Microsoft Word - DPU PODGORA centar.doc

Транскрипт

1 DETALJNI PLAN UREĐENJA DIJELA NASELJA PODGORE - CENTAR PODGORE NARUČITELJ zastupan po Načelniku općine OPĆINA PODGORA Podgora, Andrije Kačića Miošića 2 Ante MILIČIĆ KORDINACIJA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL Općine Podgora pročelnik i kordinator izrade Plana Stela DŽAJA, dipl.ing.pro. IZVRŠITELJ URBANE TEHNIKE d.o.o. Vrbik 8ª, Zagreb direktor Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. voditelj izrade Plana Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. stručni tim Hrvoje BAKRAN, dipl.ing.arh. Zdravko KRASIĆ, dipl.ing.arh. Dražen PLEVKO, dipl.ing.arh. Ivana PLANINIĆ, dipl.ing.arh. Luka TRKANJEC, dipl.ing.arh. Zagreb, ožujak 2013.

2 Županija: SPLITSKO-DALMATINSKA Općina: PODGORA Naziv prostornog plana: DETALJNI PLAN UREĐENA DIJELA NASELJA PODGORE CENTAR PODGORE Odluka predstavničkog tijela o izradi plana: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana: Javna rasprava (datum objave): Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Javni uvid održan: od: do: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:... Izrađivač plana: URBANE TEHNIKE _ Vrbik 8ª, Zagreb_HR_tel _fax _ut@u-t.hr Pečat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba: Pečat odgovornog voditelja izrade plana: Hrvoje Bakran, dipl. ing. arh. Odgovorni voditelj izrade plana: Hrvoje Bakran, dipl. ing. arh. ovlašteni arhitekt Kordinator plana: - Za Općinu Podgora Stela Džaja, dipl. ing. prom - Za URBANE TEHNIKE d.o.o. Hrvoje Bakran, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: 1. Zdravko Krasić, dipl.ing.arh. 2. Hrvoje Bakran, dipl.ing.arh. 3. Dražen Plevko, dipl.ing.arh. 4. Ivana Planinić, dipl. ing. arh. 5. Luka Trkanjec, dipl. ing. arh. Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: Istovjetnost ovog plana s izvornikom ovjerava:... Pečat nadležnog tijela:... 2 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

3 SADRŽAJ ELABORATA Dokumentacija o tvrtki URBANE TEHNIKE d.o.o.: Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbane tehnike d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za upis tvrtke Urbane tehnike d.o.o. u sudski registar za izradu dokumenata prostornog uređenja Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Hrvoja Bakrana, dipl.ing.arh. Rješenje tvrtke Urbane tehnike d.o.o. o imenovanju odgovornog voditelja izrade Detaljnog plana uređenja Centar Podgore. DETALJNI PLAN UREĐENJA CENTAR PODGORE I. TEKSTUALNI DIO: Odredbe za provođenje Plana II. III. GRAFIČKI DIO: 0. POSTOJEĆE STANJE 1: DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1: PROMETNA MREŽA 1: TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 1: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1: UVJETI GRADNJE 1:500 OBVEZNI PRILOZI: - Obrazloženje - Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja - Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - Izvješće o javnoj raspravi - Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana - Sažetak za javnost 3 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

4 Dokumentacija o tvrtki URBANE TEHNIKE d.o.o.: Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbane tehnike d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za upis tvrtke Urbane tehnike d.o.o. u sudski registar za izradu dokumenata prostornog uređenja Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Hrvoja Bakrana, dipl.ing.arh. Rješenje tvrtke Urbane tehnike d.o.o. o imenovanju odgovornog voditelja izrade Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Centar Podgore 4 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

5 5 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

6 6 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

7 7 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

8 8 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

9 9 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

10 10 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

11 URBANE TEHNIKEEHNIKE Vrbik 8a, Zagreb, RH projektiranje i prostorno planiranje d.o.o. tel: fax: mail:ut@u-t.hr WEB RJEŠENJE O IMENOVANJU ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE Temeljem članka 40. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('Narodne novine' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) za odgovornog voditelja izrade DETALJNOG PLANA UREĐENJA 'CENTAR PODGORE' Imenuje se: HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. Ovlašteni arhitekt Imenovani zadovoljava uvjete članka 40. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('Narodne novine' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). Direktor: HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. Zagreb, listopad URBANE TEHNIKE, d.o.o.

12 URBANE TEHNIKEEHNIKE Vrbik 8a, Zagreb, RH projektiranje i prostorno planiranje d.o.o. tel: fax: mail:ut@u-t.hr WEB Temeljem članka 40. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ('NN' broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) izdaje se IZJAVA ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE DETALJNOG PLANA UREĐENJA CENTAR PODGORE kojom se potvrđuje da je: - Svaki dio DPU-a PODGORA CENTAR izrađen u skladu sa člankom 40. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumenta izradilistručnjaci odgovarajućih struka; - Svaki dio DPU-a PODGORA CENTAR izrađen u skladu Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i propisima donešenim na temelju navedenog Zakona Odgovorni voditelj izrade DPU-a Centar Podgore : HRVOJE BAKRAN, dipl.ing.arh. ovlašteni arhitekt Zagreb, listopad URBANE TEHNIKE, d.o.o.

13 I TEKSTUALNI DIO ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA PODGORA CENTAR 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice i tlocrtna površina) 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina, visina i broj etaža) 2.3. Namjena građevina 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama 2.5. Oblikovanje građevina 2.6. Uređenje građevnih čestica 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja Gradske i pristupne ulice Površine za javni prijevoz Javna parkirališta Javne garaže Biciklističke staze Trgovi i druge veće pješačke površine Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta) Telekomunikacijska mreža Elektroenergetska mreža Vodoopskrbna mreža Kanalizacijska mreža 4. Uvjeti uređenja i opremanja javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 6. Uvjeti i način gradnje 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni. II GRAFIČKI DIO 0. POSTOJEĆE STANJE 1: DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1: PROMETNA MREŽA 1: TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 1: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1: UVJETI GRADNJE 1: URBANE TEHNIKE, d.o.o.

14 III OBVEZNI PRILOZI I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost Obveze iz planova šireg područja Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta 2.2. Detaljna namjena površina Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina Uvjeti i način gradnje, Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš. 14 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

15 II III STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA POPIS PROPISA KOJI SU POŠTIVANI U IZRADI PLANA - Zakon o prostornom uređenju (76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11) - Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) - Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04) - Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine (NN 42/09, 39/11) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN 108/10) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona od 1 kv do 35 kv (Bilten HEP-a, br. 130/03) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) - Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) - Pravilnik o metodologiji za izradu Procjene ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) - Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi žive i borave (NN 145/04) ostali važeći zakonski propisi i podzakonski akti 15 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

16 I TEKSTUALNI DIO 16 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

17 ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 'CENTAR PODGORE' 1. Uvjeti određivanja namjene površina Članak 1. (1) Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina te definirana kao: Poslovna pretežito uslužna namjena Mješovita pretežito stambena namjena Lučko područje Površine javne infrastrukture (K1) (M1) (L) (IS) (2) Veličine površina pojedinih namjena, kao i ukupna veličina površina obuhvata Plana, prikazane su u donjoj tablici: oznaka čestice kopnena površina (m 2 ) morska površina (m 2 ) ukupna površina (m 2 ) K / M1 661 / 661 L IS / UKUPNO URBANE TEHNIKE, d.o.o.

18 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice i tlocrtna površina) Članak 2. (1) Veličina i oblik građevnih čestica prikazani su i zadani u u kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Brojčani parametri za građevne čestice pojedinih namjena, zajedno sa ukupnom gustoćom izgrađenosti (Gig) na području obuhvata plana, prikazani su u donjoj tablici: oznaka čestice površina (m 2 ) max. kig (izgrađenost) max. kis (iskorištenost) ukupna izgrađenost (GiG) K ,8 1,0 0,48 M1-A 283 0,8 3,2 M1-B 378 0,8 3,2 L / / IS / / 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna građevinska bruto površina, visina i broj etaža) Članak 3. (1) Brojčani parametri za zgrade na pojedinim česticama prikazani su u donjoj tablici: oznaka max. tlocrtna max. građevinska bruto površina max. čestice površina (m 2 ) (m 2 ) visina(m) broj etaža K ,4 Po + P + 1 M1-A ,0 Po + P + 3 M1-B ,0 Po + P + 3 L / / / / IS / / / / 2.3. Namjena građevina Članak 4. (1) Na čestici poslovne pretežito uslužne namjene (K1) dopušta se izgradnja trgovačkouslužnog centra sa podzemnom garažom i ostalim pratećim sadržajima te nužnim energetskim i infrastrukturnim postrojenjima (trafostanica). Također se dopušta uređivanje višenamjenskih javnih zelenih površina inkorporiranih u arhitektonsko rješenje trgovačkog-uslužnog centra. Članak 5. (1) Na česticama mješovite pretežito stambene namjene (M1) dopušta se izgradnja stambeno-poslovnih zgrada s podzemnim garažama. Najviše 50% bruto razvijene građevinske (bruto) površine ovakvih zgrada može biti poslovne namjene, odnosno maksimalno 80% ukoliko je riječ o ugostiteljsko-turističkoj namjeni. Članak 6. (1) Na čestici lučkog područja (L) dopušta proširenje i dogradnja postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, sa rezervacijom unutarnjeg akvatorija iste za buduću luku nautičkog turizma. To podrazumijeva nasipavanje, izgradnju i montažu za to nužnih infrastrukturnih građevina, kao što su valobrani, platforme, molovi, privezišta i sl. Članak 7. (1) Na površinama javne infrastrukture (IS) dozvoljava se uređivanje pješačkih i kolnopješačkih prometnica, javnih parkirališta, javnih zelenih površina, izgradnja podzemnih linijskih infrastrukturnih građevina (kanalizacija, vodovodi, cijevovodi i sl.), postavljanje elemenata urbane 18 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

19 opreme (klupe, koševi, javna rasvjeta, info-panoi i sl.), te postavljanje privremenih montažnih građevina (kiosci, terase kafića, ljetne pozornice i sl) Smještaj građevina na građevnim česticama Članak 8. (1) Položaj zgrada na građevinskim česticama utvrđen je gradivim dijelom građevinske čestice, te definiran regulacijskim i građevinskim pravcem, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Pročelja zgrada moraju ležati punom dužinom na građevinskom pravcu. (2) Položaj građevina unutar akvatorija sportske luke nužnih za uređenje i funkcioniranje iste, kao što su valobrani, platforme, molovi, privezišta i sl., prikazani su na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža i 4. Uvjeti gradnje. (2) Infrastrukturne linijske građevine načelno su prikazane, položajem i dimenzijama, na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i infrastrukturna mreža. Smještaj podzemnih instalacija i uređaja dozvoljava stanovitu slobodu u skladu s tehničkim zahtjevima i daljom razradom projektnih dokumentacija Oblikovanje građevina Članak 9. (1) Provedbenim mjerama ovog Plana utvrđuju se osnovni oblikovni standardi oblikovanja građevina, koji će se detaljno razraditi kroz samu projektnu dokumentaciju istih. Načelne smjernice kojih se treba držati pri projektiranju i oblikovanju građevina su: Zgrade moraju po veličini i gabaritima biti prilagođene krajoliku te slijediti mjerilo naselja s kojim čine cjelinu Predvidjeti način građenja i materijale kojima će se objekt uklopiti u postojeće ambijentalne vrijednosti, uvažavajući pritom recentna kretanja moderne arhitekture u oblikovanju, organizaciji i upotrebi materijala Prilikom projektiranja paziti da se u maksimalnoj mjeri očuvaju sve bitne vizure naselja, s mora i kopna Vanjske prostore zgrada urediti u funkciji javnih površina, pristupačnih s ulice. Ravne krovove i krovne terase urediti kao zelene površine ili krovne vrtove. Teren oko gradevine, potporni zidovi, terase i slicno trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice ili javne površine. Članak 10. (1) Zgrada trgovačko-uslužnog centra na čestici K1 mora biti projektirana s krovnom plohom u nagibu prema sjeverozapadu, koja se spušta sve do razine kote terena i spaja s istim, sa otvorenim pristupom na istu s ulice i trga. (2) Krovna ploha mora biti projektirana kao multifunkcionalna javna platforma, sposobna za prihvat svih sadržaja primjerenih središnjem javnom prostoru grada, prikladno uređena i opremljena adekvatnom urbanom opremom. (3) Minimalno 40% površine krovne plohe mora biti ozelenjeno i hortikulturno uređeno, sađenjem mediteranskih biljnih sorta prikladnih ambijentu i tradiciji prostora. Članak 11. (1) Stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M1 moraju biti projektirane kao interpolacije u postojeći niz izgradnje uz more, pazeći pritom da se skladno uklope svojim gabaritom, visinom, oblikovanjem, izgledom pročelja, položajem otvora na pročeljima i sl. (2) Ukoliko se krovovi izvode kao ravni, minimalno 40% površine krovne plohe mora biti ozelenjeno i hortikulturalno uređeno kao krovni vrt, sađenjem mediteranskih biljnih sorta prikladnih ambijentu i tradiciji prostora. 19 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

20 2.6. Uređenje građevnih čestica Članak 12. (1) Gradnja sadržaja unutar jedne čestice podrazumijeva, u pravilu, uređenje čitave čestice, uključujući pripadajuću komunalnu infrastrukturu i vanjsko uređenje. Zbog veličine zahvata, plan će se realizirati postupno, pri čemu svaka građevna čestica predstavlja zasebnu prostornu, tehničku i investicijsku cjelinu. Članak 13. (1) Na građevnoj čestici poslovne pretežito uslužne namjene K1 izgradnja trgovačkouslužnog centra uvjetuje uređenje i reguliranje postojećeg nadsvođenog bujičnog vodotoka koji prolazi ovim terenom. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. (1) Na građevnim česticama mješovite namjene M1 izgradnja stambeno-poslovnih zgrada uvjetuje uređenje terena u nagibu, savladavanje visinske razlike, izgradnju podzida i slične radnje u svrhu sprečavanja nastanka odrona i klizišta. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. Članak 14. (1) Planom nije uvjetovano ograđivanje čestice lučkog područja L s kopna. (2) Ukoliko se prostor luke, u granicama obuhvata njene građevne čestice, bude ograđivao, tada je uvjet da ograda bude šuplja, transparentna i da njena maksimalna visina ne prelazi 1,5 m, te da bude projektirana i postavljena tako da ne opstruira kretanje i vizure s javnih površina na koje se prostor luke nadovezuje. 20 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

21 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže Članak 15. (1) Sve prometne površine na području obuhvata DPU-a moraju se izvesti u predviđenim koridorima, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža, te urediti i opremiti tehničkim elementima kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. (2) Visinski elementi nove prometne mreže moraju se prilagoditi postojećem terenu i postojećim visinama već izgrađenih okolnih prometnica. (3) Prometne površine moraju se opremiti potrebnom vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. (4) Sve prometne površine treba izvesti s odgovarajućim uzdužnim i poprečnim padovima da se oborinske vode što prije odvedu s istih. Članak 16. (1) Gornji nosivi sloj svih kolnih površina treba izvesti kao kolničku konstrukciju fleksibilnog tipa koja će imati sloj mehanički nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala, bitumenizirani nosivi sloj i habajući sloj od asfaltbetona. Debljina ovih slojeva mora biti takva da kolnička konstrukcija podnese propisano osovinsko opterećenje, što treba odrediti prilikom izrade glavnih projekata pojedinih prometnih površina. (2) Završni sloj nogostupa i ostalih pješačkih prometnih površina može se izvesti od betonskih tlakovaca ili od asfaltnih slojeva. (3) Osiguranje ruba kolnika treba izvesti tipskim rubnjacima dimenzija 18/24 cm, a ruba nogostupa tipskim rubnjacima 8/20 cm. (4) Za invalidne osobe treba na svim raskrižjima na mjestima pješačkih prijelaza i na parkirališnim površinama izvesti rampe za savladavanje arhitektonskih barijera u skladu s HR normama i standardima Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja Članak 17. (1) U području obuhvata plana nema glavnih gradskih ulica i cesta nadmjesnog značaja Gradske i pristupne ulice Članak 18. (1) Postojeća lokalna cesta uz Branimirovu obalu rekonstruirat će se kao dvotračna prometnica širine 6,50 m, sa parkirališnim mjestima na južnoj strani, te obostranim drvoredom, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža. (2) Cesta će se rekonstruirati kao kolno-pješačka površina, sa kolničkom konstrukcijom ukupne debljine 30 cm: nosivim slojem 20 cm od uvaljanog drobljenca tampon i 6 cm nosivog i bitumenskog habajuceg sloja te 4 cm asfaltbetonskog sloja. (2) Dio ceste uz trg Mihovila Pavlinovića i planirani trgovačko uslužni centar izvest će se sa gornjim slojem na razini i u istom materijalu kao i okolne pješačke površine. Cesta u tom segmentu mora biti izvedena tako, da fizički omogući kretanje vozila, dok se vizualno njeno oblikovanje neće razlikovati od okolnih pješačkih površina., kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa Površine za javni prijevoz Članak 19. (1) Za potrebe javnog gradskog prijevoza na području obuhvata ovog DPU-a je predviđeno autobusno stajalište u jugoistočnom dijelu obuhvata- 21 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

22 Javna parkirališta Članak 20. (1) Stacionarni promet na području obuhvata mora se riješiti parkirališnim površinama na otvorenim površinama (u nivou okoliša) i unutar zatvorenih površina (podzemna parkirališta i garaže u sklopu pojedinih objekata). (2) Otvorena javna parkirališta planirana su u sklopu rekonstrukcije lokalne ceste uz Branimirovu obalu. Njihov konačan broj i položaj će se utvrditi glavnim projektom rekonstrukcije, prema kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža. (3) Za parkirališna mjesta za okomito parkiranje vozila treba odabrati dimenzije 5,00 x 2,50 m, s odgovarajućim brojem parkirališnih mjesta odgovarajućih dimenzija za invalidne osobe, sukladno svim važećim propisima i normama. (4) Gornji nosivi slojevi parkirališta na otvorenim površinama moraju se izvesti od nosivog sloja od mehanički nabijenog sitnozrnog kamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog sloja i od habajućeg sloja od asfaltbetona. Umjesto asfaltnih slojeva završna obrada parkirališnih površina može biti i od betonskih tlakovaca Javne garaže Članak 21. (1) Na području obuhvata plana predviđa se izgradnja javne garaže u sklopu trgovačkouslužnog centra na čestici namjene K1. Egzaktan broj parkirališnih mjesta utvrdit će se kroz projektnu dokumentaciju. (2) Stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M1 također se moraju projektirati s podzemnim garažama, kroz koje će riješiti svoje potrebe za parkiranje. Zbog ograničenosti prostora, dopušta se mogućnost rješavanja pristupa obadvjema garažama kroz isti ulaz, tj., u garažu jedne zgrade može se pristupati sa ulaza susjedne čestice. (3) Položaj ulaza u garaže Planom je određen načelno i dopuštena su određena odstupanja u dalnjoj razradi projektne dokumentacije Biciklističke staze Članak 22. (1) Na području obuhvata plana nisu predviđene biciklističke staze. Pješačke površine uz lokalnu cestu uz Branimirovu obalu dovoljne su širine da se na njima može obilježiti staze za bicikle Trgovi i druge veće pješačke površine Članak 23. (1) Na području obuhvata plana predviđena je rekonstrukcija trga don Mihovila Pavilinovića, kao i uređenje pješačkih površina na Branimirovoj obali te uz lokalnu cestu koja prolazi usporedno s njom. (2) Prostor na krovu trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K1 uredit će se djelomično kao pješačka površina za javnu upotrebu, sa hortikulturno uređenim zelenim površinama za vrtove mediteranskog bilja. Opločenje ove površine može se izvesti jednim dijelom od drvenih elemnata. (3) Opločenje pješačkih površina trga i ulica izvodi se od prirodnog kamena primjerenog lokalnom ambijentu i klimatskim uvjetima. Kameno opločenje treba izvesti kao blago štokano, uzdužno različitih veličina, sa podudaranjem poprečnih fuga. (4) Sve elemente urbane opreme za sjedenje, treba izvesti ili opločiti obrađenim drvom, kako bi se osigurala zaštita od topline/hladnoće, udobnost, dugotrajnost i estetska vrijednost Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba Članak 24. (1) Cijeli obuhvat Plana određen je kao prostor u kojem se omogućuje nesmetano kretanje invalidnih osoba. U prostoru neće biti arhitektonskih u urbanističkih barijera. Sve pješačke prijelaze treba izvesti sa skošenim rubnjacima, rampe moraju biti najviše nagiba do 10 0, a u svim zgradama 22 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

23 treba predvidjeti dizala do svih etaža. Na 10 mjesta na parkiralištu jedno treba biti za vozilo invalida. U garažama treba također osigurati odgovarajući broj parkirališta za invalide i to bliže dizalima Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina Telekomunikacijska mreža Članak 25. (1) Planirana telekomunikacijska mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Na području Plana graditi će se distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), od PVC cijevi ø 110, PHD ø 75 i PHD ø 50. (3) Za odvajanje, ulazak tk mreže u objekt te skretanje, koristit će se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. (4) Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (D1E, D2E, D3E). Članak 26. (1) Kod izdavanja posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu također se uvjetuje izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objekta predvidjeti polaganje najmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera ø 50mm. (2) Radovi u blizini telekomunikacijskih objekata i opreme trebaju biti izvedeni prema svim važećim propisima. Ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati rad rečenih objekata ili oprema. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada. Članak 27. (1) Za pojedine elemente telekomunikacijske mreže potrebno je osigurati odgovarajući prostor: - javna telefonska govornica...1 m 2 - ormar (kabinet) za smještaj UPS-a m 2 - kontejner za smještaj UPS-a...do 20 m 2 - kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtjeva se poseban prostor za smještaj) - montažni kabelski zdenci prema projektnom rješenju (smještaju se na trasi rova gabariti zdenaca su tipizirani) Elektroenergetska mreža Članak 28. (1) Planirana elektroenergetska mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. Članak 29. (1) Izračun konzuma temeljem namjene planiranih površina u dijelu naselja Podgore centar Podgore iznosi: Sadržaj Površina (m 2 ) Predviđena snaga (kw) Poslovna-pretežito uslužna namjena (K1) Mješovita-pretežito stambena namjena (M1) Lučko područje (L) Prometne javne infrastrukture (javna rasvjeta) UKUPNO URBANE TEHNIKE, d.o.o.

24 (2) Za napajanje novih potrošaća potrebno je izgraditi novu trafostanicu 10(20)/0,4kV, snage 1000kVA. Napajanje novog konzuma predvidjeti iz postojeće TS Ispod mosta ili TS Sirena. Članak 30. (1) Srednjenaponska mreža na području Plana je postojeća, a izgradnjom nove TS položit će se i novi SN (10kV) kabel i položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. Članak 31. (1) Nove niskonaponske kabele potrebno je položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. (2) Nova niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima tipa: PP41-A ili PP00-A; presjeka do 150 mm 2. Napajanje konzuma za nove objekte te javnu rasvjetu osigurati će se iz niskonaponskog razvoda postojećih i nove trafo stanice. Prilikom izrade detaljnih planova pojedinih zona, kao njihov sastavni dio izradit će se idejno rješenje niskonaponske mreže koja nije predmet ovog programa. Članak 32. (1) Zaštita srednjenaponske mreže predviđena je u trafostanicama. (2) Niskonaponska mreža se osigurava od preopterećenja i kratkog spoja osiguračima u niskoponskom razvodu trafo stanice te u kabelskom razvodnom ormaru oznake KPO. Prilikom dimenzioniranja osigurača, koje se provodi na temelju predviđenog strujnog opterećenja, potrebno je zadovoljiti i uvjete nulovanja. (3) Nulovanje kao mjera zaštite od previsokog dodirnog napona, predviđa se u novoizgrađenoj niskonaponskoj mreže i kod potrošaća. (4) U postojećoj niskonaponskoj mreži mjera zaštite od previsokog napona dodira ostaje postojeća. Članak 33. (1) Na predmetnom području postoji javna rasvjeta. Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na novo nastalim cjelinama. (2) Javna rasvjeta prometnica izvesti će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima a izvoditi će se na temelju izrađenih projekata kojim će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. (3) Novu javnu rasvjetu treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga Plana i u skladu sa teh. uvjetima za osvjetljenje prometnica. Rasvjeta prometnice kroz zonu ostvarila bi se na stupovima visine 6m, s razmakom između stupova 20 m. Pješačka zona i staze osvjetlile bi se svjetiljkama na stupu visine 3,5m, s razmakom između stupova12-20 m. 24 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

25 Vodoopskrbna mreža Članak 34. (1) Planirana vodovodna mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Svi dijelovi vanjske i unutrašnje vodovodne mreže moraju imati propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu, naročito na dijelovima gdje vodovodne cijevi mogu doći pod utjecaj morske vode. (1) Na području obuhvata ovog detaljnog plana uređenja obalnog pojasa u Podgori planirani su prostorni sadržaji za koje je pretpostavljena slijedeća specifična potrošnja vode: stambeno-poslovni objekt (2kom) Qsp= 1,48 l/s poslovno-ugostiteljski objekt (1 kom) Qsp= 1,24 l/s lučko područje (1 kom) Qsp= 1,89 l/s (2) Prosječna količina sanitarne vode svih planiranih objekata na području obuhvata ovog DPU-a bazirana na faktoru istovremenosti: Quk = 3,08 l/s (3) Maksimalna potrebna količina sanitarne vode svih planiranih objekata na području obuhvata ovog DPU-a u konačnoj fazi izgradnje iznosi: Qmax = 1,48 x 2,0 + 1,24 + 1,89 Qmax = 6,09 l/s Članak 35. (1) Za priključak na javni vodoopskrbni cjevovod predviđa se izvesti tri priključka vodovoda. (2) Glavni priključak vode za novoplanirane sadržaje obalnog pojasa u Podgori planiran je na sjevernoj strani, između poslovno-ugostiteljskog objekta i dizalice za brodove. U vodomjerno okno predviđena je ugradnja dva glavna vodomjera. Jedan glavni vodomjer sanitarne potrošne vode i jedan glavni vodomjer protupožarne vode. (3) Ostala dva priključka predviđena su svaki zasebno za stambeno-poslovne objekte. Za oba priključka su predviđeni vodomjeri sanitarne potrošne vode i vodomjeri hidrantske mreže (ukoliko će biti postavljen zahtjev za istu). Članak 36. (1) Sanitarna voda iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda ne smije se koristiti za potrebe navodnjavanja zelenih površina. (2) Protupožarna zaštita na području obuhvata Plana predviđa se osigurati iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda u pristupnoj ulici, izgradnjom sustava hidrantske mreže, na kojoj će biti postavljen hidrant Kanalizacijska mreža Članak 37. (1) Planirana vodovodna mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. (2) Prema postojećem stanju za šire okolno područje grada kojem pripada i prostor ovog DPUa mora se primijeniti razdjelni kanalizacijski sustav. (3) Sve fekalne otpadne vode moraju se sakupljati i odvoditi zasebnom fekalnom kanalizacijskom mrežom do najbližeg javnog kanalizacijskog kolektora fekalnih otpadnih voda koji 25 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

26 vodi do crpne stanice Porat. Priključak na sustav javne odvodnje izvoditi će se prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. Članak 38. (1) Na osnovi pretpostavljenih količina specifične potrošnje vode u planiranim prostornim sadržajima obalnog pojasa u Podgori, te uz činjenicu da u sustav odvodnje dotječe 80% srednje dnevne količine vode, izvršen je proračun količina fekalnih otpadnih voda: Qsr = 4,84 x 80% = 3,87 l/s, (2) Ukupna količina fekalnih otpadnih voda koja se odvodi fekalnom kanalizacijom na prostoru ovog DPU-a iznosi: Quk = 3,87 l/s (3) Za priključak na javni kanalizacijski kolektor predviđa se izvesti jedan priključak fekalne odvodnje. Članak 39. (1) Oborinske otpadne vode s prostora Plana odvode se oborinskom kanalizacijskom mrežom do obalnog ispusta u luku. (2) Dio čistih oborinskih voda sa krovova i pješačkih staza se predviđaju ispustiti na teren, a dio se predviđa priključiti na oborinsku kanalizacijsku mrežu i zajedno sa pročišćenim otpadnim vodama sa parkirališta ispustiti u priobalno more. (3) Na parkiralištu treba ugraditi adekvatni separator za izdvajanje ulja i masnoća iz oborinskih otpadnih voda prije njihovog priključenja na oborinsku kanalizacijsku mrežu. Članak 40. (1) Na području Plana se nalazi korito i uljev bujice Brusje koje prolazi na mjestu buduće podzemne garaže poslovno-ugostiteljskog objekta na površini namjene K1. (2) Uređenje bujičnog toka prilikom izgradnje podzemnog djela građevine može se riješiti u dvije varijante, shematski prikazane na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža : a) Rješenje visinskog upuštanja postojeće trase sa izgradnjom prihvatne komore i izljevne komore sa ispustom. Rješenje s visinskim spuštanjem postojeće trase potoka jest realna mogućnost tečenja za male vode i minimalne oscilacije morskih razina. Takav tok, obvezno bi bilo prethodno rasteretiti nanosnog materijala, te osigurati hidrauličko čišćenje dionice. Uz te mjere nužno bi bilo osigurati i povremeno mehaničko čišćenje upuštene dionice. Rješenje je zahtjevno sa stajališta održavanja, a dijelom i rizično pri koincidenciji seša i povodnja. b) Dispozicijom trase izvan lokacije građevina. Alternativa, s dispozicijom trase izvan lokacije građevina i zadržavanje visinskih odnosa s približno prirodnim gravitacijskim tečenjima hidraulički je prihvatljivije i pouzdanije rješenje. Ovo rješenje zadire u prostorno planske postavke prostora. (3) Prije projektiranja i dimenzioniranja podzemnog kanala potrebno je izvršiti hidrološka mjerenja, da bi se omogućio siguran i blagovremen protok te održavanje i čišćenje istog. Također se na bilo koji način ne smije umanjiti protočnost kanala i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. (4) Veličina sliva, koja samo u srednjem i donjem toku iznosi više desetaka ha, jest činjenica koja upućuje na zaključak da se mjerodavni protoci procjenjuju na red veličine 1-10 m3/s. Hidrološki, konfiguracija sliva sa znatnim padovima terena, upućuje na izrazito bujične značajke toka, kod znatnijih protoka s pokretnim dnom, predvidivo s obiljem suspendiranog i dijelom vučenog nanosa. 26 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

27 4. Uvjeti uređenja i opremanja javnih zelenih površina Članak 41. (1) Uređenje javnih zelenih površina predviđeno je na: Prostoru krovne platforme trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K1; Prostorima uz lokalnu cestu uz Branimirovu obalu; Prostoru uz obalu na Trgu don Mihovila Pavlinovića. (2) Sve planirane zelene površine te drvoredi moraju se obraditi odgovarajucim hortikulturnim projektom koji je sastavni dio projektne dokumentacije za pojedinačni zahvat. U izboru vrsta treba preferirati autohtone biljne vrste, karakteristične za mediteranskog podneblje. (3) Sve zelene plohe treba krajobrazno urediti niskim, a gdje je to moguće i novim visokim zelenilom. Postojeća stabla treba sačuvati i održavati, te ih inkorporirati u planirane drvorede. (4) Javnu rasvjetu projektirati tako da se ne isprepliće s drvoredima. Upotrebljavati niske svjetiljkama koje ne bacaju svjetlo prema nebu. 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina Članak 42. (1) U obuhvatu Plana nema posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina pa u tome dijelu nema ni posebnih uvjeta. 27 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

28 6. Uvjeti i način gradnje Članak 43. (1) Građevine koje ce se graditi u okviru obuhvata Plana moraju biti projektirane primjereno klimatskoj zoni i mediteranskom ambijentu svojim oblicima i materijalima u cilju očuvanja okoliša i postizanja uštede energijee. (2) Oblici i načini gradnje trebaju crpiti izvore iz lokalne graditeljske baštine, uvažavajući pritom suvremene funkcionalne i konstrukcijske zahtjeve, materijale i oblikovanja. Članak 44. (1) Sve prometne površine i sva komunalna infrastrukturna mreža na podrucju obuhvata Plana moraju se izvesti u predviđenim koridorima. (2) Svi zemljani i ostali gradevinski radovi, za vrijeme izgradnje planiranih cestovnih i javnih parkirališnih površina, kanalizacijske mreže, vodovodnih cjevovoda i ostalih komunalnih instalacija, moraju se izvesti bez miniranja da se ne oštete vec izgradene građevine i postojeca komunalna infrastruktura. (3) Prije projektiranja i izgradnje komunalne infrastrukture mora se na terenu utvrditi tocan položaj svih postojecih komunalnih instalacija. (4) Za vrijeme izgradnje planirane infrastrukturne mreže zemljani i ostali građevinski radovi moraju se izvesti bez miniranja da se ne oštete vec izgrađene okolne građevine, te postojeća komunalna infrastruktura. (5) Vodovodna i kanalizacijska mreža mora se izvesti od kvalitetnog vodonepropusnog materijala. Posteljica na dnu rova vodovodnih cijevi i kanalizacijskih cijevi i zaštitna obloga u visini od 30 cm iznad tjemena cijevi moraju se izvesti od sitnozrnatog materijala granulacije 0-8 mm, te zbiti na zahtijevani modul stišljivosti. (6) Kanalizacijska mreža mora se polagati u kolniku cesta u zajednickim rovovima s tim da kanalizacijske cijevi za fekalnu otpadnu vodu budu dublje, a kanalizacijske cijevi za oborinsku otpadnu vodu plice, ali iznad vodovodnih cijevi. Članak 45. (1) Prva etapa izgradnje i uređenja lučkog područja moraju biti lukobrani sa pripadajućim podzemnim instalacijama, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža. Tehničke karakteristike lukobrana definirat će se kroz projektnu dokumentaciju detaljnijeg nivoa izrade. (2) Istovremeno je potrebno građevinski uređivati cijeli poprečni profil (po cijelom perimetru obuhvata): obalni zid, kolno-pješacke površine i pješačke površine, itd. (3) Svi ostali dijelovi prostora u funkciji sportske luke mogu se graditi etapno. Konačna, završna obrada može biti predmetom naknadnih etapa. (4) Raspored pontona, njihova velicina i broj vezova Planom su tretirani načelno i moguće ih je (kroz projektnu dokumentaciju detaljnijeg nivoa razrade) i drugačije definirati, rasporediti odnosno dimenzionirati i locirati, ali tako da u sumi ne prelaze planom zadani kapacitet, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža. (5) Položaj i mjesto tehnickih pomagala i opreme također su tretirani načelno i treba ih (kroz projektnu dokumentaciju detaljnijeg nivoa razrade) egzaktno definirati, rasporediti odnosno moguće ih je dimenzionirati i locirati te prilagođavati tehnološkim i funkcionalnim potrebama. 28 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

29 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Članak 46. (1) Pojedinačni kulturni spomenici lokalnog značaja unutar obuhvata Plana, te vrijedne vizure koje treba očuvati, prikazani su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. (2) Na prostoru Plana (u moru i kopnu) ne očekuju se arheološki nalazi. Međutim u cilju zaštite eventualnih nalaza potrebno je prilikom ishođenja projektne dokumentacije ishoditi posebne uvjete, odnosno Rješenje nadležne službe za zaštitu kulturne baštine. Članak 47. (1) Prije stavljanja luke u upotrebu potrebno je temeljito očistiti pripadajući dio podmorja od građevinskog materijala i razlilitog drugog otpada. 8. Mjere provedbe plana Članak 48. (1) Plan se može realizirati u više funkcionalnih faza. Svaka pojedinačna namjena površina, opisana u članku _ ovih Odredbi, predstavlja zasebnu cjelinu koja se može realzirati kao pojedinačna faza, neovisna od ostalih. 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 49. (1) Osim mjera zaštite u fazi projektiranja a koje se odnose na zaštitu prirodnih, kulturnopovijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, dalnje mjere zaštite okoliša propisane su u ovom članku. (2) Mjere zaštite u fazi izvođenja uključuju: praćenje stanja podzemnih voda kao i priobalnog mora na prostoru uže lokacije pri nasipanju lukobrana treba koristiti kamen bez primjesa organskih tvari, zemlje i prašine zabrana deponiranja iskopanog zemljanog materijala u priobalno more u slučaju viška materijala od zemljanih radova isti odvesti na deponij za koji prethodno treba ishoditi suglasnost nadležnog tijela (3) Mjere zaštite u fazi korištenja uključuju: osigurati predtretman otpadnih voda iz svih sanitarija i lučkih objekata prije odvođenja u kanalizacijski sustav; osigurati prikupljanje i tretman zauljenih i sanitarnih voda s brodova; οborinske vode s prometnih površina i parkirališta kao i s istezališta treba kontrolirano sakupiti i nakon proćišćavanja u mehaničkim taložnicama i separatoru ulja, odvesti zatvorenim kanalizacijskim sustavom izradu plan intervencija i osiguranje potrebne opreme za slučaj opasnih situacija (izlijevanje nafte ili ulja i dr.) Članak 50. (1) Uvjeti koji se odnose na projektiranje, građenje i korištenje objekata su: Investitor, odnosno korisnik građevine dužan je prespojiti odvodnju svojih fekalnih otpadnih voda na sustav javne odvodnje. Investitor, odnosno, korisnik građevine, dužan je sve tehnološke otpadne vode nastale od pranja i čišćenja brodova propustiti kroz taložnik i odvajac masti i ulja prije konacne dispozicije. Investitor, odnosno korisnik građevine dužan je provesti mjere za sprečavanje ispuštanja kaljužnih (balastnih) voda iz brodova u more. 29 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

30 Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je korisnicima marine omogućiti pražnjenje kemijskih WC-a postavljanjem vodonepropusnih i kemijski otpornih kontejnera s vidljivim natpisima o postojanju istih. Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je imati u pricuvi plivajucu branu te je uporabiti za slucaj ispuštanja nafte ili drugog goriva u akvatorij luke. Plivajuća brana mora biti najmanje 4 (četiri) puta dulja od najduljeg broda u marini. Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je izraditi Pravilnik za incidentne situacije kojim se opisuje način djelovanja plivajuće brane i disperzanta u slučaju da dođe do izlijevanja nafte ili drugog goriva u akvatorij marine. Članak 51. (1) U dijelu koji se odnosi na nositelja zahvata i njegovu dužnost osiguranja provedbe programa praćenja stanja okoliša potrebno je kakvoću mora na užoj lokaciji pratiti prema programu kojeg će odrediti županijsko tijelo nadležno za poslove zaštite okoliša. (2) Izgradnjom lukobrana ne smije doći do nepovratne degradacije okolnog ambijenta, odnosno, treba osigurati zadovoljavajuću izmjenu morskih masa u akvatoriju lučice. (3) Usporedno s početkom rada luke potrebno je započeti s ispitivanjem bioloških osobina akvatorija na užoj lokaciji radi definicije tzv. nultog stanja. Daljnja ispitivanja provedena prema programu praćenja stanja okoliša («monitoring» mjerenje svih relevantnih parametara fizicke, kemijske i biološke oceanografije) omogućiti će ocjenu promjena bioloških osobina mora. (4) Nositelj zahvata, odnosno, korisnik koncesije za luku dužan je osigurati provedbu programa praćenja stanja okoliša. Članak 52. (1) Za zaštitu podzemnih voda: Izradit će se tehnološki elaborat s prikazom mjera zaštite okoliša od zagađenja, količinom i sastavom voda po namjeni, količinom i sastavom otpadnih voda i dispozicijom otpada. Spojeve na javnu kanalizaciju treba izvesti preko jedinstvenih priključka mjerno revizionog okna za svaku građevnu česticu. Oborinsku odvodnju otvorenih površina kolnih komunikacija izvest će se vodonepropusnim slivnicima. (2) Radi zaštite od zagađenja treba ustanoviti mjerodavnu razinu podzemnih voda i predvidjeti njihovu odgovarajuću zaštitu. (3) Svi dijelovi odvodnje trebaju biti vodonepropusni. Članak 53. (1) Za zaštitu zraka: Zgrade ne smiju biti izvor onečišćenja zraka bilo prašinom, bilo ispustom plinovitih tvari. (2) Za odvod zraka iz garaža treba odabrati takva mjesta koja neće ugrožavati ljude. Članak 54. (1) Za zaštitu od buke: Radi apsorpcije eventualne buke koja nastaje radom luke (duž cijelog oboda) zasaditi će se srednje visoka stabla iz asortimana autohtonih vrsta. (2) Planiranom izgradnjom ne smije se povećavati razina buke u okolišu, odnosno mora se proračunima i naknadnim mjerenjima dokazati da je u granicama dozvoljene. (3) Prilikom projektiranja pojedinih zgrada i zahvata potrebno je predvidjeti slijedeće mjere zaštite od buke: odabrati sva postrojenja (sustav ventilacije, klimatizacijski uređaji, postrojenja u kotlovnicama i strojarnicama) koja nisu bučna, oklopljena u kučišta koja su zvučno izolirana s antivibracijskom ugradnjom bučna postrojenja postaviti unutar gabarita zgrade, s masivnim zidovima obloženim oblogama koje upijaju / reduciraju buku ili ako iz funkcionalnih razloga moraju biti smješteni na vanjskom prostoru ograditi panelima koji upijaju buku uz poštivanje udaljenosti od uređaja kako bi se osigurao ispravan rad istih, odnosno servisni prostor za održavanje uređaja. usisne i istrujne rešetke sustava ventilacije moraju se reducirati na minimum primjenom rešetki veće površine, pa će brzina strujanja zraka, odnosno buka koju to strujanje proizvodi na izlazu biti minimalna, uz primjenu materijala na rešetkama koji dodatno prigušuju buku. 30 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

31 sva oprema koja može biti generator vibracija i strukturne buke, treba biti antivibracijski učvršćena. agregati trebaju biti u potpunosti oklopljeni, u zatvorenoj prostoriji s masivnim zidovima, s ventilacionim rešetkama prema bučnim prostorima (željeznička pruga), odnosno ne smiju biti orijentirani prema prema štićenom stambenom prostour okolnih zgrada svi ventilatori moraju biti opremljeni prigušivačima, uz preporuku da motori ventilatora budu van ventilacijskog kanala moguće izvore buke promišljeno locirati na način da se maksimalno smanji utjecaj na okoliš na maksimalnim udaljenostima od granice vlastite parcele (obzirom da buka opaka s udaljenosti od izvora buke), uz preporuku smještaja dijela izvora buke na krovu uz mjere zvučne izolacije, s izvorima buke orijentiranim uvis, kako bi ne bi utjecali na okolne štićene stambene zgrade kako bi se osigurala optimalna svojstva u smislu zaštite od buke, konstruktivni elementi moraju biti zvučno izolirani i / ili masivni; potrebno je posebnu pažnju obratiti na zvučnu zaštitu konstruktivnih elemenata kojima se zatvaraju vanjski otvori potrebno je mjerenjem dokazati da je buka u skladu s propisanom maksimalno dozvoljenom, te u suprotnom poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući mjere zaštite od buke i na postojećim izvorima buke u okolišu. Članak 55. (1) Za zaštitu od požara: Površine za operativan rad vatrogasnih vozila trebaju biti dimenzija 5,5 x 11,0 m. Površine se nalaze uz ulična pročelja. Sve površine za operativan rad i one za pristup vatrogasne tehnike moraju imati nosivost od 100 kn osovinskog pritiska. (2) U svim će se novim zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža, u skladu sa propisima. Sprinkler uređaji moraju se postaviti i na svim garažnim podzemnim etažama. (3) Vanjska hidrantska mreža će se izvesti hidrantima udaljenim do 80 m bilo međusobno, bilo od građevine. (4) Nove će se zgrade podijeliti na požarne sektore. Osigurat će se i jasno označiti evakuacijski putovi i odgovarajući broj protupožarnih prenosivih aparata. (5) U slučaju dvojnih građevina ili građevina u nizu (stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M1), građevina mora biti odvojene od susjeda požarnim zidovima vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slucaju da gradevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov zgrade najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. Članak 56. (1) Za zaštitu i sklanjanje stanovništva: Posebni zahtjevi obrane sadržani su u elaboratu Kriteriji za izgradnju skloništa i drugih građevina za zaštitu na području bivše općine Makarska. (2) Područje općine Podgora nalazi se u IV stupnju ugroženosti u kojem se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima. 31 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

32 9.1. Rekonstrukcija građevina cija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 57. (1) U obuhvatu Plana ne nalazi se niti jedna građevina koja bi zahtijevala rekonstrukciju a namjena joj je protivna planiranoj. 32 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

33 II GRAFIČKI DIO 33 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

34 III OBVEZNI PRILOZI 34 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

35 OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana Izrada Detaljnog plana uređenja Centar Podgore temeljena je na provedenom javnom natječaju za urbanističko-arhitektonsko rješenje centra Podgore. Rezultati natječaja uzeni su kao osnova za danju izradu Plana, te temeljem njega projektne dokumentacije za realizaciju pojedinih građevina na području zahvata. slika 1.1. područje obuhvata natječaja za DPU Centar Podgore, sa oznakama zona pojedinih prostornih zahvata: A. Lučki plato (Trg don Mihovila Pavlinovića) B. Obalni pojas (Branimirova obala) C. Planirana višenamjenska poslovna zgrada D. Zona planirane luke za nautički turizam Osnovni cilj DPU-a Centar Podgore je osiguranje budućeg razvoja područja u skladu sa njegovim prirodnim i urbanim karakteristikama kroz ispitivanje njegova prostornog potencijala i urbane morfologije, te definiranje namjene i tipologije buduće gradnje. Zona obuhvata nalazi se u samom središtu naselja i luke Podgora, zbog čega su zahvati na ovom području od iznimnog značaja za oblikovanje identiteta mjesta. Unutar i u neposrednoj blizini zone obuhvata smještene su brojne središnje funkcije Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti Područje obuhvata ne pokazuje razliku u prirodnim osobitostima u odnosu na šire područje makarskog primorja i podbiokovlja: mediteranska klima, vapnenačka podloga, relativno strme obale zapadne/jugozapadne ekspozicije, bujični vodotokovi, šljunčane i pješčane plaže te stjenoviti rtovi kao prirodni obalni reljef i duboko more uz obalu. Mjesto Podgoru karakteriziraju izvori pitke vode, od kojih nijedan nije unutar područja obuhvata, ali ispod nasutog lučkog platoa postoji propust za bujične vode. Maritimne osobine akvatorija izvan lukobrana karakterizira izloženost 35 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

36 vjetru i valovima iz zapadnih i južnih smjerova, iz Hvarskog kanala. Bura puše jako, ali ne stvara valove. Tlo je tektonski vrlo nestabilno, širi prostor pripada IX. potresnoj zoni. Obalna zona Podgore je heterogena struktura nastala najvećim dijelom poslije razornog potresa godine i izgradnje Jadranske magistrale (nešto kasnije), popunjavanjem prostora između starijih ribarskih naselja na pojasu između ceste i obale. Obalno pročelje je zgusnuto, premda ne i kontinuirano: između ugrađenih kuća na obali uvlače se uličice i trgovi. Kuće su pretežito P+2+Pt, građene većim dijelom u drugoj polovici 20. stoljeća, bez pojedinačne kvalitete. Korektan ukupni dojam ostvaren je relativno ujednačenom visinom izgradnje, urbanim zelenilom, osobitostima krajobraza (drugim i trećim planom šumovitog pobrđa i biokovskih vrhunaca), slikovitom lukom u kojoj su vezani ribarski brodovi i neposrednom blizinom poznatih šljunčanih plaža. Zona A. Lučki plato (Trg don Mihovila Pavlinovića): Nasuta površina, po sredini sjevernog ruba platoa (prema cesti) uređen je memorijalni park, omeđena popločana površina dimenzija (20 x 20 m), s brončanom statuom Mihovila Pavlinovića, svećenika i istaknutog dalmatinskog političara iz doba Narodnog preporoda. Ostatak platoa je posut tucanikom i koristi se kao parkiralište sa naplatnom kućicom i cca 111 parkirališnih mjesta, te kao prostor za manifestacije. Ispod platoa je propust za bujične vode. Riva lučkog platoa je dio lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja. Duž nešto manje od polovice rive proteže se školjera koja služi za ublažavanje bibavice u luci, a ostali dio se koristi kao operativna obala za privez izletničkih brodova i ukrcajiskrcaj putnika. Obalni zid je betonski (predviđene kamene poklopnice nisu izvedene), s ugrađenim lijevanoželjeznim bitvama. Uz obalu postoji betonirana šetnica (opločenje također nije izvedeno) koju od parkirališta dijeli niski betonski zidić uz koji su klupe i žardinjere zasađene almama. U luci, neposredno uz sjevernu obalu lučkog platoa, nalazi se vaterpolo igralište lokalnog kluba. Zona B. Obalni pojas (Branimirova obala): Obalna prometnica širine 6,5 m, sa okomitim parkiranjem (46 PM) na betonskim travnatim elementima na strani prema moru i nogostupom širine od 2 do 14 m uz kuće. Nogostup je u sezoni zauzet terasama kafića, a prema južnom kraju obuhvata se sužava i penje na visinu cca 1,2 m iznad kolnika, od kojega je odijeljen kamenobetonskim podzidom i drvoredom od nekoliko razvijenih alepskih borova. Zona C. Čestica višenamjenske poslovne zgrade: neizgrađena, izrazito strm teren (visinska razlika cca 10 m na dubini cca 15 m); sa više strane prolazi javna pješačka površina-skalinada, sa niže strane je denivelirani nogostup; susjedne zgrade su prislonjene na granicu čestice, visine Po+P+2+Pk. Kolni pristup na česticu je moguć. Čestica se naslanja na manju zonu - sklop zgrada označen u prostornom planu Općine kao pretežito uslužni kompleks sa garažama (K1). Zona D. Zona planirane luke nautičkog turizma zahvaća pojas rive i lungomare u duljini cca 190 m. Lungomare je uređen na isti način kao na lučkom platou: betonski zidić sa nišama za klupe i žardinjerama za palme, bitve (ovdje za privez manjih brodova). Predviđeno oblaganje kamenom (poklopnice rive, opločenje i obloga zidića) nije izvedeno Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost Kroz zonu obuhvata prolazi obalna prometnica Branimirova obala, širine kolnika 6,5 m. Ljeti je ova prometnica zbog male širine nogostupa i velikog broja kafića zakrčena pješacima. Parkiralište na lučkom platou (Trg don Mihovila Pavlinovića) je glavno parkiralište u mjestu, sa cca 111 parkirališnih mjesta u koncesiji, od kojih je 30 pretplatničkih mjesta za stanovnike Podgore. U zoni obuhvata je autobusno i taxi stajalište. Na području obuhvata postoje vodovi komunalne i telekomunikacijske infrastrukture (SN i NN struja, voda, kanalizacija, TK vodovi), koji su smješteni u trupu prometnica. Otpadne vode priključuju se na kolektor na Branimirovoj obali, oborinske vode upuštaju se u more. Ispod lučkog platoa nalazi se propust za bujične vode. Postojeće infrastrukturne vodove (struja) koji prolaze ispod trga moguće je izmjestiti rubno uz zonu zahvata (Branimirova obala). 36 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

37 Uz šetnicu rastu mlade palme datulje i zelenilo drugih vrsta, između kolnika i nogostupa kod zone C je nekoliko visokih alepskih borova, u zoni obuhvata B. Branimirova obala sa sjeverne strane je postojeći drvored "kostele" Obveze iz planova šireg područja slika 1.2. izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Podgora Korištenje i namjena prostora određeni su Prostornim planom uređenja Općine Podgora i prikazani na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25.000, te 4. Građevinska područja naselja u mjerilu 1: Cijelo područje obuhvata u Prostornom planu uređenja Općine Podgora označeno je kao izgrađeno građevinsko područje naselja, unutar kojeg nije istaknuta specifična namjena. Unutar 37 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

38 ovako označenog građevinskog područja naselja prevladava stambena izgradnja (primarna namjena), te sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena): javni i društveni, poslovni, ugostiteljsko turistički sadržaji kapaciteta do 80 kreveta, igrališta kao i prometne, parkovne površine, komunalni objekti i uređaji. (čl. 19.) U neposrednoj blizini (graniči sa zonom C.) je površina poslovne namjene "pretežito uslužni kompleks sa garažama (K1)". Morski dio područja obuhvata podijeljen je na luku za javni promet (i stoga je potrebno zadržati manipulativni dio obale za potrebe te luke), a dosadašnjim planom na ovoj lokaciji predviđena je sportska luka (oznaka u PPUŽ "LS"), međutim u postupku je prenamjena ovog prostora kroz Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Županije u luku nautičkog turizma ("LNT") pa ju kao takvu treba predvidjeti rješenjem. Kapacitet luke treba biti cca plovila dužine od metara Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora Obzirom na središnji položaj i funkciju, svi veći zahvati u predmetnoj zoni (pogotovo izgradnja na lučkom platou) mogu biti od ključnog i dugoročnog utjecaja na oblikovanje i karakter naselja Podgora. Kako bi taj utjecaj bio pozitivan, od natječajnih radova očekuje se suvremen tretman s razumijevanjem za lokalne fizičke i nefizičke datosti i oblikovanje prostora s vizijom slike mjesta u cjelini. Posebnu pažnju treba obratiti na kvalitetno rješenje prometnog čvorišta i otvoreni javni prostor u cjelini. Potrebno je dati viziju obalne šetnice (zone A. i E.) kao integrirajućeg elementa pažljivo uzevši u obzir postojeće zahvate. Očekuje se suvremeno oblikovno rješenje zgrade kao novog orijentira u obalnoj zoni naselja Podgora i reinterpratacija spomeničkog obilježja don Mihovilu Pavlinoviću. Ispitati mogućnost zamjene školjere drugačijom protuvalnom konstrukcijom koja bi omogućila korištenje cijelog obalnog poteza. 38 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

39 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta slika 2.1. natječajni prikaz obuhvata Plana s rekonstruiranom rivom i novom izgradnjom Obzirom na očekivanu programsku složenost nove rive moguće je zamisliti jednu vrstu "nautičkog scenarija" koji bi počivao na konverziji konvencionalnih programskih paketa. Uobičajni pristup gradnji na obali bi predvidio objekt uz more, pozicioniran negdje između obalne prometnice i mora. Ako se i kad se ne koristi, objekt se mora zaobići. Isto je i sa vizurama- zatvara kontakt s morem te s druge strane predstavlja vizurnu barijeru gledajući s mora. Bez obzira što mu je funkcija uvijek balansirana između gradskih sadržaja uvjetovanih realnim i svakodnevnim potrebama građana i turista s jedne strane, te nautičara i njihovih specifičnih potreba, forma mora iznova naći mjeru odnosa. Uz ljetni scenarij, potrebno je uvažiti i zimski, reduciran, ali nipošto ugašen. 39 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

40 Moguće je zamisliti i obrat scenarija pa nautičke programe transferirati nazad, u grad i tako stvoriti novi urbani krajolik na lokacijama koje su podiskorištene i zanemarene.nova stara lokacija je ploha krova koja vraća za gradnju potrošen teren. Prostor koji se i sad, iako premalo, koristi, nakon gradnje vraća se javnom prostoru grada. Ploha krova je blago položena prema centru Podgore i u funkcionalnom smislu predstavlja platformu za prihvat svih sadržaja koji su već sada prisutni u životu Podgore, njenih stanovnika i gostiju. slika 2.2. (lijevo) shematski prikaz interpolacije nove izgradnje u postojeći trg Blago se penjući po plohi krova, između fragmenata vrtova mediteranskog bilja izmjenjuju se sadržaji poput donje i gornje pozornice, idealnih za vaterpolo mečeve i programe kulturnog ljeta, koncerte, priredbe, revije i kino predstave. Jednako tako se na plohi krova nalaze i odmorišta, drveni deckovi, terase i sunčališta koji bi omogućili korištenje krova i kad se ništa ne događa. Ovaj prostor ne bi trebo biti izolirani entitet, važno ga je sagledati u ukupnoj mreži javnog prostora centra Podgore. Javni prostori grada moraju biti međusobno besprijekorno povezani i omogućiti apsolutnu dostupnost svima. Tako je i ova krovna ploha zapravo samo ekstenzija šetnje uz rivu, preko novoformiranog Trga don Mihovila Pavlinovića ili kraj mora. Trg don Mihovila Pavlinovića nastaje na mjestu proširenja obalnog pojasa. Na ovaj način se koristi prilika da se nešto više prostora unutar linearne matrice poteza rive/prometnice iskoristi za formiranje značajne plohe koja bi djelovala kao površina a ne kao potez. Promet bi se na ovom dijelu minimalizirao i usporio na način da se kolnik uzdigne na kotu pješačke površine trga odnosno plohe obalne šetnice. Na taj način bi se, uz kontrolu režima prometa, u samom središtu Podgore dobila oblikom i veličinom primjerena površina za formiranje glavnog gradskog trga. Također se na ovom trgu predviđa i postavljanje spomenika Don Mihovila Pavlinovića. Trg je ujedno i kopča koji povezuje sve otvorene javne prostore, rivu, obalnu šetnicu, potez štekata, postojeću i planiranu luku nautičkog turizma te prostor lučkog platoa sa novopredloženom građevinom. Pristup kakav ima ovaj scenarij omekšava granice između statičnog i pokretnog, trajnog i privremenog, promjenjivog i nepromjenjivog. On operira javnim i privatnim prostorima na način novih zajedničkih prostora u kojima se miješaju i balansiraju interesi koji su tradicionalno javni i tradicionalno privatni. Rezultati programa strukturiranih po načelu zajedničkih interesa grada i poduzetnika očituju se u prostorima koji nisu više niti tradicionalno specificirani niti izolirani, već fluidni i miješani. Na osnovne programe aplicirani su javni programi koji nedostaju ne samo lokalnoj situaciji već i gradu u cjelini. To znači da se u kreiranju novih programa jednako mora voditi računa, kako o posjetiteljima i turistima, tako i o građanima Podgore koji na preoblikovanim programima i građevinama obale pronalaze nove interese i nove točke u konfiguraciji središta grada. Čitavo gradsko središte mijenja se na način: intenziviranja ukupnog javnog prostora, poticanja raznolikosti javnih programa, podizanja razine javnih usluga, uklanjanja barijera između grada i obale, mijenjanja urbanog krajolika obale, stvaranja novog urbanog identiteta. 40 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

41 Jednom mapirani na pozicije lokacijskih okvira, programi se oblikuju prema arhitektonskim načelima, a samo osnovni strukturalni elementi održavaju vezu s predloškom. Razlog ovakvom pristupu vidi se u činjenici da su programi locirani kao adicije strukture projekta trgovačkougostiteljskog centra. Ta matrica u potpunosti generira pozicije sadržaja u horizontalnoj dispoziciji tako i u okomitoj, odražavajući razinu krova prvog i drugog kata kao modulacijsku ravninu za distribuciju programa i oblika. Ova ravnina u prijedlogu projekta tretirana je kao dominantno pješački prostor. Riva je oblikovana kao mješavina prostora koji imaju različite razine kontrole a načelno pripadaju javnom korištenju. Između rive i pješačke krovne ravnine postoji izravna javna veza preko sustava rampi, stubišta, i liftova za sve kategorije korisnika. Tako je osigurana maksimalna propulzivnost kretanja u javnom prostoru. Na rivi se nalaze sadržaji koji su ekstenzije uglavnom ugostiteljskih programa susjednih građevina što omogućava raznoliki izbor velikom broj posjetitelja Detaljna namjena površina Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena površina te definirana kao: Poslovna pretežito uslužna namjena Mješovita pretežito stambena namjena Lučko područje Površine javne infrastrukture (K1) (M1) (L) (IS) Na čestici poslovne pretežito uslužne namjene (K1) izgradit će se trgovačko-uslužni centar sa podzemnom garažom i ostalim pratećim sadržajima te nužnim energetskim i infrastrukturnim postrojenjima (trafostanica). Također se dopušta uređivanje višenamjenskih javnih zelenih površina inkorporiranih u arhitektonsko rješenje trgovačkog-uslužnog centra. Na česticama mješovite pretežito stambene namjene (M1) dopušta se izgradnja stambenoposlovnih zgrada s podzemnim garažama. Najviše 50% bruto razvijene građevinske (bruto) površine ovakvih zgrada može biti poslovne namjene, odnosno maksimalno 80% ukoliko je riječ o ugostiteljsko-turističkoj namjeni. Na čestici lučkog područja (L) dopušta proširenje i dogradnja postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, sa rezervacijom unutarnjeg akvatorija iste za buduću luku nautičkog turizma. To podrazumijeva nasipavanje, izgradnju i montažu za to nužnih infrastrukturnih građevina, kao što su valobrani, platforme, molovi, privezišta i sl. Na površinama javne infrastrukture (IS) dozvoljava se uređivanje pješačkih i kolno-pješačkih prometnica, javnih parkirališta, javnih zelenih površina, izgradnja podzemnih linijskih infrastrukturnih građevina (kanalizacija, vodovodi, cijevovodi i sl.), postavljanje elemenata urbane opreme (klupe, koševi, javna rasvjeta, info-panoi i sl.), te postavljanje privremenih montažnih građevina (kiosci, terase kafića, ljetne pozornice i sl). Površine pojedinih namjena prikazane su u donjoj tablici: oznaka čestice kopnena površina (m 2 ) morska površina (m 2 ) ukupna površina (m 2 ) K / M1 661 / 661 L IS / UKUPNO URBANE TEHNIKE, d.o.o.

42 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža PROMETNA I ULIČNA MREŽA Sve prometne površine na području obuhvata DPU-a izvodit će se u predviđenim koridorima, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža, te urediti i opremiti tehničkim elementima kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. Kolne i kolno-pješačke površine Postojeća lokalna cesta uz Branimirovu obalu rekonstruirat će se kao dvotračna prometnica širine 6,50 m, sa parkirališnim mjestima na južnoj strani, te obostranim drvoredom. Nova će cesta biti kolno-pješačka površina, sa kolničkom konstrukcijom ukupne debljine 30 cm: nosivim slojem 20 cm od uvaljanog drobljenca tampon i 6 cm nosivog i bitumenskog habajuceg sloja te 4 cm asfaltbetonskog sloja. Dio ceste uz trg Mihovila Pavlinovića i planirani trgovačko uslužni centar izvest će se sa gornjim slojem na razini i u istom materijalu kao i okolne pješačke površine. Cesta u tom segmentu mora biti izvedena tako, da fizički omogući kretanje vozila, dok se vizualno njeno oblikovanje neće razlikovati od okolnih pješačkih površina., kako je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometa. Javna parkirališta i garaže Otvorena javna parkirališta planirana su u sklopu rekonstrukcije lokalne ceste uz Branimirovu obalu. Njihov definitvan broj i položaj će se utvrditi glavnim projektom rekonstrukcije. Za parkirališna mjesta za okomito parkiranje vozila treba odabrati dimenzije 5,00 x 2,50 m, s odgovarajućim brojem parkirališnih mjesta odgovarajućih dimenzija za invalidne osobe, sukladno svim važećim propisima i normama. Na području obuhvata plana također se predviđa izgradnja javne garaže u sklopu trgovačkouslužnog centra na čestici namjene K1, kao i u sklopu stambeno-poslovnih zgrada na česticama namjene M1. Zbog ograničenosti prostora u potonjem slučaju, moguće je riješiti pristup objema garažama preko istog ulaza. Trgovi i druge veće pješačke površine Na području obuhvata plana predviđena je rekonstrukcija trga don Mihovila Pavilinovića, kao i uređenje pješačkih površina na Branimirovoj obali te uz lokalnu cestu koja prolazi usporedno s njom. Također, prostor na krovu trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K1 uredit će se djelomično kao pješačka površina za javnu upotrebu, sa hortikulturno uređenim zelenim površinama za vrtove mediteranskog bilja. Opločenje ove površine može se izvesti jednim dijelom od drvenih elemnata. Uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba Cijeli obuhvat Plana određen je kao prostor u kojem se omogućuje nesmetano kretanje invalidnih osoba. U prostoru neće biti arhitektonskih u urbanističkih barijera. Sve pješačke prijelaze treba izvesti sa skošenim rubnjacima, rampe moraju biti najviše nagiba do 10 0, a u svim zgradama treba predvidjeti dizala do svih etaža. Na 10 mjesta na parkiralištu jedno treba biti za vozilo invalida. U garažama treba također osigurati odgovarajući broj parkirališta za invalide i to bliže dizalima. 42 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

43 TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA Stvaranjem preduvjeta izvršit će se proširenje svjetlovodne mreže na predmetno područje kao i rekonstrukcija i proširenje buduće pristupne telekomunikacijske mreže. U tu svrhu potrebno je u obuhvatu Plana predvidjeti koridore za TK instalaciju (sa zaštitom postojećih) radi povezivanja sadašnjih i budućih objekata kao i preuzimanje postojeće TK mreže. Budući da se radi o gradskom naselju treba predvidjeti izgradnju distributivne TK kanalizacije. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje Javnu i prometnu zou čine prometna i ulična mreža, mreža plinovoda, elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda te elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema. Prikazani smještaj planiranih građevina i uređenja (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, trafostanice i sl.) javne i komunalne infrastrukturalne mreže u grafičkom djelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljena su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja. Konačni smještaj i broj površinskih infrastruktualnih građevina (transformatorskih stanica, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme i sl.) utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te potrebama potrošača, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan u grafičkom djelu Plana nije obavezan. Linijske građevine javne i komunalne infrastrukture (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druge povezana oprema i sl.) u pravilu je potrebno voditi uličnim koridorom u skladu sa planiranim rješenjem rekonstrukcije postojećih prometnica, odnosno rješenjem izgradnje ceste. Ako broj i smještaj tih građevina nije drugačije prikazan u grafičkom djelu Plana. Temeljem Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada, (HAKOM, prosinac 2009.) Investitor je dužan za svaku građevinu na svojoj građevnoj parceli izgraditi distributivnu telekomunikacijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) za priključenje građevine na telekomunikacijsku mrežu. Svaka građevina mora imati telekomunikacijsku instalaciju. Uvjeti za gradnju TK mreže po javnim površinama (glavne trase) Pristup građenju telekom. mreže je takav da se gradi distributivna telekom. kabelska kanalizacija (DTK). Za izgradnju DTK koriste se cijevi PVC ø 110, PHD ø 75 i PHD ø 50. Za odvajanje, ulazak tk mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (D1E, D2E, D3E) Uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu TK mrežu Kod izdavanja posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu također se uvjetuje izgradnja privodne distributivne telekom. kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objekta predvidjeti polaganje najmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera ø 50mm. Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/01) uređuje radove u blizini telekom. objekata i opreme. U blizini telekom objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. U koliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekom. objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada. Uvjeti za smještaj elemenata TK mreže na javnim površinama Za pojedine elemente telekomunikacijske mreže potrebno je osigurati odgovarajući prostor: 43 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

44 - javna telefonska govornica...1 m 2 - ormar (kabinet) za smještaj UPS-a m 2 - kontejner za smještaj UPS-a...do 20 m 2 - kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtjeva se poseban prostor za smještaj) - montažni kabelski zdenci prema projektnom rješenju (smještaju se na trasi rova gabariti zdenaca su tipizirani). ELEKTROENERGETSKI SUSTAV Na navedenom području obuhvata predviđena je izgradnja pretežito stambene i mješovite namjene. Izračun konzuma izvršit ćemo na osnovi predpostavljenog plana izgradnje po zonama iznesenim u planu: Prikaz namjene planiranih površina u dijelu naselja Podgore centar Podgore iznosi: Sadržaj Površina (m 2 ) Predviđena snaga (kw) Poslovna-pretežito uslužna namjena (K1) Mješovita-pretežito stambena namjena (M1) Lučko područje (L) Prometne javne infrastrukture (javna rasvjeta) UKUPNO 390 Očekivano neistovremeno vršno opterećenje na području obuhvata predviđa se na 432,9 kva. Navedeno vršno opterećenje procjenjeno je na osnovu plana predviđene izgradnje objekata, njihove namjene, iskazane brutto razvijene površine i uz primjenu procjene vršnog opterećenja za sadržaje vezane za tehnologiju opremanja objekata te uz primjenu specifičnog opterećenja (60W/m2 stanovi, 120W/m2 poslovni prostori) Istovremeno vršno opterećenje na području obuhvata se očekuje na nivou od 280 kw. Za napajanje novih potrošaća potrebno je izgraditi novu trafostanicu 10(20)/0,4kV, snage 1000kVA. Napajanje novog konzuma predvidjeti iz postojeće TS Ispod mosta ili TS Sirena. Srednjenaponska mreža Srednjenaponska mreža je postojeća, a izgradnjom nove TS položit će se i novi SN (10kV) kabel i položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. Niskonaponska mreža Nove NN kabele potrebno je položiti u koridor predviđen za elektroenergetske kabele. Nova niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima tipa: PP41-A ili PP00-A; presjeka do 150mm2. Napajanje konzuma za nove objekte te javnu rasvjetu osigurati će se iz niskonaponskog razvoda postojećih i nove trafo stanice. Prilikom izrade detaljnih planova pojedinih zona, kao njihov sastavni dio izradit će se idejno rješenje niskonaponske mreže koja nije predmet ovog programa. Proračun parametara i izbor elemenata mreže Kako vršna opterećenja po KPO nisu precizno poznata nije izvršen proračun vršnog opterećenja pojedinih izvoda. Ostaje da se navedeni proračuni izvrše kroz izradu idejnog projekta instalacija planiranih lokacija kako bi se mogli odabrati elementi mreže. Zaštita srednjenaponske i niskonaponske mreže Zaštita srednjenaponske mreže je u trafostanicama. Niskonaponska mreža se osigurava od preopterećenja i kratkog spoja osiguračima u NN razvodu trafo stanice te u kabelskom razvodnom ormaru oznake KPO. Prilikom dimenzioniranja osigurača, koje se provodi na temelju predviđenog strujnog opterećenja, potrebno je zadovoljiti i uvjete nulovanja. Nulovanje kao mjera zaštite od previsokog dodirnog napona, predviđa se u novoizgrađenoj niskonaponskoj mrežei i kod potrošaća. U postojećoj niskonaponskoj mreži mjera zaštite od previsokog napona dodira ostaje postojeća. 44 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

45 Opis elektromontažnih radova kabelske mreže S ciljem što efikasnije primjene propisa i normativa o zaštiti pri radu, skrećemo pažnju na primjenu nekih zaštitnih i sigurnosnih mjera pri gradnji i kasnije u eksploataciji elektroenergetske mreže. Zemljani radovi - Trasu treba odabrati u skladu s projektnim rješenjem i uvažavajući lokalne prilike na terenu. - Trasu treba iskolčiti u ravnoj liniji sa što manje zavoja izbjegavajući pri tom podzemne komunalne instalacije i podzemnu vegetaciju. - Profil kabelskog rova je širine 40cm pri dnu i 40cm pri vrhu, a dubina je 80cm. Ukoliko se polaže više kabela jake struje u istu trasu, potrebno je pridržavati se minimalnih razmaka. - U iskopani rov treba nasipati sloj pijeska debljine10cm po cijeloj dužini rova. Nakon polaganja kabela treba nasipati još jedan sloj pijeska debljine 10cm po cijeloj dužini rova. Na gornji sloj pijeska stavlja se sloj zemlje bez kamena na koji se polaže traka za uzemljenje. - Zatrpavnje rova treba izvesti u slojevima koji se nabijaju motornim nabijačima zemlje. Pri tome voditi računa da se nabijanjem ne ošteti položeni kabel. Djelovanje nabijača na dubini zavisi od sastava i vlažnosti tla, a prosječno iznosi : Težina nabijača (kg) Dubina djelovanja (cm) Ako nije u suglasnosti komunalnih poduzeća drugačije definirano, minimalne horizontalne razmake i komunalnih instalacija treba osigurati kako slijedi : - U odnosu na vodovodne cijevi : a) Paralelna udaljenost vodoopskrbnog cjevovoda i kabela mora biti veća od 1.5m (svjetli razmak) b) Prijelaz kabela preko cjevovoda treba izvesti u izolacijskim cijevima dužine 3 m. Trase se moraju sjeći pod kutem od 90 0 sa visinskim razmakom od 0.4m (svjetli razmak). - U odnosu na plinovodne cijevi : a) Paralelna udaljenost plinovodnih cijevi i kabela mora biti veća od 1.5 m. b) Prijelaz kabela preko plinovoda treba izvesti u izoliranim cijevima dužine 3 m. Trase se moraju sjeći pod kutem od 90 0 s visinskim razmakom od 0.5m. - U odnosu na toplovodne cijevi : a) Paralelna udaljenost toplovoda i kabela mora biti veća od 1 m. b) Prijelaz kabela ispod toplovoda treba izvesti u izoliranim cijevima, dužine 3 m. Trase se moraju sjeći pod kutem od 90 0 s visinskim razmakom od 0.5m. c) Ukoliko se kabel grije iako je na propisanoj udaljenosti od toplovoda, treba izvesti dodatnu toplinsku izolaciju kabela staklenom vunom, azbestnim pločama ili sličnim toplinskim izolatorima. - U odnosu na kanalizacijske cijevi : a) Paralelna udaljenost kanalizacijske cijevi i kabela mora biti veća od 2 m. mjereno od osi kabela do osi poklopca revizionog okna. b) Prilikom prijelaza kabela iznad ili ispod kanalizacijske cijevi treba ostaviti razmak od 0.3 m od ruba kanalizacijske cijevi do kabela. - U odnosu na TK kabele: a) Paralelna udaljenost TK kabela i kabela jake struje treba biti veća od 0.5 m. a) Prijelaz kabela jake struje ispod TK kabela treba izvesti s razmakom većim od 45 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

46 0.5 m,a trase se moraju sjeći pod kutem od Energetski kabel uvući u željeznu cijev dužine2-3 m, a telefonski kabel zaštititi betonskim polucijevima promjera 150mm Polaganje kabela 1. Kabel se smije polagati ukoliko je temperatura zraka veća od +5 0 C. 2. Kabelski bubanj treba postaviti na nogare tako da se odmatanje izvodi iznad osovine bubnja. Smjer odmatanja treba biti suprotan smjeru strelice otisnute na bubnju. 3. Kabel se odmotava laganim i jednolikim potezanjem pri čemu se bubanj pokreće rukom. Kočenje bubnja obično se izvodi daskom dužine 1.5m poduprte o gredu. 4. Pri odmotavanju i polaganju treba paziti da se kabel ne savija ispod minimalnih dopuštenih polumjera zakrivljenosti koji sa termoplastičnom izolacijom iznosi : polumjer savijanja(mm) = 15 x polumjer kabela(mm) 5. Kod jednokratnog savijanja kabela može polumjer savijanja iznostiti 50% vrijednosti iz točke 4. ukoliko se savijanje izvodi pažljivo i ravnomjerno ili uz upotrebu šablone. 6. Nakon nasipavanja drugog sloja pijeska, kabel se pokriva opekom. 7. Označavanje trase položenog kabela treba izvesti plast. trakom za upozorenje širine1.5m, položenoj 0.4m iznad kabela. Na traci treba biti otisnuti kontinuirani natpis "POZOR KABEL 0,4kV" 8. Prilikom polaganja kabela u izolacijske i zaštitne cijevi treba biti promjer cijevi veći od 40mm od promjera kabela. 9. Svaki izlaz kabela iz izolacijske ili zaštitne cijevi treba biti osiguran od pomicanja juteni omotačem ili nabijanjem zemlje bez kamenja i oblikovanjem trbuha ispod kabela. 10. Kabel treba polagati valovito u rov da se izbjegnu naknadna naprezanja zbog zagrijavanja ili pomicanja zemljišta. Radi toga treba biti duljina kabela za 1 do 3% veća od duljine trase. 11. Na mjestima predviđenim za kabelske spojnice treba ostaviti kabel duži za 1m radi rezerve u slučaju proboja spojnice. Ovaj višak kabela treba blago saviti prije ulaza u spojnicu. 12. Na mjestu, gdje će se postaviti kabelska spojnica treba proširiti rov na širinu od 1.2m, a dužinu od 2 m, da se olakša savijanje razervnih dijelova kabela i rad montera na izradi spojnice. Otvaranje kraja kabela 1. Rezanje kabela treba izvesti pošto se odredi točna dužina kabela, imajući u vidu potrebnu dužinu za priključak i rezervu. Lijevo i desno od mjesta rezanja ovija se kabel sa nekoliko zavoja pocinčane žice promjera 1mm. Kabel se položi na podlogu i odreže pilom za željezo ili hidrauličkim kliještima. 2. Skidanje vanjskog PVC plašta treba obaviti nožem nakon što se plamenikom omekša plašt. 3. Pri skidanju izolacije vodiča treba kabelske žile blago razmaknuti pazeći da se jako ne savijaju. Kada se odredi točna duljina žila i izolacije za priključak, gornji sloj izolacije se zasječe koso i izolacija se skine sa vodića. 4. Žile kabela se izravnaju i omotaju PVC izolirajućom vrpcom koju treba namotati i preko vanjskog plašta kabela. Namot izolirajuće vrpce treba oblikovati u konus koji se sužava prema otvorenim žilama kabela. 5. Označavanje kabela treba izvesti aluminijskim ili plastičnim natpisnim pločicama. Na pločici treba ispisati nazivni napon mreže, presjek i broj žila kabela i oznaku strujnog kruga. Spajanje vodiča kabela 1. Spajanje vodiča kabela u razvodnim ormarima i u trafostanici izvodi se preko rednih stezaljki ili priključkom izravno na podnožje osigurača preko odgovarajuće kabelske stopice. 2. Spajanje bakrenih vodiča na kabelske stopice izvodi se lemljenjem na bakrene stopice tip A, upotrebom vijčanih kabelskih stopica za gniječenje. 46 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

47 3. Spajanje aluminijskih vodiča na kabelske stopice od aluminija izvodi se lemljenjem, varenjem ili gniječenjem. Prije spajanja treba vodiče očistiti i odmastiti, a zatim premazati neutralnom masti, da se sprijeći oksidacija. Najpouzdaniji spoj postiže se gniječenjem stopica u šesterokutni oblik uz dubinsko utiskivanje u trajanju od 1/2 minute. 4. Prilikom priključivanja kabelskih žila treba se pridržavati propisa o označavanju bojama - žila kako slijedi: - fazni vodiči : crna,smeđa,crna - nulti vodiči : svjetloplava - zaštitni vodiči: zeleno-žuta Javna rasvjeta Na predmetnom području postoji javna rasvjeta. Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na novo nastalim cjelinama. Novu javnu rasvjetu treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga Plana i u skladu sa teh. uvjetima za osvjetljenje prometnica. Rasvjeta prometnice kroz zonu ostvarila bi se na stupovima visine 6m, s razmakom između stupova 20 m. Pješačka zona i staze osvjetlile bi se svjetiljkama na stupu visine 3,5m, s razmakom između stupova m. Javna rasvjeta prometnica izvesti će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima a izvoditi će se na temelju izrađenih projekata kojim će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. S ciljem što efikasnije primjene propisa i normativa o zaštiti pri radu, skrećemo pažnju na primjenu nekih zaštitnih i sigurnosnih mjera pri gradnji i kasnije u eksploataciji mreže javne rasvjete. Zemljani radovi - Trasu treba odabrati u skladu s projektnim rješenjem i uvažavajući lokalne prilike na terenu. - Trasu treba iskolčiti u ravnoj liniji sa što manje zavoja izbjegavajući pri tom podzemne komunalne instalacije i podzemnu vegetaciju. - Profil kabelskog rova je širine 40cm pri dnu i 40cm pri vrhu, a dubina je 80cm. Ukoliko se polaže više kabela jake struje u istu trasu, potrebno je pridržavati se minimalnih razmaka. - U iskopani rov treba nasipati sloj pijeska debljine10cm po cijeloj dužini rova. Nakon polaganja kabela treba nasipati još jedan sloj pijeska debljine 10cm po cijeloj dužini rova. Na gornji sloj pijeska stavlja se sloj zemlje bez kamena na koji se polaže traka za uzemljenje. - Zatrpavnje rova treba izvesti u slojevima koji se nabijaju motornim nabijačima zemlje. Pri tome voditi računa da se nabijanjem ne ošteti položeni kabel. Djelovanje nabijača na dubini zavisi od sastava i vlažnosti tla, a prosječno iznosi : Težina nabijača (kg) Dubina djelovanja (cm) URBANE TEHNIKE, d.o.o.

48 - Ako nije u suglasnosti komunalnih poduzeća drugačije definirano, minimalne horizontalne razmake i komunalnih instalacija treba osigurati kako slijedi : - U odnosu na vodovodne cijevi : a) Paralelna udaljenost vodoopskrbnog cjevovoda i kabela mora biti veća od 1.5m (svjetli razmak) b) Prijelaz kabela preko cjevovoda treba izvesti u izolacijskim cijevima dužine 3 m. Trase se moraju sjeći pod kutem od 90 0 s visinskim razmakom od 0.4 m(svjetli razmak). - U odnosu na plinovodne cijevi : a) Paralelna udaljenost plinovodnih cijevi i kabela mora biti veća od 1.5 m. b) Prijelaz kabela preko plinovoda treba izvesti u izoliranim cijevima dužine 3 m. Trase se moraju sjeći pod kutem od 90 0 s visinskim razmakom od 0.5m. - U odnosu na toplovodne cijevi : a) Paralelna udaljenost toplovoda i kabela mora biti veća od 1 m. b) Prijelaz kabela ispod toplovoda treba izvesti u izoliranim cijevima, dužine 3 m. Trase se moraju sjeći pod kutem od 90 0 s visinskim razmakom od 0.5m. c) Ukoliko se kabel grije iako je na propisanoj udaljenosti od toplovoda, treba izvesti dodatnu toplinsku izolaciju kabela staklenom vunom, azbestnim pločama ili sličnim toplinskim izolatorima. - U odnosu na kanalizacijske cijevi : a) Paralelna udaljenost kanalizacijske cijevi i kabela mora biti veća od 2 m. mjereno od osi kabela do osi poklopca revizionog okna. b) Prilikom prijelaza kabela iznad ili ispod kanalizacijske cijevi treba ostaviti razmak od 0.3 m od ruba kanalizacijske cijevi do kabela - U odnosu na TK kabele: a) Paralelna udaljenost TK kabela i kabela jake struje treba biti veća od 0.5 m. Prijelaz kabela jake struje ispod TK kabela treba izvesti s razmakom većim od 0.5m, a trase se moraju sjeći pod kutem od Energetski kabel uvući u željeznu cijev dužine2-3 m, a telefonski kabel zaštititi betonskim polucijevima promjera 150m Polaganje kabela 1. Kabel se smije polagati ukoliko je temperatura zraka veća od +5 0 C. 2. Kabelski bubanj treba postaviti na nogare tako da se odmotavanje izvodi iznad osovine bubnja. Smjer odmotavanja treba biti suprotan smjeru strelice otisnute na bubnju. 3. Kabel se odmotava laganim i jednolikim potezanjem pri čemu se bubanj pokreće rukom. Kočenje bubnja obično se izvodi daskom dužine 1.5m poduprte o gredu. 4. Pri odmotavanju i polaganju treba paziti da se kabel ne savija ispod minimalnih dopuštenih polumjera zakrivljenosti koji sa termoplastičnom izolacijom iznosi : polumjer savijanja(mm) = 15 x polumjer kabela(mm) 5. Kod jednokratnog savijanja kabela može polumjer savijanja iznostiti 50% vrijednosti iz točke 4. ukoliko se savijanje izvodi pažljivo i ravnomjerno ili uz upotrebu šablone. 6. Nakon nasipavanja drugog sloja pijeska, kabel se pokriva plastičnim štitnikom deb. 2mm, širine 140mm sa preklopom u duljini od 20mm. 7. Označavanje trase položenog kabela treba izvesti plast. trakom za upozorenje širine1.5m, položenoj 0.4m iznad kabela. Na traci treba biti otisnuti kontinuirani natpis"pozor KABEL 0,4kV" 8. Prilikom polaganja kabela u izolacijske i zaštitne cijevi treba biti promjer cijevi veći od 40mm od promjera kabela. 9. Svaki izlaz kabela iz izolacijske ili zaštitne cijevi treba biti osiguran od pomicanja 48 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

49 juteni omotačem ili nabijanjem zemlje bez kamenja i oblikovanjem trbuha ispod kabela. 10. Kabel treba polagati valovito u rov da se izbjegnu naknadna naprezanja zbog zagrijavanja ili pomicanja zemljišta. Radi toga treba biti duljina kabela za 1 do 3% veća od duljine trase. 11. Na mjestima predviđenim za kabelske spojnice treba ostaviti kabel duži za 1m radi rezerve u slučaju proboja spojnice. Ovaj višak kabela treba blago saviti prije ulaza u spojnicu. 12. Na mjestu, gdje će se postaviti kabelska spojnica treba proširiti rov na širinu od 1.2m, a dužinu od 2 m, da se olakša savijanje razervnih dijelova kabela i rad montera na izradi spojnice. 7. Za potrebe priključka kabela na stup treba pri ulazu kabela u temelj predvidjeti dovoljnu duljinu kabela tako da kraj kabela dosegne do sredine vratašca na stupu. Otvaranje kraja kabela 1. Rezanje kabela treba izvesti pošto se odredi točna dužina kabela, imajući u vidu potrebnu dužinu za priključak i rezervu. Lijevo i desno od mjesta rezanja ovija se kabel sa nekoliko zavoja pocinčane žice promjera 1mm. Kabel se položi na podlogu i odreže pilom za željezo ili hidrauličkim kliještima. 2. Skidanje vanjskog PVC plašta treba obaviti nožem nakonšto se plamenikom omekša plašt. 3. Pri skidanju izolacije vodiča treba kabelske žile blago razmaknuti pazeći da se jako ne svijaju. Kada se odredi točna duljina žila i izolacije za priključak, gornji sloj izolacije se zasječe koso i izolacija se skine sa vodića. 4. Žile kabela se izravnaju i omotaju PVC izolirajućom vrpcom koju treba namotati i preko vanjskog plašta kabela. Namot izolirajuće vrpce treba oblikovati u konus koji se sužava prema otvorenim žilama kabela. 5. Označavanje kabela treba izvesti aluminijskim ili plastičnim natpisnim pločicama. Na pločici treba ispisati nazivni napon mreže, presjek i broj žila kabela i oznaku strujnog kruga. Spajanje vodiča kabela 1. Spajanje vodiča kabela u stupu rasvjete obično se izvodi preko radnih stezaljki ili rastavljača. Sa krajeva žila treba skinuti izolaciju i vodič stegnuti vijkom na stezaljku. 2. Spajanje vodiča kabela u razvodnim ormarima i u trafostanici izvodi se preko rednih stezaljki ili priključkom izravno na podnožje osigurača preko odgovarajuće kabelske stopice. 3. Spajanje bakrenih vodiča na kabelske stopice izvodi se lemljenjem na bakrene stopice tip A, upotrebom vijčanih kabelskih stopica za gniječenje. 4. Spajanje aluminijskih vodiča na kabelske stopice od aluminija izvodi se lemljenjem, varenjem ili gniječenjem. Prije spajanja treba vodiče očistiti i odmastiti, a zatim premazati neutralnommasti, da se spriječi oksidacija. Najpouzdaniji spoj postiže se gniječenjem stopica u šesterokutni oblik uz dubinsko utiskivanje u trajanju od 1/2 minute. 5. Prilikom priključivanja kabelskih žila treba se pridržavati propisa o označavanju bojama žila kako slijedi: fazni vodiči : crna,smeđa,crn nulti vodiči : svjetloplava zaštitni vodiči: zeleno-žuta 49 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

50 VODOOPSKRBNA MREŽA Prema podacima preuzetim iz prostornog plana uređenja općine Podgora vidljivo je da u pristupnoj ulici postoji javni vodoopskrbni cjevovod na koji se predmetne građevine i sportska luka mogu priključiti. Određivanje utrošaka vode: Na području obuhvata ovog detaljnog plana uređenja obalnog pojasa u Podgori planirani su prostorni sadržaji za koje je pretpostavljena slijedeća specifična potrošnja vode: stambeno-poslovni objekt (2kom) Qsp= 1,48 l/s poslovno-ugostiteljski objekt (1 kom) Qsp= 1,24 l/s sportska luka (1 kom) Qsp= 1,89 l/s Prosječna količina sanitarne vode svih planiranih objekata na području obuhvata ovog DPU-a bazirana na faktoru istovremenosti: Quk = 3,08 l/s Maksimalna potrebna količina sanitarne vode svih planiranih objekata na području obuhvata ovog DPU-a u konačnoj fazi izgradnje iznosi: Qmax = 1,48 x 2,0 + 1,24 + 1,89 Qmax = 6,09 l/s Sanitarna voda iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda ne smije se koristiti za potrebe navodnjavanja zelenih površina. Protupožarna zaštita na području obuhvata ovog DPU-a predviđa se osigurati iz javnog vodoopskrbnog cjevovoda u pristupnoj ulici, izgradnjom sustava hidrantske mreže, na kojoj će biti postavljen hidrant. Za priključak na javni vodoopskrbni cjevovod predviđa se izvesti tri priključka vodovoda. Glavni priključak vode za novoplanirane sadržaje obalnog pojasa u Podgori planiran je na Sjevernoj strani, između poslovno-ugostiteljskog objekta i dizalice za brodove. U vodomjerno okno predviđena je ugradnja dva glavna vodomjera. Jedan glavni vodomjer sanitarne potrošne vode i jedan glavni vodomjer protupožarne vode. Ostala dva priključka predviđena su svaki zasebno za stambeno-poslovne objekte. Za oba priključka su predviđeni vodomjeri sanitarne potrošne vode i vodomjeri hidrantske mreže (ukoliko će biti postavljen zahtjev za istu). Svi dijelovi vanjske i unutrašnje vodovodne mreže moraju imati propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu, naročito na dijelovima gdje vodovodne cijevi mogu doći pod utjecaj morske vode.planirana vodovodna mreža i priključci za pojedine objekte prikazani su grafičkom prilogu Plan vodovoda i odvodnje. KANALIZACIJSKA MREŽA Prema podacima preuzetim iz prostornog plana uređenja općine Podgora vidljivo je da u pristupnoj ulici postoji fekalna kanalizacijska mreža, na koji se građevine i sportska luka predmetnog DPU-a mogu priključiti. Prema postojećem stanju za šire okolno područje grada kojem pripada i prostor ovog DPU-a mora se primijeniti razdjelni kanalizacijski sustav. Sve fekalne otpadne vode moraju se sakupljati i odvoditi zasebnom fekalnom kanalizacijskom mrežom do najbližeg javnog kanalizacijskog kolektora fekalnih otpadnih voda koji vodi do crpne stanice Porat. Priključak na sustav javne odvodnje izvoditi će se prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. 50 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

51 Fekalna odvodnja Na osnovi pretpostavljenih količina specifične potrošnje vode u planiranim prostornim sadržajima obalnog pojasa u Podgori, te uz činjenicu da u sustav odvodnje dotječe 80% srednje dnevne količine vode, izvršen je proračun količina fekalnih otpadnih voda: Qsr = 4,84 x 80% = 3,87 l/s, Ukupna količina fekalnih otpadnih voda koja se odvodi fekalnom kanalizacijom na prostoru Plana iznosi: Quk = 3,87 l/s Za priključak na javni kanalizacijski kolektor predviđa se izvesti jedan priključak fekalne odvodnje. Oborinska odvodnja Oborinske otpadne vode s prostora ovog DPU-a odvode se oborinskom kanalizacijskom mrežom do obalnog ispusta u luku. Dio čistih oborinskih voda sa krovova i pješačkih staza se predviđaju ispustiti na teren, a dio se predviđa priključiti na oborinsku kanalizacijsku mrežu i zajedno sa pročišćenim otpadnim vodama sa parkirališta ispustiti u priobalno more. Na parkiralištu treba ugraditi adekvatni separator za izdvajanje ulja i masnoća iz oborinskih otpadnih voda prije njihovog priključenja na oborinsku kanalizacijsku mrežu. Odvodnja bujice Brusje Na predmetnom području se nalazi korito i uljev bujice Brusje koje prolazi na mjestu buduće podzemne garaže poslovno-ugostiteljskog objekta. Uređenje bujičnog toka prilikom izgradnje podzemnog djela građevine moguće je riješiti na način; 1. Rješenje visinskog upuštanja postojeće trase sa izgradnjom prihvatne komore i izljevne komore sa ispustom. Rješenje s visinskim spuštanjem postojeće trase potoka jest realna mogućnost tečenja za male vode i minimalne oscilacije morskih razina. Takav tok, obvezno bi bilo prethodno rasteretiti nanosnog materijala, te osigurati hidrauličko čišćenje dionice. Uz te mjere nužno bi bilo osigurati i povremeno mehaničko čišćenje upuštene dionice. Rješenje je zahtjevno sa stajališta održavanja, a dijelom i rizično pri koincidenciji seša i povodnja. 2. Dispozicijom trase izvan lokacije građevina. Alternativa, s dispozicijom trase izvan lokacije građevina i zadržavanje visinskih odnosa s približno prirodnim gravitacijskim tečenjima hidraulički je prihvatljivije i pouzdanije rješenje. Ovo rješenje zadire u prostorno planske postavke prostora. Prije projektiranja i dimenzioniranja podzemnog kanala potrebno je izvršiti hidrološka mjerenja, da bi se omogućio siguran i blagovremen protok te održavanje i čišćenje istog. Također se na bilo koji način ne smije umanjiti protočnost kanala i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Veličina sliva, koja samo u srednjem i donjem toku iznosi više desetaka ha, jest činjenica koja upućuje na zaključak da se mjerodavni protoci procjenjuju na red veličine 1-10 m3/s. Hidrološki, konfiguracija sliva sa znatnim padovima terena, upućuje na izrazito bujične značajke toka, kod znatnijih protoka s pokretnim dnom, predvidivo s obiljem suspendiranog i dijelom vučenog nanosa. 51 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

52 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina Uvjeti i način gradnje Veličina i oblik građevnih čestica prikazani su i zadani u u kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Brojčani parametri za građevne čestice pojedinih namjena, zajedno sa ukupnom gustoćom izgrađenosti (Gig) na području obuhvata plana, prikazani su u donjoj tablici: oznaka čestice površina (m 2 ) max. kig (izgrađenost) max. kis (iskorištenost) ukupna izgrađenost (GiG) K ,8 1,0 0,48 M1-A 283 0,8 3,2 M1-B 378 0,8 3,2 L / / IS / / Brojčani parametri za zgrade na pojedinim česticama prikazani su u donjoj tablici: oznaka max. tlocrtna max. građevinska bruto površina max. čestice površina (m 2 ) (m 2 ) visina(m) broj etaža K ,4 Po + P + 1 M1-A ,0 Po + P + 3 M1-B ,0 Po + P + 3 L / / / / Položaj zgrada na građevinskim česticama utvrđen je gradivim dijelom građevinske čestice, te definiran regulacijskim i građevinskim pravcem, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje. Pročelja zgrada moraju ležati punom dužinom na građevinskom pravcu. Položaj građevina unutar akvatorija sportske luke nužnih za uređenje i funkcioniranje iste, kao što su valobrani, platforme, molovi, privezišta i sl., prikazani su na kartografskom prikazu 2.1. Prometna mreža i 4. Uvjeti gradnje. Infrastrukturne linijske građevine načelno su prikazane, položajem i dimenzijama, na kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacijska i infrastrukturna mreža. Smještaj podzemnih instalacija i uređaja dozvoljava stanovitu slobodu u skladu s tehničkim zahtjevima i daljom razradom projektnih dokumentacija. Načelne smjernice kojih se treba držati pri projektiranju i oblikovanju građevina su: Zgrade moraju po veličini i gabaritima biti prilagođene krajoliku te slijediti mjerilo naselja s kojim čine cjelinu Predvidjeti način građenja i materijale kojima će se objekt uklopiti u postojeće ambijentalne vrijednosti, uvažavajući pritom recentna kretanja moderne arhitekture u oblikovanju, organizaciji i upotrebi materijala Prilikom projektiranja paziti da se u maksimalnoj mjeri očuvaju sve bitne vizure naselja, s mora i kopna Vanjske prostore zgrada urediti u funkciji javnih površina, pristupačnih s ulice. Ravne krovove i krovne terase urediti kao zelene površine ili krovne vrtove. Teren oko gradevine, potporni zidovi, terase i slicno trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice ili javne površine. 52 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

53 TRGOVAČKO USLUŽNI CENTAR (K1) Zgrada trgovačko-uslužnog centra na čestici K1 mora biti projektirana s krovnom plohom u nagibu prema sjeverozapadu, koja se spušta sve do razine kote terena i spaja s istim, sa otvorenim pristupom na istu s ulice i trga. Krovna ploha mora biti projektirana kao multifunkcionalna javna platforma, sposobna za prihvat svih sadržaja primjerenih središnjem javnom prostoru grada, prikladno uređena i opremljena adekvatnom urbanom opremom. Minimalno 40% površine krovne plohe mora biti ozelenjeno i hortikulturno uređeno, sađenjem mediteranskih biljnih sorta prikladnih ambijentu i tradiciji prostora. Izgradnja trgovačko-uslužnog centra uvjetuje uređenje i reguliranje postojećeg nadsvođenog bujičnog vodotoka koji prolazi ovim terenom. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE (M1) Stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M1 moraju biti projektirane kao interpolacije u postojeći niz izgradnje uz more, pazeći pritom da se skladno uklope svojim gabaritom, visinom, oblikovanjem, izgledom pročelja, položajem otvora na pročeljima i sl. Ukoliko se krovovi izvode kao ravni, minimalno 40% površine krovne plohe mora biti ozelenjeno i hortikulturalno uređeno kao krovni vrt, sađenjem mediteranskih biljnih sorta prikladnih ambijentu i tradiciji prostora. Izgradnja stambeno-poslovnih zgrada uvjetuje uređenje terena u nagibu, savladavanje visinske razlike, izgradnju podzida i slične radnje u svrhu sprečavanja nastanka odrona i klizišta. Detaljno rješenje ishodit će se kroz projektnu dokumentaciju. LUČKO PODRUČJE (L) Područje obuhvata za luku ne pokazuje razliku u prirodnim osobitostima u odnosu na šire područje makarskog primorja i podbiokovlja: mediteranska klima, vapnenačka podloga, relativno strme obale zapadne/jugozapadne ekspozicije, bujični vodotokovi, šljunčane i pješčane plaže te stjenoviti rtovi kao prirodni obalni reljef i duboko more uz obalu. Maritimne osobine akvatorija izvan lukobrana karakterizira izloženost vjetru i valovima iz zapadnih i južnih smjerova, iz Hvarskog kanala. Bura puše jako, ali ne stvara valove. Akvatorij luke određuju sa zapada dijelom lučki plato (današnji trg Don Mihovila Pavlinovića), a dijelom morska površina; sa juga, morska površina prema otoku Hvaru; sa istoka dijelom morska površina, a dijelom plaže uz postojeću obalu; i sa sjevera, obalni pojas Branimirove obale. Lokacije je dosta nepovoljna i u mnogim segmentima limitirajuća, posebno radi otežanog kopnenog pristupa, relativno malog broja mogućih vezova, povećanih troškova za instalacije (napajanje s malim brojem priključaka), povećanih troškova i čuvanja brodova. Predviđeno je da će vezovi imati sve instalacije osim vakumskog sistema pražnjenja brodova jer je rijeć o sezonskom / tranzitnom korištenju, malom broju vezova, skućenom prostoru za radove i dr. Također je predviđeno je da se pražnjenje brodova organizira na jednom mjestu, odnosno alternativno pomoću plovnog objekta radnog broda opremljenog za tu namjenu. Radi osiguranja kvalitetnog pogleda i izbjegavanja nepotrebnih ograđivanja, te onemogućavanja pristupa brodovima neovlaštenih osoba a obzirom na nedovoljne dubine mora uz obalni pojas Branimirove obale predviđeno je da se privezni gat odvoji 2,5 metara od postojeće linije obale. Eventualni postupci u cilju podvodnih arheoloških ispitivanja, obzirom na lokalitet, bit će provedeni sukladno odrednicama mjere zaštite arheoloških lokaliteta i nalazišta. A posebno onima koji se odnose na podvodnu arheologiju. Kako je predloženi akvatorij čini dio zajedničke enklave sa plažama koje se nalaze istočno od akvatorija imperativno se nameće zahtijev za transparentnom konstrukcijom valobrana i priveznih gatova te drugih površina korisnih platformi, kako bi se što je moguće više zadržalo prirodno strujanje mora unutar akvatorija luke nautičkog turizma. 53 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

54 Konačno projektno rješenje bit će provjereno i verificirano jednom od prikladnih metoda testiranja (testiranje na modelu ili računskom metodom). Geomehaničke karakteristike dna Dno unutar akvatorija u prvom sloju je pjesak i mulj a potom je stjenovitog sastava u kojem je moguće izvršiti temeljenje AB pilota. Ovakav sastav i geomehaničke karakteristike dna bile su jedan od ključnih pokazatelja u odabiru konstrukcije temeljenja valobrana. Dok je predviđeno da se privezni gat paralelan sa Branimirovom obalom temelji na AB stupovima položenim na kamenu posteljicu. Obalni dio koji se zasipa radi neadekvatnih dubina i stvaranja neophodnog prostora za servisne aktivnosti bit će omeđen sa montažnim AB blokovima. Planom se stoga sugerira adekvatna konstrukcija gatova i valobrana s predpostavljenim dimenzijama, dok će osnovom rezultata detaljnog i cijelovitog geomehaničkog ispitivanja dna akvatorija biti moguće izvršiti konačni proračun i dimenzioniranje cijelokupne predviđene konstrukcije luke nautičkog turizma. Vjetrovalni uvjeti Akvatorij luke izložen je utjecaju nekoliko osnovnih razloga valovanja: - Prirodni valovi koji nastaju u vjetrovitom vremenu ili su nastali na večim udaljenostima i otvorenom moru i dolaze do akvatorija luke nautičkog turizma. - Valovi koji nastaju uplovljavanjem i manevriranjem većih plovila pri pristajanju u ve ć postojeće operativne obale zapadno od ovog akvatorija. Akvatorij će stoga biti zaštićen valobranima sa zapadne, južne i istočne strane. Ulaz će se izvesti od kamenog nasipa, prema pravilima struke kako bi se osiguralo da se valovanje koje nastaje izvan projektiranog akvatorija ne prenosi unutar akvatorija luke. Preostali dio valobrana zamišljen je kao montažna AB konstrukcija od prednapregnutih AB elemenata. Navedena konstrukcija predstavlja ekološki vrlo kvalitetno riješenje kojom se anulira energija dolazečeg vala, a ne smanjuje strujanje mora, posebno u visini ispod dubine vala. Sustav se sastioji od fleksibilnih podmorskih zavjesa koje u funkciji klatna poništavaju energiju valova. Gatovi s vezovima Predviđenu konstrukciju gatova čine slijedeći elementi: AB piloti (Ø mm) temeljeni u stijenu AB naglavnice na pilotima AB prednapregnute premosnice gatova Kameni nasip valobrana Sidreni sustav Priključci na instalacije Vezovi i kapacitet Kapaciteti luke (broj i dimenzije brodova vezova) prikazani su u priloženoj tabeli prilagođeni su traženim uvjetima natječaja kao i stvarnim mogućnostima koje proizlaze iz položaja, oblika i površine akvatorija. konstrukcija Dužina m Plovila dužine do 12 m Plovila dužine do 15 m Plovila dužine do 20 m Priobalni privezni gat Platforma sa dizalicom Glavni valobran Sekundarni lukobran Sveukupno plovila 76 Ukupno plovila 54 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

55 Ljetni vezovi Kapaciteti ljetnih vezova (broj i dimenzije brodova vezova). Pristup ljetnim vezovima je samo pješački (uz dopremu prtljage i snabdijevanje pomoću elektromotornih vozila). Konstrukcija vrste i razvod instalacija identični su ili su izvedeni po istom načelu kao i u dijelu akvatorija luke. konstrukcija Dužina m Plovila dužine do 12 m Plovila dužine do 15 m Plovila dužine do 20 m Plovila dužine do 30 m Plovila dužine do 50 m Glavni valobran Sekundarni lukobran Sveukupno plovila 13 Ukupno plovila Sidreni sustav Kako se uplovljavanje (manevriranje unutar akvatorija) i privez brodova odvija između glavnog valobrana, priveznog gata i sekundarnog valobrana a privez brodova je predviđen krmom uz gat, odnosno provom na potopljeno uže koje je povezano sa gatom/valobranom a drugim krajem za sidreni sustav, predviđeno je da se glavna sidrena linija (betonski blokovi- kolpomorta ) polože po sredini akvatorija te da se za iste fiksira glavni sidreni lanac. Sekundarni krakovi sidrenih lanaca išli bi do mjesta gdje se povezuju sa sidrenim užetom i dalje tanjim užetom za vađenje istoga. Svi elementi sidrenog sustava (betonski blokovi, lanci, spojnice, užad i dr.) trebaju biti pripremljeni i na raspolaganju u vrijeme ugradnje sustava. Servis za održavanje i remont brodova Unutar luke nautičkog turizma nije predviđena zona za servisiranje i ozbiljnije popravke brodova. Predviđena je mogućnost postavljanja dizalice za dizanje brodova i to samo za incidentne situacije. Budući korisnik treba predvidjeti mogućnost servisiranja brodova na najbližem mogućem lokalitetu, i to ili kao korištenje usluga neke bliske marine ili iznalaženje prostora u blizini gdje bi bilo moguće u cijelosti organizirati sve sadržaje i opremanje kojima bi se osigurao kvalitetan servis za održavanje i remont brodova. Instalacije Predviđeno je da se za sve vezove osiguraju potrebne instalacije za opskrbu brodova vodom, električnom energijom, telefonom, internetom, rasvjetom te sistemom usisne kanalizacije za pražnjenje brodskih septičkih tankova, dok će za ispumpavanje brodske kaljuže biti na raspolaganju posebno plovilo brod sa adekvatnom opremom. Sve instalacije su ugrađene ispod ploča gatova, u prostoru između dva vertikalana nosača. Priključci instalacija na glavnu mrežu grada Podgore bit će izvedeni sukladno uvjetima koje izdaju nadležne ustanove za priključke na njihovu opskrbnu mrežu. 55 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

56 Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Zaštita prirodnih i ambijentalnih vrijednosti Uređenje javnih zelenih površina predviđeno je na: Prostoru krovne platforme trgovačko-uslužnog centra na čestici namjene K1; Prostorima uz lokalnu cestu uz Branimirovu obalu; Prostoru uz obalu na Trgu don Mihovila Pavlinovića. Sve planirane zelene površine te drvoredi moraju se obraditi odgovarajucim hortikulturnim projektom koji je sastavni dio projektne dokumentacije za pojedinačni zahvat. U izboru vrsta treba preferirati autohtone biljne vrste, karakteristične za mediteranskog podneblje. Sve zelene plohe treba krajobrazno urediti niskim, a gdje je to moguće i novim visokim zelenilom. Postojeća stabla treba sačuvati i održavati, te ih inkorporirati u planirane drvorede. Javnu rasvjetu projektirati tako da se ne isprepliće s drvoredima. Upotrebljavati niske svjetiljkama koje ne bacaju svjetlo prema nebu. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina Pojedinačni kulturni spomenici lokalnog značaja unutar obuhvata Plana, te vrijedne vizure koje treba očuvati, prikazani su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. Na prostoru Plana (u moru i kopnu) ne očekuju se arheološki nalazi. Međutim u cilju zaštite eventualnih nalaza potrebno je prilikom ishođenja projektne dokumentacije ishoditi posebne uvjete, odnosno Rješenje nadležne službe za zaštitu kulturne baštine Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Zaštita u procesu građenja i korištenja U cilju smanjenja utjecaja izgradnje nove luke na okoliš, predviđeno je da se izgradnja gatova, platformi i drugih objekata lučkog područja izvede kao montažna gradnja od elemenata koji bi se neovisno o udaljenosti, proizvodili u specijaliziranim pogonima i potom direktnim ili kombiniranim transportom na mjesto ugradnje dopremali plovnim putem. Izrada pilota mora biti sa opremom na plovnoj platformi / pontonu, dok montaža AB elemenata konstrukcije treba biti izvršena uz pomoć plovnih dizalica. Sav materijal koji će biti iskopan prilikom zemljanih radova (iskopi za pilote i iskopi mulja prije nasipanja kamena) bit će utovaren u plovne maone (klapete) kojima će se materijal transportirati i istovariti na otvorenome moru sukladno odobrenju lučke kapetanije. Pored mjera koje moraju biti predviđene u procesu gradnje, u projekt luke moraju biti uključene određene mjere koje trajno doprinose očuvanju okoliša. Prije svega to je odabrani tip konstrukcije, dispozicija i raspored vezova, minimalna kopnena izgradnja, osigurano nesmetano strujanje mora te instalacije i mjere koje se interventno moraju primjenjivati u otklanjanju eventualnih zagađenja. Korisnik luke treba predviditi specijalno plovilo koje će biti opremljeno i na raspolaganju za slijedće namjene: Teglenje Pražnjenje brodske kaljuže Protupožarne intervencije (vodeni top) Također svaki brod pri uplovljavanju mora zatvoriti sve odvode u more. Isti moraju biti plombirani od korisnika luke. Uzimajući u obzir već istaknutu osjetljivost i značaj oba međusobno povezana ambijenta (akvatorij luke i pripadajući obalni pojas), mjere i sredstva za prevenciju kao i intervenciju u slućaju nastalih onečišćenja mora ili kopna u svakom slučaju trebaju biti organizirani prema najvišim standardima koji su propisani u toj oblasti zaštite okoliša. Izborom konstrukcije u najvećoj mogućoj mjeri se doprinosi očuvanju čistoće mora i podmorskog 56 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

57 ambijenta. Naime, konstrukcija valobrana i gatova na vertikalnim nosačima (piloti i stupovi) faktički ničim ne remeti postojeću, prirodnu cirkulaciju i strujanje moora što je osnovni preduvjet održavanja čistoće istoga. Na oba valobrana prvenstveno u funkciji zaštite brodova na vezovima od valova koji bi se uvlačili u akvatorij luke, opremljene su visečim zavjesama, opterečenim u donjem dijelu, uronjenim do dubine ispod djelovanja vala, kojima se večim dijelomponištava energija vala tako da oslabljeni val ne može imati značajnog utjecaja na brodove u luci. Ovom se konstrukcijom uništava energija vala, a istovremeno pospješuje cirkulacija mora. Danje mjere zaštite u fazi izvođenja uključuju: praćenje stanja podzemnih voda kao i priobalnog mora na prostoru uže lokacije pri nasipanju lukobrana treba koristiti kamen bez primjesa organskih tvari, zemlje i prašine zabrana deponiranja iskopanog zemljanog materijala u priobalno more u slučaju viška materijala od zemljanih radova isti odvesti na deponij za koji prethodno treba ishoditi suglasnost nadležnog tijela Usporedno s početkom rada luke potrebno je započeti s ispitivanjem bioloških osobina akvatorija na užoj lokaciji radi definicije tzv. nultog stanja. Daljnja ispitivanja provedena prema programu praćenja stanja okoliša («monitoring» mjerenje svih relevantnih parametara fizicke, kemijske i biološke oceanografije) omogućiti će ocjenu promjena bioloških osobina mora. Nositelj zahvata, odnosno, korisnik koncesije za luku dužan je osigurati provedbu programa praćenja stanja okoliša. Danje mjere zaštite u fazi korištenja uključuju: osigurati predtretman otpadnih voda iz svih sanitarija i lučkih objekata prije odvođenja u kanalizacijski sustav; osigurati prikupljanje i tretman zauljenih i sanitarnih voda s brodova; οborinske vode s prometnih površina i parkirališta kao i s istezališta treba kontrolirano sakupiti i nakon proćišćavanja u mehaničkim taložnicama i separatoru ulja, odvesti zatvorenim kanalizacijskim sustavom izradu plan intervencija i osiguranje potrebne opreme za slučaj opasnih situacija (izlijevanje nafte ili ulja i dr.) Mjere zaštite objekata su: Investitor, odnosno korisnik građevine dužan je prespojiti odvodnju svojih fekalnih otpadnih voda na sustav javne odvodnje. Investitor, odnosno, korisnik građevine, dužan je sve tehnološke otpadne vode nastale od pranja i čišćenja brodova propustiti kroz taložnik i odvajac masti i ulja prije konacne dispozicije. Investitor, odnosno korisnik građevine dužan je provesti mjere za sprečavanje ispuštanja kaljužnih (balastnih) voda iz brodova u more. Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je korisnicima marine omogućiti pražnjenje kemijskih WC-a postavljanjem vodonepropusnih i kemijski otpornih kontejnera s vidljivim natpisima o postojanju istih. Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je imati u pricuvi plivajucu branu te je uporabiti za slucaj ispuštanja nafte ili drugog goriva u akvatorij luke. Plivajuća brana mora biti najmanje 4 (četiri) puta dulja od najduljeg broda u marini. Investitor, odnosno, korisnik građevine dužan je izraditi Pravilnik za incidentne situacije kojim se opisuje način djelovanja plivajuće brane i disperzanta u slučaju da dođe do izlijevanja nafte ili drugog goriva u akvatorij marine. U dijelu koji se odnosi na nositelja zahvata i njegovu dužnost osiguranja provedbe programa praćenja stanja okoliša potrebno je kakvoću mora na užoj lokaciji pratiti prema programu kojeg će odrediti županijsko tijelo nadležno za poslove zaštite okoliša. 57 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

58 Zaštita podzemnih voda Nužna je izrada tehnološkog elaborata s prikazom mjera zaštite okoliša od zagađenja, količinom i sastavom voda po namjeni, količinom i sastavom otpadnih voda i dispozicijom otpada. Spojeve na javnu kanalizaciju treba izvesti preko jedinstvenih priključka mjerno revizionog okna za svaku građevnu česticu. Oborinsku odvodnju otvorenih površina kolnih komunikacija izvest će se vodonepropusnim slivnicima. Radi zaštite od zagađenja treba ustanoviti mjerodavnu razinu podzemnih voda i predvidjeti njihovu odgovarajuću zaštitu. Zaštita zraka Zgrade ne smiju biti izvor onečišćenja zraka bilo prašinom, bilo ispustom plinovitih tvari. Za odvod zraka iz garaža treba odabrati takva mjesta koja neće ugrožavati ljude. Zaštita od buke Radi apsorpcije eventualne buke koja nastaje radom luke (duž cijelog oboda) zasaditi će se srednje visoka stabla iz asortimana autohtonih vrsta. Planiranom izgradnjom ne smije se povećavati razina buke u okolišu, odnosno mora se proračunima i naknadnim mjerenjima dokazati da je u granicama dozvoljene. Prilikom projektiranja pojedinih zgrada i zahvata potrebno je predvidjeti slijedeće mjere zaštite od buke: odabrati sva postrojenja (sustav ventilacije, klimatizacijski uređaji, postrojenja u kotlovnicama i strojarnicama) koja nisu bučna, oklopljena u kučišta koja su zvučno izolirana s antivibracijskom ugradnjom bučna postrojenja postaviti unutar gabarita zgrade, s masivnim zidovima obloženim oblogama koje upijaju / reduciraju buku ili ako iz funkcionalnih razloga moraju biti smješteni na vanjskom prostoru ograditi panelima koji upijaju buku uz poštivanje udaljenosti od uređaja kako bi se osigurao ispravan rad istih, odnosno servisni prostor za održavanje uređaja. usisne i istrujne rešetke sustava ventilacije moraju se reducirati na minimum primjenom rešetki veće površine, pa će brzina strujanja zraka, odnosno buka koju to strujanje proizvodi na izlazu biti minimalna, uz primjenu materijala na rešetkama koji dodatno prigušuju buku. sva oprema koja može biti generator vibracija i strukturne buke, treba biti antivibracijski učvršćena. agregati trebaju biti u potpunosti oklopljeni, u zatvorenoj prostoriji s masivnim zidovima, s ventilacionim rešetkama prema bučnim prostorima (željeznička pruga), odnosno ne smiju biti orijentirani prema prema štićenom stambenom prostour okolnih zgrada svi ventilatori moraju biti opremljeni prigušivačima, uz preporuku da motori ventilatora budu van ventilacijskog kanala moguće izvore buke promišljeno locirati na način da se maksimalno smanji utjecaj na okoliš na maksimalnim udaljenostima od granice vlastite parcele (obzirom da buka opaka s udaljenosti od izvora buke), uz preporuku smještaja dijela izvora buke na krovu uz mjere zvučne izolacije, s izvorima buke orijentiranim uvis, kako bi ne bi utjecali na okolne štićene stambene zgrade kako bi se osigurala optimalna svojstva u smislu zaštite od buke, konstruktivni elementi moraju biti zvučno izolirani i / ili masivni; potrebno je posebnu pažnju obratiti na zvučnu zaštitu konstruktivnih elemenata kojima se zatvaraju vanjski otvori potrebno je mjerenjem dokazati da je buka u skladu s propisanom maksimalno dozvoljenom, te u suprotnom poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući mjere zaštite od buke i na postojećim izvorima buke u okolišu. Zaštita od požara Površine za operativan rad vatrogasnih vozila trebaju biti dimenzija 5,5 x 11,0 m. Površine se nalaze uz ulična pročelja. Sve površine za operativan rad i one za pristup vatrogasne tehnike moraju imati nosivost od 100 kn osovinskog pritiska. U svim će se novim zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža, u skladu sa propisima. Sprinkler uređaji moraju se postaviti i na svim garažnim podzemnim etažama. 58 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

59 Vanjska hidrantska mreža će se izvesti hidrantima udaljenim do 80 m bilo međusobno, bilo od građevine. Nove će se zgrade podijeliti na požarne sektore. Osigurat će se i jasno označiti evakuacijski putovi i odgovarajući broj protupožarnih prenosivih aparata. U slučaju dvojnih građevina ili građevina u nizu (stambeno-poslovne zgrade na česticama namjene M1), građevina mora biti odvojene od susjeda požarnim zidovima vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slucaju da gradevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov zgrade najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. Zaštita i sklanjanje stanovništva Posebni zahtjevi obrane sadržani su u elaboratu Kriteriji za izgradnju skloništa i drugih građevina za zaštitu na području bivše općine Makarska. Područje općine Podgora nalazi se u IV stupnju ugroženosti u kojem se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima. 59 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

60 STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA 60 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

61 POPIS PROPISA KOJI SU POŠTIVANI U IZRADI PLANA 61 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

62 - Zakon o prostornom uređenju (76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11) - Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) - Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04) - Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 148/10 i 09/11) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine (NN 42/09, 39/11) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN 108/10) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona od 1 kv do 35 kv (Bilten HEP-a, br. 130/03) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) - Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) - Pravilnik o metodologiji za izradu Procjene ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) - Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi žive i borave (NN 145/04) - ostali važeći zakonski propisi i podzakonski akti 62 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

63 ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI PRISTIGLA TEMELJEM ODLUKE O IZRADI IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG PLANA UREĐENJA SAVSKA - VUKOVARSKA 63 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

64 ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI PRISTIGLA TEMELJEM ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O IZRADI IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG PLANA UREĐENJA SAVSKA - VUKOVARSKA 64 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

65 ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI PRISTIGLA TEMELJEM ODLUKE O IZRADI IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG PLANA UREĐENJA SAVSKA VUKOVARSKA U TIJEKU JAVNE RASPRAVE 65 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

66 IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 66 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

67 EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 67 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

68 SAŽETAK ZA JAVNOST 68 URBANE TEHNIKE, d.o.o.

69 oznaka čestice kopnena površina (m 2 ) morska površina (m 2 ) ukupna površina (m 2 ) K / M1 661 / 661 L IS / UKUPNO URBANE TEHNIKE, d.o.o.