Microsoft Word _PP-2JR_DPU-Podgora_TEKST.doc

DETALJNI PLAN UREĐENJA DIJELA NASELJA PODGORE - CENTAR PODGORE NARUČITELJ zastupan po Načelniku općine OPĆINA PODGORA Podgora, Andrije Kačića Miošića 2 Ante MILIČIĆ KORDINACIJA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL Općine Podgora pročelnik i kordinator izrade Plana Stela DŽAJA, dipl.ing.pro. IZVRŠITELJ URBANE TEHNIKE d.o.o. Vrbik 8ª, Zagreb direktor Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. voditelj izrade Plana Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. stručni tim Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. Zdravko KRASIĆ, dipl.ing.arh. Dražen PLEVKO, dipl.ing.arh. Ivana PLANINIĆ, dipl.ing.arh. Luka TRKANJEC, dipl.ing.arh. Zagreb, siječanj 2014.

Županija: SPLITSKO-DALMATINSKA Općina: PODGORA Naziv prostornog plana: DETALJNI PLAN UREĐENA DIJELA NASELJA PODGORE CENTAR PODGORE Odluka predstavničkog tijela o izradi plana: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana: Javna rasprava (datum objave): Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Javni uvid održan: od: do: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:... Izrađivač plana: URBANE TEHNIKE _ Vrbik 8ª, Zagreb_HR_tel. +385 1 4444 100 _fax. +385 1 4444 109_ut@u-t.hr Pečat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba: Pečat odgovornog voditelja izrade plana: Hrvoje Bakran, dipl. ing. arh. Odgovorni voditelj izrade plana: Hrvoje Bakran, dipl. ing. arh. ovlašteni arhitekt Kordinator plana: - Za Općinu Podgora Stela Džaja, dipl. ing. prom - Za URBANE TEHNIKE d.o.o. Hrvoje Bakran, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: 1. Zdravko Krasić, dipl.ing.arh. 2. Hrvoje Bakran, dipl.ing.arh. 3. Dražen Plevko, dipl.ing.arh. 4. Ivana Planinić, dipl. ing. arh. 5. Luka Trkanjec, dipl. ing. arh. Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: Istovjetnost ovog plana s izvornikom ovjerava:... Pečat nadležnog tijela:... 2 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

SADRŽAJ ELABORATA I OPĆI DIO - Dokumentacija o tvrtci URBANE TEHNIKE d.o.o.: 1. Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbane tehnike d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja 2. Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za upis tvrtke Urbane tehnike d.o.o. u sudski registar za izradu dokumenata prostornog uređenja 3. Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Hrvoja Bakrana, dipl.ing.arh. - Rješenje tvrtke Urbane tehnike d.o.o. o imenovanju odgovornog voditelja izrade Detaljnog plana uređenja Centar Podgore. - Izjava odgovornog voditelja izrade Detaljnog plana uređenja Centar Podgore II TEKSTUALNI DIO - Odredbe za provođenje Plana: 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice i tlocrtna površina) 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina, visina i broj etaža) 2.3. Namjena građevina 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama 2.5. Oblikovanje građevina 2.6. Uređenje građevnih čestica 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja 3.1.2. Gradske i pristupne ulice 3.1.3. Površine za javni prijevoz 3.1.4. Javna parkirališta 3.1.5. Javne garaže 3.1.6. Biciklističke staze 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine 3.1.8. Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta) 3.2.1. Telekomunikacijska mreža 3.2.2. Elektroenergetska mreža 3.2.3. Vodoopskrbna mreža 3.2.4. Kanalizacijska mreža 4. Uvjeti uređenja i opremanja javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 6. Uvjeti i način gradnje 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Zaštita zraka 9.2. Zaštita od voda 9.3. Zaštita od buke 9.4. Zaštita od požara 3 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

9.5. Zaštita od potresa 9.6 Zaštita stanovništva 10. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni III GRAFIČKI DIO 0. Postojeće stanje 1:500 1. Detaljna namjena površina 1:500 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža 1:500 2.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 1:500 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:500 4. Uvjeti gradnje 1:500 IV OBVEZNI PRILOZI - Obrazloženje: 1. Polazišta 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 2. Plan prostornog uređenja 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta 2.2. Detaljna namjena površina 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 2.4.1. Uvjeti i način gradnje, 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš. - Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja - Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - Izvješće o javnoj raspravi - Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana - Sažetak za javnost 4 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

I OPĆI DIO - Dokumentacija o tvrtci URBANE TEHNIKE d.o.o. 1. Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbane tehnike d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja 2. Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za upis tvrtke Urbane tehnike d.o.o. u sudski registar za izradu dokumenata prostornog uređenja 3. Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Hrvoja Bakrana, dipl.ing.arh. - Rješenje tvrtke Urbane tehnike d.o.o. o imenovanju odgovornog voditelja izrade Detaljnog plana uređenja Centar Podgore - Izjava odgovornog voditelja izrade Detaljnog plana uređenja Centar Podgore 5 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

6 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

7 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

8 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

9 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

10 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

11 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

URBANE TEHNIKEEHNIKE Vrbik 8a, 10000 Zagreb, RH projektiranje i prostorno planiranje d.o.o. tel:+3851 4444100 fax:+385 1 4444 109 mail:ut@u-t.hr WEB www.u-t.hr Temeljem članka 40. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('Narodne novine' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) izdaje se R J E Š E NJ E O IMENOVANJU ODGOVORNOG VODITELJA kojim se za odgovornog voditelja izrade Detaljnog plana uređenja Centar Podgore imenuje HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. Ovlašteni arhitekt Imenovani zadovoljava uvjete članka 40. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('Narodne novine' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). Direktor: HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. Zagreb, listopad 2012. 12 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

URBANE TEHNIKEEHNIKE Vrbik 8a, 10000 Zagreb, RH projektiranje i prostorno planiranje d.o.o. tel:+3851 4444100 fax:+385 1 4444 109 mail:ut@u-t.hr WEB www.u-t.hr Temeljem članka 107. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('NN' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) izdaje se I Z J A V A ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE DETALJNOG PLANA UREĐENJA CENTAR PODGORE kojom se potvrđuje da je: - Svaki dio DPU-a PODGORA CENTAR izrađen u skladu sa člankom 40. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumenta izradilistručnjaci odgovarajućih struka; - Svaki dio DPU-a PODGORA CENTAR izrađen u skladu Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i propisima donešenim na temelju navedenog Zakona Odgovorni voditelj izrade DPU-a Centar Podgore : HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. ovlašteni arhitekt Zagreb, listopad 2012. 13 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

II TEKSTUALNI DIO - Odredbe za provođenje Plana: 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice i tlocrtna površina) 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina, visina i broj etaža) 2.3. Namjena građevina 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama 2.5. Oblikovanje građevina 2.6. Uređenje građevnih čestica 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja 3.1.2. Gradske i pristupne ulice 3.1.3. Površine za javni prijevoz 3.1.4. Javna parkirališta 3.1.5. Javne garaže 3.1.6. Biciklističke staze 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine 3.1.8. Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta) 3.2.1. Telekomunikacijska mreža 3.2.2. Elektroenergetska mreža 3.2.3. Vodoopskrbna mreža 3.2.4. Kanalizacijska mreža 4. Uvjeti uređenja i opremanja javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 6. Uvjeti i način gradnje 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Zaštita zraka 9.2. Zaštita od voda 9.3. Zaštita od buke 9.4. Zaštita od požara 9.5. Zaštita od potresa 9.6 Zaštita stanovništva 10. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 14 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 'CENTAR PODGORE' 1. Uvjeti određivanja namjene površina Članak 1. (1) Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina te definirana kao: POSLOVNA PRETEŽITO TRGOVAČKA NAMJENA MJEŠOVITA PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA MORSKA LUKA POSEBNE NAMJENE DRŽAVNOG ZNAČAJA (nautički turizam) POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (prometne površine) (K2) (M2) (LN) (IS) Članak 2. (1) Veličine površina pojedinih namjena, kao i ukupna veličina površina obuhvata Plana, prikazane su u donjoj Tablici: oznaka namjene kopnena površina (m 2 ) morska površina (m 2 ) ukupna površina (m 2 ) K2 3 155 / 3 155 M2 661 / 661 LN 4 235 16 935 21 170 IS 9 922 / 9 922 UKUPNO 17 973 16 935 34 908 15 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice i tlocrtna površina) Članak 3. (1) Veličina i oblik građevnih čestica prikazani su na kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Brojčani parametri za građevne čestice pojedinih namjena, zajedno sa ukupnom gustoćom izgrađenosti (Gig) na području obuhvata plana, prikazani su u donjoj tablici: oznaka čestice površina (m 2 ) max. kig (izgrađenost) max. kis (iskorištenost) ukupna izgrađenost (GiG) K2 3 155 0,9 1,2 0,58 M2-A 283 0,9 4,2 M2-B 378 0,9 4,2 LN-1 21 170 0,2 0,2 IS 9 922 / / (2) Za podzemne etaže (garaže) dopušta se maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) od 1,0. 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina, visina i broj etaža) Članak 4. (1) Brojčani parametri za zgrade na pojedinim česticama prikazani su u donjoj tablici: oznaka max. tlocrtna max. građevinska bruto površina max. čestice površina (m 2 ) (m 2 ) visina(m) broj etaža K2 2 840 3 785 9,0 Po + P + 1 M2-A 255 1 188 14,0 Po+P+2+Pk M2-B 340 1 588 14,0 Po+P+2+Pk LN-1 4 235 4 235 / / IS / / / / 2.3. Namjena građevina Članak 5. (1) Na čestici poslovne pretežito trgovačke namjene (K2) planira se izgradnja trgovačkouslužnog centra sa podzemnom garažom i ostalim pratećim sadržajima, nužnim energetskim i infrastrukturnim postrojenjima (trafostanica), te uređenjem višenamjenskih javnih zelenih površina inkorporiranih u arhitektonsko rješenje zgrade. (2) Privođenje ove čestice planiranoj namjeni također podrazumijeva rekonstrukciju, uređenje i održavanje postojećeg natkrivenog bujičnog vodotoka bujice Brusje, izgradnjom za to nužnih infrastrukturnih građevina, a sukladno svim važećim zakonima i propisima, te smjernicama nadležnih stručnih službi. Članak 6. (1) Na česticama mješovite pretežito poslovne namjene (M2) planira se izgradnja stambeno poslovnih zgrada s podzemnim garažama. 16 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Članak 7. (1) Na površini morske luke posebne namjene državnog značaja - nautički turizam (LN) planira se proširenje i dogradnja postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja u buduću luku nautičkog turizma, maksimalnog kapaciteta do 200 vezova. (2) Planirani kopneni dio lučkog područja izgradit će se nasipavanjem i montažom građevina lučkog akvatorija kao što su valobrani, molovi, privezišta i suhi dok, kroz koje će se sprovesti svi nužni elementi infrastrukture. Navedene se građevine također mogu uređivati postavljanjem elemenata urbane opreme, te privremenih montažnih građevina u funkciji ugostiteljstva i turizma. Članak 8. (1) Na površini infrastrukturnih sustava prometnoj površini (IS) planira se uređivanje pješačkih i kolno-pješačkih prometnica, javnih parkirališta, te javnih zelenih površina. (2) Uređenje javnih prometnih površina podrazumijeva izgradnju linijskih infrastrukturnih građevina (kanalizacija, vodovodi, cijevovodi i sl.), postavljanje elemenata urbane opreme (klupe, koševi, javna rasvjeta, info-panoi i sl.), hortikulturno uređenje zelenih površina, te postavljanje privremenih montažnih građevina u funkciji ugostiteljstva i turizma. (3) Privođenje ove površine planiranoj namjeni također podrazumijeva rekonstrukciju, uređenje i održavanje postojećeg natkrivenog bujičnog vodotoka bujice Brusje, izgradnjom za to nužnih infrastrukturnih građevina, a sukladno svim važećim zakonima i propisima, te smjernicama nadležnih stručnih službi. 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama Članak 9. (1) Položaj zgrada na građevinskim česticama utvrđen je gradivim dijelom građevne čestice, te definiran regulacijskim i građevinskim pravcem, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. (2) Podzemne etaže (garaže) mogu se graditi i izvan gradivog dijela građevinske čestice, u punoj površini građevne čestice, sve do regulacijskog pravca, tj., međa susjedne građevne čestice. (3) Nadzemne etaže moraju se graditi unutar gradivog dijela građevinske čestice, sa uličnim pročeljima na građevinskom pravcu. (4) Pročelja moraju ležati na građevinskom pravcu sa najmanje 2/3 svoje ukupne dužine. Članak 10. (1) Položaj građevina unutar lučkog područja, nužnih za uređenje i funkcioniranje istog, kao što su valobrani, molovi, privezišta i suhi dok., prikazani su na kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. (2) Položaji i trase infrastrukturnih linijskih građevina polagat će se u pravilu u koridore u skladu s kartografskim prikazom 2.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima. Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, a njihov točan položaj odredit će se kroz projektnu dokumentaciju. 2.5. Oblikovanje građevina Članak 11. (1) Provedbenim mjerama ovog Plana utvrđuju se osnovni oblikovni standardi oblikovanja građevina, koji će se detaljno razraditi kroz samu projektnu dokumentaciju istih. Načelne smjernice kojih se treba držati pri projektiranju i oblikovanju građevina su: Predvidjeti način građenja i materijale kojima će se objekt uklopiti u postojeće ambijentalne vrijednosti, uvažavajući pritom recentna kretanja moderne arhitekture u oblikovanju, organizaciji i upotrebi materijala; Prilikom projektiranja paziti da se u maksimalnoj mjeri očuvaju sve bitne vizure naselja, s mora i kopna; Vanjske prostore zgrada urediti u funkciji javnih površina, pristupačnih s ulice; 17 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Teren oko gradevine, potporni zidovi, terase i slicno trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice ili javne površine. Članak 12. (1) Trgovačko-uslužni centar na čestici K2 planirati s krovnom plohom koja se spušta prema sjeverozapadu do razine kote terena, a ima otvoren pristup s ulice i trga. (2) Krovnu se ploha planira kao multifunkcionalna javna terasa, projektirana za prihvat svih sadržaja primjerenih središnjem javnom prostoru grada, hortikulturno uređena i opremljena adekvatnom urbanom opremom. Nagib treba omogućiti nesmetano pješačko kretanje sa svih javnih površina na istu. Članak 13. (1) Stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M2 treba projektirati kao interpolacije u postojeći niz izgradnje uz more, pazeći pritom da se skladno uklope svojim gabaritom, visinom, oblikovanjem, izgledom pročelja, položajem otvora na pročeljima i sl. Članak 14. (1) Unutar lučkog područja morske luke posebne namjene državnog značaja - nautički turizam (LN) planira se izgradnja glavnog i sporednog valobrana koji zatvaraju lučki akvatorij, te ujedno služe i kao molovi za pristanak brodica. (2) Unutar lučkog područja također se planira izgradnja suhog doka s mogućnošću montaže dizalice za dizanje brodova u incidentnim situacijama, te priveznog gata paralelnog s postojećom obalnom linijom Branimirove obale, odmaknutog od iste oko 2,5 m. 2.6. Uređenje građevnih čestica Članak 15. (1) Gradnja sadržaja unutar jedne čestice podrazumijeva, u pravilu, uređenje čitave čestice, uključujući pripadajuću komunalnu infrastrukturu i vanjsko uređenje. Zbog veličine zahvata, plan će se realizirati postupno, pri čemu svaka građevna čestica predstavlja zasebnu prostornu, tehničku i investicijsku cjelinu. Članak 16. (1) Na građevnoj čestici poslovne pretežito uslužne namjene K2 izgradnja trgovačkouslužnog centra uvjetuje uređenje i reguliranje postojećeg nadsvođenog kanala vodotoka bujice Brusje koji prolazi tom površinom. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. Članak 17. (1) Na građevnim česticama mješovite namjene M2 izgradnja stambeno-poslovnih zgrada uvjetuje uređenje terena u nagibu, savladavanje visinske razlike, izgradnju podzida i slične radnje u svrhu sprečavanja nastanka odrona i klizišta. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. Članak 18. (1) Morska luka posebne namjene državnog značaja - nautički turizam (LN) ne može biti ograđena na način da se priječi pristup obali. (2) Dijelovi lučkog prostora koji mogu biti ograđeni su ulazi na molove glavnog i sporednog lukobrana, koji ograđuju lučki akvatorij. 18 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže Članak 19. (1) Sve prometne površine na području obuhvata DPU-a moraju se izvesti u predviđenim koridorima, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, te urediti i opremiti tehničkim elementima kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. (2) Visinski elementi nove prometne mreže moraju se prilagoditi postojećem terenu i postojećim visinama već izgrađenih okolnih prometnica. (3) Prometne površine moraju se opremiti potrebnom vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom prema svim pozitivnim zakonskim propisima. (4) Sve prometne površine treba izvesti s odgovarajućim uzdužnim i poprečnim padovima da se oborinske vode što prije odvedu s istih. 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja Članak 20. (1) U području obuhvata plana nema glavnih gradskih ulica, niti cesta nadmjesnog značaja. 3.1.2. Gradske i pristupne ulice Članak 21. (1) Postojeća lokalna cesta uz Branimirovu obalu rekonstruirat će se kao dvotračna prometnica širine 6,50 m, sa parkirališnim mjestima na južnoj strani, te obostranim drvoredom, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža. (2) Dio kolne prometnice uz trg Mihovila Pavlinovića i planirani trgovačko uslužni centar izvest će se sa gornjim slojem na razini i u istom materijalu kao i okolne pješačke površine. Prometna površina u tom segmentu treba biti izvedena tako, da fizički omogući kretanje vozila, dok se vizualno neće razlikovati od okolne pješačke površina., kako je to prikazano na kartografskim prikazima 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, te 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. 3.1.3. Površine za javni prijevoz Članak 22. (1) Za potrebe javnog gradskog prijevoza na području obuhvata ovog DPU-a je predviđeno autobusno stajalište u jugoistočnom dijelu obuhvata, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža Prometna mreža. 3.1.4. Javna parkirališta Članak 23. (1) Promet u mirovanju na području obuhvata riješit će se parkirališnim površinama na otvorenom (javna parkirališta) i zatvorenom prostoru (podzemne garaže zgrada). (2) Otvorena javna parkirališta planirana su u sklopu rekonstrukcije lokalne ceste uz Branimirovu obalu. Konačan broj i položaj parkirališnih mjesta utvrdit će se kroz projektnu dokumentaciju, prema načelnim pozicijama naznačenim na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža. 19 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

3.1.5. Javne garaže Članak 24. (1) Na području obuhvata plana predviđa se izgradnja javne podzemne garaže u sklopu trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2. Broj parkirališnih mjesta utvrdit će se kroz projektnu dokumentaciju. (2) Na česticama mješovite namjene M2 omogućava se izgradnja podzemnih garaža u podrumu stambeno-poslovnih zgrada. Zbog ograničenosti prostora, dopušta se mogućnost rješavanja pristupa garažama kroz jedinstveni ulaz, tj., u garažu jedne zgrade može se pristupati kroz ulaz garaže susjedne zgrade. (3) Položaj ulaza u garaže Planom je određen načelno i dopuštena su određena odstupanja u daljnjoj razradi projektne dokumentacije. 3.1.6. Biciklističke staze Članak 25. (1) Načelna trasa biciklističke staze naznačena je na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža. 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine Članak 26. (1) Na području obuhvata plana predviđena je rekonstrukcija trga don Mihovila Pavilinovića, uređenje pješačkih površina na Branimirovoj obali, te uređenje pješačkih površina uz lokalnu prometnicu paralelno s obalom. (2) Prostor na krovu trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2 uredit će se djelomično kao pješačka površina za javnu upotrebu, sa hortikulturno uređenim zelenim površinama. (3) Opločenje pješačkih površina trga i ulica izvodi se od prirodnog kamena primjerenog lokalnom ambijentu i klimatskim uvjetima. Način i plan opločavanja potrebno je razraditi kroz projektnu dokumentaciju. (4) Elemente urbane opreme za sjedenje, drvene deckove i terase, treba načelno izvoditi od obrađenog drveta, kako bi se osigurala zaštita od topline/hladnoće, udobnost, dugotrajnost i estetska vrijednost. 3.1.8. Uvjeti za nesmetano kretanje osoba s invaliditetom Članak 27. (1) Cijeli obuhvat Plana određen je kao prostor u kojem se omogućuje nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, bez arhitektonskih i urbanističkih barijera. (2) Pješačke prijelaze treba izvesti sa skošenim rubnjacima i završnom teksturom prijelaza vizualno i osjetno naglašenom. (3) Na javnim parkirališnim površinama, odgovarajući broj parkirališnih mjesta treba dimenzionirati za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, sukladno svim pozitivnim zakonskim propisima. 20 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina 3.2.1. Telekomunikacijska mreža Članak 28. (1) Planirana telekomunikacijska mreža i priključci za pojedine građevine prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Na području Plana graditi će se distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), od PVC cijevi ø 110, PHD ø 75 i PHD ø 50. (3) Za odvajanje, skretanje te ulazak telekomunikacijske mreže u građevine koristit će se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. (4) Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačku površinu iznose prosječno 0,4x0,8m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolne površineiznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolne površine koriste se HT zdenci s nastavkom (D1E, D2E, D3E). Članak 29. (1) Kod izdavanja posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu također se uvjetuje izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objekta predvidjeti polaganje najmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera ø 50mm. (2) Radovi u blizini telekomunikacijskih objekata i opreme trebaju biti izvedeni prema svim važećim propisima. Ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati rad rečenih objekata ili oprema. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada. 3.2.2. Elektroenergetska mreža Članak 30. (1) Planirana elektroenergetska mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. Članak 31. (1) Izračun konzuma temeljem namjene planiranih površina u dijelu naselja Podgore centar Podgore iznosi: Sadržaj Površina (m 2 ) Predviđena snaga (kw) Poslovna-pretežito uslužna namjena (K2) 3 155 250 Mješovita-pretežito stambena namjena (M2) 661 30 Morska luka posebne namjene državnog značaja (nautički turizam) (LN) 4 600 100 Površine infrastrukturnih sustava 9 922 10 (prometne površine) (IS) UKUPNO 390 (2) Za napajanje novih potrošača potrebno je izgraditi novu trafostanicu 10(20)/0,4kV, snage 1000kVA, koja se može locirati unutar zgrade trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2 (3) Napajanje postojećih potrošača predvidjeti iz postojećih trafostanica izvan obuhvata Plana. 21 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Članak 32. (1) Srednjenaponska mreža na području Plana je postojeća, a izgradnjom nove TS položit će se i novi SN (10kV) kabel i položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. Članak 33. (1) Nove niskonaponske kablove potrebno je položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. (2) Nova niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima tipa: PP41-A ili PP00-A; presjeka do 150 mm 2. Napajanje za buduće potrošače te javnu rasvjetu osigurati će se iz niskonaponskog razvoda i nove trafo stanice. Članak 34. (1) Niskonaponska mreža se osigurava od preopterećenja i kratkog spoja osiguračima u niskoponskom razvodu trafo stanice te u kabelskom razvodnom ormaru oznake KPO. Prilikom dimenzioniranja osigurača, koje se provodi na temelju predviđenog strujnog opterećenja, potrebno je zadovoljiti i uvjete nulovanja. (2) Nulovanje kao mjera zaštite od previsokog dodirnog napona, predviđa se u novoizgrađenoj niskonaponskoj mreže i kod potrošača. (3) U postojećoj niskonaponskoj mreži mjera zaštite od previsokog napona dodira ostaje postojeća. Članak 35. (1) Planira se izgradnja nove mreže javne rasvjete, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža (2) Novu javnu rasvjetu treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga Plana i u skladu sa tehničkim uvjetima za osvjetljenje javnih površina. Za osvjetljenje pješačkih površina planira se ulična rasvjeta na stupovima s načelnim razmacima stupova od oko 12 do 20 m. Tehničke karakteristike ulične rasvjete razradit će se kroz projektnu dokumentaciju. 3.2.3. Vodoopskrbna mreža Članak 36. (1) Planirana vodovodna mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Svi dijelovi vanjske i unutrašnje vodovodne mreže moraju imati propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu, naročito na dijelovima gdje vodovodne cijevi mogu doći pod utjecaj morske vode. Članak 37. (1) Za priključak na javni vodoopskrbni cjevovod planira se izvesti tri priključka vodovoda. (2) Glavni priključak vode za novoplanirane sadržaje locirat će se između trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2 i suhog doka na čestifi namjene LN-3. U vodomjerno okno ugradit će se dva glavna vodomjera, jedan sanitarne potrošne vode i jedan protupožarne vode. (3) Ostala dva priključka predviđena su svaki zasebno za stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M2. Za oba priključka planiraju se vodomjeri sanitarne potrošne vode i vodomjeri hidrantske mreže (ukoliko će biti postavljen zahtjev za istu). Članak 38. (1) U nedostatku drugih izvora za navodnjavanje javnih zelenih površina, može se koristiti i sanitarna voda iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda. (2) Protupožarna zaštita na području obuhvata Plana predviđa se osigurati iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda u pristupnoj ulici, izgradnjom sustava hidrantske mreže, na kojoj će biti postavljeni nadzemni hidranti. 22 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

3.2.4. Kanalizacijska mreža Članak 39. (1) Planirana odvodna mreža i priključci za pojedine građevine prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Prema postojećem stanju za šire okolno područje grada kojem pripada i prostor ovog Plana mora se primijeniti razdjelni kanalizacijski sustav. Članak 40. (1) Sve fekalne otpadne vode moraju se sakupljati i odvoditi zasebnom fekalnom kanalizacijskom mrežom do najbližeg javnog kanalizacijskog kolektora fekalnih otpadnih voda koji vodi do crpne stanice Porat. Priključak na sustav javne odvodnje izvoditi će se prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. (2) Na području morske luke posebne namjene državnog značaja - nautički turizam, planira se sistem kanalizacije za pražnjenje brodskih septičkih tankova, dok će za ispumpavanje brodske kaljuže biti na raspolaganju posebno plovilo brod sa adekvatnom opremom. (3) Za priključak na javni kanalizacijski kolektor planira se jedan priključak fekalne odvodnje. Članak 41. (1) Oborinske otpadne vode s prostora Plana odvode se oborinskom kanalizacijskom mrežom do obalnog ispusta u luku. (2) Dio čistih oborinskih voda sa pješačkih staza predviđa se ispustiti na teren, a dio se predviđa priključiti na oborinsku kanalizacijsku mrežu i zajedno sa pročišćenim otpadnim vodama sa parkirališta ispustiti u priobalno more. (3) Na parkiralištu treba ugraditi adekvatni separator za izdvajanje ulja i masnoća iz oborinskih otpadnih voda prije njihovog priključenja na oborinsku kanalizacijsku mrežu. Članak 42. (1) Na području Plana se nalazi korito i uljev bujice Brusje koje prolazi na mjestu buduće podzemne garaže trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2. (2) Uređenje bujičnog toka prilikom izgradnje podzemnog djela građevine može se riješiti u dvije varijante, shematski prikazane na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (3) Prva je varijanta rješenje visinskog upuštanja postojeće trase sa izgradnjom prihvatne komore i izljevne komore sa ispustom, što podrazumijeva raterećivanje korita od nanosnog materijala, redovito hidrauličko te povremeno mehaničko čišćenje upuštene dionice. Druga varijanta je dispozicija trase bujice sjeveroistočno od planirane lokacije zgrade, što podrazumijeva zadržavanje postojećih visinskih odnosa s približno prirodnim gravitacijskim tijekom. (4) Poprečne prijelaze objekata linijske infrastrukture preko korita vodotoka potrebno je izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomotije na uzdužnu os korita. (5) Polaganje objekata linijske infrastrukture uzdužno unutar korita vodotoka nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. 23 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

4. Uvjeti uređenja i opremanja javnih zelenih površina Članak 43. (1) Uređenje javnih zelenih površina predviđeno je na: Prostoru krovne terase trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2; Prostorima uz lokalnu cestu uz Branimirovu obalu; Prostoru uz obalu na Trgu don Mihovila Pavlinovića. (2) U izboru vrsta treba preferirati autohtone biljne vrste, karakteristične za mediteranskog podneblje. Postojeća stabla potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati i održavati, a nove drvorede planirati tako da se skladno uklope s njima. (3) Odabrati javnu rasvjetu koja osigurava minimalno blještanje i raspšrenje svjetla u okolinu, te emitira minimalan snop svjetla od ravnine horizontale prema gore. a u skladu sa svim važećim pozitivnim zakonskim propisima. 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina Članak 44. (1) U obuhvatu Plana nema posebno vrijednih ili osjetljivih cjelina i građevina. 6. Uvjeti i način gradnje Članak 45. (1) Građevine koje ce se graditi u okviru obuhvata Plana moraju biti projektirane primjereno klimatskoj zoni i mediteranskom ambijentu svojim oblicima i materijalima u cilju očuvanja okoliša i postizanja uštede energijee. Članak 46. (1) Sve prometne površine i sva komunalna infrastrukturna mreža na podrucju obuhvata Plana moraju se izvesti u predviđenim koridorima. (2) Prije projektiranja i izgradnje komunalne infrastrukture mora se na terenu utvrditi tocan položaj svih postojecih komunalnih instalacija. (3) Vodovodna i kanalizacijska mreža mora se izvesti od kvalitetnog vodonepropusnog materijala. Posteljica na dnu rova vodovodnih cijevi i kanalizacijskih cijevi i zaštitna obloga u visini od 30 cm iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od sitnozrnatog materijala granulacije 0-8 mm, te zbiti na zahtijevani modul stišljivosti. (4) Kanalizacijska mreža mora se polagati u kolniku cesta u zajednickim rovovima s tim da kanalizacijske cijevi za fekalnu otpadnu vodu budu dublje, a kanalizacijske cijevi za oborinsku otpadnu vodu plice, ali iznad vodovodnih cijevi. Članak 47. (1) Akvatorij morske luke posebne namjene državnog značaja - nautički turizam treba biti zaštićen valobranima sa zapadne (glavni) i južne (sekundarni). Planirana je konstrukcija od kamenog nabaćaja montažnih armiranobetonskih elemenata. (2) Privez uz Branimirovu obalu planiran je kao konstrukcija od montažnih armiranobetonskih elemenata, odmaknuta od postojeće obale otprilike 2,5 m. (3) Unutar luke nije predviđena zona za servisiranje i ozbiljnije popravke brodova, nego samo prostor suhog doka sa mogućnošću postavljanja dizalice za dizanje brodova na kopno u incidentnim situacijama. Obalni dio koji se zasipa zbog stvaranja tog prostora za servisne aktivnosti bit će omeđen montažnim AB blokovima. (4) Sve instalacije treba ugraditi u montažnu konstrukciju gatova. Priključci instalacija na glavnu mrežu grada Podgore bit će izvedeni sukladno uvjetima koje izdaju nadležne ustanove. (5) Sav materijal koji će biti iskopan prilikom zemljanih radova (iskopi za pilote i iskopi mulja prije nasipanja kamena) može se utovariti u plovne maone (klapete) kojima će se materijal transportirati i istovariti na otvorenome moru sukladno odobrenju lučke kapetanije. (6) Raspored pontona i broj vezova, njihova konstrukcija i tehničko rješenje, kao položaj i mjesto tehničkih pomagala i opreme Planom su definirani načelno i moguće ih je kroz daljnju projektnu dokumentaciju i drugačije definirati, sukladno tehnološkim i funkcionalnim potrebama. 24 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Članak 48. (1) Pojedinačni kulturni spomenici lokalnog značaja unutar obuhvata Plana, te vrijedne vizure koje treba očuvati, prikazani su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. (2) Na prostoru Plana (u moru i kopnu) ne očekuju se arheološki nalazi. U slučaju nalaženja eventualnih areholoških ostataka prilikom izvedbe građevinskih radova, potrebno je iste obustaviti radove i ishoditi posebne uvjete nadležne službe za zaštitu kulturne baštine. Članak 49. (1) Prije stavljanja luke u upotrebu potrebno je temeljito očistiti pripadajući dio podmorja od građevinskog materijala i različitog drugog otpada. 8. Mjere provedbe plana Članak 50. (1) Plan se može realizirati u više funkcionalnih faza. Svaka pojedinačna namjena površina predstavlja zasebnu cjelinu koja se može realizirati kao pojedinačna faza, neovisna od ostalih. 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 51. (1) Osim mjera zaštite u fazi projektiranja a koje se odnose na zaštitu prirodnih, kulturnopovijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, dalnje mjere zaštite okoliša propisane su u ovom članku. (2) Mjere zaštite u fazi izvođenja građevina uključuju: praćenje stanja podzemnih voda kao i priobalnog mora na prostoru uže lokacije; pri nasipanju lukobrana treba koristiti kamen bez primjesa organskih tvari, zemlje i prašine, te paziti da ne dođe do nepovratne degradacije okolnog prostora; u slučaju viška materijala od zemljanih radova isti odvesti na deponij za koji prethodno treba ishoditi suglasnost nadležnog tijela; (3) Mjere zaštite u fazi korištenja građevina uključuju: osigurati predtretman otpadnih voda iz svih sanitarija i lučkih objekata prije odvođenja u kanalizacijski sustav; osigurati prikupljanje i tretman zauljenih, sanitarnih, otpadnih i tehnoloških voda s brodova; osigurati zadovoljavajuću izmjenu morskih masa u lučkom akvatoriju; οborinske vode s prometnih površina i parkirališta kao i s istezališta treba kontrolirano sakupiti i nakon proćišćavanja u mehaničkim taložnicama i separatoru ulja, odvesti zatvorenim kanalizacijskim sustavom 9.1. Zaštita zraka Članak 52. (1) Zgrade ne smiju biti izvor onečišćenja zraka bilo prašinom, bilo ispustom plinovitih tvari. (2) Za odvod zraka iz garaža treba odabrati mjesta koja neće ugrožavati ljude. 25 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

9.2. Zaštita od voda Članak 53. (1) Spojeve na javnu kanalizaciju treba izvesti preko jedinstvenih priključka mjerno revizionog okna za svaku građevnu česticu. Oborinsku odvodnju otvorenih površina kolnih komunikacija izvest će se vodonepropusnim slivnicima. (2) Radi zaštite od zagađenja treba ustanoviti mjerodavnu razinu podzemnih voda i predvidjeti njihovu odgovarajuću zaštitu. (3) Svi dijelovi odvodnje trebaju biti vodonepropusni. Članak 54. (1) Štetno djelovanje povremenog bujičnog toka Brusje, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, regulirat će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. (2) Svaki vlasnik, odnosno korisnik ili objekta smještene uz korito vodotoka ili česticu javnog vodnog dobra dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom građevina ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka. 9.3. Zaštita od buke Članak 55. (1) Radi apsorpcije eventualne buke koja nastaje radom luke (duž cijelog oboda) zasaditi će se srednje visoka stabla iz asortimana autohtonih vrsta. (2) Planiranom izgradnjom ne smije se povećavati razina buke u okolišu, odnosno mora se proračunima i naknadnim mjerenjima dokazati da je u granicama dozvoljene. (3) Prilikom projektiranja pojedinih zgrada i zahvata potrebno je predvidjeti mjere zaštite od buke sukladne svim važećim pozitivnim zakonskim propisima. 9.4. Zaštita od požara Članak 56. (1) Pri projektiranju pojedinih građevina potrebno je posebno voditi računa o slijedećim aspektima protupožarne zaštite: mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi i imovine, sigurnosnim udaljenostima između zgrada, te požarnom odjeljivanju zgrada gdje takve udaljenosti nije moguće ostvariti, osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, osiguranju dostatnih količina vode za gašenje požara, uzimajući u obzir postojeće i planirane zgrade, te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama. (2) Mjere zaštite od požara svih planiranih građevina potrebno je projektirati u skladu sa svim pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima kojima se regulira rečena problematika, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koristiti priznate metode proračuna i modela. (3) Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s važećim hrvatskim normama, odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojima se građevine projektiraju. Za ugrađene materijali pribaviti ipsravu od ovlaštene pravne osobe o požarnim karakteristikama. (4) Nove je zgrade potrebno podijeliti na požarne sektore, osigurati i jasno označiti evakuacijske putove i odgovarajući broj protupožarnih aparata. 26 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

(5) Zgrada trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2 zahtjeva ishođenje posebne uvjete građenja od nadležne policijske uprave, kojima će se utvrditi posebne mjere zaštite od požara, te na temelju istih izraditi elaborat zaštite od požara, koji je podloga za izradu glavnog projekta. (6) Dvojne stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M2 moraju biti odvojene od susjeda požarnim zidovima vatrootpornosti najmanje 90 minuta. U slučaju da zgrada ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), požarni zid mora nadbisivati krov zgrade najmanje 0,5 m, ili završavati dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta. Isti mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. (7) Vanjska hidrantska mreža će se izvesti hidrantima udaljenim do 80 m bilo međusobno, bilo od građevine. 9.5. Zaštita od potresa Članak 57. (1) Područje obuhvata Plana je seizmotektonski aktivno područje s mogućnošu potresa do jačine IX MCS ljestvice. (2) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno svim postojećim i važećim tehničkim propisima i pravilima struke, te postojećim seizmičkim kartama. (3) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina u kojima se očekuje kontinuiran boravak većeg broja ljudi (veće stambene građevine, poslovne i ugostiteljsko-turističke građevine) mora se provoditi tako da iste budu otporne na potres jačine IX. stupnjeva MCS ljestvice te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju računati prema poznatoj seizmičnosti, a izvršit će se dodatna geomehanička i geofizička istraživanja. 9.6. Zaštita stanovništva Članak 58. (1) Područje općine Podgora nalazi se u IV stupnju ugroženosti u kojem se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima. Posebni zahtjevi za sklanjanje stanovništva sadržani su u elaboratu Kriteriji za izgradnju skloništa i drugih građevina za zaštitu na području bivše općine Makarska. 10. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 59. (1) U obuhvatu Plana nema građevina koje bi zahtijevale rekonstrukciju a namjena im je protivna planiranoj. 27 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

III GRAFIČKI DIO 0. Postojeće stanje 1:500 1. Detaljna namjena površina 1:500 2.1. Prometna mreža 1:500 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 1:500 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:500 4. Uvjeti gradnje 1:500 28 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

IV OBVEZNI PRILOZI Obrazloženje: 1. Polazišta 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 2. Plan prostornog uređenja 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta 2.2. Detaljna namjena površina 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 2.4.1. Uvjeti i način gradnje, 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš. - Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja - Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - Izvješće o javnoj raspravi - Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana - Sažetak za javnost 29 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana Izrada Detaljnog plana uređenja Centar Podgore temeljena je na provedenom javnom natječaju za urbanističko-arhitektonsko rješenje centra Podgore. Rezultati i projektna dokumentacija natječaja uzeti su kao osnova za danju izradu Plana. slika 1.1. područje obuhvata natječaja za DPU Centar Podgore, sa oznakama zona pojedinih prostornih zahvata: A. Lučki plato (Trg don Mihovila Pavlinovića) B. Obalni pojas (Branimirova obala) C. Planirana višenamjenska poslovna zgrada D. Zona planirane luke za nautički turizam Osnovni cilj DPU-a Centar Podgore je osiguranje budućeg razvoja područja u skladu sa njegovim prirodnim i urbanim karakteristikama kroz ispitivanje njegova prostornog potencijala i urbane morfologije, te definiranje namjene i tipologije buduće gradnje. Područje obuhvata nalazi se u samom središtu naselja i luke Podgora, zbog čega su zahvati na ovom području od iznimnog značaja za oblikovanje identiteta mjesta. Unutar i u neposrednoj blizini zone obuhvata smještene su brojne središnje funkcije naselja. 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti Područje obuhvata ne pokazuje razliku u prirodnim osobitostima u odnosu na šire područje makarskog primorja i podbiokovlja: mediteranska klima, vapnenačka podloga, relativno strme obale zapadne/jugozapadne ekspozicije, bujični vodotokovi, šljunčane i pješčane plaže te stjenoviti rtovi kao prirodni obalni reljef i duboko more uz obalu. Mjesto Podgoru karakteriziraju izvori pitke 30 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

vode, od kojih nijedan nije unutar područja obuhvata, ali ispod nasutog lučkog platoa postoji propust za bujične vode. Maritimne osobine akvatorija izvan lukobrana karakterizira izloženost vjetru i valovima iz zapadnih i južnih smjerova, iz Hvarskog kanala. Bura puše jako, ali ne stvara valove. Tlo je tektonski vrlo nestabilno, širi prostor pripada IX. potresnoj zoni. Obalna zona Podgore je heterogena struktura nastala najvećim dijelom poslije razornog potresa 1962. godine i izgradnje Jadranske magistrale, zapunjavanjem prostora starijih ribarskih naselja na pojasu između ceste i obale. Obalno pročelje je zgusnuto, premda ne i kontinuirano: između ugrađenih kuća na obali uvlače se uličice i trgovi. Kuće su pretežite katnosti P+2+Pt, građene većim dijelom u drugoj polovici 20. stoljeća, bez pojedinačne arhitektonske kvalitete. Korektan ukupni dojam ostvaren je relativno ujednačenom visinom izgradnje, urbanim zelenilom, osobitostima krajobraza (drugim i trećim planom šumovitog pobrđa i biokovskih vrhunaca), slikovitom lukom sa ribarskim brodovima i neposrednom blizinom šljunčanih plaža. Zona A. Lučki plato (Trg don Mihovila Pavlinovića): Nasuta površina na kojoj je po sredini sjevernog ruba platoa (prema cesti) uređen memorijalni park: omeđena popločana površina dimenzija (20 x 20 m), s brončanom statuom don Mihovila Pavlinovića, svećenika i istaknutog dalmatinskog političara iz doba Narodnog preporoda. Ostatak platoa je posut tucanikom i koristi se kao parkiralište sa naplatnom kućicom i cca 111 parkirališnih mjesta, te kao prostor za manifestacije. Ispod platoa je propust za bujične vode vodotoka Brusje. Riva lučkog platoa je dio lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja. Duž nešto manje od polovice rive proteže se školjera koja služi za ublažavanje bibavice u luci, a ostali dio se koristi kao operativna obala za privez izletničkih brodova i ukrcaj-iskrcaj putnika. Obalni zid je betonski (predviđene kamene poklopnice nisu izvedene), s ugrađenim lijevanoželjeznim bitvama. Uz obalu postoji betonirana šetnica (opločenje također nije izvedeno) koju od parkirališta dijeli niski betonski zidić uz koji su klupe i žardinjere zasađene almama. U luci, neposredno uz sjevernu obalu lučkog platoa, nalazi se vaterpolo igralište lokalnog kluba. Zona B. Obalni pojas (Branimirova obala): Obalna prometnica širine 6,5 m, sa okomitim parkiranjem (46 parkirališnih mjesta) na betonskim travnatim elementima na strani prema moru i nogostupom širine od 2 do 14 m uz kuće. Nogostup je u sezoni zauzet terasama kafića, a prema južnom kraju obuhvata se sužava i penje na visinu cca 1,2 m iznad kolnika, od kojega je odijeljen kameno-betonskim podzidom i drvoredom od nekoliko razvijenih alepskih borova. Zona C. Planirane višenamjenske poslovne zgrade: Neizgrađena zona izrazito strmog terena (visinska razlika cca 10 m na dubini cca 15 m); omeđena sa više strane javnom pješačkom površinom (skalinada), a sa niže strane deniveliranim nogostupom. Susjedne zgrade prislonjene su uz granice čestica, visine Po+P+2+Pk. Kolni pristup čestciama moguće je s jugozapadne strane, s prometnice uz Branimirovu obalu. Zona D. Zona planirane luke nautičkog turizma: Pretežito morska zona zahvaća pojas rive i lungomare u duljini cca 190 m. Lungomare je uređen na isti način kao na lučkom platou: betonski zidić sa nišama za klupe i žardinjerama za palme, bitve (ovdje za privez manjih brodova). Predviđeno oblaganje kamenom (poklopnice rive, opločenje i obloga zidića) nije izvedeno. 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost Kroz područje obuhvata prolazi obalna prometnica Branimirova obala, širine kolnika 6,5 m. Ljeti je ova prometnica zbog male širine nogostupa i velikog broja kafića zakrčena pješacima. Parkiralište na lučkom platou (Trg don Mihovila Pavlinovića) je glavno parkiralište u mjestu, sa cca 111 parkirališnih mjesta u koncesiji, od kojih je 30 pretplatničkih mjesta za stanovnike Podgore. U zoni obuhvata je autobusno i taxi stajalište. Na području obuhvata postoje vodovi komunalne i telekomunikacijske infrastrukture (srednjenaponska i niskonaponska struja, voda, kanalizacija, TK vodovi), smješteni u trupu prometnica. Otpadne vode priključuju se na kolektor na Branimirovoj obali, oborinske vode upuštaju se u more. Ispod lučkog platoa nalazi se propust za bujične vode. Postojeće 31 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

infrastrukturne vodove (struja) koji prolaze ispod trga moguće je izmjestiti rubno uz zonu zahvata (Branimirova obala). Uz šetnicu rastu mlade palme datulje i zelenilo drugih vrsta, između kolnika i nogostupa kod zone C je nekoliko visokih alepskih borova, u zoni obuhvata B. Branimirova obala sa sjeverne strane je postojeći drvored "kostele". 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja slika 1.2. izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Podgora Korištenje i namjena prostora određeni su Prostornim planom uređenja Općine Podgora i prikazani na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25.000, te 4. Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5.000. 32 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Cijelo područje obuhvata u Prostornom planu uređenja Općine Podgora označeno je kao izgrađeno građevinsko područje naselja, unutar kojeg nije istaknuta specifična namjena. Unutar ovako označenog građevinskog područja naselja prevladava stambena izgradnja (primarna namjena), te sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena): javni i društveni, poslovni, ugostiteljsko turistički sadržaji kapaciteta do 80 kreveta, igrališta kao i prometne, parkovne površine, komunalni objekti i uređaji. (čl. 19.) U neposrednoj blizini (graniči sa zonom C.) je površina poslovne namjene "pretežito uslužni kompleks sa garažama (K1)". Morski dio područja obuhvata koristi se kao luka za javni promet i stoga je potrebno zadržati manipulativni dio obale za potrebe te luke. Prvobitno je županijskim planom na ovoj lokaciji predviđena sportska luka (oznaka u PPUŽ "LS"), međutim kroz Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Županije Splitsko-dalmatinske prostor je prenamijenjen u morsku luku posebne namjene državnog značaja nautički turizam (oznaka u PPUŽ LN ), kapaciteta do 200 vezova. Kroz Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Podgora u 2013., za ovo područje propisani su detaljni uvjeti u članku 63. provedbenih Odredbi (članak 120. u izvornim Odredbama PPUO Podgora): 1. Detaljni plan uređenja dijela naselja Podgora Centar Podgore, približni obuhvat 3,4 ha Detaljni plan uređenja dijela naselja Podgora centar Podgore obuhvaća Lučki plato (Trg don Mihovila Pavlinovića), Obalni pojas (dio Branimirove obale), katastarske čestice br. 5541/4, 5541/2 i 1361/4, k.o. Podgora i Luku nautičkog turizma Podgora, kapaciteta do 200 vezova. Približno je označen obuhvat akvatorija u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna prostornog plana (kartogrtafski prikaz broj 4. Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5000), a točan obuhvat će se odrediti detaljnim planom na temelju idejnog rješenja luka. Osnovni cilj izrade Detaljnog plana je uređenje središnjeg javnog prostora općinskog središta naselja Podgora. Planira se uređenje lučkog platoa akvatorija luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, sportske luke i luke nautičkog turizma, kapaciteta 200 vezova državnog značaja, uređenje obalnog pojasa i smještaj stambeno poslovne zgrade. Potrebno je riješiti obalnu ulicu, parkirališne površine, šetnicu i sustav odvodnje oborinskih i otpadnih voda te drugu infrastrukturu. Maksimalni koeficijent izgrađenosti kig=0,9, a najveća visina zgrada iznosi Po (S) +P+2+Pk. Udaljenost građevina od ruba građevne čestice može biti i manja od propisane ovim Odredbama, a definirat će se Detaljnim planom uređenja. Moguće je povezivati podrumske garažne prostore zgrada. 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora Obzirom na središnji položaj i funkciju, svi veći zahvati u području obuhvata Plana (pogotovo izgradnja na lučkom platou) mogu biti od ključnog i dugoročnog utjecaja na oblikovanje i karakter naselja Podgora. Posebnu pažnju treba obratiti na kvalitetno rješenje prometnog čvorišta i otvoreni javni prostor u cjelini. Obalna šetnica (u zoni A. i E.) treba postati integrirajući elementa cijelokupnog prostora, uzimajući naravno u obzir postojeće zahvate. Suvremeno oblikovane nove zgrade mogu postati novim prostornim orijentirima za cijelu obalnu zonu naselja Podgora. Projekt nove luke, sa novim sistemom protuvalnih konstrukcija, trebao bi omogućiti korištenje cijelog obalnog poteza na području obuhvata. 33 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta slika 2.1. natječajni prikaz obuhvata Plana s rekonstruiranom rivom i novom izgradnjom Obzirom na očekivanu programsku složenost nove rive moguće je zamisliti jednu vrstu "nautičkog scenarija" koji bi počivao na konverziji konvencionalnih programskih paketa. Uobičajni pristup gradnji na obali bi predvidio objekt uz more, pozicioniran negdje između obalne prometnice i mora. Ako se i kad se ne koristi, objekt se mora zaobići. Isto je i sa vizurama- zatvara kontakt s morem te s druge strane predstavlja vizurnu barijeru gledajući s mora. Bez obzira što mu je funkcija uvijek balansirana između gradskih sadržaja uvjetovanih realnim i svakodnevnim potrebama građana i turista s jedne strane, te nautičara i njihovih specifičnih potreba, forma mora iznova naći mjeru odnosa. Uz ljetni scenarij, potrebno je uvažiti i zimski, reduciran, ali nipošto ugašen. 34 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Moguće je zamisliti i obrat scenarija pa nautičke programe transferirati nazad, u grad i tako stvoriti novi urbani krajolik na lokacijama koje su podiskorištene i zanemarene.nova stara lokacija je ploha krova koja vraća za gradnju potrošen teren. Prostor koji se i sad, iako premalo, koristi, nakon gradnje vraća se javnom prostoru grada. Ploha krova je blago položena prema centru Podgore i u funkcionalnom smislu predstavlja platformu za prihvat svih sadržaja koji su već sada prisutni u životu Podgore, njenih stanovnika i gostiju. slika 2.2. (lijevo) shematski prikaz interpolacije nove izgradnje u postojeći trg Blago se penjući po plohi krova, između fragmenata vrtova mediteranskog bilja izmjenjuju se sadržaji poput donje i gornje pozornice, idealnih za vaterpolo mečeve i programe kulturnog ljeta, koncerte, priredbe, revije i kino predstave. Jednako tako se na plohi krova nalaze i odmorišta, drveni deckovi, terase i sunčališta koji bi omogućili korištenje krova i kad se ništa ne događa. Ovaj prostor ne bi trebo biti izolirani entitet, važno ga je sagledati u ukupnoj mreži javnog prostora centra Podgore. Javni prostori grada moraju biti međusobno besprijekorno povezani i omogućiti apsolutnu dostupnost svima. Tako je i ova krovna ploha zapravo samo ekstenzija šetnje uz rivu, preko novoformiranog Trga don Mihovila Pavlinovića ili kraj mora. Trg don Mihovila Pavlinovića nastaje na mjestu proširenja obalnog pojasa. Na ovaj način se koristi prilika da se nešto više prostora unutar linearne matrice poteza rive/prometnice iskoristi za formiranje značajne plohe koja bi djelovala kao površina a ne kao potez. Promet bi se na ovom dijelu minimalizirao i usporio na način da se kolnik uzdigne na kotu pješačke površine trga odnosno plohe obalne šetnice. Na taj način bi se, uz kontrolu režima prometa, u samom središtu Podgore dobila oblikom i veličinom primjerena površina za formiranje glavnog gradskog trga. Također se na ovom trgu predviđa i postavljanje spomenika Don Mihovila Pavlinovića. Trg je ujedno i kopča koji povezuje sve otvorene javne prostore, rivu, obalnu šetnicu, potez štekata, postojeću i planiranu luku nautičkog turizma te prostor lučkog platoa sa novopredloženom građevinom. Pristup kakav ima ovaj scenarij omekšava granice između statičnog i pokretnog, trajnog i privremenog, promjenjivog i nepromjenjivog. On operira javnim i privatnim prostorima na način novih zajedničkih prostora u kojima se miješaju i balansiraju interesi koji su tradicionalno javni i tradicionalno privatni. Rezultati programa strukturiranih po načelu zajedničkih interesa grada i poduzetnika očituju se u prostorima koji nisu više niti tradicionalno specificirani niti izolirani, već fluidni i miješani. Na osnovne programe aplicirani su javni programi koji nedostaju ne samo lokalnoj situaciji već i gradu u cjelini. To znači da se u kreiranju novih programa jednako mora voditi računa, kako o posjetiteljima i turistima, tako i o građanima Podgore koji na preoblikovanim programima i građevinama obale pronalaze nove interese i nove točke u konfiguraciji središta grada. Čitavo gradsko središte mijenja se na način: intenziviranja ukupnog javnog prostora, poticanja raznolikosti javnih programa, podizanja razine javnih usluga, uklanjanja barijera između grada i obale, mijenjanja urbanog krajolika obale, stvaranja novog urbanog identiteta. 35 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Jednom mapirani na pozicije lokacijskih okvira, programi se oblikuju prema arhitektonskim načelima, a samo osnovni strukturalni elementi održavaju vezu s predloškom. Razlog ovakvom pristupu vidi se u činjenici da su programi locirani kao adicije strukture projekta trgovačkougostiteljskog centra. Ta matrica u potpunosti generira pozicije sadržaja u horizontalnoj dispoziciji tako i u okomitoj, odražavajući razinu krova prvog i drugog kata kao modulacijsku ravninu za distribuciju programa i oblika. Ova ravnina u prijedlogu projekta tretirana je kao dominantno pješački prostor. Riva je oblikovana kao mješavina prostora koji imaju različite razine kontrole a načelno pripadaju javnom korištenju. Između rive i pješačke krovne ravnine postoji izravna javna veza preko sustava rampi, stubišta, i liftova za sve kategorije korisnika. Tako je osigurana maksimalna propulzivnost kretanja u javnom prostoru. Na rivi se nalaze sadržaji koji su ekstenzije uglavnom ugostiteljskih programa susjednih građevina što omogućava raznoliki izbor velikom broj posjetitelja. 2.2. Detaljna namjena površina Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina te definirana kao: POSLOVNA PRETEŽITO TRGOVAČKA NAMJENA MJEŠOVITA PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA MORSKA LUKA POSEBNE NAMJENE DRŽAVNOG ZNAČAJA (nautički turizam) POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (prometne površine) (K2) (M2) (LN) (IS) Na površini poslovne pretežito trgovačke namjene (K2) planira se izgradnja trgovačko-uslužnog centra sa podzemnom garažom i ostalim pratećim javnim i infrastrukturnim sadržajima. Ova površina najvećim dijelom odgovara zoni A opisanoj u poglavlju 1. - Polazišta. Na površinama mješovite pretežito poslovne namjene (M2) planira se izgradnja izgradnja stambeno poslovnih zgrada s podzemnim garažama. Ova površina odgovara zoni C iz poglavlja 1. - Polazišta. Na površini morske luke posebne namjene državnog značaja - nautički turizam (LN) planira se proširenje i dogradnja postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja u buduću luku nautičkog turizma. Ova površina odgovara zoni D iz poglavlja 1. - Polazišta. Na površinama infrastrukturnih sustava prometnim površinama (IS) propisuje se uređivanje pješačkih i kolno-pješačkih prometnica, javnih parkirališta, te javnih zelenih površina, što također podrazumijeva izgradnju podzemnih linijskih infrastrukturnih građevina (kanalizacija, vodovodi, cijevovodi i sl.), postavljanje elemenata urbane opreme (klupe, koševi, javna rasvjeta, info-panoi i sl.), hortikulturno uređenje zelenih površina, te postavljanje privremenih montažnih objekata u funkciji ugostiteljstva i turizma (štekati, štandovi, terase kafića, ljetne pozornice, kiosci i sl). Ova površina odgovara u najvećoj mjeri zoni B iz poglavlja 1. Polazišta, te u manjem dijelu zoni A. 36 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža PROMETNA I ULIČNA MREŽA Sve prometne površine na području obuhvata Plana izvodit će se u prlaniranim koridorima, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, te urediti i opremiti tehničkim elementima kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. Kolne i kolno-pješačke površine Postojeća lokalna cesta uz Branimirovu obalu rekonstruirat će se kao dvotračna prometnica širine 6,50 m, sa parkirališnim mjestima na južnoj strani, te obostranim drvoredom. Dio ceste uz trg Mihovila Pavlinovića i planirani trgovačko uslužni centar izvest će se sa gornjim slojem na razini i u istom materijalu kao i okolne pješačke površine. Cesta će u tom segmentu biti izvedena tako da fizički omogući kretanje vozila, dok se vizualno njeno oblikovanje neće razlikovati od okolnih pješačkih površina, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. Javna parkirališta i garaže Otvorena javna parkirališta planirana su u sklopu rekonstrukcije lokalne ceste uz Branimirovu obalu. Njihov definitvan broj i položaj će se utvrditi glavnim projektom rekonstrukcije. Za parkirališna mjesta za okomito parkiranje vozila treba odabrati dimenzije 5,00 x 2,50 m, s odgovarajućim brojem parkirališnih mjesta odgovarajućih dimenzija za osobe s invaliditetom, sukladno svim važećim propisima i normama. Na području obuhvata plana također se predviđa izgradnja javne garaže u sklopu trgovačkouslužnog centra na čestici namjene K2, kao i u sklopu stambeno-poslovnih zgrada na česticama namjene M2. Zbog ograničenosti prostora u potonjem slučaju, moguće je riješiti pristup objema garažama preko istog ulaza. Trgovi i druge veće pješačke površine Na području obuhvata plana predviđena je rekonstrukcija trga don Mihovila Pavilinovića, kao i uređenje pješačkih površina na Branimirovoj obali te uz lokalnu cestu koja prolazi usporedno s njom. Također, prostor na krovu trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2 uredit će se djelomično kao pješačka površina za javnu upotrebu, sa hortikulturno uređenim zelenim površinama za vrtove mediteranskog bilja. Opločenje ove površine može se izvesti jednim dijelom od drvenih elemnata. Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba Cijeli obuhvat Plana određen je kao prostor u kojem se omogućuje nesmetano kretanje osoba s invaliditetom. U prostoru neće biti arhitektonskih u urbanističkih barijera. Sve pješačke prijelaze treba izvesti sa skošenim rubnjacima, nagib rampi ne smije biti veći od 6%, a u javnim zgradama treba predvidjeti dizala do svih etaža. Na 10 mjesta na parkiralištu jedno treba biti dimenzija za vozila osoba s invaliditetom. U garažama treba također osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom, što bliže moguće dizalima. 37 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA Stvaranjem preduvjeta izvršit će se proširenje svjetlovodne mreže na predmetno područje kao i rekonstrukcija i proširenje buduće pristupne telekomunikacijske mreže. U tu svrhu potrebno je u obuhvatu Plana predvidjeti koridore za TK instalaciju (sa zaštitom postojećih) radi povezivanja sadašnjih i budućih objekata kao i preuzimanje postojeće TK mreže. Budući da se radi o gradskom naselju treba predvidjeti izgradnju distributivne TK kanalizacije. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje Prikazani smještaj planiranih građevina i uređenja (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, trafostanice i sl.) javne i komunalne infrastrukturalne mreže u grafičkom djelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljena su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja. Konačni smještaj i broj površinskih infrastruktualnih građevina (transformatorskih stanica, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme i sl.) utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te potrebama potrošača, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan u grafičkom djelu Plana nije obavezan. Linijske građevine javne i komunalne infrastrukture (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druge povezana oprema i sl.) u pravilu je potrebno voditi uličnim koridorom u skladu sa planiranim rješenjem rekonstrukcije postojećih prometnica, odnosno rješenjem izgradnje ceste. Ako broj i smještaj tih građevina nije drugačije prikazan u grafičkom djelu Plana. Temeljem Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada, (HAKOM, prosinac 2009.) Investitor je dužan za svaku građevinu na svojoj građevnoj parceli izgraditi distributivnu telekomunikacijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) za priključenje građevine na telekomunikacijsku mrežu. Svaka građevina mora imati telekomunikacijsku instalaciju. Uvjeti za gradnju TK mreže po javnim površinama (glavne trase) Pristup građenju telekom. mreže je takav da se gradi distributivna telekom. kabelska kanalizacija (DTK). Za izgradnju DTK koriste se cijevi PVC ø 110, PHD ø 75 i PHD ø 50. Za odvajanje, ulazak tk mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (D1E, D2E, D3E) Uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu TK mrežu Kod izdavanja posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu također se uvjetuje izgradnja privodne distributivne telekom. kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objekta predvidjeti polaganje najmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera ø 50mm. Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/01) uređuje radove u blizini telekom. objekata i opreme. U blizini telekom objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. U koliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekom. objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada. 38 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV Na navedenom području obuhvata predviđena je izgradnja pretežito stambene i mješovite namjene. Očekivano neistovremeno vršno opterećenje na području obuhvata predviđa se na 432,9 kva. Navedeno vršno opterećenje procjenjeno je na osnovu plana predviđene izgradnje objekata, njihove namjene, iskazane brutto razvijene površine i uz primjenu procjene vršnog opterećenja za sadržaje vezane za tehnologiju opremanja objekata te uz primjenu specifičnog opterećenja (60W/m2 stanovi, 120W/m2 poslovni prostori) Istovremeno vršno opterećenje na području obuhvata se očekuje na nivou od 280 kw. Za napajanje novih potrošaća potrebno je izgraditi novu trafostanicu 10(20)/0,4kV, snage 1000kVA. Napajanje novog konzuma predvidjeti iz postojeće TS Ispod mosta ili TS Sirena. Srednjenaponska mreža Srednjenaponska mreža je postojeća, a izgradnjom nove TS položit će se i novi SN (10kV) kabel i položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. Niskonaponska mreža Nove NN kabele potrebno je položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. Nova niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima tipa: PP41-A ili PP00-A; presjeka do 150mm2. Napajanje konzuma za nove objekte te javnu rasvjetu osigurati će se iz niskonaponskog razvoda postojećih i nove trafo stanice. Prilikom izrade detaljnih planova pojedinih zona, kao njihov sastavni dio izradit će se idejno rješenje niskonaponske mreže koja nije predmet ovog programa. Proračun parametara i izbor elemenata mreže Kako vršna opterećenja po KPO nisu precizno poznata nije izvršen proračun vršnog opterećenja pojedinih izvoda. Ostaje da se navedeni proračuni izvrše kroz izradu idejnog projekta instalacija planiranih lokacija kako bi se mogli odabrati elementi mreže. Zaštita srednjenaponske i niskonaponske mreže Zaštita srednjenaponske mreže je u trafostanicama. Niskonaponska mreža se osigurava od preopterećenja i kratkog spoja osiguračima u NN razvodu trafo stanice te u kabelskom razvodnom ormaru oznake KPO. Prilikom dimenzioniranja osigurača, koje se provodi na temelju predviđenog strujnog opterećenja, potrebno je zadovoljiti i uvjete nulovanja. Nulovanje kao mjera zaštite od previsokog dodirnog napona, predviđa se u novoizgrađenoj niskonaponskoj mrežei i kod potrošaća. U postojećoj niskonaponskoj mreži mjera zaštite od previsokog napona dodira ostaje postojeća. Javna rasvjeta Na predmetnom području postoji javna rasvjeta. Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na novo nastalim cjelinama. Novu javnu rasvjetu treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga Plana i u skladu sa teh. uvjetima za osvjetljenje prometnica. Rasvjeta prometnice kroz zonu ostvarila bi se na stupovima visine 6m, s razmakom između stupova 12 do 20 m. Pješačka zona i staze osvjetlile bi se svjetiljkama na stupu visine 3,5m, s razmakom između stupova 12-20 m. Javna rasvjeta prometnica izvesti će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima a izvoditi će se na temelju izrađenih projekata kojim će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. 39 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

VODOOPSKRBNA MREŽA Prema podacima preuzetim iz prostornog plana uređenja općine Podgora vidljivo je da u pristupnoj ulici postoji javni vodoopskrbni cjevovod na koji se predmetne građevine i sportska luka mogu priključiti. Određivanje utrošaka vode: Na području obuhvata ovog detaljnog plana uređenja obalnog pojasa u Podgori planirani su prostorni sadržaji za koje je pretpostavljena slijedeća specifična potrošnja vode: stambeno-poslovna zgrada (2kom) Qsp= 1,48 l/s trgovačko-uslužni centar (1 kom) Qsp= 1,24 l/s luka nautičkog turizma (1 kom) Qsp= 1,89 l/s Prosječna količina sanitarne vode svih planiranih objekata na području obuhvata ovog DPU-a bazirana na faktoru istovremenosti: Quk = 3,08 l/s Maksimalna potrebna količina sanitarne vode svih planiranih objekata na području obuhvata ovog DPU-a u konačnoj fazi izgradnje iznosi: Qmax = 1,48 x 2,0 + 1,24 + 1,89 Qmax = 6,09 l/s Sanitarna voda iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda se, u nedostatku drugih izvora, može koristiti za potrebe navodnjavanja zelenih površina. Protupožarna zaštita na području obuhvata Plana predviđa se osigurati iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda u pristupnoj ulici, izgradnjom sustava hidrantske mreže, na kojoj će biti postavljen hidranti. Za priključak na javni vodoopskrbni cjevovod predviđa se izvesti tri priključka vodovoda. Glavni priključak vode za novoplanirane sadržaje locirat će se između trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2 i suhog doka na čestifi namjene LN-3. U vodomjerno okno ugradit će se dva glavna vodomjera, jedan sanitarne potrošne vode i jedan protupožarne vode. Ostala dva priključka predviđena su svaki zasebno za stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M2. Za obadva priključka planiraju se vodomjeri sanitarne potrošne vode i vodomjeri hidrantske mreže (ukoliko će biti postavljen zahtjev za istu). Svi dijelovi vanjske i unutrašnje vodovodne mreže moraju imati propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu, naročito na dijelovima gdje vodovodne cijevi mogu doći pod utjecaj morske vode.planirana vodovodna mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su grafičkom prilogu Plan vodovoda i odvodnje. KANALIZACIJSKA MREŽA Prema podacima preuzetim iz Prostornog plana uređenja općine Podgora vidljivo je da u pristupnoj ulici postoji fekalna kanalizacijska mreža, na koji se građevine i sportska luka predmetnog DPU-a mogu priključiti. Prema postojećem stanju za šire okolno područje grada kojem pripada i prostor ovog DPU-a mora se primijeniti razdjelni kanalizacijski sustav. Sve fekalne otpadne vode moraju se sakupljati i odvoditi zasebnom fekalnom kanalizacijskom mrežom do najbližeg javnog kanalizacijskog kolektora fekalnih otpadnih voda koji vodi do crpne stanice Porat. Priključak na sustav javne odvodnje izvoditi će se prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. 40 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Fekalna odvodnja Na osnovi pretpostavljenih količina specifične potrošnje vode u planiranim prostornim sadržajima obalnog pojasa u Podgori, te uz činjenicu da u sustav odvodnje dotječe 80% srednje dnevne količine vode, izvršen je proračun količina fekalnih otpadnih voda: Qsr = 4,84 x 80% = 3,87 l/s, Ukupna količina fekalnih otpadnih voda koja se odvodi fekalnom kanalizacijom na prostoru Plana iznosi: Quk = 3,87 l/s Za priključak na javni kanalizacijski kolektor predviđa se izvesti jedan priključak fekalne odvodnje. Oborinska odvodnja Oborinske otpadne vode s prostora Plana odvode se oborinskom kanalizacijskom mrežom do obalnog ispusta u luku. Dio čistih oborinskih voda sa krovova i pješačkih staza se predviđaju ispustiti na teren, a dio se predviđa priključiti na oborinsku kanalizacijsku mrežu i zajedno sa pročišćenim otpadnim vodama sa parkirališta ispustiti u priobalno more. Na parkiralištu treba ugraditi adekvatni separator za izdvajanje ulja i masnoća iz oborinskih otpadnih voda prije njihovog priključenja na oborinsku kanalizacijsku mrežu. Odvodnja bujice Brusje Na predmetnom području se nalazi korito i uljev bujice Brusje koje prolazi na mjestu buduće podzemne garaže poslovno-ugostiteljskog objekta. Uređenje bujičnog toka prilikom izgradnje podzemnog djela građevine moguće je riješiti na način; 1. Rješenje visinskog upuštanja postojeće trase sa izgradnjom prihvatne komore i izljevne komore sa ispustom. Rješenje s visinskim spuštanjem postojeće trase potoka jest realna mogućnost tečenja za male vode i minimalne oscilacije morskih razina. Takav tok, obvezno bi bilo prethodno rasteretiti nanosnog materijala, te osigurati hidrauličko čišćenje dionice. Uz te mjere nužno bi bilo osigurati i povremeno mehaničko čišćenje upuštene dionice. Rješenje je zahtjevno sa stajališta održavanja, a dijelom i rizično pri koincidenciji seša i povodnja. 2. Dispozicijom trase izvan lokacije građevina. Alternativa, s dispozicijom trase izvan lokacije građevina i zadržavanje visinskih odnosa s približno prirodnim gravitacijskim tečenjima hidraulički je prihvatljivije i pouzdanije rješenje. Ovo rješenje zadire u prostorno planske postavke prostora. Prije projektiranja i dimenzioniranja podzemnog kanala potrebno je izvršiti hidrološka mjerenja, da bi se omogućio siguran i blagovremen protok te održavanje i čišćenje istog. Također se na bilo koji način ne smije umanjiti protočnost kanala i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Veličina sliva, koja samo u srednjem i donjem toku iznosi više desetaka ha, jest činjenica koja upućuje na zaključak da se mjerodavni protoci procjenjuju na red veličine 1-10 m3/s. Hidrološki, konfiguracija sliva sa znatnim padovima terena, upućuje na izrazito bujične značajke toka, kod znatnijih protoka s pokretnim dnom, predvidivo s obiljem suspendiranog i dijelom vučenog nanosa. 41 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 2.4.1. Uvjeti i način gradnje Veličina i oblik građevnih čestica prikazani su i zadani u u kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Brojčani parametri za građevne čestice pojedinih namjena, zajedno sa ukupnom gustoćom izgrađenosti (Gig) na području obuhvata plana, kao i brojčani parametri za građevine na pojedinim česticama dani su u tablicama iz provedbenih Odredbi. Položaj zgrada na građevinskim česticama utvrđen je gradivim dijelom građevne čestice, te definiran regulacijskim i građevinskim pravcem, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Podzemne etaže s garažama mogu se graditi i izvan gradivog dijela građevne čestice, sve do međa iste. Pročelja zgrada moraju ležati s najmaje 2/3 svoje dužine na građevinskom pravcu. Položaj građevina unutar akvatorija sportske luke nužnih za uređenje i funkcioniranje iste, kao što su valobrani, platforme, molovi, privezišta i sl., prikazani su na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža i 4. Uvjeti gradnje. Infrastrukturne linijske građevine načelno su prikazane, položajem i dimenzijama, na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i infrastrukturna mreža. Smještaj podzemnih instalacija i uređaja dozvoljava stanovitu slobodu u skladu s tehničkim zahtjevima i daljom razradom projektnih dokumentacija. Načelne smjernice kojih se treba držati pri projektiranju i oblikovanju građevina su: Predvidjeti način građenja i materijale kojima će se objekt uklopiti u postojeće ambijentalne vrijednosti, uvažavajući pritom recentna kretanja moderne arhitekture u oblikovanju, organizaciji i upotrebi materijala Prilikom projektiranja paziti da se u maksimalnoj mjeri očuvaju sve bitne vizure naselja, s mora i kopna Vanjske prostore zgrada urediti u funkciji javnih površina, pristupačnih s ulice. Ravne krovove i krovne terase urediti kao zelene površine ili krovne vrtove. Teren oko gradevine, potporni zidovi, terase i slicno trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice ili javne površine. TRGOVAČKO USLUŽNI CENTAR (K2) Zgrada trgovačko-uslužnog centra na čestici K2 projektirat će se s krovnom plohom u nagibu prema sjeverozapadu, koja se spušta sve do razine kote terena i spaja s istim, sa otvorenim pristupom na istu s ulice i trga. Krovna ploha planira se kao multifunkcionalna javna terasa, sposobna za prihvat svih sadržaja primjerenih središnjem javnom prostoru grada, prikladno uređena i opremljena adekvatnom urbanom opremom. Izgradnja trgovačko-uslužnog centra uvjetuje uređenje i reguliranje postojećeg nadsvođenog bujičnog vodotoka koji prolazi ovim terenom. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE (M2) Stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M2 projektirat će se kao interpolacije u postojeći niz izgradnje uz more, pazeći pritom da se skladno uklope svojim gabaritom, visinom, oblikovanjem, izgledom pročelja, položajem otvora na pročeljima i sl. Izgradnja stambeno-poslovnih zgrada uvjetuje uređenje terena u nagibu, savladavanje visinske razlike, izgradnju podzida i slične radnje u svrhu sprečavanja nastanka odrona i klizišta. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. 42 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

LUKA NAUTIČKOG TURIZMA (LN) Područje obuhvata za luku ne pokazuje razliku u prirodnim osobitostima u odnosu na šire područje makarskog primorja i podbiokovlja: mediteranska klima, vapnenačka podloga, relativno strme obale zapadne/jugozapadne ekspozicije, bujični vodotokovi, šljunčane i pješčane plaže te stjenoviti rtovi kao prirodni obalni reljef i duboko more uz obalu. Maritimne osobine akvatorija izvan lukobrana karakterizira izloženost vjetru i valovima iz zapadnih i južnih smjerova, iz Hvarskog kanala. Bura puše jako, ali ne stvara valove. Akvatorij luke određuju sa zapada dijelom lučki plato (današnji trg Don Mihovila Pavlinovića), a dijelom morska površina; sa juga, morska površina prema otoku Hvaru; sa istoka dijelom morska površina, a dijelom plaže uz postojeću obalu; i sa sjevera, obalni pojas Branimirove obale. Lokacije je dosta nepovoljna i u mnogim segmentima limitirajuća, posebno radi otežanog kopnenog pristupa, relativno malog broja mogućih vezova, povećanih troškova za instalacije (napajanje s malim brojem priključaka), povećanih troškova i čuvanja brodova. Predviđeno je da će vezovi imati sve instalacije osim vakumskog sistema pražnjenja brodova jer je rijeć o sezonskom / tranzitnom korištenju, malom broju vezova, skućenom prostoru za radove i dr. Također je predviđeno je da se pražnjenje brodova organizira na jednom mjestu, odnosno alternativno pomoću plovnog objekta radnog broda opremljenog za tu namjenu. Radi osiguranja kvalitetnog pogleda i izbjegavanja nepotrebnih ograđivanja, te onemogućavanja pristupa brodovima neovlaštenih osoba a obzirom na nedovoljne dubine mora uz obalni pojas Branimirove obale predviđeno je da se privezni gat odvoji 2,5 metara od postojeće linije obale. Eventualni postupci u cilju podvodnih arheoloških ispitivanja, obzirom na lokalitet, bit će provedeni sukladno odrednicama mjere zaštite arheoloških lokaliteta i nalazišta. A posebno onima koji se odnose na podvodnu arheologiju. Kako je predloženi akvatorij čini dio zajedničke enklave sa plažama koje se nalaze istočno od akvatorija imperativno se nameće zahtijev za transparentnom konstrukcijom valobrana i priveznih gatova te drugih površina korisnih platformi, kako bi se što je moguće više zadržalo prirodno strujanje mora unutar akvatorija luke nautičkog turizma. Konačno projektno rješenje bit će provjereno i verificirano jednom od prikladnih metoda testiranja (testiranje na modelu ili računskom metodom). Geomehaničke karakteristike dna Dno unutar akvatorija u prvom sloju je pjesak i mulj a potom je stjenovitog sastava u kojem je moguće izvršiti temeljenje AB pilota. Ovakav sastav i geomehaničke karakteristike dna bile su jedan od ključnih pokazatelja u odabiru konstrukcije temeljenja valobrana. Dok je predviđeno da se privezni gat paralelan sa Branimirovom obalom temelji na AB stupovima položenim na kamenu posteljicu. Obalni dio koji se zasipa radi neadekvatnih dubina i stvaranja neophodnog prostora za servisne aktivnosti bit će omeđen sa montažnim AB blokovima. Planom se stoga sugerira adekvatna konstrukcija gatova i valobrana s predpostavljenim dimenzijama, dok će osnovom rezultata detaljnog i cijelovitog geomehaničkog ispitivanja dna akvatorija biti moguće izvršiti konačni proračun i dimenzioniranje cijelokupne predviđene konstrukcije luke nautičkog turizma. Vjetrovalni uvjeti Akvatorij luke izložen je utjecaju nekoliko osnovnih razloga valovanja: - Prirodni valovi koji nastaju u vjetrovitom vremenu ili su nastali na večim udaljenostima i otvorenom moru i dolaze do akvatorija luke nautičkog turizma. - Valovi koji nastaju uplovljavanjem i manevriranjem većih plovila pri pristajanju u ve ć postojeće operativne obale zapadno od ovog akvatorija. 43 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

PLANIRANA LUKA NAUTIČKOG TURIZMA Akvatorij će stoga biti zaštićen valobranima sa zapadne, južne i istočne strane. Ulaz će se izvesti od kamenog nasipa, prema pravilima struke kako bi se osiguralo da se valovanje koje nastaje izvan projektiranog akvatorija ne prenosi unutar akvatorija luke. Preostali dio valobrana zamišljen je kao montažna AB konstrukcija od prednapregnutih AB elemenata. Navedena konstrukcija predstavlja ekološki vrlo kvalitetno riješenje kojom se anulira energija dolazečeg vala, a ne smanjuje strujanje mora, posebno u visini ispod dubine vala. Sustav se sastioji od fleksibilnih podmorskih zavjesa koje u funkciji klatna poništavaju energiju valova. Gatovi s vezovima Predviđenu konstrukciju gatova čine slijedeći elementi: AB piloti (Ø 600 900 mm) temeljeni u stijenu AB naglavnice na pilotima AB prednapregnute premosnice gatova Kameni nasip valobrana Sidreni sustav Priključci na instalacije Vezovi i kapacitet Kapaciteti luke (broj i dimenzije brodova vezova) načelno su definirani Prostornim planom Županije Splitsko-dalmatinske, te iznose maksimalno 200 vezova. Ovim je Planom, temeljem traženih uvjeta natječaja, kao i stvarnih mogućnosti koje proizlaze iz položaja, oblika i površine akvatorija, određen broj od otprilike 90 vezova (ljetnih kao i zimskih), prikazan u tablicama dolje. Egzaktan broj vezova odredit će se kroz samu projektrnu dokumentaciju luke, ali ne smije premašivati kapacitet zadan županijskim Planom. Vezovi Dužina m Plovila dužine do 12 m Plovila dužine do 15 m Plovila dužine do 20 m Priobalni privezni gat 146 18 5 16 39 Platforma sa dizalicom 32 0 0 0 0 Glavni valobran 119 10 17 0 27 Sekundarni lukobran 92 0 1 9 10 Sveukupno plovila 76 Ljetni vezovi Dužina m Plovila dužine do 12 m Plovila dužine do 15 m Plovila dužine do 20 m Plovila dužine do 30 m Plovila dužine do 50 m Ukupno plovila Glavni valobran 119 0 0 0 5 1 6 Sekundarni 92 0 4 3 0 0 7 lukobran Sveukupno plovila 13 Ukupno plovila Sidreni sustav Kako se uplovljavanje (manevriranje unutar akvatorija) i privez brodova odvija između glavnog valobrana, priveznog gata i sekundarnog valobrana a privez brodova je predviđen krmom uz gat, odnosno provom na potopljeno uže koje je povezano sa gatom/valobranom a drugim krajem za sidreni sustav, predviđeno je da se glavna sidrena linija (betonski blokovi- kolpomorta ) polože po sredini akvatorija te da se za iste fiksira glavni sidreni lanac. Sekundarni krakovi sidrenih lanaca išli bi do mjesta gdje se povezuju sa sidrenim užetom i dalje tanjim užetom za vađenje istoga. Svi elementi sidrenog sustava (betonski blokovi, lanci, spojnice, užad i dr.) trebaju biti pripremljeni i na raspolaganju u vrijeme ugradnje sustava. 44 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Servis za održavanje i remont brodova Unutar luke nautičkog turizma nije predviđena zona za servisiranje i ozbiljnije popravke brodova. Predviđena je mogućnost postavljanja dizalice za dizanje brodova i to samo za incidentne situacije. Budući korisnik treba predvidjeti mogućnost servisiranja brodova na najbližem mogućem lokalitetu, i to ili kao korištenje usluga neke bliske marine ili iznalaženje prostora u blizini gdje bi bilo moguće u cijelosti organizirati sve sadržaje i opremanje kojima bi se osigurao kvalitetan servis za održavanje i remont brodova. Instalacije Predviđeno je da se za sve vezove osiguraju potrebne instalacije za opskrbu brodova vodom, električnom energijom, telefonom, internetom, rasvjetom te sistemom usisne kanalizacije za pražnjenje brodskih septičkih tankova, dok će za ispumpavanje brodske kaljuže biti na raspolaganju posebno plovilo brod sa adekvatnom opremom. Sve instalacije su ugrađene ispod ploča gatova, u prostoru između dva vertikalana nosača. Priključci instalacija na glavnu mrežu grada Podgore bit će izvedeni sukladno uvjetima koje izdaju nadležne ustanove za priključke na njihovu opskrbnu mrežu. 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Zaštita prirodnih i ambijentalnih vrijednosti Uređenje javnih zelenih površina predviđeno je na: Prostoru krovne terase trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2; Prostorima uz lokalnu cestu uz Branimirovu obalu; Prostoru uz obalu na Trgu don Mihovila Pavlinovića. Sve zelene plohe treba krajobrazno urediti niskim, a gdje je to moguće i novim visokim zelenilom.u izboru biljnih vrsta treba preferirati autohtone biljne vrste, karakteristične za mediteranskog podneblje. Postojeća stabla treba sačuvati i održavati, te ih inkorporirati u planirane drvorede. Javnu rasvjetu odabrati tako da osigurava minimalno blještanje i raspšrenje svjetla u okolinu, te emitira minimalan snop svjetla od ravnine horizontale prema gore. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina Pojedinačni kulturni spomenici lokalnog značaja unutar obuhvata Plana, te vrijedne vizure koje treba očuvati, prikazani su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. Na prostoru Plana (u moru i kopnu) ne očekuju se arheološki nalazi. Međutim u cilju zaštite eventualnih nalaza potrebno je prilikom ishođenja projektne dokumentacije ishoditi posebne uvjete, odnosno Rješenje nadležne službe za zaštitu kulturne baštine. 45 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Zaštita u procesu građenja i korištenja U cilju smanjenja utjecaja izgradnje nove luke na okoliš, predviđeno je da se izgradnja gatova, platformi i drugih objekata lučkog područja izvede kao montažna gradnja od elemenata koji bi se neovisno o udaljenosti, proizvodili u specijaliziranim pogonima i potom direktnim ili kombiniranim transportom na mjesto ugradnje dopremali plovnim putem. Izrada pilota mora biti sa opremom na plovnoj platformi / pontonu, dok montaža AB elemenata konstrukcije treba biti izvršena uz pomoć plovnih dizalica. Sav materijal koji će biti iskopan prilikom zemljanih radova (iskopi za pilote i iskopi mulja prije nasipanja kamena) bit će utovaren u plovne maone (klapete) kojima će se materijal transportirati i istovariti na otvorenome moru sukladno odobrenju lučke kapetanije. Pored mjera koje moraju biti predviđene u procesu gradnje, u projekt luke moraju biti uključene određene mjere koje trajno doprinose očuvanju okoliša. Prije svega to je odabrani tip konstrukcije, dispozicija i raspored vezova, minimalna kopnena izgradnja, osigurano nesmetano strujanje mora te instalacije i mjere koje se interventno moraju primjenjivati u otklanjanju eventualnih zagađenja. Korisnik luke treba predviditi specijalno plovilo koje će biti opremljeno i na raspolaganju za slijedće namjene: Teglenje Pražnjenje brodske kaljuže Protupožarne intervencije (vodeni top) Također svaki brod pri uplovljavanju mora zatvoriti sve odvode u more. Isti moraju biti plombirani od korisnika luke. Uzimajući u obzir već istaknutu osjetljivost i značaj oba međusobno povezana ambijenta (akvatorij luke i pripadajući obalni pojas), mjere i sredstva za prevenciju kao i intervenciju u slućaju nastalih onečišćenja mora ili kopna u svakom slučaju trebaju biti organizirani prema najvišim standardima koji su propisani u toj oblasti zaštite okoliša. Izborom konstrukcije u najvećoj mogućoj mjeri se doprinosi očuvanju čistoće mora i podmorskog ambijenta. Naime, konstrukcija valobrana i gatova na vertikalnim nosačima (piloti i stupovi) faktički ničim ne remeti postojeću, prirodnu cirkulaciju i strujanje moora što je osnovni preduvjet održavanja čistoće istoga. Na oba valobrana prvenstveno u funkciji zaštite brodova na vezovima od valova koji bi se uvlačili u akvatorij luke, opremljene su visečim zavjesama, opterečenim u donjem dijelu, uronjenim do dubine ispod djelovanja vala, kojima se večim dijelomponištava energija vala tako da oslabljeni val ne može imati značajnog utjecaja na brodove u luci. Ovom se konstrukcijom uništava energija vala, a istovremeno pospješuje cirkulacija mora. Danje mjere zaštite u fazi izvođenja uključuju praćenje stanja podzemnih voda kao i priobalnog mora na prostoru uže lokacije. Pri nasipanju lukobrana treba koristiti kamen bez primjesa organskih tvari, zemlje i prašine, te paziti da ne dođe do nepovratne degradacije okolnog prostora. U slučaju viška materijala od zemljanih radova isti odvesti na deponij za koji prethodno treba ishoditi suglasnost nadležnog tijela Usporedno s početkom rada luke potrebno je započeti s ispitivanjem bioloških osobina akvatorija na užoj lokaciji radi definicije tzv. nultog stanja. Daljnja ispitivanja provedena prema programu praćenja stanja okoliša («monitoring» mjerenje svih relevantnih parametara fizicke, kemijske i biološke oceanografije) omogućiti će ocjenu promjena bioloških osobina mora. Nositelj zahvata, odnosno, korisnik koncesije za luku dužan je osigurati provedbu programa praćenja stanja okoliša. 46 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Daljnje mjere zaštite u fazi korištenja uključuju osiguravanje predtretman otpadnih voda iz svih sanitarija i lučkih objekata prije odvođenja u kanalizacijski sustav, kao i sigurno prikupljanje i tretman zauljenih i sanitarnih voda s brodova. Oborinske vode s prometnih površina i parkirališta kao i s istezališta treba kontrolirano sakupiti i nakon proćišćavanja u mehaničkim taložnicama i separatoru ulja, odvesti zatvorenim kanalizacijskim sustavom. Mjere zaštite u tijeku korištenja građevine podrazumijevaju da investitor, odnosno korisnik građevine prespoji odvodnju svojih fekalnih otpadnih voda na sustav javne odvodnje. Također je dužan sve tehnološke otpadne vode nastale od pranja i čišćenja brodova propustiti kroz taložnik i odvajac masti i ulja prije konacne dispozicije, te spriječiti ispuštanja kaljužnih (balastnih) voda iz brodova u more. Korisnicima lučkog područja mora se omogućiti pražnjenje kemijskih WC-a postavljanjem vodonepropusnih i kemijski otpornih kontejnera s vidljivim natpisima o postojanju istih. Zaštita zraka Zgrade ne smiju biti izvor onečišćenja zraka bilo prašinom, bilo ispustom plinovitih tvari. Za odvod zraka iz garaža treba odabrati takva mjesta koja neće ugrožavati ljude. Zaštita od voda Štetno djelovanje povremenog bujičnog toka Brusje, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, regulirat će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. Svaki vlasnik, odnosno korisnik ili objekta smještene uz korito vodotoka ili česticu javnog vodnog dobra dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom građevina ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka. Zaštita od buke Radi apsorpcije eventualne buke koja nastaje radom luke (duž cijelog oboda) zasaditi će se srednje visoka stabla iz asortimana autohtonih vrsta. Planiranom izgradnjom ne smije se povećavati razina buke u okolišu, odnosno mora se proračunima i naknadnim mjerenjima dokazati da je u granicama dozvoljene. Prilikom projektiranja pojedinih zgrada i zahvata potrebno je predvidjeti predvidjeti mjere zaštite od buke sukladno svim važećim zakonskim propisima. Zaštita od požara Mjere zaštite od požara svih planiranih građevina potrebno je projektirati u skladu sa svim pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima kojima se regulira rečena problematika, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koristiti priznate metode proračuna i modela. Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s važećim hrvatskim normama, odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojima se građevine projektiraju. Za ugrađene materijali pribaviti ipsravu od ovlaštene pravne osobe o požarnim karakteristikama. Nove je zgrade potrebno podijeliti na požarne sektore, osigurati i jasno označiti evakuacijske putove i odgovarajući broj protupožarnih aparata. Vanjska hidrantska mreža će se izvesti hidrantima udaljenim do 80 m bilo međusobno, bilo od građevine. Zgrada trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K2 zahtjeva ishođenje posebne uvjete građenja od nadležne policijske uprave, kojima će se utvrditi posebne mjere zaštite od požara, te na temelju istih izraditi elaborat zaštite od požara, koji je podloga za izradu glavnog projekta. 47 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

Dvojne stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M2 moraju biti odvojene od susjeda požarnim zidovima vatrootpornosti najmanje 90 minuta. U slučaju da zgrada ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), požarni zid mora nadbisivati krov zgrade najmanje 0,5 m, ili završavati dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta. Isti mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. Zaštita od potresa Područje obuhvata Plana je seizmotektonski aktivno područje s mogućnošu potresa do jačine IX MCS ljestvice. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno svim postojećim i važećim tehničkim propisima i pravilima struke, te postojećim seizmičkim kartama. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina u kojima se očekuje kontinuiran boravak većeg broja ljudi (veće stambene građevine, poslovne i ugostiteljsko-turističke građevine) mora se provoditi tako da iste budu otporne na potres jačine IX. stupnjeva MCS ljestvice te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju računati prema poznatoj seizmičnosti, a izvršit će se dodatna geomehanička i geofizička istraživanja. Zaštita i sklanjanje stanovništva Posebni zahtjevi obrane sadržani su u elaboratu Kriteriji za izgradnju skloništa i drugih građevina za zaštitu na području bivše općine Makarska. Područje općine Podgora nalazi se u IV stupnju ugroženosti u kojem se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima. 48 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA 49 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA 50 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

- Zakon o prostornom uređenju (76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11) - Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) - Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04) - Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 148/10 i 09/11) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine (NN 42/09, 39/11) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN 108/10) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona od 1 kv do 35 kv (Bilten HEP-a, br. 130/03) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) - Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) - Pravilnik o metodologiji za izradu Procjene ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) - Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi žive i borave (NN 145/04) - ostali važeći zakonski propisi i podzakonski akti 51 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 52 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 53 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 54 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

DETALJNI PLAN UREĐENJA DIJELA NASELJA PODGORE - CENTAR PODGORE SAŽETAK ZA JAVNOST 55 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

oznaka čestice površina (m 2 ) max. kig (izgrađenost) max. kis (iskorištenost) ukupna izgrađenost (GiG) K2 3 155 0,9 1,2 0,58 M2-A 283 0,9 4,2 M2-B 378 0,9 4,2 LN-1 21 170 0,2 0,2 IS 9 922 / / 56 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

OPĆI PARAMETRI ZA PLANIRANU IZGRADNJU UZ OBALU DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA trgovačko-uslužni centar (K2) stambeno-poslovne zgrade (M2) morska luka posebne namjene državnog značaja - nautički turizam (LN) uređenje javnih infrastrukturnih kolno-pješačkih površina (IS) Veličina, oblik i ostali brojčani parametri za građevne čestice pojedinih namjena, zajedno sa ukupnom gustoćom izgrađenosti (Gig) na području obuhvata plana, prikazani su u donjoj tablici: oznaka čestice površina (m 2 ) max. kig (izgrađenost) max. kis (iskorištenost) ukupna izgrađenost (GiG) K2 3 155 0,9 1,2 0,58 M2-A 283 0,9 4,2 M2-B 378 0,9 4,2 LN-1 21 170 0,2 0,2 IS 9 922 / / Brojčani parametri za zgrade na pojedinim česticama prikazani su u donjoj tablici: oznaka max. tlocrtna max. građevinska bruto površina max. čestice površina (m 2 ) (m 2 ) visina(m) broj etaža K2 2 840 3 785 9,0 Po + P + 1 M2-A 255 1 188 14,0 Po+P+2+Pk M2-B 340 1 588 14,0 Po+P+2+Pk LN-1 4 235 4 235 / / IS / / / / 57 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

PLANIRANI TRGOVAČKO-USLUŽNI CENTAR (K2) NA TRGU DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA s shematskim prikazom rješenja bujičnog toka Brusje na istoj lokaciji: 58 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

PLANIRANE STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE (M2) UZ BRANIMIROVU OBALU sa parkingom rješenim u podzemnoj garaži Stambeno-poslovne zgrade moraju biti projektirane kao interpolacije u postojeći niz izgradnje uz more, pazeći pritom da se skladno uklope svojim gabaritom, visinom, oblikovanjem, izgledom pročelja, položajem otvora na pročeljima i sl. Izgradnja uvjetuje uređenje terena u nagibu, savladavanje visinske razlike, izgradnju podzida i slične radnje u svrhu sprečavanja nastanka odrona i klizišta. 59 URBANE TEHNIKE, d.o.o.