LIST ZA UNAPREĐENJE MLJEKARSTVA TVO GOD. XII ZAGREB, JULI AUGUST BROJ 7 8 Desetgodišnjica Zagrebačke mljekare Brije Prvog svjetskog rata opskrbi

Слични документи
Vrlo često, međutim, kontaminacija termički obrađenog mleka ili inficirana radna kultura prouzrokuju izdvajanje surutke. Nije teško uveriti se o direk

Generalni sekretarijat Vlade RS

Службени гласник РС, број 59/2019, објављен године Преузето са На основу члана 73. став 2. и члан

Dr Ivica Vujičić, Novi Sad Poljoprivredni fakultet OSVRT NA KVALITET I ASORTIMAN MLEČNIH PROIZVODA NA MEĐUNARODNOM POLJOPRIVREDNOM SAJMU U NOVOM SADU

prerada, proizvodnja sireva i njihova nega i prodaja, proizvodnja, nabavka uz skladištenje i potrošnja reprodukcionog materijala, održavanje i korišće

Iz mljekarstva stranih zemalja Prof. dr Nikola Zdanovski, Sarajevo Zavod za mljekarstvo Polj. fakulteta Iz mljekarstva NR Poljske Proizvodna baza Za v

Pojašnjenje kriterija odabira projekata

CERTIFICIRANA SELJAČKA TRŽNICA Udruga hrvatskih tržnica

Slide 1

Ing. Matöej Markeš, Zagreb ; Stručno udruženje mlj. org. FNRJ... \ Sekcija za Hrvatsku MLJEKARSTVO U NB HRVATSKOJ.' Prema nesistematiziranim pabircima

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 2182 Na temelju članka 11. stavka 7. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13. i 148/13.), ministar poljoprivred

Microsoft Word - studija_mliko.doc

PowerPoint Presentation

ПРИЛОГ 5 СЛОЖЕН ПОСЛОВНИ ПЛАН ЗА МЕРУ 3 1

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De

МИНИСТАРСТВО РУДАРСТВА И ЕНЕРГЕТИКЕ

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služba za od

На основу члана 14. став 1. тачка 4. Одлуке о усклађивању Одлуке о организовању Јавног комуналног предузећа Тржница Нови Сад ( Службени лист Града Нов

ПРЕДЛОГ

Br. Obren M. Pejić, Zemun Poljoprivredni fakultet OSNOVNI PROBLEMI OVČIJEG MLEKARSTVA U Evropi se ovčijem mlekarstvu ne posvećuje naročita pažnja, jer

Broj: 26 – 05 – 240/05

BILJEŠKE Bilješka br. 1 Ukupni prihodi za razdoblje siječanj-prosinac godine iznose ,22 kuna i za 1,22% su manji u odnosu na isto razd

На основу члана 34

LIST ZA UNAPREĐENJE MLJEKARSTVA JUGOSLAVIJE <SOD«ES...,. '.. ZAGREB,' SRPANJ ', ' BROJ 7 1цф orđe Zonji, Beograd '[ ' '', Gradsko mlekarstvo /,.

Ј.едан овакав суд просечно држи 6 8 литара јогурта. Млеку се пре наливања у суд не додаје никаква маја пошто у самом суду има извесна количина јогурта

Bankruptcy Monitor

jogurt boca fabrike stakla Paraćin, a izrazito je loša kod boca iste zapremine koje proizvodi fabrika stakla Straža. ' Na osnovu dobivenih rezultata o

Suradnja Podravke s braniteljskim zadrugama i OPG-ima u 2019.g. Sektor Poljoprivreda

Naziv ponuditelja s kojim je sklopljen ugovor o javnoj nabavi, Iznos skopljenog naziv gospodarskog subjekta ili ugovora ili Okvirnog Datum sklapanja R

Microsoft PowerPoint - Prezentacija - V.Uran - EBRD_CMS_GMX - 4.konferencija

РЕПУБЛИКА СРБИЈА Основни суд у Брусу Су VIII VIII - 6/ године Б р у с На основу чл. 12. Судског пословника ("Сл.гласник РС" бр.110/09,

PROJEKAT LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE EU4BUSINESS Javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podrške poljoprivrednim gazdins

Posjet poduzeću Model Pakiranja d.d je u sklopu kolegija Menadžment ljudskih potencijala organizirana terenska nastava i posjet poduzeću M

U Poreču počinje izgradnja pročistača i postrojenja za solarno sušenje i kompostiranje mulja

6 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ - Број /08, 117/11, 37/12 и 57/16), Влада Републике Српске, на 13. сједници, одржаној г

INA Group Strategic challenges facing INA and the 2010 FTE optimization program

Microsoft Word - ToR_Opis obveza_C2 6_Pula.docx

Obrazac 2. Nastavni plan obuke za certifikaciju poljoprivrednih savjetodavaca Rok za dostavu zahtjeva: godine Mjesto izvođenja obuke: Biote

Ulaganje u budućnost Europska unija Sažetak Poziva na dostavu projektnih prijava POVEĆANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI I KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG PO

Županije i fondovi EU.indd

Microsoft PowerPoint - DZ Mionica prezentacija

Microsoft Word - PusenjeNaRadnomMjestu.doc

Microsoft Word PROIZVODNI RAZRED 5.doc

prezentacija_POS_za Udruga stanara Nova Kila

Име и презиме ПОСЛОВНИ П Л А Н

Slide 1

Slide 1

Istarska razvojna agencija

Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna U sjedištu Vodnogospodarskog o

Microsoft Word - os_preko_susa_2011

KLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/ Pula, Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo

PowerPoint Presentation

CIJENE NEKRETNINA U HRVATSKOJ Cijene nekretnina u Hrvatskoj pale su za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje najnovije Njuškalovo istraživanj

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10

Slide 1

Microsoft PowerPoint - BiH-SME-CSF primjeri dobre prakse_BiH.ppt

SLUŽBENE NOVINE

(Microsoft PowerPoint - Prezentacija PRR PODMJERE 4.1 i 4.2.pptx [Samo za \350itanje])

Završna predstava desetog ciklusa akcije „Đaci vas mole, usporite pored škole”,Završen deseti ciklus akcije „Đaci vas mole, usporite pored škole

Pravilnik o sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja poreza na dohodak građana na prihode od samostalne delatnosti

PowerPoint Presentation

BROJ 31 juli/srpanj Trg solidarnosti 2a, Sarajevo Tel: AUTORSKE NOVINE juli/srpanj SADRŽAJ: AMUS primljen u redovno članst

AKTUALNI EU NATJEČAJI

PowerPoint Presentation

Dipl. inž. Zaharije Milanović, Novi Sad Institut za prehrambenu industriju Optimalni tehnički kapacitete u industriji mleka Prilog poznavanju problema

*ИЗВЈЕШТАЈ О ПРОВЕДЕНОЈ ПРЕВЕНТИВНОЈ АКТИВНОСТИ* "Возило након зимских услова 2015" АМС РС и ауто мото друштва у сарадњи са Министарством унутрашњих п

PowerPoint Presentation

Društvo Energetičara Belišće Izvješće o radu i aktivnosti u godini Uvod godine mađarski veletrgovac Gutmann podigao je usred hrastovih šum

P O D S T I C A J I U P O L J O P R I V R E D I Sektor za strateške analize, analitiku, usluge, korisničke servise i publikacije Centar za podršku inv

Godišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2015./16. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE

Dječji vrtid Remetinec OIB: Zagreb, Lanište 1 D KLASA: /16-01/11 UR.BROJ: Zagreb, Na temelju članka 20.

VLADA: Uljanik grupi izdano 7,5 mlrd kuna jamstava, aktivno 4,29 mlrd

Program INA Razvoj skolstva u opcini KS

JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog progr

Dječji vrtid Remetinec OIB: Zagreb, Lanište 1 D KLASA: /17-01/13 UR.BROJ: Zagreb, Na temelju članka 2

dsaSDdssadsad

DJEČJI VRTIĆ MARKUŠEVEC Zagreb, Štefanovec 172 PREDMET UGOVORA ILI NARUDŽBE / RAČUN MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI KRUH I KRUŠNI PROIZVODI SVJEŽE JUNEĆE

PROJEKTI I PROGRAMI SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA i PROJEKTI KOJI SU ODOBRENI I PROVEDENI U 2014: 1. PROGRAM: Institucionalna pod

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De

Републичко такмичење

42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/ IBAN: HR OIB: PRILOZI UZ ZAHTJE

Slide 1

Pregled potpisanih ugovora Poziv na dostavu projektnih prijedloga Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za stu

Novi sportsko – turistički projekti: OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO),Mesna zajednica Sefkerin: TRODNEVNI PROGRAM ZA MANDALINU

KOMUNALAC VRBOVEC d

No Slide Title

Godišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2014./15. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE

Microsoft PowerPoint - Inoviraj_Dan prozora_2016.ppt [Način kompatibilnosti]

Microsoft Word - T.S. 4,5,6,7,32,33,34-40.docx

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/ od listopada o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/ o mjerama ograničavanja protiv Demokra

Microsoft Word - Odluka i obrazloženje Izmjena za 2009._fin.plan.doc

И з в е ш т а ј

MergedFile

izmene i dopune2

1623. Na osnovu člana 62 stav 9 Zakona o bezbjednosti hrane ( Službeni list CG, broj 57/15), Vlada Crne Gore, na sjednici od 2. decembra godine,

DNEVNIK RADA STRUČNE PRAKSE -komercijalist- IME I PREZIME: [Type text]

PowerPoint-Präsentation

Redni broj

Транскрипт:

LIST ZA UNAPREĐENJE MLJEKARSTVA TVO GOD. XII ZAGREB, JULI AUGUST 1962. BROJ 7 8 Desetgodišnjica Zagrebačke mljekare Brije Prvog svjetskog rata opskrbi jivaoi se grad Zagreb' mlijekom izravno od samih proizvođača i od privatnih mljekara koje su dobavljale mlijeko iz bliže okolice. Kako je rastao broji stanovnika, tako je bila sve veća potreba za mlijekom, pa ga je trebalo dobavljati i iz udaljenijih područja. S time u vezi trebalo je organizirati sabiranje i dopremu mlijeka.»samopomoć«kao zadružna organizacija počela je organiziranjem, dobave mlijeka i prodajom,. U god. 1926. otvorila je svoju mljekaru. Imala je 10 svojih sabirališta. Mlijeko se sabiralo iz preko' 300 sela od ccai 3000' proizvođača. U Zagreb se dopremalo oko 20.000 1 mlijeka na dan. God. 1936. počinje novo razdoblje u organizaciji mljekarskog zadrugarstva djelovanjem Gospodarske Sloge, koja je osnovala mljekarske odjele kod svojih mjesnih zadruga. Iste godine osnovana je u sklopu Gospodarske "Sloge Središnja mljekarska zadruga kao; Poslovni savez. U nju su, biile učlanjene uglavnom sve mljekarske zadruge koje su izravnoi ili neizravno' dobavljale mlijeko na zagrebačko tržište. Imala, je u Zagrebu 150 prodavaonia. U početku je dobavljala u Zagreb oko' 5000 1 na dan. Inače od god. 1930. do,1939. dopremalo se u Zagreb prosječno' oko 18.000 1 mlijeka na 1 dlan. God. 1940. reorganizirana je Središnja mljekarska zadruga u Savez ^mljekarskih zadruga Gospodarske Sloge. Osim toga osnovana je Seljačka mljekarska zadruga, koja je, imala zadaću da organizira proizvođače iz, okoline grada. Iste je godine s pomoću bivše Banske vlasti Banovine Hrvatske i bivšeg Gradskog poglavarstva u Zagrebu preuzeoi Savez mljekarskih zadruga tri privatne mljekare: Ivana Horvatića, Stevana Rafeijašai i Nikole Požgaja te»samopomioć«i Središnju mljekarsku zadrugu. Kupovinu za preuzete mljekare isplatio je savez iz zajma uz, jamstvo.bivše Banovine i Gradskog poglavarstva u Zagrebu. Savez: je time postao glavni dobavljač mlijeka za zagrebačko tržište;. Uza sve to on nije miogaoi uspješno poslovati i proširiti svioj; rad, -tj 1. dobavljati veće količine' mlijeka, jer zabrana kućarenja nije uslijedila, a nije se dozvolilo povišenje ciiijiena mlijeku, K tome nije dosloi do odluke o gradnji Središnje mljekare u Zagrebu. U dolba okupacije obrada i prerada mlijeka u Hrvatskoj naglo 1 se smanjila, jer su mljekare koje su dopremale mlijeko u Zagreb, obustavile rad. 18. V 1945. pristupio' je Savez mljekarskih zadruga ponovnom organiziranju dobave mlijeka u Zagreb, kao i preradi'mlječnih proizvoda.

U Zagrebu su tada bila tri pogona (u Petrovog ul. 120, Ilici 69 i Šenoinoj 30). Ove tri mljekare bile su u sitarim nehigijenskim zgradama, koje su za to bile adaptirane. I uređaji u tim mljekarama bili su zastarjeli, a kapacitet nedorvoljian. God. 1947. Narodni odbor grada Zagreba dodijelio je Gradskoj mljekari bivšu tržnicu (u Brianimirovoj 67) koja je adaptirana u mljekaru. God'. 1948. stavljena je u pogon. Tjinie je izvršena centralizacija pogona i privremeno se odustalo od gradnje nove mljekare. Međutim se pokazalo da i ova mljekara nije 1 mogla udovoljiti potrebama koje su porastom stanovništva i mdbstrijalizacijoim grada bile sve veće. Odmah poslije rata je Međunarodni dječji fond UNICEF započeo akcijom pomaganja djeci u izemljiaimia poisitradaliim od rata,' pa, tako je među oisitalim i naša zemlja dobila pomoć za gradnju konzumnih mljekara. UNICEF je kod gradnje Zagrebačke mljekare dao ponioć u mljekarskim: strojevima, raznoj mljekarskoj opremi, transportnim, sredstvima i raznom, drugom materijalu, dok je naša Narodna vlast snosila troškove same gradnje 1 i montaže uređaja. God. 1949. počelo se gradnljoirn nove mljekare, pa je nakon dvije i po 1 godine, tj. 2. VIII 1952. stavljena rui pogon. Kapacitet joj je iznosio 120.000 1 na dan. Planirano je bilo da se 50.000 1 mlijeka distribuira u bocama od 1/2 do 1 litre, a 70.000 1 u kantama. Ona je bila prva velika, mljekara u našoj zemlji, a i na Balkanu. Mljekara je bila puštena u pogon,,a da nije bila potpuno> opremljena. Zbog pomanjkanja iskustava i teškoća oko nabave materijala. Radni kolektiv mljekare je imao' velike 1 poteškoće u svladavanju zadataka koji su pred njega, bili postavljeni. Kroz čitavi niz godina mljekara nije bila, dovoljno održavana ziboig pomanjkanja 1 sredstava, stručne radne snage, fluktuacije! radnika i karaktera! poslovanja. K tome je 1 radila is 30 50 /o svog fcapacitetia. Međutim zadnjih godina se situacija poboljšala; poveća ' sie promet konzumnog mlijeka i asortiman proizvoda. Nabavljen je uređaj za proizvodnju sladoleda, povećana je proizvodnja jogurta, piriatupiloi se proizvodnji ribanca (god. 1955.) i ementalca (god. 1957.) i dr. Tako se je mljekara, postepeno osamostalila, pa je mogla raditi bez gubitaka 1. S 'time u vezi olbavljena je rekonstrukcija mljekare: nabavljen je stroj za pranje kanta, garnitura za, pranje, punjenje i zatvaranje boca, paster za vrhnje, stroj za topljenje sira i uređaj zai jogurt. Osim toga izvršena je rekonstrukcija u nxasiarni, a zadnjih godlina proširena je siladpledarna, prošireni su peroni, hladnjače za mlijeko i dr. Dovršena su isialbirališfca u Žabnu, Dubravi i Mpovljanliima. Izgrađena je sušara kazelirua u Vrbovcu i skladište u Gradecu. U zadnje dvije godine uloženo je u 1 ta preko 300 milijuna dinara. Od početka ove gioidine Bjelovarska miljekariai pridonoisi većim količinama mlijeka iboljoj opskrbi grada mlijekom. Oisim toga treba ispomenuti da je u zadnjih nekoliko 1 godina Zagrebačka mljekara razvila, opremila radionice i pioiboljšala rad tehničke službe kako' bi održavanje i popravak opreme mogla što kvalitetnije olbaviti, al ppi potrebi i izrađivati novu opremu koja se ne može. dobaviti. Tako' su npr. tehničke službe izradile isparivač za hladnu vodu, hladnjaču, novi uređaj za sladoled, kondenzatore, rashladne karoserije i 'dr. Da bismo mogli dobiti predodžbu o.postignutim rezultatima u radu mljekare za proteklih 10 godina, nabrojit ćemoi ove piođ!a#ke:

Transport košara s bocama pasteriziranog mlijeka u zagrebačkoj mljekari BrutoKprodukt Zagrebačke mljekare od 409 milijuna u god. 1952. povećao se god. 1961. na 2 milijarde 200 milijuna dinara ili za nekoi 6 puta više. Karakteristično je da je foimtoi-produkt, gold. 1949. iznosio milijardu 89 milijuna dinara, a da, je prošle godine bio veći za više oid dva puta. Ako bismo kretanje proizvodnje izrazili u vrijednosti po istim cijenama i tu vrijednost označili god. 1952. sa 100, onda je god. 1959. iznosila 174, I960'. 220, a, god. 1961. 278. Istodobno treba istaknuti da je ovaj 1 brutoi-produkt polučen sve većom orijentacijom na poboljšanju strukture proizvodnje, bolje iskorištenje mlijeka kao osnovne sirovine i sve veću bombu za ekonomičnost i rentalbilitet u poslovanju. Na otkupnom području Gradske mljekare Ibiloi je u početku 58 stanica za pasterizaciju mlijeka. Samo dvije su imale kompresor (Bjelovar i Gradec). Osim toga je imala 150 sabirnih mjesta za mlijeko, iz kojih se dopremalo mlijeko u Zagreb bez ikakove obrade. Današnja mljekara otkupljuje mlijeko na području 7 kotara i 'raspolaže s preko 25 saibiiriališta, gđie' se mlijekoi olbrađuje i prerađujei. Mlijeko se otkupljuje izravno- od proizvođača,, poljoprivrednih doibara, kao i mjesnih poljoprivrednih zadruga. Otkupna mreža Zagrebačke mljekare saobraća, svaki dlan s više od 100 zadruga i s 10 15.000 proizvođača. Otkup mlijeka igoid. 1952. iznosioi je oko 1-5 milijuna,,a u prošloj' godini 31,5 milijuna 1. U ovih 10 godina otkupljeno je 210 milijuna litaora mlijekai na, otkupnim područjima. God, 1952. isporučeno je za potrebe grada oko 10 milijuna litara konzumnog mlijeka, a u giod. 1961. 18,1 milijuna litara, a 134 mil. 1 je prerađeno. Tvrdih i ppilutvndiih sireva proizvedeno* je u ovih 10 godina za oko 3 milijuna kg. Umjesto proizvodnje trapista i ostalih nekih drugih sireva, kako

je naprijed 1 spomenuto, uvedena je: proizvodnja ribanea i ementalca. God. 1959. proizvedeno je 59.000 kg riihamca, a god, 1961. 304.000 kg, ili ukupno od god. 1955. oko 670.000 kg. God, 1957. proizvedeno je 2.000 kg ementaloa, a god. 1961. preko 41.000 kg..', Razvijena je i povišena proizvodnja desertnog topljenog sira koja je zađpjih giođllna iznosila preko 400.000 kutija. U ovom razdoblju učinjeni su također veliki napori za proširenje piroizvoidhje jogurta, slatkog i kiselog vrhnja i nekih.drugih proizvoda. God. 1955. poček* se proizvodnjom jogurta. Tada je proizvedeno' i plasirano 130,000 1 jogurta, a god. 1961. 1,140.000 1. Pored orijentacije na konzumno' mlijeko' i mlječne prerađevine god. 1957'. mljekara je pristupila montaži uređaja za proizvodnju sladoleda koje je radilo idb god. 1959. U god. 1959. nabavljen je i montiran novi uređaj moderniji i većeg kapaciteta te je organizirana proizvoidnja na suvremeniji način. God. 1958. proizvedeno je i plasirano! milijun komada sladoleda, god. 1959. 2 1 pio milijuna, god. I960. 4 milijuna, a god. 1961. 10 milijuna kom. sladoleda. Ove godine je proizvedeno i plasirano- okoi 14 milijuna- komada sladoleda. Takav' brzi razvoj proiizvodnje ibtiuo je moguć zahvaljujući potrefonim ulaganjima! u proizvodnji i prodajii, pa jie čitav niz gradova i područja bilo moguće opskrbiti sladoledom. Prodaja sladoleda danas je organizirana na području Zagreba i okioiicei, u Varaždinu, Karlovcu, Bjelovaru, Osijeku.. Sarajevu, Dubrovniku,,Splitu,, Rijeci i Puli. Dosadašnja ulaganja, kvalitetna proizvoidhja i afirmacija na tržištu omogućuje mljekari da u idućoj godini osjetno poveća proizvodnju sladoleda koja je ekonomski interesantna, i za potrošače prihvatljiva. Za ovih 10 godina karakteristična, je niska a'kumulativnost mljekare koja je često završavala poslovnu godinu gubicima;. U fondove bila su izdvojena u početku vrlo mala sredstva iz dobiti. Od 10 milijuna dinara koja svota je bila izdvojena u fondove prvih godina povećali su se fondovi tek god. 1960. na prekoi 150 milijuna dinara. Prosjek.osobnog dohotka bio je god. 1952. 7.600, a god. 1961, 23.900 dinara mjesečno. Napokon valja spomenuti da je mljekara nakon svestranih priprema 1 niza mjera izjavila spremnost da provede u djelo- odluku o zabrani prodaje nepasiteriziranog mlijeka (kantarenja) koju je donio NO grada Zagreba, a do koje je došlo 1. jula io,g. Zabrana je provedena uspješno,. Prije zabrane kantarenja mljekara je plasirala na tržište oko 60.000 1 konzumnog mlijeka na dan, a već danas plasira oko 90.000 1 konzumnog mlijeka. Kod toga se Radni kolektiv mljekare uvelike zalagao li pokazao' da, je svijestaln odgovornosti za provedbu navedene mjere. Isto tako' pokazala se na visini i trgovačko-ugosititeljska mreža mljekare. Ona je zadnjih godina pokazala kvalitetan napredak i sredila se, pa si uspjehom posluje na svom* području. Zagrebačka mljekara je prigodom proslave longodišnjice svog rada odala priznanje radnicima, koji su; dulje vremena radili u mljekari kao' i onima, kojli su umirovljeni Tako je! podli jeljenoi povodom proslave 10~gođišnjice rada mljekare idine 26. VII 1962. 24 satova! s posvetom radnicima: koji su u poduzeću već 10 godina, a 21 servis radnicima koju! su već u mirovini. Prije toga je također podijeljeno radinidma za lo^godjišnjicu njihova rada u mljekari 75 satoya s posvetom.

Iz gore navedenog vidi se kolika je trebalo vremena, sredstava i napora da se omogući snabdijevanje grada Zagreba mlijekom, i mlječnim proizvodima. Sadašnja mljekara je namijenjeni joj zadatak ispunila. Međutim porastom stanovnika potrebe' za mlijekom! i mlječnim proizvodima bit će' sve veće, pa sadašnji njen kapacitet neće dostajati. Radi toga već sada se pomišlja na gradnju nove suvremene mljekare većeg kapaciteta. M. SIPKA г V. KREJAKOVIČ-MILJKOVIČ, Beograd Institut za higijenu i tehnologiju animalnih proizvoda Veterinarskog fakulteta Naša iskustva u dezinfekciji Tegom 51 u mlekarstvu Higijenske i bakteriološke norme koje se polslednjin godina sve strožije postavljaju za mleko i mlečne proizvode, primoravaju proizvođače da posvelte) vejćuj pažnju higijeni proizvodnje, obrade i prerade mleka u mlečjnei proizvode, nego što se to ranije činffllo. Poznato je da bakteriološka kontaminacija mlelka najčešće ne potiče od muzne stoke i neposredne okoline, već od sudova i mlekarske opreme. Takođe je poznata dla, reinfekcija pasterizov anog mleka nastaje usled nedovoljno opranih sudova i aparata sa kojima mleko dolazi u dodir posle pasterizacije. Isključivanje mogućmositi kontaminacije mleka ha ovaj način može postići temeljnoin đeizinfeikcijiom sa dbbrim đezinfefkcioniim sredsitvima. Poznato je da dobar dezinficijens u mlekarstvu mora.da ispunjava sledeoe usiove: da je neškodljiv za ljude i životinje, da je bez mirisa, da ima siguran baktericidrii efelbat i da ne deluje koroizivno na opremu. Mnogobrojna ispitivanja u raznim zemljama pokazala su da preparat Tego 51 ima pomenuta svojstva, a praibsa je ove nalaze potvrdila. U našoj zemlji imali smoi prilike da ispitamo primenu Tego 51 u mlekarstvu, jer je pre 4 godine Veterinarski zavod u Subottići u koproidukciji' sa firmom Golđscbmiđt /iz. Elsisena počeo da ga izrađuje. Zbog toga smoi odlučili da ukažemo na neka zapažanja koja nam se eine značajna. Veić na početku želimo da naglasimo da je mehanizacijom' muže krava i modernizovanjem mlekara naše mlekarstvo stavljeno pred nove probleme u pogledu dezinfekcije. Sem toga suzbijanje masitita (upala vimena) ne može se ni zamisliti bez sprovođenja dezlinfekcije i to ne saimo vimena, već i ruku muzača, mašina za mužu i ostalog pribora, kao i staja za muznu stoku. Zbog toga je pojava Tego 51 u našoj' zemlji pozdravljena kako sa strane higi^ јел&базза, talba i sa 'ätaasie pproosvođaca..: Za Tego 51, a; ha osnovu naših ranijih ispitivanja, možemo da kažemo: u 1% rastvoru deluje baktericidhoi već zai 1 minut; njegovo biaktericidno dejstvo kod pranja boica je vrlo dobro čak i u slučajevima gde. nisu potpuno odstranjenu ostaci mleka;. dezinfekcija vimena i sisa 3% Tegom dovodi do vrlo> velikog srna-; njenja broja bakterija (vidi si. 1), a da pri tome ne dolazi do nadražaja 'bože, što znatno doprinosi poboljšanju kvaliteta mleka;