građevine min. površina građ. čestice m 2 max. koeficijent izgrađenosti max. koeficijent iskoristivosti max. koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža samostojeća građevina 600 0,35 1,05 0,7 dvojna građevina 400 0,35 1,05 0,7 Oblikovanje građevina Članak 45. Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i oblikom. Građevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. Krov stambenih zgrada mora biti kosi, ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. Pokrov od crijepa, a nagib krova 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od

11 Pokrov građevina društvenog standarda, gospodarskih građevina, sakralnih građevina i dr., može biti od različitih materijala, izuzev salonita. Članak 46. Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. Ograđivanje građevinskih čestica izvodit će se u pravilu ogradom, koje su u donjem dijelu masivne, visine 1,00 m od terena, dok se veća visina može izvesti 2,00 m od rešetke, mreže ili živice, a iznimno masivnim punim zidom visine do 2,00 m u starim jezgrama naselja. Visina ograde ne smije biti veća od 2,00 m. Članak 47. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele. Članak 48. Male parcele, koje su do sada ostale neizgrađene, čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća, ili koje nemaju direktan pristup s javne površine, mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim građevnim česticama. Uvjeti za izgradnju građevina javne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene unutar GP naselja Članak 49. Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih građevina po sljedećim uvjetima: - min. površina građevne čestice je 500 m 2 - max. katnost građevine je Po+P+2+ Krov ili S+VP+1+Pk - max. visina građevine je 9 m - krov može biti ravni, kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa - udaljenost građevine od susjedne građevne čestice mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m, osim ako DPU-om ili UPU-om nije drukčije određeno - max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,40 - max. koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 1 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih zgrada. Članak 50. Unutar GP naselja, osim stambenih zgrada, mogu se graditi: - građevine društvenog standarda - građevine ugostiteljsko-turističke namjene - poslovne građevine koje svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje i koji ne zagađuju okoliš mirisima, bukom, vizualno i otpadnim materijalima

12 Članak 51. Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih građevina ugostiteljskoturističkih namjene za smještaj i boravak, te pratećih ugostiteljskih sadržaja, kao i sadržaja za sport, zabavu i rekreaciju, uz slijedeće uvjete: max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,30 max. koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 1 dozvoljena katnost građevine je Po+P+2+Krov ili S+VP+1+Pk max. visina građevine je 9 m. krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa, pokrov crijep, a nagib od 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od udaljenost građevine od susjedne građevne čestice mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom građevne čestice (po kriteriju od 1 postelja/min. 50 m 2 ) max. površina građevne čestice je 1500 m 2, a min. 600 m 2 min. udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog je10 m. Moguća je i izgradnja autokampova ili kampova na parceli površine min m 2, po kriteriju 1 smještajna jedinica/80 m 2. Članak 52. Za ishođenje lokacijske dozvole za gradnju građevina javne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene navedenih u prethodnim člancima potrebno je izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: - opis planiranog zahvata, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - način uređenje građevinske čestice (okoliš), - arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata, - popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), - zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli, - rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje, - način zbrinjavanja otpada, - dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav - mišljenje Općinskog poglavarstva Članak 53. Odvodnja otpadnih voda, u slučajevima kad ne postoji mogućnost priključka na kanalizacijsku mrežu, rješavat će se putem nepropusnih septičkih jama. Udaljenost septičke jame od susjedne granice ne smije biti manja od 2,00 m, a od regulacijske linije 1,00 m. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog članka udaljenost može biti manja u postojećim starim jezgrama naselja

13 2.3. Izgrađene strukture van naselja Članak 54. Sukladno Planom utvrđenoj namjeni Izgrađenim strukturama izvan GP-a naselja smatraju se: 1. Izdvojena građevinska područja (GP) izvan naselja i to: a) zone gospodarske namjene - proizvodne (IK) b) zone gospodarske namjene - poslovne (K) c) zona športsko-rekreacijske namjene (R) d) zone groblja i vjerskih sadržaja. 2. pojedinačne građevine i uređaji na površinama izvan građevinskih područja g) površine infrastrukturnih sustava s pratećim sadržajima (IS) h) pojedinačni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i) pojedinačni objekti i uređaji unutar šumskih površina Veličina i položaj svih naprijed navedenih zona (građevinskih područja izvan naselja) definiran je grafičkim prilozima Plana: (kartografski prikaz br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu od 1: i kartografski prikaz br. 4 Građevinska područja u mjerilu 1:5000). Članak 55. Uvjeti za izgradnju i uređenje svih zona gospodarske (proizvodne i poslovne) namjene izvan granica GP naselja detaljno su obrađeni u točki 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Uvjeti za izgradnju i uređenje športsko-rekreacijskih zona izvan naselja Članak 55a. Unutar zone športsko-rekreacijske namjene dozvoljena je izgradnja i uređenje športskih igrališta, terena i dvorana, te parkova i drugih rekreacijskih sadržaja. Stambena izgradnja u zoni športsko-rekreacijske namjene dozvoljena je isključivo za smještaj osoblja za čuvanje i održavanje športsko-rekreacijskih sadržaja. Najviša bruto izgrađenost takovog objekta može biti 100m2. Članak 55b. Ovim planom utvrđuje se obveza izrade UPU-a za športsko-rekreacijske zone, uz poštivanje dodatnih uvjeta: a) ugostiteljski i trgovački sadržaji u funkciji ove zone mogu se graditi u sklopu športsko-rekreacijskih objekata ili kao samostalne građevine na središnjoj lokaciji koju će odrediti UPU. Najviša brutto izgrađenost ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja može biti do 10% bruto izgrađene površine športsko-rekreacijskog objekta ili do 500m2 za samostalne, b) pojedinačne prateće građevine u funkciji dozvoljene namjene ne smiju prelaziti 50 m2 bruto izgrađene površine (sanitarni čvorovi, skladišta za športsku opremu, objekti za održavanje športsko-rekreacijskih površina i sl.). c) UPU-om je potrebno definirati sustav pješačkih, biciklističkih i drugih staza. d) na razini zone, potrebno je izvesti samostalni uređaj za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnološki zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav odvodnje ili u sustav zone radi navodnjavanja i sl

14 Uvjeti za izgradnju i uređenje vjerskih objekata i groblja izvan naselja Članak 55c. Planom su utvrđene zone postojećih mjesnih groblja na lokacijama izvan GP naselja. U sklopu zone mjesnog groblja moguća je rekonstrukcija postojećih sadržaja kao i izgradnja novih sadržaja u funkciji: a) vjerskog objekta, b) groblja, c) zelenih površina, d) komunalna infrastruktura (voda, struja i sl.). Članak 55d. Dodatni uvjeti za izgradnju i uređenje objekata vjerskog sadržaja i groblja: a) visina pratećih građevina ne može biti veća od 4 m (izuzetak čine vjerski objekti), b) pristup objektima vjerskog sadržaja i grobljima treba biti osiguran kolnim pristupom min. Širine 6,0 m, c) ograda mora biti usklađena s osjetljivošću mikrolokacije, d) unutar lokaliteta ili u neposrednoj blizini objekta vjerskog sadržaja ili groblja treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju. Izgradnja i uređenje prostora/površina izvan građevinskih područja Članak 55e. Prostori/površine za izgradnju i uređenje izvan građevinskih područja smatraju se: a) prostori/površine poljoprivredne namjene, b) prostori/površine šuma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Obuhvat navedenih zona definiran je grafičkim prilogom Plana: karta 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu od 1: Članak 55f. Pojedinačne građevine i uređaji na površinama izvan građevinskih područja naselja na u skladu sa uvjetima Plana su: a) kuće i gospodarski objekti (za potrebe seoskog turizma, a u funkciji poljoprivredne proizvodnje) koji su izgrađeni izvan GP-a naselja kao pojedinačni, osamljeni zahvati u prostoru, a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. Za navedene objekte moguće je ishoditi rješenje o izvedenim stanju pod uvjetom da svojim volumenom, arhitektonskim izgledom i položajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu objekata unutar građevinskog područja naselja te ne narušavaju vrijednost okoliša, b) objekti i uređaji obrane, prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu, c) infrastrukturni objekti (promet, energetika, vodoopskrba i odvodnja itd.) za koje se ne formira građevinsko područje, d) vidikovci, različiti športsko-rekreacijski, kupališni, izletnički, memorijalni punktovi, lovački i drugi objekti, za koje se ne formira GP. e) pojedinačni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje

15 Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina poljoprivredne namjene Članak 55g. Na površinama poljoprivredne namjene, kao i na ostalom poljoprivrednom tlu i šumskom zemljištu dozvoljeni su sljedeći sadržaji : a) građevine za pohranu poljoprivrednih strojeva, alata, poljoprivrednih proizvoda te građevine za čuvanje voćnjaka i vinograda, b) građevine za uzgoj i sklanjanje stoke i peradi, c) staklenici i plastenici, d) lokve, bazeni i druge rezerve vode za navodnjavanje i napajanje, Članak 55h. Uvjeti za izgradnju i uređenje sadržaja iz prethodnog članka: a) građevine za pohranu poljoprivrednih strojeva, alata i poljoprivrednih proizvoda, te građevine za čuvanje voćnjaka i vinograda, mogu se graditi na površinama najmanje m2, visine do 3,5 m uz mogućnost izvedbe podruma i prizemlja, te brutto razvijene površine do 30 m2. b) građevine za sklanjanje stoke i peradi (štale) mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete i ne moraju biti priključene na objekte infrastrukture, c) građevine za uzgoj stoke i peradi (farme, peradarnici) mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete, veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi, uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. Najveća izgrađenost parcele može biti 35%, a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja, prikazanim u slijedećoj tablici: Stoka krupnog Udaljenost Stoka sitnog Udaljenost Perad Udaljenost zuba (m) zuba (m) (komada) (m) (komada) (komada) do do do preko preko preko d) površina staklenika ili plastenika nije ograničena i mogu se locirati na obradivim površinama, e) lokve i druge rezerve vode za navodnjavanje ne smiju nepovoljno utjecati na prirodne vodotoke (stalne i povremene) njihovim preusmjeravanjem ili zaustavljanjem. Lokve i druge rezerve vode također se moraju ograditi i označiti na način kako bi se zaštitili ljudski životi i izbjegla materijalna šteta, Za sve navedene građevinske zahvate potrebno je osigurati prilazni put najmanje širine 5 m, spremnike vode i sanitarni prostor s kompostanom. Građevine iz točke (a) moraju biti kamenog ziđa i dvostrešnog krova prekrivenog kamenim pločama, kupom kanalicom ili slično. Poželjno je, ali nije obvezno da se i ostale građevine oblikuju na jednak način

16 Uvjeti za izgradnju i uređenje poljoprivrednih gospodarstava u funkciji seoskog turizma Članak 55i Stambene građevine, u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma mogu se graditi u sklopu individualnog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u zonama poljoprivrednog zemljišta II i niže bonitetne klase, a prema sljedećim uvjetima: - veličina parcele min m 2 - max. dozvoljena izgrađenost na tlu je 300 m 2 - max. ukupna izgrađenost objekta P+1+Pk je 450 m 2, u ovo nije uračunata površina podruma - maksimalna dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk - maksimalna dozvoljena visina - 7,5 m - krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18 do 22 zavisno o vrsti pokrova. - udaljenost od susjedne parcele mora biti min. h/2 a ne manje od 3 m. Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije a materijalom, bojom, oblikom i smještajem u prostor trebaju biti stopljeni s okolišem. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina šuma i šumskog zemljišta Članak 55j. Šume isključivo osnovne namjene i ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište izvan građevinskih područja se dijele na sljedeće zone: a) šume isključivo osnovne namjene (Š) područja kojima se gospodari prema Zakonu o šumama, b) ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište negradiv prostor autohtonog pejzaža. Članak 55k. Izgradnja i uređenje unutar prostora/površina šuma isključivo osnovne namjene i prostora/površina ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta će se odvijati prema Zakonu o šumama, odnosno prema Programu za gospodarenje i korištenje šumskih površine. Dodatno, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji zaštite šuma (objekti za održavanje, uređenje i zaštitu šuma i šumskih površina, šumske ceste, infrastruktura za zaštitu od požara i sl.), b) građevina i površina u funkciji rekreacije (lovački dom, biciklističke i "trim" staze, pješačke staze, staze za jahanje i sl.). Moguće je graditi samo jedan (1) lovački dom po lovnom području c) objekata infrastrukture, ako ih iz tehničkih ili ekonomskih razloga nije moguće planirati izvan ovih zona. Izuzetak čine površine za zadržavanje oborinskih voda i infrastruktura za ublažavanje bujica, koje su poželjne ako su izvedene u skladu s okolišem (retencijska jezera, uređeni vodotoci i sl.)

17 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 56. Planom su određena građevinska područja / zone gospodarske namjene za izgradnju građevina proizvodno-poslovne namjene. Članak 57. Zone gospodarske namjene su područja za izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti. Članak 58. Na području općine Poličnik Planom su određene sljedeće zone proizvodnoposlovne namjene: PROIZVODNO POSLOVNE ZONE (IK) LOKACIJA NAZIV ZONE stanje u prostoru -pokrivenost planskom dokumentacijom površina zone BRIŠEVO MAZIJE ISTOK dijelom izgrađeno područje, - izrađen DPU (DPU 28) 8,06 ha MURVICA JUG neizgrađeno područje izrađen DPU (DPU 45) 50,73 ha IK MURVICA ( METRO ) djelom izgrađeno područje, ima DPU (DPU 47) 25,62 ha POLIČNIK GRABI I područje u izgradnji, - izrađen DPU (DPU 10) 40,50 ha SUHOVARE neizgrađeno područje - izrađen DPU (DPU 20) 7,59 ha UKUPNO 132,50 ha Uvjeti za izgradnja i uređenje naprijed navedenih zona su: - max. izgrađenost građevne čestice je 45%. - max. koeficjent iskoristivosti građevne čestice je 1. - max. visina građevine je 8 m. /iznimno ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, visina može biti i veća/ - min udaljenost građevine od susjedne građevne čestice je polovina visine građevine, ali ne manje od 3 m. - min. 15% od ukupne površine zone osigurati za javne potrebe (prometnice, parkirališta, zelene površine i sl.). Ostali uvjeti kao u točki 2.2. Članak 59. Na području općine Poličnik Planom su određene sljedeće zone proizvodne namjene::

18 PROIZVODNE ZONE (I) LOKACIJA NAZIV ZONE stanje u prostoru izgrađeno / neizgrađeno površina zone BRIŠEVO MAZIJE ZAPAD Dijelnom izgrađena (UPU 26) 6,73 ha DRAČEVAC NINSKI VISOČANE Neizgrađeno (UPU 22) 47,21 ha MURVICA ZAPAD I Neizgrađena (UPU 41) 13,00 ha MURVICA ZAPAD II Dijelnom izgrađena (UPU 39) 56,37 ha MURVICA ALUFLEXPACK Dijelnom izgrađena (UPU 50) 3,88 ha MURVICA ISTOK (ISTOČNO OD IK - "METRO )) Neizgrađeno (UPU 48) 7,91 ha POLIČNIK GRABI II Neizgrađeno (UPU 11) ha POLIČNIK GRABI III Neizgrađeno (UPU 12) 26,08 ha POLIČNIK GRABI IV Neizgrađeno (UPU 13) 16,81 ha POLIČNIK ISTOK Neizgrađeno (UPU 16) 57,00 ha SUHOVARE- ISTOK I Neizgrađeno (UPU 19) 4,30 ha SUHOVARE ISTOK II Neizgrađeno (UPU21) 13,94 ha UKUPNO 253,23 ha U naprijed navedenim zonama proizvodne namjene mogu se graditi proizvodnoposlovni objekti, koji po prirodi svoje djelatnosti nisu bučni, niti emitiraju neugodne plinove i mirise, i ne ugrožavaju stanovanje, a prema sljedećim uvjetima:. - max. izgrađenost građevne čestice je 45%. - max. koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 1. - max. visina građevine je 8 m. /iznimno ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, visina može biti i veća/ - min udaljenost građevine od susjedne građevne čestice je polovina visine građevine, ali ne manje od 3 m. - min. 15% od ukupne površine zone osigurati za javne potrebe (prometnice, parkirališta, zelene površine i sl.). Ostali uvjeti kao u točki 2.2. Objekti izgrađeni do prosinca godine prihvaćaju se s već izgrađenom visinom i ukoliko je veća od 8 m

19 Članak 60. Planom je određena poslovna zona (K) u Murvici. POSLOVNE ZONE (K) LOKACIJA NAZIV ZONE MURVICA ZAPAD stanje u prostoru površina izgrađeno / neizgrađeno zone dijelom izgrađeno područje, - izrađen DPU (DPU 42) 10,88 ha U naprijed navedenoj zoni poslovne namjene dozvoljava se izgradnja društvenih, poslovnih i trgovačkih, ugostiteljskih, turističkih, javnih i sl. objekata, uz uvjet da ne ugrožavaju stanovanje, da nisu bučni, i da ne emitiraju neugodne plinove i mirise, a prema sljedećim uvjetima:. - max. izgrađenost građevne čestice je 45%. - max. koeficjent iskoristivosti građevne čestice je 1. - max. visina građevine je 8 m. - min udaljenost građevine od susjedne građevne čestice je polovina visine građevine, ali ne manje od 3 m. - Krov može biti kosi, ravni ili kombinirani. - min. 15% od ukupne površine zone osigurati za javne potrebe (prometnice, parkirališta, zelene površine i sl.). Članak 61. U proizvodnim i poslovnim zonama, kao i unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena izgradnja pogona za proizvodnju čistog betona (betonara). Proizvodnja betonske galanterije dozvoljena je samo u zatvorenim prostorima. Članak 62. Unutar GP naselja nije dozvoljena izgradnja sadržaja koji zagađuju zrak, tlo ili vodu, izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, privlače promet teretnih vozila većih od malih kamiona, ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. Članak 63. Građevine proizvodno-poslovne namjene mogu se graditi isključivo na građevnim česticama koje imaju osiguran kolni pristup min. širine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Članak 64. Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju stanovanje, mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. To su sadržaji koji su dio urbane opreme naselja: dućani, zanati, servisi, uredi, poslovni prostori, skladišta, kao i manji, čisti proizvodni pogoni i radione. Članak 65. Uvjeti za smještaj ostalih gospodarskih djelatnosti dati su u prethodnom poglavlju 2.3. Izgrađene strukture van naselja

20 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Članak 66. Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet, da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. Članak 67. Sukladno prethodnom članku, zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. Članak 68. Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti - uprava i administracija: organi općinske uprave, mjesni odbori, te turističke zajednice s ispostavama - obrazovanje: predškolske ustanove, osnovne i srednja škola, - kultura: knjižnica, čitaonica, društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes, - sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim aktivnostima, sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju - zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama - socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne, stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude, te drugi sadržaji socijalne skrbi - vjerske ustanove, - groblje Članak 69. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevnim česticama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. širine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Članak 70. Planom se dozvoljava izgradnja i rekonstrukcija građevina društvenih djelatnosti prema sljedećim uvjetima: - min. širina ulične fronte građevne čestice je 14,0 m. - max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 40%. - max. koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 0,8. - volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. - max. dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. - max. visina građevine je 8 m. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. Članak 71. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka u pogledu max. dozvoljene visine i volumena, samo za vjerske objekte, sportske hale i bazene

21 Članak 72. Građevinu treba smjestiti na građevnoj čestici tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevne čestice, kao i od pristupnog puta polovina visine građevine (h/2) ali ne manje od 3 m. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka, dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte, ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno. Članak 73. Prostor između građevinskog pravca i regulacijskog pravca mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Minimalna udaljenost između građevinskog pravca i ruba građevne parcele (regulacijskog pravca) je 5 m. Članak 74. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, na građevnoj čestici je potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. Članak 75. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području, dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine, koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele, s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena, okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima. Članak 76. U slučajevima iz prethodnog članka, oblik i veličina građevinske čestice, koeficijent izgrađenosti, i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta. Članak 77. Planom je određeno izdvojeno građevinsko područje izvan GP naselja Poličnik na kojem se planira izgradnja vjerskih sadržaja / samostana sa pratećim objektima. Članak 78. Uvjeti za izgradnju i uređenje zone samostana sa pratećim objektima sjeveroistočno od naselja Poličnik su: - obvezna je izrada UPU-a, koji mora pored obveznih priloga u skladu sa Pravilnikom sadržavati i idejno rješenja u kojemu će biti prikazan način gradnje uređenja i korištenja predmetne zone - minimalna udaljenost od potoka treba biti u skladu sa zakonom - odvodnju otpadnih voda treba riješiti na način da ne ugrožava čistoću vode u potoku - maksimalna dozvoljena katnost je P+2 - maksimalna dozvoljena visina je 9 m - maksimalni koeficijent izgrađenosti je 40% - maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0,8%

22 - krovne plohe mogu biti kose ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. - za pokrov se preporuča crijep. ali je dozvoljena upotreba i druge vrste pokrova ukoliko zadovoljava kvalitetom i estetske kriterije - preporuča se nagib krovnih ploha od 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova,. iznimno nagib može biti veći, ali ne veći od udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno jednaka visini objekta, ali ne manje od 3 m

23 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava Opći uvjeti Članak 79. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina, te shematski određuje njihov položaj u prostoru Sukladno tome, temeljem ovoga Plana nije moguće direktno ishoditi lokacijsku dozvolu za građevine infrastrukture, već je u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru sukladno postavkama i uvjetima ovoga Plana. Članak 80. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija Cestovni promet Članak 81. Planom je obuhvaćena mreža javnih cesta i nerazvrstanih cesta, te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (N.N. 180/04), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (N.N. 79/99, 111/00 i 98/01) Članak 82. Planom se utvrđuju postojeće ceste čije trase i profili zadovoljavaju situaciju u prostoru, odnosno ceste (postojeće, planirane i potencijalne) za koje je potrebno osigurati zaštitne koridore radi potrebnih korekcija trase, proširenja postojećeg profila ili projektiranja i izgradnje novih. Planom obuhvaćena /tretirana/ cestovna mreža iz prethodnog stavka prikazana je na grafičkim prilozima u mjerilu 1: (list br. 1 Korištenje i namjena prostora) i 1: 5000 (list br.5 Građevinska područja naselja) Članak 83. Planom utvrđene min. širine zaštitnih koridora koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće Planom obuhvaćene cestovne mreže su: područje kroz koje prolazi postojeća cesta planirana brza cesta unutar GP naselja 12 m 30 m izvan GP naselja 15 m 100 m Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima

24 Članak 84. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom 85. ovih odredbi, dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. Članak 85. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva cesta, i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste sa svake strane: vrsta ceste izvan GP-a unutar GP-a državna 25 m 10 m županijska 15 m 7 m lokalna 10 m 5 m nerazvrstana 10 m 5 m U slučaju rekonstrukcije već postojeće prometnice unutar izgrađenog djela udaljenost može biti i manja. Članak 86. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi samo građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, predviđene projektom ceste i to: benzinske postaje, parkirališta, autobusna stajališta i odmorišta. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste. Članak 87. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja, uz obvezatno poštivanje Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (N.N. 119/07). Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela Općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Članak 88. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz. Članak 89. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima (N.N. 119/07). Članak 90. Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim garažama ili parkiralištima. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevinskoj čestici

25 Članak 91. Planom se utvrđuje sljedeći broj potrebnih garaža/parkirališnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni građevina: Namjena broj parkirališnih mjesta PM / garaža Stambene zgrade 1 garaža po stanu +1 PM na svaka dva stana ili 1,5 PM po stanu Industrijske građevine 1 PM na 2 zaposlena u većoj radnoj smjeni Zanatske, usl. servisne i sl. građevine na 1m 2 bruto izgrađene površine 1m 2 parkinga Apartmani 1 PM za svaku apartmansku jedinicu Pansioni, moteli 1 PM po sobi Ugostiteljski objekti, restorani i sl. 1 PM na 4 sjedala Trgovine do 1500 m 2 BRP 1 PM na 20 m 2 površine prodajnog prostora Trgovine ili trgovinski centri veći od 1500 m 2 BRP 1 PM na 45 m 2 površine prodajnog prostora Sportske dvorane i igrališta 1 PM na 10 sjedala Vjerske građevine 1 PM na 5 sjedala Škole i dječje ustanove 2 PM na svaku učionicu ili grupu djece + 2 PM za iskrcaj djece Ambulante i poliklinike 1 PM na 4 zaposlena u smjeni+ 2 PM po ambulanti za pacijente ostali prateći sadržaji 1 PM na 3 zaposlena 5.2. Željeznički promet Članak 92. Planom je rezerviran potencijalni koridor brze jadranske željezničke pruge koja je načelno naznačena Strategijom i Programom prostornog uređenja RH i Prometnom strategijom RH. Kod razrade daljnje dokumentacije potrebno je planirati spoj postojeće i potencijalne željezničke pruge, analizirati budući položaj kolodvora uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor. Širina potencijalnog koridora određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge, a iznosi 200m. Telekomunikacijski promet Članak 93. Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama, odnosno izvođenje drugih instalacija. Ukoliko nema ekonomske opravdanosti za izgradnju podzemne TK mreže, TK mreža, odnosno priključci na TK mrežu, mogu se izvoditi i zračno. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema rješenjima ovog plana. U djelu izgradnje telekomunikacijskih vodova i mreža predviđa se na kopnenom djelu Zadarske županije građenje još jednog magistralnog svjetlovodnog kabela uz rub Jadranske autoceste A1. Izgradnjom tog svjetlovodnog kabela, postojeći svjetlovodni kabel na relaciji Zadar Posedarje koji je sad lokalnog značenja bi spajanjem s tim