Naručitelj: Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija Grad Trogir Nositelj izrade: Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i graditelj

Транскрипт

1 Naručitelj: Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija Grad Trogir Nositelj izrade: Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i graditeljstvo Stručni izrađivač: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TRAVARICA ISTOK OBVEZNI PRILOZI - SAŽETAK ZA JAVNOST PRIJEDLOG PLANA ZA 2. PONOVNU JAVNU RASPRAVU Zagreb, travanj 2016.

2 0. UVOD Urbanistički plan uređenja Travarica-istok (u daljnjem tekstu: Plan) izrađen je prema Odluci o izradi Plana (SN Grada Trogira br. 13/13, u daljnjem tekstu: Odluka) u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11,50/12 i 80/13, u daljnjem tekstu: ZPUG) i drugom zakonskom regulativom, te na temelju uvjeta i smjernica prostornog plana uređenja Grada Trogira s donesenim izmjenama i dopunama (SN Grada Trogira 03/06, 07/08, 09/09, 11/09 i 5/13, u daljnjem tekstu: PPUG Trogira). Plan se donosi za područje utvrđeno Odlukom kojom se u članku 3. definira: Obuhvat plana odnosi se na istočni dio MO Travarice, istočno od ulice Dr. Franje Tuđmana te istočne granice građevinskog područja Travarice, sjeverno obuhvaća Jadransku magistralu, južno graniči s obalnim pojasom od autobusnog kolodvora. Veličina naprijed opisanog prostornog obuhvata Plana iznosi 112,56 ha. Ovaj Plan slijedi uvjete i smjernice važećeg PPUG Trogir, uključivo ciljeve i programska polazišta utvrđene Odlukom koji obuhvaćaju: - Urbanističkim planom uređenja potrebno je definirati urbana pravila koja predstavljaju sustav uvjeta za gradnju i uređenja područja i građevina određeno u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, stupnjem konsolidiranosti područja te korištenjem i namjenom prostora, - Primarni ciljevi Plana su određivanje osnovne prometne mreže između osnovnog prometnog koridora D-8 sa sjevera do D-315, a sve kako bi se rasteretio promet oko raskrižja oko autobusnog kolodvora. Nositelj izrade Plana je Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i graditeljstvo, koji provodi koordinaciju izrade, rasprava i donošenja plana, uključivo aktivnosti vezano uz dostavu Zahtjeva u skladu s člankom 90. ZPUG (pribavljanje podataka, planskih smjernica i druge dokumentacije od javnopravnih tijela) za potrebe izrade ovog Plana. U okviru pripremnih radova ekipa stručnog izrađivača plana () provela je obilazak predmetnog područja s invertarizacijom zatečene izgrađenosti prostora, postojećih sadržaja javne namjene te utvrđivanja karakteristika prometnica i komunalne infrastrukture kao podloge za izradu planskog rješenja. Uvodno se može zaključiti da će se ovim Planom, a uvažavajući uvjete mjerodavnih zakona i planova više razine te zatečenog stanja u prostoru obuhvata, odrediti: - namjenu prostora s organizacijom prometne mreže na način da se rasterete prometnice okocentralnog dijela Trogira područja uz povijesnu jezgru, - mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti područja, - uvjete gradnje stambenih i drugih građevina vodeći računa o prometnoj pristupačnosti prostora, - prostore i koridore prometne i komunalne infrastruktures uvjetima njihovog smještaja u prostoru. Kartografski prikazi Plana izrađuju se u mjerilu 1:2 000 na topografskoj-katastarskoj karti uz korištenje državne orto-foto karte. 2

3 1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Program gradnje i uređenja prostora napravljen je na osnovu analize postojećeg stanja i razvojnih mogućnosti te obveza iz Prostornog plana uređenja Grada Trogira. Područje obuhvata Plana namijenjeno je uglavnom stambenoj (S) te mješovitoj pretežito stambenoj (M1) namjeni, koje unutar predviđenog prostora preferiraju stambenu i ostale prateće funkcije. 2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA Površine unutar obuhvata razgraničene su i označene bojom i planskim znakom kako je to prikazano u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz broj 1. - KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000 i to: 1. Stambena namjena S 2. Mješovita namjena - pretežito stambena M1 3. Javna i društvena namjena - socijalna D2 - predškolska D4 - školska D5 - kulturna D7 - vjerska D8 4. Gospodarska namjena poslovna - pretežito trgovačka K2 5. Športsko-rekreacijska namjena R1 6. Javne zelene površine - javni park Z1 - igralište Z2 7. Zaštitne zelene površine Z 8. Groblje + 9. Površine infrastrukturnih sustava - prometnice IS - parking IS2 Stambena namjena Na površinama stambene namjene (S) dozvoljeno je graditi, rekonstruirati i održavati: - stambene građevine, - parkove, sportska i dječja igrališta, - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje. U dijelu obuhvata Plana sjeverno od ulice Rimski put, na površinama stambene namjene također je dopušteno gospodarske sadržaje vezane za poljoprivrednu proizvodnju i agro-turizam, kao što su vinski podrum, kušaonica vina i poljoprivrednih proizvoda i sl. 3

4 Unutar površina stambene namjene (S) stambene građevine mogu se graditi kao individualne jednoobiteljske i višeobiteljske. Mješovita namjena - pretežno stambena Na površinama mješovite - pretežno stambene namjene (M1) dozvoljeno je graditi, rekonstruirati i održavati: - stambene građevine, - stambeno-poslovne građevine, - športsko-rekreacijske građevine i igrališta, - parkove, sportska i dječja igrališta, - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje. U sklopu stambeno-poslovnih građevina unutar zona mješovite namjene (M1) moguć je smještaj sadržaja koji prate stanovanje (javne i društvene djelatnosti) te poslovnih djelatnosti koji ne ometaju stanovanje na način da stvaraju buku i prašinu, zagađuju zrak i tlo iznad dopuštenih vrijednosti ili zahtijevaju teški transport: - tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: različite kancelarije, uredi, biroi, ateljei i druge slične djelatnosti, pogoni sa čistim i tihim tehnološkim postupcima, - obrtničke djelatnosti, - ugostiteljske djelatnosti (bez glazbe na otvorenom), - trgovačke djelatnosti (trgovački sadržaji do 400 m2 ukupne građevinske (bruto) površine), - zanatsko-servisne djelatnosti - uslužne i slične djelatnosti; - turističke usluge u sklopu stambenih jedinica koje građani pružaju u svojim domaćinstvima (soba, apartman i sl.). Unutar površina mješovite namjene - pretežno stambene (M1) stambene i stambeno-poslovne građevine mogu se graditi kao individualne (jednoobiteljske, višeobiteljske) i višestambene. Javna i društvena namjena Površine za javnu i društvenu namjenu (D) dijele se na: - socijalne D2, - zdravstvene D3, - predškolske D4, - školske D5, - kulturne D7, - vjerske D8. Na površinama javne i društvene namjene dozvoljeno je graditi, rekonstruirati i održavati građevine za javnu i društvenu namjenu za potrebe stanovnika grada i gravitacijskog područja te županijske i državne institucije. Također je moguće uređenje parkova i dječjih igrališta, kao i uređivanje prostora za prateće ugostiteljske, poslovne, trgovačke i uslužne namjene, koji mogu obuhvatiti do 30% GBP-a. Gospodarska namjena poslovna pretežito trgovačka Na površinama poslovne namjene pretežito trgovačke (K2) dozvoljeno je graditi, rekonstruirati i održavati građevine za uslužne i trgovačke djelatnosti, kao što su: 4

5 - trgovački centri, - prodavaonice za svakodnevnu potrošnju i specijalizirane prodavaonice, - ugostiteljski sadržaji bez smještaja (restoran, kafić izložbeno-prodajni saloni, i sl.), - benzinske crpke. Športsko rekreacijska namjena Na površinama športsko rekreacijske namjene (R1) grade se, rekonstruiraju i održavaju slijedeće građevine: - otvorena i natkrivena igrališta za rekreaciju, - otvoreni i natkriveni bazeni i plivališta, - dvorane za rekreaciju. Javne zelene površine Javne zelene površine u naselju razgraničavaju se na: - javni park - Z1, - igralište - Z2. Javni park je javni prostor oblikovan planski raspoređenom visokom i niskom vegetacijom namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju, koji se uređuje prema posebnom projektu. Dječja igrališta uređuju se na Planom utvrđenim lokacijama. Ove površine uređuju se prema posebnom projektu, te se osim pješačkih površina i uređenog prostora za igru djece preostali dio oblikuje kao javni park. Zaštitne zelene površine Zaštitne zelene površine (Z) smještaju se između prometnih površina i drugih namjena ili se predviđaju radi zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka i dr.). Na njima se mogu graditi građevine i trase komunalne infrastrukture, te postavljati jednostavne građevine (kiosci, nadstrešnice, info-panoi i sl.). Groblje Planom se određuje završenje uređenja postojećeg groblja (+) u skladu s potrebama naselja i uvjetima zaštite memorijalnog područja s postojećim građevinama u statusu kulturnog dobra, prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Na prostoru groblja u obuhvatu Plana mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske građevine: kapele, obredne dvorane i sl., memorijalna obilježja, ograde i slično) te potrebna prometna i komunalna infrastruktura. Površine infrastrukturnih sustava Površine infrastrukturnih sustava (IS) su površine na kojima se mogu graditi prometnice, javna parkirališta, linijske i površinske građevine za promet, trafostanice, te komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture. Manje infrastrukturne građevine mogu se graditi u zonama drugih namjena, u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja. 5

6 3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 112,56 ha, a razdijeljena je na pojedine namjene sukladno donjoj tablici: Namjena Površina (ha) Udio (%) stambena (S) 37,84 33,62 mješovita (M1) 42,11 37,41 javna i društvena (D) 4,04 3,59 gospodarska - poslovna (K) 1,47 1,31 športsko-rekreacijska (R1) 1,92 1,70 javne zelene površine (Z1, Z2) 2,85 2,53 zaštitne zelene površine (Z) 5,26 4,67 infrastrukturni sustavi - javne prometne površine IS - javna parkirališta IS2 13,14 1,63 11,67 1,45 groblje 2,31 2,05 UKUPNO 112, Površine javnog zelenila, parkova (groblja) i javnih parkirališta unutar obuhvata Plana iznose ukupno 12,05 ha, tj., preko 10% ukupne površine obuhvata Plana. 4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA PROMET u mjerilu 1: Ulična mreža Prometna mreža u većoj mjeri poštuje trase postojećih puteva, koje treba privesti funkciji sustavnim planom rekonstrukcija. Prioritet imaju prometnice koje će u kratkom razdoblju doprinijeti funkcioniranju dijelova naselja, kao što su Ulica dr. Ante Starčevića i Rimski put. Izgradnjom nove pristupne ceste s Jadranske magistrale (D-8) do Ulice kneza Trpimira otvara se mogućnost rasterećivanja postojećih prometnica i stvaranje zaokruženog prometnog prstena glavnih mjesnih ulica na širem području Travarice. Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase planiranih i postojećih dionica glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih ulica prema slijedećim kategorijama: Državna cesta D-8: Jadranska magistrala, prolazi uz sjevernu granicu obuhvata Plana i zadržava se u postojećem profilu, uz mogućnost rekonstrukcije prema posebnom projektu. Državna cesta odvojena je zaštitnim zelenim pojasom od ostatka obuhvata, a pristup na istu ima jedino postojeća bezinska crpka. Glavne mjesne ulice: Ulica kneza Trpimira (D-315), planirana spojna cestu D-8/D-315 i Rimski put zapadno od navedene spojne ceste. Načelne širine 12,0 m (2,5+3,5+3,5+2,5), 6

7 minimalno 9,0 m (1,5+30,+3,0+1,5), s obostranim nogostupom i, gdje god ga je moguće urediti, zaštitnim zelenim pojasom. Sabirne ulice: Ulica dr. Ante Starčevića, Ulica dr. Franje Tuđmana i Rimski put istočno od spojne ceste D-8/D-315. Minimalne širine 9,0 m (1,5+3,0,+3,0+1,5) sa obostranim nogostupom, a iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja, uz područja određena za urbanu sanaciju, mogu biti i užeg profila sa jednostranim nogostupom, ali ne manje od 7,5 m. Ostale ulice: glavnina ostalih prometnih površina unutar obuhvata. Načelne širine 9,0 m (1,5+3,0,+3,0+1,5), dvosmjerne s obostranim nogostupom. Profil za dvosmjerni promet sa jednostranim nogostupom iznosi minimalno 7,5 m (2,0+2,75+2,75), a za jednosmjerni promet s jednostranim nogostupom 5,0 m (1,5+3,5). Kolno-pješačke površine: postojeće prometne površine koje se ne mogu rekonstruirati unutar zadovoljavajućeg profila, ili s nogostupima za odvajanje pješačkog prometa od kolnika. Planom su prikazane samo najznačajnije kolno-pješačke ulice koje se rekonstruiraju ili zadovoljavaju standard minimalne širine od 3,0 m. Pješačke površine: sve postojeće površine širine manje od 3,0 m. Gradnja građevina uz pješačke ulice, odnosno na dijelovima gdje je širina prometnice manja od 3,0 m nije dozvoljena, već se postojeće građevine samo mogu rekonstruirati u okviru postojećeg gabarita bez promjene namjene ili povećanja broja funkcionalnih cjelina. Prometna (ulična) mreža postavljena je tako da sve građevne čestice budu dostupne opskrbnim i servisnim vozilima, osobnim vozilima, biciklistima i pješacima. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije svih javnih prometnih površina uvjetuje se izvedba bez urbanističko - arhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju. Promet u mirovanju Potreban broj parkirališnih mjesta u javnom korištenju iznosi 10% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na pojedinačnim česticama za stambenu gradnju (u zonama S i M1). Prema odredbama ovog Plana na pojedinačnim česticama potrebno je osigurati 1-2 parkirališna mjesta po stambenoj jedinici, ovisno o veličini iste. Očekivani broj stambenih jedinica i potreban broj parkirališnih mjesta dan je u sljedećoj tablici: NAMJENA STAMBENA NAMJENA (S) MJEŠOVITA NAMJENA (M1) POVRŠINA (ha) 37,84 42,11 OČEKIVANI BROJ STAMBENIH JEDINICA POTREBAN BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA (prosjek 2,0 PM) MINIMALAN BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA U JAVNOM KORIŠTENJU (10%) Iz izračuna slijedi da je Planom potrebno osigurati ukupno 800 parkirališnih mjesta u javnom korištenju. Međutim, u slučajevima izgradnje građevine unutar zaštićene povijesne cjeline ili u njezinom kontaktnom području, odnosno prilikom izgradnje u izgrađenim dijelovima naselja kada se ne može osigurati uvjetovani broj parkirališnih mjesta na čestici, potrebna privatna parking mjesta može se delegirati na javne parkirne površine. Za ta dodatna mjesta treba osigurati 20% 7

8 parkirnih/garažnih mjesta u javnom korištenju. Prema aproksimativnom izračunu, koji se bazira na gradnji u dijelovima obuhvata pod urbanističkom sanacijom, ukupan broj ovih dodatnih mjesta iznosi: Površina dijela obuhvata pod sanacijom (ha) 8,89 ha Očekivani broj novih stambenih jedinica 300 Potreban broj parkirališnih mjesta (prosjek 1 PM) 300 Procjenjeni broj PM koji će se izvesti na javnim površinama 60 Dodatnih 20% u javnom korištenju 15 Iz prikazanih izračuna slijedi da planirani ukupni broj javnih parking mjesta na parkirališnim površinama treba iznositi 815 mjesta. Ukupna površina postojećih i planiranih javnih parkirališta unutar obuhvata Plana iznosi cca m 2, što uzimajući kao normativ površinu od 20 m 2 po jednom parkirnom mjestu, zadovoljava potreban broj od 815 parkirnih mjesta. 5. KOMUNALNA I OSTALA INFRASTRUKTURNA MREŽA Pošta i elektroničke komunikacije Sustav elektroničkih komunikacija prikazan je na kartografskom prikazu broj 2B PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE u mjerilu 1 : Za priključenje korisnika unutar obuhvata Plana na javnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) u profilu prometnica, prema izvedbenim projektima koje treba izraditi u procesu projektiranja planiranih prometnica. Nadležna pravna osoba s javnim ovlastima će u izgrađenu distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele i završiti ih u distribucijskim točkama kabelskim ormarima na svakoj građevini. Trasa DTK je, u pravilu, planirana u pješačkim nogostupima ili zelenom pojasu, unutar koridora prometnica, redovito na suprotnoj strani u odnosu na elektroenergetske instalacije. Mjesto i način priključivanja površina na telekomunikacijsku mrežu odredit će se izvedbenim projektom telekomunikacijske mreže ili uvjetima koje daje nadležna pravna osoba s javnim ovlastima. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, potrebno je odrediti ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postave osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima, bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće. Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne baštine uz suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture određivati moguće lokacije za postavljanje mikro baznih stanica i pripadajućih malih antena (obojenih bojom kao podloga na koju se učvršćuje tako da bude što manje uočljiva) u cilju pokrivanja takovih područja signalom mobilnih komunikacija. Za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika. 8

9 Elektroenergetska mreža Eletrkoenergetska visokonaponska i srednjenaponska mreža prikazana je na kartografskom prikazu broj 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA ELEKTROENERGETSKI SUSTAV u mjerilu 1 : Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba poštivati uvjete za zaštitne pojaseve, kako su propisani u donjoj tablici: Podzemni kabeli Postojeći Planirani KB 110 kv 5 m 10 m KB 35 kv 2 m 5 m KB 10 kv 2 m 5 m Nadzemni (zračni) dalekovod Postojeći Planirani DV 110 kv 40 m 50 m DV 35 kv 30 m 30 m DV 10 kv 15 m 15 m U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu naponske razine 10 (20) kv planirano je: - zamjena postojećih vodova i rekonstrukcija postojećih trafostanica, - izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kv i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema razvodnim ormarima sukladno potrebama potrošača, - povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja - izgradnja razvodnih ormara za priključak više građevina na elektroenergetsku (niskonaponsku) mrežu. Trase priključnih dalekovoda 10 (20) kv određuju se projektnom dokumentacijom i posebnim uvjetima nadležnih insitucija nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, priključni dalekovodi 10 (20) kv vode se ispod javnih površina. Transformatorske stanice se planiraju kao tipske građevine (samostojeće) ili ugrađene u sklopu objekta, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i drugačija oblikovna rješenja, a naročito u zonama zaštite kulturnih dobara prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Lokacije planiranih trafostanica i trase priključnih dalekovoda orijentacijske su naravi i mogu se izmijeniti, a biti će točno utvrđene lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba konzuma i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa, a takve izmjene ne smatraju se odstupanjem od ovog Plana. Javna rasvjeta izvodi se u sklopu podzemne niskonaponske mreže na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće mreže. Niskonaponska mreža javne rasvjete u planiranim zonama će se izvoditi podzemnim kabelima, a gdje to nije moguće iznimno se dozvoljava nadzemno izvođenje na betonskim ili čeličnim stupovima sa izoliranim kabelskim vodičima. Plinoopskrba PPUG-om Grada Trogira određen je razvitak plinskog sustava i smještaj mjernoredukcijske stanice MRS Trogir, iz koje je predviđena opskrba plinom preko srednjetlačne plinske mreže radnog tlaka max 40 bar. Ovaj Plan ne predviđa direktno izgradnju i razvod plinske mreže unutar obuhvata, ali 9

10 omogućava polaganje plinovoda unutar javnih prometnih površina, temeljem temeljem studija i projekta kojima će se definirati trase vodova i građevine (redukcijske i mjerno-redukcijske stanice) unutar plinske mreže. Vodoopskrba Trase cjevovoda i lokacije vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2D - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA u mjerilu 1 : Planom se omogućava gradnja, rekonstrukcija i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenja vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata. Za potrebe opskrbe vodom predmetnog područja lokalna mreža povezuje se na magistralni vodovod Solin-Kaštela-Trogir-Seget i vodospremu Pantama. Opskrbu novih zona pitkom vodom potrebno je osigurati iz dva smjera prstenastim sustavom radi ujednačenja tlaka u mreži. Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima gradskih ulica. Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode. Lokalna vodovodna mreža, kod radova rekonstrukcije ili kod polaganja novog dijela mreže, ukapa se najmanje 80 cm ispod površine tla i izvodi sa minimalnim profilom Ø mm, a prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata uz javne prometnice prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Najveća međuudaljenost protupožarnih hidranata iznosi 80 metara, a najmanji presjek dovodne priključne cijevi iznosi 100(80) mm. Odvodnja otpadnih voda Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda unutar područja obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu br. 2E - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ODVODNJA OTPADNIH VODA I UREĐENJE VODOTOKA u mjerilu 1 : Planom je predviđen razdijelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode. Sustav odvodnje otpadnih voda sastoji se od gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te crpnih stanica dok se odvodnja oborinskih voda rješava samo putem gravitacijskih cjevovoda. Do realizacije sustava javne odvodnje sa uređajima za pročišćavanje moguća je realizacija pojedinačnih objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda. Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava sve građevine se moraju spojiti na kanalizacijsku mrežu. Kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda izvesti od poliesterskih, PVC ili sl. cijevi. Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja Plana treba riješiti u smjeru priobalnog glavnog 10

11 kolektora koji se nalazi izvan obuhvata. Otpadne vode iz objekata ispuštati će se u kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana. Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, sukladno svim važećim propisima. Oborinsku kanalizaciju potrebno je izvesti od poliesterskih, PVC i sl. cijevi prema hidrauličkom proračunu. Oborinske vode s krovova i terasa, parkirališnih i prometnih površina treba prikupiti u oborinsku kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki sa ugrađenim taložnikom, te gdje god je moguće, koristiti kao tehnološku vodu. Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m 2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja. Sve borinske vode treba odvesti oborinskom kanalizacijom te nakon obrade upustiti u morski akvatorij kao recipijent, ili u korita bujičnih vodotoka. Oborinske vode čestica i građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine već ih treba prihvatiti kanalizacijskom mrežom ili oborinskim kanalima. Do izgradnje mreže oborinske kanalizacije,oborinske vode sa građevne čestice treba putem upojnih bunara i zelenih površina prihvatiti na samoj čestici bez usmjeravanja na javne prometne površine. Minimalni dozvoljeni profil cijevi je DN 250 (iznimno DN 200, ali samo za sanitarne otpadne vode), minimalni pad 2, a maksimalni u skladu s maksimalnim dozvoljenim brzinama tečenja u kanalu za pojedine cijevne materijale. Veće padove treba riješiti kaskadama. Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom. 6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA Na prostoru obuhvata plana na osnovu obaveza iz Prostornog plana uređenja Grada Trogira, te analizom postojećeg stanja određeni su slijedeći oblici korištenja: Izgrađeni dio naselja: - potpuno izgrađeni dijelovi u kojima se planira održavanje, rekonstrukcija, zamjena građevina te pojedinačne interpolacije, - dijelom neizgrađene površine omeđene izgrađenim dijelovima na kojima se planira interpolacija novih građevina. Zone urbane sanacije: - dijelovi naselja s neuvjetnom, legaliziranom gradnjom i neuvjetnim prometnim pristupima, koje je potrebno sanirati. Neizgrađeni dio naselja: - veće neizgrađene i neuređene površine na kojima se planira nova gradnja koja uključuje i novoplanirani sustav prometnica i infrastrukturu. Razgraničenje između zona pojedinih oblika korištenja prikazano je na kartografskom prikazu 4A NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI KORIŠTENJA, u mjerilu 1:2000. Uvjeti i način gradnje Uvjeti i način gradnje prikazani su na kartografskom prikazu 4B NAČIN I UVJETI GRADNJE NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:

12 Unutar površina stambene namjene (S) stambene građevine se mogu graditi kao individualne jednoobiteljske i višeobiteljske. Prema načinu gradnje individualne jednoobiteljske i višeobiteljske građevine mogu se izvesti kao samostojeće, dvojne i građevine u nizu. Unutar površina mješovite namjene pretežno stambene (M1) stambene i stambeno-poslovne građevine mogu se graditi kao individualne jednoobiteljske i višeobiteljske, te kao višestambene. Prema načinu gradnje individualne-jednoobiteljske i višeobiteljske građevine mogu se izvesti kao samostojeće, dvojne i građevine u nizu. Višestambene građevine se mogu izvesti kao slobodnostojeće. Unutar površina javne i društvena namjene D planirana je gradnja građevina za javnu i društvenu namjenu za potrebe stanovnika, grada i gravitacijskog područja te županijske i državne institucije. Građevine se grade kao samostojeće. Na površinama poslovne namjene K planirana je rekonstrukcija postojećih, te gradnja novih samostojećih građevina. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene R planira se rekonstrukcija postojećih, te gradnja i uređivanje novih sportsko-rekreacijskih objekata i terena. Unutar kontaknte zone kulturno-povijesne cjeline grada Trogira uvjeti gradnje građevina određeni su konzervatorskim smjernicama. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih ambijentalnih cjelina Unutar Planom obuhvaćenog područja nema Zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti, niti područja ekološke mreže. Zaštićena kulturna dobra, kao i ona Planom predviđena za zaštitu prikazana su na kartografskom prikazu br 3. - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA u mjerilu 1:2000. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti propisane su važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i važećim Zakonom o zaštiti prirode. Kulturno-povijesna cjelina grada Trogira Unutar obuhvata Plana nalazi se dio kulturno-povijesne cjeline grada Trogira, definiran kao zona zaštite B, te pojedinačno zaštićeni i evidentirani lokaliteti. registrirana kulturna dobra: - sakralne građevine: crkva Gospe od anđela, crkva Sv. Kuzme i Damjana, crkva Sv. Julijana - Gospe od zdravlja sa grobnom kapelom i grobljem, - civilne građevine: vila Filipina. evidentirana kulturna dobra: - civilne građevine (vila Bjanca), - inženjerske građevine: Rimski put i ostaci rimske centurijacije, - arheološko područje. Za sva pojedinačna kulturna dobra, te objekte i lokalitete sa kulturno-povijesnim značajkama potrebno je ishođenje prethodnog mišljenja i suglasnosti nadležnog konzervatorskog odjela. Ako se 12

13 pri izvođenju građevinskih i nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. Postupanje s otpadom S obzirom da okoliš ugrožava neorganizirano i nekontrolirano odlaganje svih vrsta otpada, na području obuhvata Plana potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno i sveobuhvatno zbrinjavanje otpada. Potrebno je sve gospodarske građevine obuhvatiti organiziranim prikupljanjem otpada. Nužno je shvatiti da otpad mora proći određeni predtretman prije završnog zbrinjavanja, te da je velik dio otpada iskoristiv. Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju: - izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada, - maksimalno korištenje vrijednih svojstava otpada kada njegov nastanak nije moguće izbjeći, - sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja. 7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ U urbanističkom kao i u prostornom planiranju kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterij planiranja, odnosno zaštita okoliša je sadržana u načelu integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora kao kontinuirana i u svim segmentima prisutna komponenta. Stoga je sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš sadržano u svim dijelovima Plana kroz utvrđivanje mogućnosti i ograničenja korištenja prostora i planiranjem razvoja putem izbora najpovoljnijih opcija. Glavni cilj zaštite okoliša je očuvanje prostora i dostizanje više razine kakvoće života. Zbog toga je potrebno ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine, zatečeno stanje prema potrebi sanirati i nove aktivnosti u prostoru usuglašavati s naprednim europskim i hrvatskim zakonodavstvom. Stoga treba težiti s jedne strane ostvarivanju održivog razvitka naselja i kvalitete življenja stanovnika u njima, a s druge strane treba sačuvati i prirodni krajolik, te prirodnu raznolikost pojedinih područja. Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji način koriste prostor kao resurs i svojom djelatnošću vrše utjecaj na okoliš, da se isti dosljedno pridržavaju i provode sve zakonske propise kojima se regulira zaštita prostora i okoliša. Planska usmjerenja nastoje da se sektorski i detaljno jača svaka pojedina kategorija zaštite: Zaštita tla Tlo se onečišćuje na više načina, a zbog zaštite i sprječavanja ovakvih nepovoljnih utjecaja na tlo potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti: - dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari - opožarene površine čim prije pošumljivati kako bi se smanjio učinak erozije tla, - izgradnju objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla. Zaštita zraka U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana: 13

14 - osigurati protočnost prometnica - unaprijediti javni prijevoz - osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar građevinskih područja - koristiti tzv. čiste energente - uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo. Zaštite od buke Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina. Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje i rekonstrukcije građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno prema jačim prometnicama. Mjere zaštite od buke obuhvaćaju: - sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave, - razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš, - razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke za određeno područje te inspekcijskim nadzorom. Zaštita voda Zbog zaštite i sprječavanja nepovoljnih utjecaja na podzemne vode potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti: - planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; - usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša; - ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika; - usvojen zatvoreni sustav odvodne kanalizacije; - usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine; - zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama; - kontrolirano odlaganje otpada - povećati udio zelenih, vodopropusnih površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja. Zaštita od požara Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na: - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.35/94, 142/03) - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (NN29/2013) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06) Garaže projektirati prema 0IB-Smjernice 2.2 Protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama, Sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001,

15 Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim standardom TRVB N 138 Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjemicama NFPA 101 (izdanje 2012.). Sportske dvorane projektirati u skladu s američkim smjemicama NFPA 101 (izdanje 2009.) Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.). Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (2012.). U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br.108/95, 56/2010). Zaštita od potresa Do izrade odgovarajuće karte seizmičkog rizika projektiranje i građenje novih građevina mora se provoditi sukladno postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima, računajući na potres jačine do VI-VIII stupnja MCS ljestvice. Kada se gradnja planira uz područja već izgrađenih objekata za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe buduće gradnje. U nedostatku mikrorajonizacije cijelog područja, kod izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za građevina od posebne važnosti, potrebno je zahtijevati izradu mikrorajonizacije uže lokacije same građevine. Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje lokacijskih dozvola i odobrenja za građenje sukladno Zakonu treba uvjetovati ojačavanje konstrukcije građevine sukladno propisima i normama. Sklanjanje stanovništva Primjena mjera posebne zaštite utvrđuje se temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za sklanjanje stanovništva (NN br. 2/91) kao i Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86). Unutar predmetnog područja nije predviđena gradnja skloništa za sklanjanje stanovništva, već će se za takve potrebe koristiti dvonamjenski prostori unutar podzemnih dijelova javnih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih,individualnih stambenih i višestambenih građevina kao potencijalna skloništa. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta koristi se prema potrebi kao dvonamjenski prostor za sklanjanje ljudi, ako u krugu od 250 metara isto nije osigurano na drugi način. Sklanjanje ljudi sa Planom obuhvaćenog područja osigurava se također putem privremenog izmještanja stanovništva, izgradnjom zaklona, te prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u skladu s Planom zaštite i spašavanja za slučaj neposredne ratne opasnosti. Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija (benzinske postaje i sl.), u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima, odnosno ispod morske razine. Ovim Planom su dvonamjenski prostori koji se mogu koristiti kao skloništa osnovne i dopunske zaštite razmješteni u sljedećim zonama: - građevine javne i društvene namjene, - podrumski prostori stambenih građevina, 15

16 - turističke i poslovne zone. Nesmetano kretanje invalidnih osoba Pristupne putove treba predvidjeti da je moguć pristup invalida do svih građevina preko skošenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju (važeći Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti). 16