Novine

ISSN 1330-5204 www.podravka.com Godina XLV List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica Predstavljeno Podravkino Godiπnje izvjeπêe za 2005. godinu 3. str. U Tvornici Vegete pojaëana je proizvodnja prije kolektivnih godiπnjih odmora 4. str. Odræana Glavna skupπtina Podravke d.d. Velikom veêinom usvojene sve toëke dnevnog reda Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf U velikoj dvorani poslovne sedmerokatnice odræana je 20. srpnja Glavna skupπtina Podravke d. d. na kojoj je putem dioniëara, njihovih opunomoêenika i zastupnika bilo zastupljeno viπe od 42 posto temeljnog kapitala tvrtke. Osim πto su velikom veêinom glasova nazoëni na Skupπtini prihvatili izvjeπêa Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru voappleenja poslova Podravke, πto su Ëlanovi toga tijela kontinuirano obavljali tijekom proπle godine te donosili odluke i zakljuëke na pet sjednica koliko ih je odræano tijekom 2005. godine, dioniëari i njihovi zastupnici prihvatili su, takoappleer velikom veêinom glasova, financijsko izvjeπêe Podravke za proπlu godinu. Prema njemu, dobit Podravke iznosi 13.562.263,14 kuna i ona Êe se upotrijebiti - za unos u zakonske rezerve rasporedit Êe se 5 posto dobiti πto iznosi 678.113,16 kuna te za unos u statutarne rezerve 644.207,50 kuna. Takoappleer, odobrena je isplata dividende na redovne dionice u bruto iznosu od 5 kuna po dionici, a koja Êe se dioniëarima Podravke isplatiti najkasnije do 31. prosinca ove godine. ObrazlaæuÊi poslovanje Podravke u proπloj godini, predsjednik Uprave Darko Marinac naglasio je nekoliko kljuënih dogaappleaja u toj godini, poput poëetka procesa izdvajanja KoprivniËke tiskarnice i Sane iz HoËa, potom donoπenje kodeksa etike u poslovanju, te brojne domaêe i inozemne nagrade Podravkinim brandovima. Potom je tu i imenovanje nove Uprave i to 1. travnja, a i znaëajne promjene u srednjem menandæmentu. Iako nije zadovoljan proπlogodiπnjim rezultatima, Marinac naglaπava kako rezultati u prvih πest mjeseci ove godine biljeæe stalni porast prodaje i to ponajviπe novih proizvoda. - Podravka gura bolje tekuêe poslovanje nego πto to izgleda prema poslovnim rezultatima za proπlu godinu i u prvih πest mjeseci ove godine biljeæimo rast prodaje kojeg priæeljkujemo, jer puno ulaæemo u marketing i razvoj proizvoda te stoga oëekujem da Êemo u buduênosti moêi isplatiti veêu dividendu - rekao je Marinac. GovoreÊi o vlasniëkoj strukturi, Marinac je istaknuo kako se na godiπnjoj razini promijeni 25 do 30 posto vlasnika Podravke te kako dolazi do konsolidacije vlasniπtva Podravke jer se poveêava broj krupnih dioniëara. Uz to, traæit Êe se od hrvatske Vlade da prednost u otkupu Podravkinih dionica u dræavnom portfelju ima Podravkin menadæment. Takoappleer, on se osvrnuo na poslovnu suradnju s Nestleom te naglasio kako se Podravka priprema za odlazak te tvrtke kroz poveêanu prodaju Podravkinih brandova te pokuπajima pronalaæenja zamjena za Nestle kroz druge domaêe i inozemne proizvoappleaëe. - U svakom sluëaju, neêemo ostati bez suradnje s Nestleom, ali Êe ona biti u drugaëijim okvirima. Ugovor za hrvatsko træiπte je na pet godina i istiëe krajem iduêe godine, a mi se uvijek pripremamo za najgoru varijantu - naglasio je Marinac te na kraju obraêanja na Skupπtini zakljuëio: - Podravka Êe u iduêem razdoblju morati rasti u svim segmentima, obavljati akvizicije tvrtki koje odgovaraju Podravki. Morat Êe se raditi i akvizicije u domeni Belupa i tu se veê sada ozbiljno radi. to se tiëe prodaje, morat Êemo osigurati znaëajniji rast u zapadnoj Europi i Rusiji i to s dvocifrenim stopama, a sve ovo moæemo ostvariti uz pametna i dobra ulaganja u marketing te znatnim poveêanjem naπe efikasnosti. Predsjedniku Uprave Marincu re- Darko Marinac, Mladen Vedriπ i Boæo Prka neposredno prije poëetka Podravkine Glavne skupπtine plicirao je bivπi predsjednik Uprave Podravke Zvonimir MajdanËiÊ rekavπi kako od 1998. godine pa sve do danas Podravka ima stagnaciju neto dobiti i tu je upozorio na prevelike troπkove poslovanja i na bolju usklaappleenost organizacije upravljanja. Izabrani novi Ëlanovi Nadzornog odbora Uz odreappleene izmjene i dopune statuta Podravke koje su prihvaêene na skupπtini, promijenjeni su i Ëlanovi Nadzornog odbora. Umjesto Boæe Prke, Marijana Cingule, ure Zalara, Darka Ostoje i Barice Macan, izabrani su Damir Felak, Josip PavloviÊ, Draæen SaËer, Dubravko timac i Mladen Vedriπ. - Zahvaljujem se svima πto sam bio predsjednik Nadzornog odbora. Nastojali smo zaπtititi interese dioniëara i radnika Podravke, djelovali smo ozbiljno i profesionalno. Podravka ima veliki træiπni potencijal, odliëan menadæment te uz dobru kombinaciju ljudi, tehnologije i brandova sigurno Êe uspjeti valorizirati svoju skrivenu vrijednost. To Êe sigurno uëiniti s novim Nadzornim odborom i dobrim menadæmentom kojega sada ima i svima njima æelim puno uspjeha u radu - rekao je bivπi predsjednik Nadzornog odbora Boæo Prka. -»ast nam je bila sve ove godine raditi s Boæom Prkom i njegovim suradnicima. On je bio stabilna toëka i voapplea tima koji je funkcionirao dobro te za kojega smo znali da Êe uëiniti sve za Podravku i on je to Ëinio - rekao je Darko Marinac, zahvalivπi se Prki i bivπim Ëlanovima Nadzornog odbora u njihovom radu. Nakon skupπtine, novi Ëlanovi Nadzornog odbora odræali su sastanak na kojemu su za novog predsjednika Nadzornog odbora izabrali Mladena Vedriπa. Na skupπtini je takoappleer velikom veêinom glasova i ove godine, za obavljanje revizije financijskih izvjeπêa te za reviziju konsolidiranih financijskih izvjeπêa grupe Podravka prihvaêena ovlaπtena revizorska tvrtka PricewaterhouseCoopers iz Zagreba.

2 Razgovor s povodom: dr. Mladen Vedriπ, novi predsjednik Nadzornog odbora Podravke d.d. Podravka ima potencijal kakav imaju samo najbolji Razgovarao: Alen KiπiÊ Snimio: Nikola Wolf Svoj prvi intervju u funkciji predsjednika Nadzornog odbora Podravke dr. Mladen Vedriπ dao je za Podravkaπe, kao i ostale Ëitatelje lista Podravka. S novim predsjednikom Nadzornog odbora Podravke pravo je zadovoljstvo razgovarati. Otvoren, pristupa- Ëan i vrlo komunikativan, ljubazno nas je primio u svom zagrebaëkom uredu i u skoro sat vremena intervjua iznio svoje osnovne teze o tome πto Podravka danas jest i u kojem bi se smjeru dalje morala razvijati. Na samom poëetku razgovora dr. Vedriπ je posebno æelio istaknuti jednu Ëinjenicu: - Ovo je na jedan drugi naëin moj povratak u Podravku. Naime, danas davne 1993. bio sam u Podravki u funkciji potpredsjednika Vlade i razgovarao s tadaπnjim prvim Ëovjekom Uprave g. MajdanËiÊem o tome kako dræava moæe kroz izgradnju prometnica pokrenuti jedan new deal. Podravka bi u tom kontekstu prehranjivala sve te ljude koji bi sudjelovali u toj izgradnji. Naravno, na træiπnim osnovama i izmijenjenim okolnostima. Sad dolazim u novom vremenu razgovarati i sudjelovati u tome kako Podravka moæe uspjeti u globalnom okruæenju i druπtvu. Drago mi je da je danas, desetljeêe poslije, Podravka uspjeπna. No, isto tako uvjeren sam da moæe i mora odgovarati izazovima buduênosti, kao πto je tada znala odgovarati izazovima ondaπnjeg ratnog vremena. Podravka je nacionalna gospodarska vrijednost - S obzirom na brojna iskustva koja imate u gospodarskom, kao i javnom okruæenju, kako gledate na Podravku? - Podravka je neupitno jedna od nacionalnih gospodarskih vrijednosti. Svojom danaπnjom vrijednoπêu, a i tradicijom, sigurno ima potencijala za daljnji razvoj. Vlastitim razvojem moæe takoappleer znatno doprinijeti i ukupnom razvoju hrvatskog gospodarstva. Jer, nema puno hrvatskih kompanija koje posjeduju vlastiti potencijal da budu jaki regionalni igraëi. Hrvatska je, naæalost, stjecajem ratnih okolnosti kad su se formirale jake kompanije to propustila. S druge, pak, strane zbog modela privatizacije neke tvrtke nisu opstale, a koje su to mogle i morale. U tom kontekstu Podravka i dodatno predstavlja dragocjeni potencijal za Hrvatsku u regiji. Drugi aspekt je da Podravka kao procesna prehrambena industrija moæe dati i svoj puni doprinos kroz tzv. clustere. Podravka moæe i mora primarnu hrvatsku proizvodnju, primjerice voêa ili povrêa, ukljuëiti u svoj sustav, kao πto je to uostalom tradicionalno i radila. Pribliæavanjem Europskoj uniji to se mora i dodatno potencirati. Poljoprivrednici Êe dobiti nove poticaje kako bi bili konkurentniji. Naravno, ne moæe Podravka zamijeniti poljoprivrednu politiku jedne zemlje, ali moæe i mora utjecati na to da suvislom politikom dio primarnih poljoprivrednih proizvoda naapplee u njoj svoj finale. Podravkina vrijednost je u struënim ljudima i u njenim brandovima - to smatrate najveêom Podravkinom vrijednoπêu, a gdje ima najviπe prostora za napredak? - Ukupno uzevπi, Podravkina najve- Êa vrijednost su struëni ljudi i snaga njenih brandova. NajveÊa vrijednost jest privræenost ljudi koji rade u Podravki, grada i æupanije gdje se Podravka uvijek doæivljava kao svoja tvrtka. S druge strane vrijednost je i u snazi brandova, jer svaki kupac koji vidi Podravkin brand zna da je to kvaliteta. To je objektivna snaga. Meappleutim, bitno je da se ta snaga potvrappleuje, jer to je kao i u nogometu, vi moæete biti najbolja ekipa, ali stalno dolaze nove i nove utakmice u kojima to morate i potvrappleivati. Podravka taj potencijal nedvojbeno ima, ali ga mora i odræavati i dograappleivati. Ilustrativan je primjer svjetski poznate kompanije Boss, koja je poëela s odijelima. Zatim se proπirila na koπulje, pa na cipele, pa parfeme, penkale, pa joπ dalje te je tako dograappleivala vlastiti brand i dodatno ga pojaëavala. Brand nosi snagu, poruku da su svi njeni proizvodi iste vrijednosti i da je to potencijal koji imaju samo najbolji. Kad pogledate istraæivanja, Podravka je u cijeloj regiji uvijek meappleu prvih pet po rangu. To je izuzetan potencijal i snaga. - Koji Êe biti vaπ glavni cilj u predstojeêem mandatu? - U ovom trenutku joπ je prerano za takve ocjene. No, nakon πto se Nadzorni odbor konstituira, porazgovara meappleusobno, a takoappleer i s menadæmentom, sve ovo o Ëemu govorimo Êe se moêi trezvenije u iduêih par mjeseci analizirati. Osnovni cilj je snaæna kompanija, uspjeπna kompanija, socijalno odgovorna kompanija, i naravno zakonski postulatima voappleena kompanija. To su osnovni principi za koje Nadzorni odbor moæe reêi da ima interesa i nosi odgovornost da ih provodi. Kombinacija organskog rasta i profitabilnih akvizicija - Na koji naëin Êete osigurati daljnji rast kompanije, hoêe li to biti kroz organski rast, ili kroz akvizicije, ili kombinaciju tih obaju na- Ëina? - To je prvenstveno odgovornost i zadatak Uprave. Na nama je da, kada nas Uprava izvijesti u skladu s naπim zakonskim obvezama oko odreappleenih aktivnosti, to razmotrimo. ZnaËi, naëelno gledano, mora se ostvariti kombinacija organskog rasta i profitabilnih akvizicija. Akvizicije po svom karakteru i cijeni moraju biti takve. Uprava Êe istraæiti i vidjeti koje su to opcije, te predlagati ona rjeπenja koja su sigurno i trajno dobra. Ne zaboravimo da su Podravka kljuëna dva segmenta. Jedno je procesna prehrambena industrija i piêa, drugo je farmaceutika. Uvijek se traæi ravnoteæa da bi se pojedini segment πto uspjeπnije razvijao, da se dobiju sinergijski uëinci. - Koliko poznajete danaπnju Upravu i vjerujete li da ona moæe ispuniti ove ciljeve? - Upravu znatnim dijelom poznajem i poπtujem njihov angaæman. Povremeno sam znao pogledati izvjeπtaje o poslovanju Podravke za godine koje su iza nas. S predsjednikom Uprave gospodinom Marincem usko suraappleujem i u Nacionalnom vijeêu za konkurentnost. Podravkin menadæment i Uprava imaju potencijala, snage, volje i motivacije za ostvarenje onih rezultata koji su u danaπnjem sve teæem konkurentskom i globaliziranom svijetu pred nama. LogiËno je da dræava izaapplee iz vlasniëke strukture - Kakvo je Vaπe viappleenje Podravkine vlasniëke strukture? Mislite li da Êe dræava doista do jeseni 2007. prodati svoj dio i tko je po vama najbolji kupac? LogiËno je da Êe dræava u jednom trenutku izaêi iz vlasniëke strukture tvrtke, πto je veê privatizacijom tvrtki poput Croatia osiguranja, Ine, Podravke, brodogradiliπta, i naëelno potvrdila. No, iako Êe izaêi, dræava neêe biti manje zainteresirana da te tvrtke dobro posluju i u buduênosti. Siguran sam da Êe u onom Ëasu kad Êe dræava prodavati da Êe i te kako odvagnuti. Ne samo prema u tom Ëasu visini cijene ponuappleaëa nego i prema uvjerljivosti scenarija daljnjega razvoja. Pokazalo se na primjeru pojedinih hotelskih poduzeêa da ih nije dovoljno prodati, pa da su nakon toga tri godine zatvoreni. Da se u tim sluëajevima nije pristupilo obnovi i daljnjem napredovanju, tada su te πtete veêe nego koristi. Naravno da Êe izmeappleu viπe prihvatljivih rjeπenja dræava odabrati najbolje rjeπenje. Ali to Êe biti stvar tadaπnje Vlade i njihove odluke. Rano je oko toga danas joπ razgovarati. Koncept malih dioniëara i u daljnjem razdoblju bi morao biti prisutan i podræan. U kojoj proporciji i u kojoj mjeri, radi se prvenstveno o zaposlenima, malim dioniëarima i menadæmentu koji vjeruju da ta njihova dionica ima buduênost. - S obzirom na atraktivnost Podravkine dionice, mislite li da je moguêe da se desi nova Pliva? - Kod Plive se radi o razliëitim snaænim meappleunarodnim konkurentima. Ako bi se Podravka sutra prodavala, kao i u sluëaju Plive, dobro je da cijena dionica raste i da Êe u rukama postojeêih dioniëara biti veêa vrijednost. No, pitanje je tko Êe sutra kao dioniëar Podravke biti uvjerljiviji za sve ono πto je Podravka tijekom desetljeêa stvorila da se moæe dalje πto uspjeπnije razvijati. Ne zaboravite sigurnost radnih mjesta, sigurnost dobavljaëa, sigurnost za kraj, regiju, niz malih kooperanata. Ono πto Podravka znaëi za svoje okruæenje, mora se poπtovati i oëuvati. Restrukturiranje odræava vrijednost kompanije - UnatoË sporom restrukturiranju Podravka je tijekom proteklog desetljeêa uspjela odræati rast i razvoj. HoÊe li Nadzorni odbor Dr. Mladen Vedriπ roappleen je 29. 12. l950. u Zagrebu, gdje je l973. zavrπio Ekonomski fakultet i poslijediplomski studij. Magistrirao je l975. na temu Analiza uzroka porasta javnih rashoda u suvremenom svijetu, a doktorirao je l996. na temu Strukturna politika u funkciji uspostave efikasnog træiπnog gospodarstva Republike Hrvatske. Od l975. do l984. radio je kao znanstveni istraæivaë i pomoênik direktora Centra (instituta) za istraæivanje migracija, a od l984. do l990. radi u Skupπtini grada Zagreba, dok je od l990 do l993. predsjednik Izvrπnog vijeêa Skupπtine grada Zagreba. Od travnja do kolovoza l992. ministar je u Vladi Republike Hrvatske, a od travnja l993. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za podruëje gospodarstva. Nakon toga dvije je godine predsjednik Hrvatske gospodarske komore i Ëlan Sabora Republike Hrvatske. Posljednjih desetak godina radi u tvrtki Sonder d.o.o., konzalting, strateπko planiranje, zastupanje domaêih i inozemnih tvrtki. Autor je viπe studija, te znanstvenih i struënih radova iz podruëja ekonomije. Sudionik je u nizu domaêih i meappleunarodnih projekata. Aktivno sudjeluje u zajedniëkom ostvarivanju projekata s meappleunarodnim organizacijama: OECD, ILO, Svjetska banka, UNESCO i dr. U posljednjih godinu dana predaje na katedri za ekonomsku politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, a prije toga bio je gost predavaë na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Ekonomskom fakultetu u Rijeci.»lan je Nacionalnog vijeêa za konkurentnost od 2001. godine. pod vaπim vodstvom dati nalog Upravi da ubrza proces restrukturiranja kompanije? - Sigurno Êe dati sugestiju i potporu. Uprava mora biti rastereêena dilema oko toga kojim putem krenuti. Svakako Êe dati prioritet onome πto diæe performanse poslovanja kompanije. Jer, ako niste uspjeπni, onda cijena dionice pada, pa postoji opasnost od jeftinog preuzimanja od strane bilo koga. Restrukturiranje odræava vrijednost kompanije, πto je najbolja zaπtita od slabih rjeπenja u razliëitim novim vlasniëkim odnosima. - I za kraj, imate li neku poruku za Podravkaπe? - Ono πto je simbol Podravke, jest ponos zaposlenih u tvrtki za ime i znaëaj njihove tvrtke. Ljudi koji rade u tvrtki, potvrappleuju sebe, razvijaju se, osiguravaju svoje egzistencije, i razmiπljaju da su i u buduênosti dio te tvrtke. Æelim da jedna takva atmosfera koja je æivjela dosad u Podravki bude i dalje u vremenu koje je pred nama. To je posebna vrsta socijalnog kapitala, a Podravka je prava adresa da to ostane i u buduênosti. Predsjednik NO-a je kao dirigent u orkestru - Kako Êete organizirati rad Nadzornog odbora u kojem Êe, uz Vas, biti joπ i 4 novoizabrana Ëlana, dakle skoro polovicu NO-a Êe Ëiniti novi Ëlanovi? Svaki orkestar ima dirigenta. Ali dirigent je uspjeπan u onoj mjeri koliko je dobar cijeli orkestar. Uloga predsjednika nadzornog odbora je biti prvi meappleu jednakima. No, sigurno predsjednik nadzornog odbora ima i veêu dodatnu odgovornost. Ta se odgovornost sastoji u nizu elemenata πto su klasiëne funkcije nadzornog odbora. Voappleenje raëuna oko interesa dioniëara i kontrola regularnosti poslovanja i aktivna komunikacija s ukupnim okruæenjem. U okruæenju je potrebno komunicirati, od lokalne zajednice, dræave, bilo kojih adresa, gdje se u okviru nadleænosti i Nadzornog odbora moæe potpomoêi statusu kompanije. Ugledni Ëlanovi, predsjednici nadzornih odbora niza meappleunarodnih korporacija kao Ëesti gosti u Hrvatskoj, razgovaraju o pojedinim aspektima poslovanja, ali nikad ne ulaze u operativne elemente poslovanja.»lan nadzornog odbora neêe s partnerima raspravljati o træiπnom pozicioniranju, financijskoj poziciji, razvoju proizvoda. To je eminentno stvar uprave kompanije i njenog menadæmenta. Ali zaπtita branda i promoviranje ciljeva koji se moraju ostvariti; s jedne strane prema shareholderima, a s druge strane prema stakeholderima, to da. Odgovornost je prema vlasnicima dionica i okruæenju u kojem se æivi. Kako naêi ravnoteæu, plus ostvariti atribucije redovitog uspjeπnog poslovanja, eto to je uloga nadzornog odbora. Predsjednik se nalazi u delikatnoj funkciji da je dirigent, ali i da nastoji omoguêiti svakom Ëlanu nadzornog odbora da da svoj doprinos u ostvarenju svega toga. Da se svaki glas jednako uvaæava i jednako Ëuje i da svoj utjecaj ostvaruje na kvalificirani i konstruktivan naëin.

Pripremila: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf Podravka je, kao kompanija koja je izlistana na burzi, duæna objavljivati svoje godiπnje izvjeπêe, a takav dokument, osim financijskih pokazatelja, sadræi informacije o viziji, misiji, povijesti kompanije te njezinim robnim markama i vrijednostima. Svoja godiπnja izvjeπêa Podravka objavljuje od 1998. godine, da bi dvije godine nakon prvih izvjeπêa angaæirala danas najnagraappleivaniju marketinπku agenciju Bruketa&ÆiniÊ, s kojom uspjeπno suraappleuje od 2000. godine. Podravkino godiπnje izvjeπêe za 2005. godinu sluæbeno je predstavljeno na Glavnoj skupπtini dioniëara Podravke d.d., odræanoj 20. srpnja. IzvjeπÊe je zamiπljeno kao Ulomak iz vjeëne rasprave o srcu, a osim priëe o srcu koja se maπtovito proteæe kroz cijeli dokument, sadræi pismo predsjednika Uprave, rezultate grupe Podravka za 2005. godinu, izvjeπêe Nadzornog odbora te konsolidirani financijski izvjeπtaj od 31. prosinca 2005. godine, kao i biografije Ëlanova Uprave i Nadzornog odbora. Radovi agencije Bruketa &ÆiniÊ pomiëu granice dizajna Ove je godine nagraappleeno i godiπnje izvjeπêe koje je Agencija Bruketa&ÆiniÊ radila za Podravku pod nazivom Nahrani me i na poseban naëin obradila odnos prema hrani i svemu πto s njom ima veze, ukljuëujuêi i poruku da je dobra hrana uvijek pripremljena s ljubavlju. S projektima raappleenima za Podravku i Adris grupu Agencija Bruketa&ÆiniÊ ovogodiπnji je apsolutni pobjednik natjeëaja HOW International Design 2006. osvojivπi dvije najzna- Ëajnije nagrade na tom natjeëaju. Dvojac je u Las Vegasu ispred gotovo 4000 dizajnera iz cijeloga svijeta primio glavnu godiπnju nagradu Best of Show, koju dodjeljuje ameriëki Ëasopis HOW. Best of Show nagrada dodijeljena je petom po redu godiπnjem izvjeπêu za Podravku Nahrani me. HOW International Design natjeëaj organizira se veê 15 godina u Sjedinjenim Dræavama i predstavlja autoritet na podruëju komunikacija i dizajna, a svrha HOW Ëasopisa je promicati kreativnost u komunikacijama, donositi novosti te predstavljati najbolje autore i radove koji pomiëu granice. Radovi agencije Bruketa&ÆiniÊ iskakali su iz mnoπtva od preko 3600 prijavljenih radova iz cijelog svijeta, a æiri sastavljen od renomiranih imena dizajna bio je oduπevljen radovima agencije proglasivπi ih dizajnerskom poslasticom. Æiri je nagradio agenciju Bruketa&ÆiniÊ za pomicanje granica u dizajnu i produkciji, a sami autori kaæu da vole istraæivati granice medija, no da dizajn mora priëati priëu. 26 nagrada za Podravkina godiπnja izvjeπêa Podsjetimo joπ i na godiπnje izvjeπ- Êe Podravke Bon Appetit, kada su Bruketa&ÆiniÊ osvojili priznanje Typographic Excellence za to izvjeπêe za 2002. godinu, na jednom od najprestiænijih svjetskih natjecanja za tipografiju. Zatim, godiπnje izvjeπêe Podravke za 2003. godinu pod nazivom Tajna dobre kuhinje, koje je uz priznanje Typographic Excellence nagraappleeno i zlatom na Meappleunarodnom festivalu oglaπavanja u Moskvi i Malim zvonom na Festu 2004., a rad je ukljuëen u Graphis Annual Reports 2005. IzvjeπÊe «Bon Appetitfl joπ je nagraappleeno zlatom na Moscow International Advertising Festivalu u Moskvi, srebrom u kategoriji Graphic naπa posla Predstavljeno Podravkino Godiπnje izvjeπêe za 2005. godinu Nikola ÆiniÊ i Davor Bruketa s proπlogodiπnjim nagraappleivanim izvjeπêem Design - Annual Reports na festivalu YoungGuns 2003. u Surry Hillsu u Australiji, te Zlatnim zvonom na FESTU u Opatiji. Za Podravkino izvjeπêe 2003. godine Bruketa&ÆiniÊ dobitnici su i prestiænog meappleunarodnog priznanja u kategoriji izravnog marketinga za koncepciju i oblikovanje Podravkinog izvjeπêa pa im je statua uruëena na godiπnjem Cresta International Advertising Awards Presentation u srediπtu Manhattana u New Yorku. Uglavnom, prema podacima dobivenim iz agencije, Bruketa i ÆiniÊ do sada su za Podravkina Godiπnja izvjeπêa osvojili 26 nagrada. IzvjeπÊe kao komunikacijsko sredstvo Agencija Bruketa & ÆiniÊ u projektu joπ jednog Podravkinog izvjeπêa, istaknula se originalnoπêu ideje i kreativnosti izvedbe, dokazala je svoju kvalitetu i otvorila put novim kontaktima.»itanje godiπnjeg izvjeπêa dobiva time Redizajn web stranica Studene i Studenca Nakon gotovo dvije godine, redizajnirana je web stranica www.studena.com.hr. PrateÊi najnovije trendove u web dizajnu i koristeêi moderne web tehnologije uspjeπno su lansirane objedinjene stranice robnih marki prirodne izvorske i mineralne vode poznatih brandova Studena i Studenac. Prezentacija novih web stranica za Studenu i Studenac nastavak je vrlo uspjeπne suradnje s agencijom Skin29 iz Koprivnice. Prema rijeëima category managera za piêa Sanje Garaj, dosadaπnje stranice nisu bile dovoljno informativne i moglo bi ih se nazvati nepraktiënima. Jedna od stranica Podravkinog Godiπnjeg izvjeπêa za 2005. godinu novu dimenziju, jer je zahvaljujuêi dopadljivom i razigranom dizajnu pristupaënije zaposlenicima, dobavljaëima, dioniëarima, investitorima, odnosno svim poslovnim suradnicima. - Polaziπte cijele priëe nije dizajn, veê ono πto piπe u izvjeπêu. Kreativni koncept dokumenta sluæi za komunikaciju podataka koje se ne mogu 3 brojëano izraziti, priëa priëu o imidæu kompanije i njezinim vrijednostima. Sve ËeπÊe se na izvjeπêe gleda kao komunikacijsko sredstvo, poput klasiëne marketinπke kampanje - kaæe Davor Bruketa, nadodavπi kako je logiëno oëekivati da Êe uskoro sve viπe kompanija ozbiljnije pristupiti izradi svojih izvjeπêa. - Redizajnirane su stranice puno informativnije, zanimljivije i pristupaënije korisnicima. Prije je svaka promjena zahtijevala niz modifikacija, a sada sa- mi moæemo prema potrebi stavljati novosti i zanimljive informacije. Smatram da je postignut cilj, a to je da se surferi stalno vraêaju na naπe stranice koji obiluju zanimljivostima - rekla je Sanja Garaj. Nove stranice Studene i Studenca osvajaju svojom jednostavnoπêu i svjeæinom, a na njima se mogu pronaêi sve informacije o Podravkinim proizvodima iz asortimana piêa te novostima i sponzorstvima, dok je veliki dio websitea rezerviran samo za zabavu. I. B. Koprivnici ne prijeti maloprodajni monopol Piπe: Æeljko Kruπelj Prema oëekivanjima, u trgovini na malo mjeπovitom robom ubrzano se zbiva proces okrupnjavanja. Ovih je dana to u svome izvjeπtaju potvrdila Agencija za zaπtitu træiπnog natjecanja, Ëije su struëne sluæbe obradile podatke o 53 najznaëajnija poduzetnika koji se uglavnom bave prodajom hrane, piêa i higijenskih proizvoda. VijeÊe za zaπtitu træiπnog natjecanja, koje je analiziralo te rezultate, doπlo je do spoznaje da najveêi trgovaëki lanci danas dræe Ëak 50 posto maloprodajnog træiπta. RijeË je o Konzumu, Getrou, Kauflandu, Rewe grupi (Ëine je Billa i Minaco), Mercatoru, Plodinama, Kerumu te o Dinova-Dioni. Indikativno je da po træiπnom udjelu od Ëak 30 posto daleko odskaëe Konzum, koji i nastavlja svoje πirenje. Preostali lanci s toga popisa pojedinaëno dræe izmeappleu Ëetiri i osam posto træiπnog udjela. Najugroæeniji je drugoplasirani Getro, kojeg je VijeÊe za zaπtitu træiπnog natjecanja jedinog izdvojilo po tome πto mu znatnije pada promet, ali i træiπni udjel. Tako se ostvaruju predviappleanja nekih analitiëara od prije godinu-dvije da bi taj lanac uskoro mogao biti progutan od strane nekog od svojih konkurenata, i to ponajprije zahvaljujuêi znatnijim lutanjima u svojoj poslovnoj politici. Svi ostali spomenuti lanci iz godine u godinu biljeæe rast, mahom dvocifreni. Interesantno je da se na popisu nije naπao kriæevaëki KTC, Ëiji se ukupni træiπni udjel takoappleer vrti oko Ëetiri posto. Naime, njegov vlasnik Ivan KataviÊ nedavno je izjavio kako je taj lanac u samome vrhu po produktivnosti, odmah iz Metroa, πto se mjeri ostvarenim prometom prema broju zaposlenika. Zacijelo je razlog tome KTCovo opreznije πirenje unutar Hrvatske, gdje trenutno ima 15 centara, no istodobno se priprema i njegovo osvajanje srbijanskog træiπta, buduêi da Êe do kraja ove godine otvoriti desetak trgovaëkih centara po vojvoappleanskim gradovima. Da se nesmiljena bitka za hrvatsko træiπte doista vodi izmeappleu sedam - osam navedenih lanaca, ponajbolje potvrappleuje i koprivniëka situacija. Uz postojeêa prodajna mjesta Konzuma, Bille, KTC-a i Plodina, u ovome su trenutku u gradnji ili je u pripremi dokumentacija za joπ tri nova trgova- Ëka lanca. Vanjski radovi na prodajnoj hali Lidla u KriæevaËkoj ulici veê su okonëani, a do studenoga slijedi i njegovo otvaranje. Istoga Êe dana biti otvoreni i Lidlovi centri u gotovo svim veêim hrvatskim gradovima, tako da Êe se ta harddiskontna tvrtka odmah naêi i na popisu trgovaëkih lidera. Mercator Êe uskoro poëeti s radovima na poznatoj lokaciji kod OpÊe bolnice, kupljenoj upravo od Podravke. Posebno je interesantan primjer Kauflanda, posljednjeg koji se ukljuëio u trgovaëko osvajanje Koprivnice. On Êe biti smjeπten na prometnom Ëvoriπtu kod podvoænjaka, dakle na samome poëetku servisne ceste prema Danici. Tu atraktivnu lokaciju primjerene veli- Ëine, kakvih je u Koprivnici sada teπko pronaêi, taj je meappleunarodni lanac navodno platio pozornosti vrijednih 30 milijuna kuna. Ukoliko je informacija toëna, to je bez konkurencije najbolje obavljeni posao ovdaπnjih gradskih vlasti. VeÊ se iz te vrtoglave brojke ponajbolje iπëitava kakva Êe se trgova- Ëka bitka voditi za naklonost koprivni- Ëkih kupaca. Vratimo se, meappleutim, na zakljuëke VijeÊa za zaπtitu træiπnog natjecanja. GledajuÊi iz opêehrvatskog ugla, to je tijelo zakljuëilo po posebnom CR i Herfindahl-Hirschmanovom indeksu o umjereno koncentriranom træiπtu, dakle o dinamiënom i dobro segmentiranom træiπtu na kojem Ëetiri najjaëa poduzetnika u prosjeku dræe gotovo 50 posto træiπta. Tu, dakle, joπ uvijek ne postoji moguênost stjecanja monopolskih pozicija. Baπ bi koprivniëki primjer mogao potvrappleivati kako Êe udjeli trgovaëkih lanaca koji tu veê djeluju uskoro moæda biti smanjeni, ili Êe uz puno truda odræavati svoje pozicije, jer u kratkome razdoblju dolaze Ëak tri nova konkurenta, od kojih je svaki u moguênost i neko vrijeme poslovati bez dobitka da bi se bolje pozicionirao. Za KoprivniËance i ostale graappleane podravsko-prigorske æupanije to je dobra vijest, jer Êe cijene biti konkurentnije od veêine gradova. Problem je u nizu drugih æupanija, naime, u tome πto tamo dominira jedan trgovaëki lanac, pa ipak postoji potencijalna opasnost maloprodajnog monopola. U gradu Zagrebu i Ëak osam æupanija (ZagrebaËka, Krapinsko-zagorska, Varaædinska, OsjeËko-baranjska, DubrovaËko-neretvanska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska) to je Konzum, s udjelom od 25 pa do 42 posto. U tri æupanije (KarlovaËka, LiËko-senjska i Meappleimurska) tu je ulogu s udjelom veêim od 30 posto preuzeo Mercator. VijeÊe zaklju- Ëuje da je u tim æupanijama vrlo koncentrirano træiπte maloprodaje, ali joπ ne u mjeri da bi moralo intervenirati u cilju zaπtite træiπnog natjecanja ili zloporabe vladajuêeg poloæaja.

4 Broj 1803 21. srpnja 2006. Posjetili smo Tvornicu Vegete PojaËana proizvodnja da bi se moglo otiêi na kolektivni godiπnji odmor Piπe: Vjekoslav Indir Snimio: Berislav Godek Ovo je vrijeme kada se u Podravki zbrajaju poslovni rezultati prvog polugodiπta. Doba je to kada se sumira koji je to Podravkin proizvod uspjeπan i profitabilan. Jedan od takvih je i kraljica Podravkinih proizvoda - Vegeta, koja je okrunjena i mnogim reprezentativnim domaêim a i inozemnim priznanjima. I poradi toga, a πto iz novinarske znatiæelje, posjetili smo Tvornicu Vegete da vidimo πto i kako se trenutno tamo radi. Velebna nova tvornica doëekala nas je okupana suncem, a ureappleeni krug tvornice niëim nije odavao da je ovdje prije πest godina bila livada na kojoj se danas proizvode tone i tone najpoznatijeg proizvoda Podravke, Vegete. Direktor Tvornice Vegete Miro Kukec i glavni tehnolog u tvornici Darko Ivan- Ëan vrlo ljubazno i susretljivo informiraju nas o trenutnim poslovima u tvornici. Pored Vegete, tu je i ne tako davno lansirana i Vegeta Mediteran koja polako ulazi u sve naπe domove kao dodatak jelima obogaêen mediteranskim biljem. Saznajemo da se u tvornici zadnjih Ëetiri mjeseca pojaëano radi. Razlog tome je kolektivni godiπnji odmor na koji uskoro kreêu i radnici u Tvornici Vegete, pa je bilo potrebno poveêati proizvodnju i nekoliko desetaka posto viπe od uobiëajene kako bi bezbriæno s dovoljnim zalihama proveli vrijeme godiπnjih. Polazimo iz ureda u razgledavanje samog pogona i tu nas doëeka ugodno iznenaappleenje. Otvorivπi vrata pogona s druge strane - klima, ugodnih dvadeset i tri do dvadeset i Ëetiri stupnjeva Celzijusa i uæurbana radna atmosfera. Radnici marljivo rade uz svoje strojeve koji velikom brzinom pakiraju paketiê po paketiê Vegete. Prva pakerica kojoj smo priπli bila je ona na kojoj se pakirala Vegeta uz budni nadzor majstorice Vesne Premec koja u Podravki radi veê dvadeset i dvije godine. - Uvjeti ovdje u novom pogonu su dobri i zadovoljavajuêi, nauëili smo se raditi u klimi i problem nam je kada moramo izaêi van na vruêinu. Strojevi na kojma radimo su veoma zahtjevni i dobro bi doπlo da ima viπe radnika - kaæe Vesna. Danas u tvornici radi 130 radnika, a od rukovodstva saznajemo da je ovih dana doπlo i pojaëanje u ljudstvu od desetak novoprimljenih radnika Ëime Êe se olakπati rad. Poslovoapplea Tomislav Dudaπ u Podravki radi punih sedamnaest godina. Zatekli smo ga u kontrolnoj sobi okruæenog kompjuterima gdje nadzire cjelokupnu pripremu Vegete. Rekao nam je da je nekad u starom pogonu bilo puno lakπe raditi, jer je bilo viπe zaposlenih. - Danas imamo vrhunske strojeve koji proizvode puno viπe i mi poπteno Proizvodnja se u Tvornici Vegete odvija u klimatiziranim prostorima odradimo svoj posao - napomenuo je. Upoznali su nas da se Vegeta pakira i za daleka træiπta poput Australije. Za to træiπte odlaze velika pakovanja koja se potom tamo prepakiravaju u komercijalnu ambalaæu. Otkrili su da se zbog zadovoljavanja potreba kupaca Ëesto mora raditi i malo duæe. - Bez obzira na moderne strojeve i dobre radne uvjete - kaæe nam Tomislav - nemojte misliti da je ovdje posao lagan. Naprotiv, teæak je i odgovoran, morate znati da strojevi ne mogu sve, a to πto oni ne mogu rade ljudske ruke... OdlazeÊi iz Tvornice Vegete osjeêali smo se ponosno kao i radnici Vegete, znajuêi da iz ovih pogona, iz ove nove suvremene tvornice s najmodernijom tehnologijom, put svijeta kreêe proizvod za koji znaju mnogi u tom svijetu, i da je u taj proizvod, u tu Vegetu uloæen trud i znanje ljudi koji su nas i koji Êe mnoge ljude doëekati s Podravkinim srcem i ispriëati priëu o Vegeti koja je osvojila kuhinje svijeta. Podravku je posjetila Mirela Suπa, dobitnica potpore Podravkine Zaklade prof. Zlata Bartl Uz doktorski studij u Kanadi, Mireli je tiha strast kuhanje - s Vegetom Piπe: Ines Banjanin Mirela Suπa, dipl inæ. strojarstva, dobitnica je potpore Zaklade prof. Zlata Bartl u πkolskoj godini 2005/2006. Zbog doktorskog studija na Université Laval u Quebecu City u Kanadi, koji trenutno pohaapplea, nije mogla prisustvovati sveëanoj dodjeli. Stoga je proπloga tjedna posjetila Koprivnicu kako bi upoznala Podravku, posjetila Muzej prehrane i Tvornicu Vegete. - BuduÊi da sam do sada suraappleivala na projektu vezanim za Hrvatsku elektroprivredu u Koprivnici, viπe sam puta bila u Koprivnici, ali ovo je prvi puta da sam u Podravki i impresionirana sam veê samim ulaskom u zgradu - kaæe nam na poëetku razgovora. InaËe, Mirela je diplomirala na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, usmjerenje termotehnika, a 2003. godine upisala je poslijediplomski studij na tom fakultetu, procesnoenergetski smjer. Dobitnica je medalje fakulteta za uspjeh tijekom studija i nagrade Fakulteta strojarstva i brodogradnje Davorin Bazjanac za najboljeg studenta strojarstva tijekom svih godina studija, a sudjelovala je na meappleunarodnim konferencijama i radionicama te znanstveno-istraæivaëkim i struënim radovima, kao i tehnologijskim projektima. Specijalizacija joj je podruëje primjene infracrvene termografije, mjerne metode za beskontaktno odreappleivanje temperaturne raspodjele na povrπinama tijela pa je iz tog podruëja i njen znanstveno-istraæiva- Ëki rad na poslijediplomskom doktorskom studiju u Kanadi. - Puno sam vremena odvojila u obrazovanje i nadam da Êe se to ipak isplatiti, jer vjerujem u edukaciju i smatram da je najveêa vrijednost Hrvatske u njezinim prirodnim bogatstvima i ljudskim potencijalima. Imamo prekrasnu zemlju i bez obzira na sve probleme u kojima se ona nalazi, uæivam æivjeti u Hrvatskoj i vratit Êu se nakon studija, jer imamo buduênost i perspektivnost, samo na njoj treba poraditi. Osim toga, smatram da se tu nudi kvalitetno obrazovanje. Naπi su fakulteti gotovo besplatni, a vani se sve plaêa i svaka stipendija je dobro doπla, jer se teπko u potpunosti prepustiti znanstvenom i istraæivaëkom radu dok morate brinuti o egzistenciji. - Na koji ste naëin doπli do informacije o Zakladi prof. Zlata Bartl? - Kontakt s Hrvatskom iz Kanade odræavam putem Interneta i nastojim se informirati o aktualnim zbivanjima. Tako sam i na stranici fakulteta pronaπla informaciju o dodjeli stipendija i potpora. Bila sam ugodno iznenaappleena πto Podravka stipendira znanstvenike, jer oni nisu u svijetu marketinπki prepoznatljivi poput, primjerice, sportaπa. Putem te zaklade do izraæaja je doπla Podravkina druπtvena i socijalna odgovornost spram tih mladih ljudi. - Koliko ste prije toga znali o Podravki? - BuduÊi da je kuhanje moja tiha strast, Podravku sam poznavala preko njezinih proizvoda i veselim se πto je imam priliku upoznati i na ovaj naëin. U kuhanju obavezno koristim Vegetu i ovdje i u Kanadi, tako da sam, Ëim sam stigla u Zagreb, morala poslati pakovanje Vegete u Kanadu. Naime, svi oko mene navikli su koristiti je u kuhanju i ne mogu doëekati da se 15. Mirela Suπa kolovoza vratim s Vegetom, koju smatram hrvatskim top proizvodom i nacionalnim zaëinom koji je prema mojim iskustvima izuzetno dobro prihva- Êen. Takoappleer, Ëesto pretraæujem stranicu Coolinarike, na kojoj se moæe naêi korisnih savjeta i zanimljivih recepata. - to vam najviπe nedostaje u Kanadi? - Najviπe mi naravno nedostaje obitelj, ali i neke sitnice, poput prometne guæve koje me u Zagrebu znaju iznervirati, a u Kanadi primijetim da mi nedostaju. Quebec City je grad od pola milijuna stanovnika u kojemu æivi mnogo studenata, ali uz Latinoamerikance i Kineze najviπe ih je iz Francuske, u kojoj je zamjetan pad na træiπtu rada. Dolaskom u taj dio Kanade, Francuzi ne mijenjaju mentalitet i jezik, tako da se brzo prilagode. to se tiëe samog mentaliteta ljudi, razlikuje se od hrvatskog, jer premda je rijeë o veselim, komunikativnim i otvorenim ljudima, u konaënici su ipak relativno povrπni. - Kakva su vaπa iskustva, koliko u Kanadi poznaju Hrvatsku? - Iskustva su dvojaka, jer neki je ne mogu geografski smjestiti, dok su drugi oduπevljeni Hrvatskom. U drugom je sluëaju uglavnom rijeë o ljudima koji su ljetovali u Duborovniku i Istri i njihova su iskustva iznimno pozitivna pa sam Ëak upoznala Kanaappleane koji planiraju preseljenje u Hrvatsku. Otkup pπenice u Podravki Mirela Êe joπ dvije godine provesti u Kanadi, a nakon toga vraêa se na Fakultet strojarstva i brodogradnje, gdje je Ëeka posao. Spomenimo joπ i to da uz kuhanje voli kazaliπte, putovanja, plivanje i knjiæevnost, prije svega ruske klasike. BuduÊi da je u posljednje vrijeme uglavnom posve- Êena tehniëkoj literaturi, nastoji Ëitati knjige na stranim jezicima, kako bi odræala svoje znanje engleskog, njemaëkog, πpanjolskog, francuskog i ruskog jezika. Pπenica je visoke kvalitete Ukoliko i dalje potraje izuzetno povoljno vrijeme, ovogodiπnji otkup i stavljanje pπenice u polog u Podravkinom silosu u Koprivnici i mjenjaënicama u Novigradu Podravskom, Imbriovcu, Sokolovcu i Rasinji bit Êe obavljeno u planiranim rokovima, do kraja srpnja. Osim πto je vrijeme naklonjeno akterima otkupa i kvaliteta pπenice ovogodiπnjeg roda je izuzetna, a do sada preuzete koliëine jamëe da Êe biti ostvarene i planirane koliëine pπenice potrebne za Podravkinu mlinsku industriju. Do srijede je Podravka otkupila 13.500 tona pπenice od Ëega je devet tisuêa tona preuzeto s koprivniëkog podruëja koje je i najveêi Podravkin snabdjevaë. S podruëja izvan Koprivnice otkupljeno je 4,5 tisuêe tona, a 3000 tona je stavljeno u polog. Prema informaciji Pere KatiÊa, pomoênika direktora Sektora Proizvodnja 2, svakodnevno se otkupljuje viπe od 2000 tona pπenice s vrlo dobrim pokazateljima kvalitete. Tako je prosjeëna hektolitarska teæina preuzetog zrna viπe od 80 (standardna je 76), vlaga je sva ispod 13 posto (standardna 14), a primjese prosjeëno 3,5 posto. Zanimljivo je, a i vaæno, da takozvane vlaæne pπenice uopêe nema pa je i ne treba suπiti. Svi Ëimbenici u lancu otkupa pπenice djeluju besprijekorno od reda prilikom ulaska na prodajno mjesto, vaganja, uzorkovanja i samog istovara u silos. Do sada nije bilo ni jednog prosvjeda, prituæbi ni reklamacije, a cjelodnevno non-stop radno vrijeme preuzimanja pπenice omoguêuje da se pπeniëna kampanju odvija po planu. Angaæirana je i sezonska radna snaga te je preko agencije Dekra u silosu zaposleno 30 radnika. Za proizvoappleaëe pπenice i dalje je sporna cijena pπenice od 82 lipe po kilogramu pπenice, no njihovo nezadovoljstvo se amortizira saznanjem da je ta cijena i u drugim otkupnim mjestima u Hrvatskoj. Isplata otkupljene pπenice u Podravki bit Êe do 15. kolovoza. S. PetriÊ

Foto - biljeπka Izlet Podravkinih branitelja u Opatiju Kutak za umirovljenike Novi umirovljenici ispod praga siromaπtva Piπe: Æeljko emper 5 Pedesetak branitelja i Ëlanova njihovih obitelji u subotu je u organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke provelo jedan dan na izletu u Opatiji. Jedan dobar dio njih veê duæe vrijeme nije bio na moru, tako da njihovom zadovoljstvu ovim izletom nije bilo kraja. Voditelj ovog puta bio je Zvonimir PrepeliÊ. On je objasnio, zbog Ëega se Podravkina Udruga odluëila i na organizaciju ovakvih izleta: - U prvom redu to je bila inicijativa jednog dijela naπih Ëlanova. Kad smo poslali dopise, ljudi su odmah reagirali i pitali mogu li sa sobom povesti i nekog od svojih najbliæih, djecu, suprugu. Naravno da su mogli i veêina je to uëinila. Primjerice, supruga i djeca jednog naπeg branitelja joπ nikada nisu bili na moru i moæete samo pretpostaviti s kakvom su radoπêu oni posjetili Opatiju, biser naπeg Jadrana. Sudionici ovog izleta imali su dovoljno vremena da razgledaju ovaj krasan grad te da upoznaju Moj hobi - Ivana Ediπar iz Belupa Dolazak Podravkinih branitelja u Opatiju bila je i prilika za zajedniëku snimku, jer vrlo brzo nakon toga svatko je otiπao na svoju plaæu tamoπnje plaæe. Vrijeme im je takoappleer posluæilo. - Ovo je pravi naëin druæenja meappleu braniteljima. Naime, bila je to prigoda da se barem na kratko odmaknemo od svih briga i problema. Takvih i sliënih izleta treba organizirati i ubuduêe, tim prije πto se Ëesto bavimo sami sobom i nemamo vremena da se malo opustimo, pa je ovo prava prigoda i za mali odmak od svakodnevnih In memoriam stvari i briga. Ideja je za svaku pohvalu - kazao je Milan VidoviÊ. SliËno su nam priëali i ostali sudionici izleta: OæegoviÊ, Meappleimorec, Jakupec, GrgiÊ, SaËer, Jazvec, ÆariÊ, SokoliÊ, Iπtvan i drugi. Branitelj Vlado Peti na izlet je poveo suprugu i dvoje djece. Rekao je: - Lijepo smo se druæili, kupali i odmorili. Ako bude prigode, iêi Êemo opet! Dragutin MarkoviÊ - Dragan (1954-2006) Tek πto je navrπio 52 godine æivota iznenada nas je napustio naπ radnik, Dragutin MarkoviÊ - Dragan. Dragan je u Podravku doπao 1980. godine iz kriæevaëkog»elika. Po zanimanju je bio KV vozaë i cijeli svoj radni vijek, viπe od 33 godine, odnosno viπe od 25 godina u Podravki, proveo je na poslovima vozaëa. U Podravki je je bio zaposlen u Logistici i kamion, meappleugradske ture i radno vrijeme po potrebi bili su njegov æivot. Smrt nam je oduzela dobrog radnika i kolegu, a iza sebe Dragan je ostavio tugujuêu obitelj, suprugu i dvojicu sinova. Tamburica je Ivani prirasla srcu od djetinjstva Prema izvjeπêu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u svibnju 2006. godine u Hrvatskoj je bilo 1,034.507 korisnika mirovine s prosjeënom mirovinom od 1.868 kuna. U toj skupini su uz korisnike radniëkih mirovina (valjda samo zato da poprave prosjek) ukljuëeni i korisnici privilegiranih mirovina ostvarenih prema povoljnijim uvjetima i posebnim zakonima (saborski zastupnici, Ëlanovi HAZU-a itd). Uz njih posebno su evidentirani korisnici mirovina Hrvatske vojske (11.354 s prosjeënom mirovinom 2.964 kn) i hrvatski branitelji (41.637 s prosjeënom mirovinom od 5.484 kn), πto je ukupno 1,087.498. Za njihove mirovine putem doprinosa izdvaja 1,515.550 osiguranika, onih sretnika koji joπ uvijek rade, ali tako se samo prikupi 65% potrebnih sredstava za mirovine - ostalo ide iz dræavnog proraëuna. Za jednog umirovljenika radi 1,39 osiguranika, πto je premali omjer; primjerice, 1990. godine omjer je bio 1:3, a od primjene novog Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. sijeënja 1999. godine taj omjer oscilira od 1:1,36 do 1:1,39. Starenje stanovniπtva, visoka stopa nezaposlenosti, rat i privatizacija na hrvatski naëin uzrokovali su pogorπanje omjera broja uplatitelja doprinosa i korisnika mirovina. Prema mjerilima Svjetske banke prag siromaπtva je 214 eura, πto je po sadaπnjem srednjem teëaju HNB-a 1550 kuna. U svibnju 2006. godine od ukupno 1,034.507 korisnika mirovine bilo je 640.610 umirovljenika (62%), koji primaju manju mirovinu od 2.000 kuna - prosjek je 1.268 kuna, daleko ispod praga siromaπtva. Joπ je dramatiënija situacija kod novih umirovljenika, gdje od njih ukupno 320 tisuêa Ëak 253.603 (79%) ima manju mirovinu od 2.000 kuna - s prosjekom od 1.148 kuna. Kad pogledamo koliko njih ne plaêa porez (mirovine do 3.000 kuna), onda je to armija od 300 tisuêa umirovljenika, πto je Ëak 94% umirovljenika, a prosjeëna mirovina im iznosi tek 1.340 kuna. Prosjek mirovine svih 320 tisuêa novih umirovljenika je 1.506 kuna, dakle svi novi umirovljenici su prema prosjeku ispod granice siromaπtva. Sve su to posljedice primjene novog vrlo restriktivnog Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. sijeënja 1999. godine. U Hrvatskoj su 70-ih godina mirovine iznosile oko 65% plaêe, a stope doprinosa 14-15 %, dok danas ni stopa doprinosa od 20 % nije dovoljna za financiranje mirovina koje iznose tek 41,70 % prosjeëne plaêe. Zbog mirovinske reforme, gdje sada odlazi pet posto doprinosa za drugi stup, sustav generacijske solidarnosti osjeêa taj manjak i jedini moguêi izlaz je rast gospodarstva i novog zapoπljavanja, ili poveêanje stope doprinosa. A naπa svaka aktualna vlast nastoji se dodvoriti MMF-u i Svjetskoj banci, koji nas stalno kljucaju svojim laænim parametrima. ef ureda MMF-a Vamvakadis kaæe: Hrvatska izdvaja za mirovine 14 % BDP-a, πto je neodræivo, dok dræave EU imaju oko 10 %. A prema izvjeπêu HZMO-a istina je malo drukëija. Udjel troπkova mirovina u BDP-u je stalno u padu - najviπi je bio 2001. godine (13,87 %) i to nakon poveêanja mirovina od 0,5-20 %. U 2002. slijedio je pad na 13,09 %, kao i 2003. na 12,44 %. U 2005. godini spustio se na 11,92 %, Ëime su autori Zakona vrlo ponosni, pa kaæu: SlijedeÊih godina oëekuje se nastavak takvog trenda, πto je posljedica promjena (stroæi uvjeti izraëuna mirovina, pomak dobne granice itd) koje utjeëu na priljev umirovljenika i razinu mirovina. Svi ovi pokazatelji daju za pravo novim umirovljenicima da pod hitno traæe izmjene i dopune postojeêeg ZOMO-a, koji ih je bacio na rub socijalne bijede, na prag preæivljavanja. U dosadaπnjih sedam godina primjene ZOMO-a mirovinski sustav je stabiliziran preko leapplea, zasad, 320 tisuêa novih umirovljenika. Stabilizacija je iπla obrnutim putem: nije se uspjelo u potrebnom rastu gospodarstva, novom zapoπljavanju, rastu BDP-a, veê se iπlo na kresanje mirovina i troπkova zdravstva - uglavnom na πtetu onih najsiromaπnijih, umirovljenika. Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf Ivani Ediπar bilo je deset godina kada je ozbilnije poëela prijateljevati s tamburicom. PoËela je u osnovnoj πkoli u πkolskom orkestru, koji je vjeæbao Kreπo LukaËiÊ, a nakon πkolskog sa zavrπenom glazbenom πkolom stupa u seniorski tamburaπki orkestar, πto je veê Podravkino vrijeme. Za LukaËiÊem tamburaπi su iπli kao paëiêi, a Ivana se sjeêa prvih proba u Galantpletu. Brat joj je takoappleer svirao u orkestru. Ritam proba srijeda - petak - nedjelja postao je glazbena procedura, zadovoljstvo i ritam æivota koji i danas u 25-oj ne jenjava. U LukaËiÊevom orkestru danas prebire po æicama bisernice. Ivana Ediπar Podravkin orkestar do sada je osvajao odliëja raznog sjaja, ali otkad Ivana izlazi na pozornicu pamti samo zlatna s Festivala hrvatske tamburaπke glazbe u Osijeku. Amaterska su druæina, ali sviranje shvaêaju viπe nego profesionalno. Amaterski Ivana obavlja i ulogu πefice zbora Podravkinih tamburaπa, ali se svi poslovi ipak vrte oko glavnog - maestra Luka- ËiÊa. Premda je stalno u okruæju tambura, pjevanje je viπe oduπevljava i veêeg guπta od toga nema. U autu stalno se vrte melodije meappleu kojima je rok na prvom mjestu. Jednako su vrijedni Tony Cetinski, James Blunt, a oboæava i Beach boyse, te od doma- Êih Crvenu jabuku, Parni valjak i Magazin. Diplomirana inæenjerka kemije svira u Tamburaπkom orkestru Podravka u kojem glazba ne poznaje godine. Ima i djece, osnovnoπkolaca, srednjoπkolaca, a tu je i deda PintariÊ, tamburaπki doajen. Na radnom mjestu je kontrolor - analitiëar u Belupu od 2004. godine. Zavrπivπi gimnaziju u rodnoj Koprivnici upisala je u Zagrebu paralelno PMF i farmaciju i zavrπila kemiju. Pet godina Zagreba i podravska nostalgija i Belupova svakodnevica na poslu razvoja metoda za analizu uzoraka, kromatografski. Izvanredno sloæna radna druæina inæenjerki, inæenjera i tehniëara od 20 ljudi... a glazba na svim kompjutorima. OzvuËene radne prostorije laboratorija i sve opet podsjeêa na Ivaninu ljubav. Opet i rok i tamburaπi i Gazde i Zlatni dukati, a to je na repertoaru kada i iz guπta svira Ivana u malom orkestru s pajdaπicama i kada umjesto bisernice prebire po æicama bajsa. Zadnji takav koncert mini benda odræale su Ëetiri pajdaπice na Vrbniku proπle godine, a urade to i ponekad u goricama kod maestra LukaËiÊa. Tada se svira za duπu i pjeva iz srca. Kako u pjesmi, tako sklad nalazi i na poslu s kojim je zadovoljna. O otvorenosti druæine govori i ploëa s izloæenim lapsusima za vrijeme radnog procesa πto radnoj cjelini daje posebnu draæ. Na posao za lijepog vremena dolazi iskljuëivo biciklom, jer oboæava voænju sa svojim dvokotaëem, koji osim Danice veê dobro poznaje i biciklisti- Ëku stalnu rutu prema MuËnoj Reki. Sportski je joπ opredijeljena na poneko igranje tenisa, a voljela je i kino koje je izgubilo prvotnu draæ. Nekada zavaljena u stolicu, uz grickanje Ëipsa, voli pogledati i dobre filmove...

6 Aktivnosti UBIUDR-a Podravke Priznanje gradu Zadru za doprinos u Domovinskom ratu Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke nastavlja s dodjelom priznanja gradovima koji su dali najveêi doprinos tijekom hrvatskog Domovinskog rata. Takvo priznanje, koje je inicirala Podravkina Udruga u suradnji s Hrvatskim generalskim zborom, a pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice Jadranke Kosor, dosad su dobili Knin, Vukovar i Osijek, a proπlog petka ono je uruëeno i gradu Zadru. Priznanje je primio dr. Æivko Kolega, gradonaëelnik Zadra u nazoënosti brojnih predstavnika Udruga proizaπlih iz Domovinskog rata, predstavnika grada i æupanije i drugih. UruËili su ga predsjednik Hrvatskog generalskog zbora i general bojnik Marinko KreπiÊ i predsjednik Podravkinih branitelja Mladen PavkoviÊ. Danas, u petak 21. srpnja, istovjetno Êe priznanje biti dodijeljeno gradu GospiÊu na sveëanoj sjednici povodom Dana grada GospiÊa. Krunica proglaπena simbolom Domovinskog rata Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke u nedjelju je u Zagrebu proglasila krunicu simbolom hrvatskog Domovinskog rata. - Mnogi su branitelji nosili krunicu oko vrata pa ju je naπa udruga stoga proglasila simbolom. Dobili smo krunice iz Marije Bistrice, tako da smo prvu dodijelili gospoapplei Kati oljiê, junakinji Domovinskog rata, zato πto je svu Ëetvoricu sinova, koji su poginuli, ispratila u rat s krunicom - rekao je Mladen PavkoviÊ, predsjednik Podravkinih branitelja. Na sveëanosti prigodom proglaπenja krunice simbolom, bili su i predstavnici drugih udruga proizaπlih iz Domovinskog rata. Na proglaπenju krunice simbolom Domovinskog rata prva krunica dodijeljena je Kati oljiê LijeËnik za vas Muhe - æiva napast ljeti Piπe: dr. Ivo Belan Odvratne su, prljave, dosadne i uvijek tamo gdje ih ne trebamo Nema toga kome nisu, bar ponekad, muhe dosaappleivale. Ti πtetni insekti, koji prenose i zarazne bolesti, slijede Ëovjeka gdje god on ide. KuÊna muha je jedna meappleu 85.000 vrsta muha u svijetu insekata. Glava muhe, koja je nastavak iz tankog vrata, moæe se rotirati prakti- Ëno Ëitav krug. Svako oko ima do 4000 leêa, a svaka leêa ima πest strana. Blizu oëiju su dvije kratke antene koje sadræe osjetilne stanice. One mogu osjetiti pokrete u okolnom zraku, ali takoappleer mogu namirisati hranu. U ustima su siêuπni zubi pomoêu kojih muha grebe, struæe po hrani. Noge joj ne sluæe samo za hodanje, nego i kuπanje. Kad god s nogama dotakne neπto za nju ukusno, zaustavi se i prinese usta. Muhe jedu sve i dobro se razvijaju na otpadnom materijalu. Ako je potrebno muha moæe letjeti satima, stvarajuêi neugodno zujanje. InaËe, jako su plodne. Mogu reproducirati Ëitavu novu generaciju svakih deset dana. Meappleutim, to njihovo rasploappleivanje ima prirodne neprijatelje - æabe, guπtere, zmije, ptice, πtakore, kao i odreappleene mrave i ose. Takoappleer, rasplodnja moæe biti smanjena nedostatkom odgovarajuêih uvjeta za razvoj jajaπca i mladih. Jednom kad se izleæe, æivot kuêne muhe ovisi o temperaturi. Kad temperatura padne ispod 6 stupnjeva Celzijusovih, praktiëki su u komatoznom stanju. Isto, ako se temperatura popne znatno iznad 44 stupnja, muhe su sasvim paralizirane. Muhe su najaktivnije na temperaturama od 32 do 34 stupnja. Normalno, odrasle kuêne muhe æive oko 30 dana ljeti, a u neπto hladnijem vremenu i do tri mjeseca. VeÊina ih ugiba dolaskom hladnog vremena, ali ipak dovoljno ih preæivi zimu kako bi odræale vrstu. Gdje god muhe lete, tamo prenose prljavπtinu i bolesti. Jedan je ekspert kazao da su one jedan od najopasnijih insekata povezanih s Ëovjekom. Bakterije, uzroënike tifusa, kolere, dizenterije i tuberkuloze, su samo neke od bolesti koje muhe prenose. U nekim nerazvijenim zemljama treêina djece umre prije navrπene godine dana zbog crijevnih infekcija, koje su prenijele muhe putem hrane. U jednom selu Bliskog istoka, pola seljana je oslijepilo na jedno ili oba oka zbog trahoma, bolesti koju su prenijele inficirane muhe, slijeêuêi direktno na oëi ili na predmete koji dolaze u kontakt s oëima, S dodjele priznanja gradu Zadru kao na primjer ruënici, posteljina ili ruke. Usprkos odluënim naporima, Ëovjek joπ uvijek nije uspio postiêi punu kontrolu nad muhama. Bio je najbliæe nakon drugog svjetskog rata, kada su DDT i drugi kemijski sprejevi doπli u πiroku upotrebu. Meappleutim, insekticidi su ubili osjetljive muhe, ostavljajuêi na æivotu one s prirodnom, genetskom imunoπêu. Takve su onda proizvele potomstvo koje je, sliëno njihovim roditeljima, bilo imuno. Na træiπtu se danas pojavljuju sve djelotvornija sredstva i metode uniπtavanja muha. Pokuπana je i kemijska sterilizacija muha. Za veêinu nas kljuë kontrole muha mora joπ uvijek bili u poπtivanju jednostavnih pravila sanitacije: ne ostavljati hranu na otvorenom, nepokrivenu; baciti prezrelo voêe i staru, trulu hranu; prozori i vrata moraju se dobro zatvarati; Ëesto i temeljito Ëistiti mjesta gdje borave æivotinje ili kuêni ljubimci; kantu za smeêe odræavati Ëistom i Ëvrsto pokrivenom; zamotati smeêe u papir ili staviti u najlonske vreêice prije nego ga se stavi u kantu. Moæda ne moæemo eliminirati muhe, ali moæemo pokuπati eliminirati prljavπtinu u kojoj se one hrane i razmnoæavaju. Prodaja rashodovanih vozila Na osnovi Odluke o prodaji rashodovanih sredstava objavljuje se prodaja rashodovanih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama Dana 28. 7. 2006. (petak ) u prostorijama restorana Danice d.o.o., elekoveëka cesta 21, Koprivnica, u 12 sati bit Êe otvaranje ponuda. Ponude se primaju do 28. 7. 2006. do 11,30 sati na blagajni Danice d.o.o. Marka i tip Vrsta God. Stanje Prijeappleeni PoËetna vozila vozila proizv. vozila kilom. cijena kn. 1. Mercedes 814 teretno-hladnjaëa 1996. neispravno 520.357 58.000,00 2. Fiat Fiorino 1.3 pick-up 1994. neispravno 224.426 1.800,00 3. Hyundai accent 1.3 osobno 1997. ispravno 253.200 9.000,00 4. Honda civic 1.4 osobno 1990. ispravno 262.115 20.000,00 Navedena vozila mogu se razgledati do 28. 7. 2006. do 11,30 sati u krugu Danice d.o.o., elekoveëka cesta 21, Koprivnica (Boæidar PintariÊ). Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziëke osobe koje uplate jamëevinu u iznosu 10% poëetne cijene. Vozila se prodaju po naëelu viappleeno - kupljeno bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac (22% ). Kupac koji je u nadmetanju kupio vozilo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon toga roka, a u sluëaju da kupac odustane od kupnje gubi pravo na povrat jamëevine. NOVINE DIONI»KOG DRU TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaë: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin, Slavko PetriÊ, Vjekoslav Indir i Berislav Godek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft Jelovnik 24. 7. ponedjeljak: - Varivo kupus u rajëici, rolana lopatica, kolaë 25. 7. utorak: - Kuhana junetina, krumpir pire, umak od hrena 26. 7. srijeda: - PeËena piletina, mlinci, salata 27. 7. Ëetvrtak: - Svinjetina u graπku, pirjana riæa, salata 28. 7. petak: - Juha, præeni osliê, grah-salata Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr Tisak: KoprivniËka tiskarnica Koprivnica

Sport NK Slaven Belupo Pripreme u ZreËu zavrπene porazom SLAVEN BELUPO - GORNIK LECZNA 1:3 Nogometaπi Slaven Belupa odradili su i jednotjedne pripreme u ZreËu, gdje su odigrali i prijateljsku utakmicu s poljskim prvoligaπem Gornikom. Na njoj je trener Slavenaπa Elvis Scoria dao najviπe prigode igraëima na koje najozbiljnije raëuna u slijede- Êoj prvenstvenoj sezoni. Oni pak nisu imali svoj dan i zasluæeno su izgubili od poljskog prvoligaπa 1:3. Jedini pogodak za Slaven Belupo postigao je Bojan VruËina. Ipak, taj poraz nije previπe zabrinuo Scoriju: - Najvaænije je da uoëi prvoligaπkog starta 29. srpnja s Dinamom u Zagrebu nemamo ozlijeappleenih igraëa i da u Maksimiru na otvorenju sezone moæemo izvesti najjaëi sastav i πto bolje se suprotstaviti naπoj najkvalitetnijoj momëadi - rekao je Elvis Scoria. Uz ovaj poraz, u dosadaπnjih osam pripremnih utakmica Slaven Belupo je pobijedio πest puta, jednu je odigrao nerijeπeno, a ukupna gol-razlika je 42-8. Na svim pripremnim utakmicama vidljivo je da Scoria forsira mlade i isprobava njihove moguênosti pa zbog toga ne Ëudi njegova odluka da Êe s prvom ekipom stalno trenirati i mladiêi - lijevi vezni Mateas DeliÊ (17) i napadaë Franjo TepuriÊ (16). Oni Êe ujedno nastupati i za juniore. A o oëekivanjima u novoj prvenstvenoj sezoni prvi Ëovjek Slaven Belupa Stanislav BiondiÊ kaæe: - Nije nam iskljuëivi cilj vrh prvenstvene tablice, æelimo da nogomet postane konstanta koja Êe imati oslonac u mlaappleim ljudima iz ovoga kraja. Uostalom, 2008. godine, prema Fifinim pravilima, morat Êemo imati osam igraëa iz vlastite πkole nogometa. Drugi cilj u novoj sezoni je racionalizacija troπkova i to 21 posto. I treêe, plasirati se izmeappleu Ëetvrtoga i sedmog mjesta. Taj cilj nije ni previsok niti prenizak, a dovoljno je fleksibilan da imamo vre- Bojan VruËina mena kako bismo stvorili homogenu ekipu na dulji rok - rekao je predsjednik koprivniëkog prvoligaπa Stanislav BiondiÊ. B. F. Streljaπtvo - prvenstvo Hrvatske za seniore TreÊe mjesto za S K Podravka Na prvenstvu Hrvatske za seniore koje se odræavalo u Karlovcu seniorska ekipa S K Podravka u disciplini serijska malokalibarska puπka - trostav osvojila je treêe mjesto. Sa 1491 otpucanim krugom ekipa seniora u sastavu Nikola Mehkek 497, Zoran Koprek 495 i Hrvoje VladuπiÊ 499 krugova plasirala se na treêe mjesto iza drugoplasirane ekipe iz BeliπÊa koja je otpucala 1499 krugova i prvoplasirane ekipe Karlovca koje je otpucala 1506 krugova. Uspjeh seniorske ekipe Podravke joπ je i veêi kada se uzme u obzir da je njen prosjek godina tek neπto iznad osamnaest, a prve dvije ekipe gotovo su dvostruko starije i po godinama i po streljaëkom iskustvu. U pojedinaënom plasmanu seniora Hrvoje VladuπiÊ osvojio je sedmo mjesto, Nikola Mehkek deseto, a Zoran Koprek dvanaesto. U pojedinaënoj konkurenciji seniorki nastupila je Lana ud otpucavπi 503 kruga πto je bilo dovoljno za osvajanje Ëetvrtog mjesta u dræavi. Izostanak svakodnevnog treninga zbog pripreme prijamnog ispita za fakultet onemogu- Êio je Lanu ud da osvoji joπ jednu dræavnu medalju. 7 Ribolov - finale Kupa Hrvatske za æene Podravkaπice treêe Ovogodiπnji 53. Kup Hrvatske u ulovu ribe udicom na plovak za æene odræan je proπog vikenda u Vinkovcima. Na rijeci Bosutu okupilo se 15 ekipa koje su se plasirale na finalno natjecanje i u ribiëkoj umjeπnosti ogledale po vjetrovitom vremenu, nepogodnom za ovu sportsku disciplinu. Na kraju dvodnevnog natjecanja, na kojem je nastupilo 48 ribolovkinja, portski ribolovni klub Podravka zauzeo je treêe mjesto. Prvog dana Podravkaπice su bile πestoplasirane, a drugog su dijelile prvu poziciju. Prvo mjesto pripalo je ribolovkinjama Smuapplea iz Siska sa 19 negativnih bodova, druga je Koprivnica sa 26, a Podravka je treêa sa 27 bodova. PojedinaËno pak najbolja bila je Podravkina predstavnica Biserka TreπËin i tako potvrdila da je i dalje jedna od najuspjeπnijih hrvatskih ribolovkinja. Æeljkica VujËec s osvojenim sedmim mjestom pokazala je da je i dalje u reprezentativnoj formi, a Marija StarËeviÊ bila je u ukupnom plasmanu 24. Kapetan sastava koji je osvojio bronëanu medalju bio je Ivan StarËeviÊ, dok je ekipu vodio Kruno StarËeviÊ. InaËe, ribolovkinje Podravke bile su i prijaπnjih godina uspjeπne u kup natjecanju - do sada su ga dva puta i osvajale i Ëetiri puta bile drugoplasirane. S. P. TreÊeplasirani sastav ribolovkinja RK Podravka s finala Kupa Hrvatske (snimio: B. Godek) Mladi Podravkini strijelci postigli su lijep uspjeh u seniorskoj konkurenciji Rukomet - posljednja vijest NaukoviÊ potpisala za Kometal! U jeku prijelaznog roka rukometaπica i formiranja ekipe za poëetak Lige prvakinja i domaêeg prvenstva, u Rukometnom klubu Podravka Vegeta doπlo je do tektonskog poremeêaja - Marina NaukoviÊ napustit Êe Koprivnicu i otiêi u Skoplje. Premda je u rukometu uobiëajeno i potpisivanje ugovornih obveza i prije prijelaznog roka, NaukoviÊ je klub dovela u nezavidnu situaciju, jer je to tajila. Kada su u Podravka Vegeti, kako je rekao direktor kluba Marijan DomoviÊ, bili spremni da potpiπu trogodiπnji obvezu sa πuterkom bez koje Êe biti teπko u Europi, njezin ukrajinski menadæer obznanio je da je ona potpisala za makedonskog prvaka Kometal i da je sada, i unatoë Marininoj æelji da ne ode u Skoplje, ugovor nemoguêe razvrgnuti. NaukoviÊ je klupsko vodstvo stavila pred gotov Ëin i sve govori da povratka nema. Ukrajinka, koja je dobila i hrvatsko dræavljanstvo i spremali je da igra i za dræavnu vrstu, stavila je veliku mrlju na dosadaπnju reputaciju koju je stekla u Podravki Vegeti. Pribliæavaju se pretkola Lige prvakinja, a ovakvo neπto nitko nije oëekivao. S. P. Osvrt na minulu sportsku sezonu - portski ribolovni klub Podravka Sportski ribolov u Podravki nije viπe πto je nekad bio... Piπe: Slavko PetriÊ Ribolov je uvijek bio u Podravki sport koji je svoju opstojnost temeljio na afirmaciji vlastitog kadra. Kako samih ribiëa tako i trenerskog i klupskog vodstva. U jednom trenutku kvalitetom su iskoëile ribolovkinje Biserka TreπËin, Marija Picer i Marija StarËeviÊ, kojima se kasnije prikljuëila Æeljkica imeg i Podravka je uπla u sam vrh hrvatskog ribolova. Nekoliko puta bile su i osvajaëice kupa i meappleu najboljim hrvatskim ribolovkama pa i sudionice svjetskih prvenstava. No, od proπle sezone u portskom ribolovnom klubu Podravka osjeêa se odreappleena stagnacija u aktivnosti. Poglavito se to odnosi na æenski dio druπtva. Naime, ribolovkinje su potpuno odustale od natjecanja u Hrvatskoj ligi i sada se samo natjeëu u Kupu Hrvatske. Tu su uπle u finalno natjecanje i u Vinkovcima nedavno osvojile bronëano odliëje. PoznavajuÊi i bolja izdanja, potraæili smo uzroke ovakvom danaπnjem stanju. U razgovoru sa samim ribolovkama i s predsjednikom kluba Darkom RakiÊem, saznali smo da ribolovkinje imaju podosta objektivnih problema koji koëe njihovu aktivnost. Ne skrivaju da i godine Ëine svoje i sve je teæe udovoljavati zahtjevima za naporna prvoligaπka natjecanja. Osim πto iziskuju dugotrajne pripreme, odræavaju se i po nekoliko dana pa Ëlanice natjecateljskog sastava Podravke sve manje mogu slijediti taj ritam. S druge pak strane, gotovo da nema mladih djevojaka koje bi se prihvatile ribiëkog pribora i zamijenile iskusne. Dakle, problematiëna je smjena generacija. Situacija nije alarmantna, ali u klubu su svjesni svega πto nosi sve prisutniji faktor vremena kojeg se za ribolovni sport sve manje nalazi. Istina, nije poloæaj ribolova beznadan, ali je znakovit. Godine i obveze nude sve drugaëiji pristup ovom sportu. Nije to samo problem Podravkinih ribiëa, veê i drugih takvih klubova. Sve manje je mladih koji bi popunili klupske redove. S muπkim sastavima u RK Podravka je povoljnija situacija. Prva momëad sudjeluje u natjecanju TreÊe lige i u ovom trenutku je drugoplasirana (Stjepan Picer, Darko RakiÊ, Kruno Blaæek, Mato BariËeviÊ), dok se drugi sastav natjeëe u Æupanijskoj ligi i sada je petoplasirani (Ivan StarËeviÊ, Vedran Blaæek, Mario Leinich). Klupsko opredjeljenje da se u okrilju Podravke regrutiraju ribiëi se i dalje uspjeπno provodi, a to se najbolje vidi kod kadeta koji su proπle sezone prvi puta nastupili na hrvatskom sletu, natjecanju mladih na koje se plasiraju samo daroviti ribiëi. Ne smije se, meappleutim, zaboraviti da i ovaj klub, kao i mnogi drugi, djeluje ponajviπe zaslugama predsjednika i tajnika te nekolicine koji ga podupiru. Podravka izdvaja za njegovu aktivnost, ali u mnogim situacijama Ëlanovi moraju sami podmetnuti leapplea. Najviπe kod radnih akcija na svojim objektima te prigodnim druπtvenim natjecanjima gdje entuzijazam i amaterizam igraju odlu- Ënu ulogu. Iako ribiëima ne cvatu ruæe, udice u trnje ne æele baciti. Rezultati im nisu na razini proπlih godina, kada su bili i u sportskom vrhu grada i æupanije, ali kljuë u klupsku bravu ne æele staviti.

8 Ovog ponedjeljka poëinje 17. ATP Studena Croatia Open Teniski velemajstori pod pokroviteljstvom Studene Ovog Êe ponedjeljka na terenima umaπkog Stellamarisa poëeti nadmetanja na 17. izdanju umaπkog teniskog turnira koji se od ove sezone po tittle sponzoru zove ATP Studena Croatia Open. Naime, ovaj priznati turnir koji nosi epitet najboljeg malog turnira na svijetu, jer nigdje se ne igra takav vrhunski tenis u manjem mjestu, od ove je godine potpisao ugovor s Podravkom kojim Êe iduêe tri godine Studena biti tittle sponzor. Vrhunska teniska imena, osobito na zemljanim terenima, poput Moye, Ferrera, Monfilsa, Corie, okoviêa, pa velikog hrvatskog talenta»iliêa i mnogih drugih jamstvo su vrhunskog tenisa. Dokaz tome je i veliki interes medija, ali i gledateljstva. Naime, kako nam je rekao direktor turnira Slavko Rasberger, ulaznice za zavrπna nadmetanja su veê rasprodana i interes je veêi nego za ijedno dosadaπnje izdanje turnira. U svemu tome, Podravka Êe imati zapaæenu ulogu, jer Êe osim Studene u imenu turnira, tamo se odræavati i brojne promotiv- Partnerska akcija Podravke i Top termi Topusko Kuhajmo s Podravkom Da uz bazen i kupanje dobro paπe i kuhanje uvjerili su se proπle subote posjetitelji Top termi Topusko. ZahvaljujuÊi uspjeπnoj viπegodiπnjoj suradnji Podravke i ovog ljeëiliπta, organizirana je promotivna akcija Kuhajmo s Podravkom. Najprije su promotori kulinarstva Branko TakaË i Zoran DeliÊ pripremili roπtiljadu, prezentirajuêi Vegetu twist grill, pljeskavice mesne industrije Danica, te Studenu, a zatim su se posjetitelji mogli ogledati u pripremanju ru- Ëka koristeêi Podravkine proizvode. Najuspjeπniji je bio kuharski par iz PopovaËe koji je osvojio vikend boravak za 2 osobe u toplicama Topusko, dok je drugoplasirani dvojac u Zagreb ponio veliku koπaru punu Podravkinih proizvoda. Natjecatelji su pokazali veliku umjeπnost u koriπtenju Podravkinih proizvoda πto im i nije ne akcije u kojima Êe Podravkini promotori kulinarstva imati glavnu rijeë. A. K. Studena na lanjskom ATP turniru u Umagu Posjetitelji bazena u Topuskom oprobali su se u pripremanju ruëka koristeêi Podravkine proizvode bilo teπko, jer kako su rekli i kod kuêe jela spremaju s Vegetom, Fantom, Relishom, Dolcelinim kremama... J. L. Novi proizvodi Bolognese - umak od povrêa i mesa Paleta Podravka gotovih umaka od rajëice obogaêena je novim okusom - umakom bolognese. Umak bolognese je gotov umak spravljen od mediteranskih rajëica uz dodatak povr- Êa, zaëina i mljevenog mesa. Za pripremu ukusnog obroka potrebno je manje od 5 minuta - dovoljno je umak podgrijati i preliti preko tjestenine, riæe ili krumpira. Svojim atraktivnim izgledom Bolognese prati liniju veê dobro poznatih gotovih umaka: Salsa, Salsa ljuta, Umak s maslinama, Umak sa πampinjonima i Umak za pizzu. Podravka umaci od rajëice su bez konzervansa, bogati antioksidansima i dijetalnim vlaknima. Tim za povrêe i kondimente Novi Podravkin pekarski proizvod - Croissant, 350 g Uz veê poznate Podravkine zamrznute pekarske proizvode (kukuruzni i slani klipiêi), pripremili smo za naπe vjerne potroπaëe novi proizvod - Croissant, 350 g. Podravkini croissanti su brzo zamrznuto fino pecivo od dizanog lisnatog tijesta. Izvrsnog su okusa, idealni za konzumiranje za doruëak ili kao desert u bilo koje doba dana. Podravka croissanti su jednostavni za pripremu te ostavljaju domaêici viπe vremena za obitelj i druæenje. Pakiranje (vreêica) Podravkinih croissanta sadræi 10 komada croissanta. Uæivajte u novom Podravkinom pekarskom proizvodu. Marketing zamrznuti proizvodi Recept tjedna: PeËene lignje Krumpir i riba u peênici, veê proslavljena kombinacija, bit Êe u vaπoj kuhinji potpuno zapostavljeni nakon πto probate ovaj recept za peëene lignje s krumpirom. Sastojci za 4 do 6 osoba: 800 g liganja 500 g krumpira 1 luk 2-3 Ëeπnja Ëeπnjaka 50 ml maslinova ulja 100 ml bijelog vina 100 g maslina (zelenih i crnih) 1 æliëica ruæmarina 1 ælica Vegete Postupak: Lignje oëistite, operite i posuπite papirnatim ubrusom. Krumpir ogulite, a luk nareæite na Ëetvrtine. U odgovarajuêu zdjelu stavite krumpir, lignje, luk, protisnuti Ëeπnjak i ruæmarin pa sve pospite Vegetom. Dodajte ulje, masline, sve dobro promijeπajte i stavite u odgovarajuêi pleh. Pleh prekrijte aluminijskom folijom i pecite oko 30 minuta u peênici zagrijanoj na 180-200 C. Zatim uklonite foliju, dodajte vino i pecite joπ 5 minuta. Posluæivanje: Posluæite toplo sa salatom po æelji. Savjet: Ovo jelo moæete pripremiti i u vatrostalnoj posudi s poklopcem. Vrijeme pripreme: 1 sat. Crta: Ivan Haramija - Hans