1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Ekonomska politika 1.6. Semestar 5 1.2. Nositelj kolegija dr. sc. Mirjana Jeleč Raguž, prof. v. š. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.3. Suradnici Nema 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati 45 P P+V+S+e-učenje) 1.4. Studijski program (stručni, Preddiplomski stručni Upravni studij EP specijalistički diplomski stručni 1.9. Kratica kolegija studij) 1.5. Status kolegija (O, I) Obvezni 1.10. Šifra kolegija UP35 / 47551 2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata stručnog Upravnog studija za razumijevanje osnova ekonomske teorije i ekonomske politike. Cilj je osposobiti studente za prepoznavanje strukture ekonomske politike u zemlji, njenih nositelja, 2.1. Ciljevi kolegija ciljeva, sredstava, instrumenata i mjera te za analiziranje utjecaja instrumenata i mjera ekonomske politike na svakodnevni život i poslovanje u Republici Hrvatskoj. Cilj je razviti kritički odnos prema kombinaciji sredstava, instrumenata i mjera 2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij, korelativnost i korespodentnost s drugim kolegijima 2.3. Očekivani ishodi učenja na razini kolegija (4-10 ishoda učenja) 2.4. Sadržaj kolegija detaljno razrađen prema satnici nastave (kalendar nastave) ekonomske politike u odnosu na ciljeve koji se u zemlji žele ostvariti. Predmet je povezan s kolegijima Financiranje javnih potreba te s izbornim predmetom Europske integracije. Proučavanje fiskalne politike i njenih instrumenata, javnih prihoda i javnih rashoda, na primjeru Republike Hrvatske, u okviru predmeta Financiranje javnih potreba, manji je dio proučavanja iz Ekonomske politike. Kolegij je također povezan s predmetom Europske integracije i to u onom dijelu gdje se analizira ekonomska politika (i svi njezini sastavni dijelovi) koja se provodi u Republici Hrvatskoj pod utjecajem zajedničkih ekonomskih politika Europske unije. Očekuje se da će student, nakon položenog ispita iz kolegija Ekonomska politika, moći: (1) Objasniti osnovne ekonomske i makroekonomske pojmove kao i temeljne (makro)ekonomske zakonitosti. (2) Objasniti ekonomsku politiku i njene nositelje te kritički analizirati ostvarenja ekonomskih ciljeva u hrvatskom gospodarstvu. (3) Identificirati značaj demografskog kapitala u gospodarskom razvoju te analizirati demografske veličine i trendove u Republici Hrvatskoj. Valorizirati hrvatsku populacijsku politiku. (4) Obrazložiti hrvatsku fiskalnu politiku, strukturu proračuna opće države te kritički prosuđivati prihodne i rashodne stavke u državnom proračunu. Kritički prosuđivati uzroke i posljedice javnog zaduživanja u Republici Hrvatskoj. (5) Obrazložiti hrvatsku monetarnu politiku te kritički prosuđivati instrumente hrvatske monetarne politike. (6) Objasniti instrumente vanjskotrgovinske politike te kritički analizirati stanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni Republike Hrvatske. Datum Teme, ishodi, literatura 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. (3 sata) 2. Počela ekonomije. (3 sata) Studenti će moći razlikovati pojmove ekonomija, ekonomika, mikro- i makro ekonomika; interpretirati tri temeljna ekonomska pitanja i objasniti načine davanja odgovora na iste; razlikovati pozitivnu naspram normativne ekonomije; inpute i outpute; te opisati i analizirati čimbenike (faktore) proizvodnje i granicu proizvodnih 1
mogućnosti. OL: 1 Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XIX. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o.. Poglavlje 1 (str. 3-17) 3. Tržište i država u modernom gospodarstvu. (3 sata) Studenti će moći razlikovati tržišna od komandnih gospodarstava; definirati i objasniti pojam tržišta i objasniti ekonomsku ulogu države u mješovitom gospodarstvu. OL: Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XIX. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o.. Poglavlje 2 (str. 25-44) 4. Osnovni elementi ponude i potražnje. (3 sata) Studenti će moći obrazložiti model (agregatne) ponude i potražnje, grafički ga prikazati te primijeniti na situacije u stvarnom životu. OL: Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XIX. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o.. Poglavlje 3 (str. 45-62) 5. Nesavršena konkurencija i monopol. (3 sata) Studenti će moći razlikovati savršenu od nesavršene konkurencije; objasniti vrste nesavršene konkurencije te izvore tržišnih nesavršenosti; primijeniti pravilo za maksimiziranje dobiti i izračunati na primjeru. OL: Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XIX. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o.. Poglavlje 9 (str. 169-186) 6. Pregled makroekonomike. (1,5 sat) Mjerenje gospodarske aktivnosti. (1,5 sat) Studenti će moći objasniti središnja makroekonomska pitanja i ciljeve; njihovo sadržajno određenje te ekonomske politike čijim mjerama i instrumentima se utječe na njihovo ostvarenje. Studenti će moći identificirati najvažnije ekonomske varijable te opisati način njihova praćenja i izračuna. OL: Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XIX. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o.. Poglavlje 19 (str. 367-383) i Poglavlje 20 (str. 386-407) 7. Devizni tečajevi i međunarodni financijski sustav. (3 sata) Studenti će moći analizirati međunarodni monetarni sustav te obrazložiti određivanje deviznih tečajeva. OL: Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XIX. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o.. Poglavlje 28 (str. 543-563) 8. Ponavljanje pred prvi kolokvij i I. kolokvij (3 sata) Studenti će moći samostalno interpretirati najvažnije ishode učenja prikazanih predmetnih i nastavnih cjelina u okviru kolegija Ekonomska politika. OL: Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XIX. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o.. te predavanja. 9. Ciljevi, nositelji i sredstva ekonomske politike. (3 sata) 1 OL = Obvezna literatura; DL = Dopunska literatura; navodi se redni broj literature u popisu 2
Studenti će moći analizirati i valorizirati ulogu države u gospodarstvu; objasniti ekonomsku politiku i njene nositelje te analizirati njen utjecaj na stanje u gospodarstvu. Studenti će moći identificirati ciljeve ekonomske politike te kritički analizirati ostvarenja ekonomskih ciljeva u hrvatskom gospodarstvu. objavljen na web stranici Veleučilišta u Požegi. Predavanje 9. 10. Hrvatski demografski kapital i hrvatska populacijska politika. (3 sata) Studenti će moći identificirati značaj demografskog kapitala u gospodarskom razvoju te analizirati demografske veličine i trendove u Republici Hrvatskoj. Studenti će moći analizirati populacijsku politiku te kritički prosuđivati hrvatsku populacijsku politiku, njena sredstva, instrumente i mjere. objavljen na web stranici Veleučilišta u Požegi. Predavanje 10 i Predavanje 11. 11. Fiskalna politika i javni dug Republike Hrvatske. (3 sata) Studenti će moći identificirati i interpretirati hrvatsku fiskalnu politiku, strukturu proračuna opće države te analizirati i kritički prosuđivati prihodne i rashodne stavke u državnom proračunu. Studenti će moći analizirati i poznavati visinu javnog duga Republike Hrvatske te kritički prosuđivati uzroke i posljedice javnog zaduživanja u Republici Hrvatskoj. objavljen na web stranici Veleučilišta u Požegi. Predavanje 12. 12. Monetarna politika u Republici Hrvatskoj. (3 sata) Studenti će moći identificirati i interpretirati hrvatsku monetarnu politiku te analizirati i kritički prosuđivati instrumente hrvatske monetarne politike. objavljen na web stranici Veleučilišta u Požegi. 13. Vanjskotrgovinska politika i razmjena Republike Hrvatske. (3 sata) Studenti će moći interpretirati vanjskotrgovinsku politiku, objasniti instrumente vanjskotrgovinske politike te njihov utjecaj na ukupno nacionalno blagostanje. Studenti će moći identificirati i objasniti bilancu plaćanja i vanjskotrgovinsku bilancu, objasniti njenu strukturu te kritički analizirati kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni Republike Hrvatske. objavljen na web stranici Veleučilišta u Požegi. 14. Tematska radionica. (3 sata) Studenti će moći procijeniti i kritički prosuđivati utjecaj okruženja na provedbu ekonomske politike u zemlji. Studenti će moći samostalno osmisliti i napisati program koji bi uključivao konkretne mjere, instrumente i sredstva ekonomske politike s ciljem ostvarivanja unaprijed zadanog ekonomskog cilja. objavljen na web stranici Veleučilišta u Požegi. 3
2.5. Vrste izvođenja nastave: 2.7. Obveze studenata 2.8. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) 2.9. Radno opterećenje studenata 15. II. kolokvij i potpisi. (3 sata) Ishodi učenja navedeni kod cjelina 9 do 14. predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu mješovito e-učenje terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati) 2.6. Komentari: Obveze redovitih studenata: Studentima su predavanja obvezna te se o prisustvovanju na nastavi od strane predavača vodi evidencija dolazaka. Kao preduvjet za potpis, studenti su obvezni prisustvovati na minimalno 70 % predavanja. Izostanak s nastave ne može se opravdati liječničkom ispričnicom. Ukoliko student izostane s više od 30 % predavanja nema pravo na potpis i dužan je upisati predmetni kolegij ponovno sljedeće akademske godine. Studenti su dužni nositi na nastavu materijale s predavanja (web stranice Veleučilišta u Požegi) relevantne za predviđenu temu predavanja i bilježnicu. Studenti su obvezni unaprijed se informirati iz obvezne literature o temi koja je predviđena za određeni termin predavanja. Studentima se zadaje domaća zadaća koju je za bodove potrebno riješiti na ploči na prvom nadolazećem predavanju. Studenti imaju obvezu položiti ispit putem dva kolokvija i usmenog ispita ili ukoliko ne polože kolokvije izaći na završni (finalni) ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Položen pisani dio ispita preduvjet je za izlazak na usmeni ispit. Studenti koji su položili ispit preko kolokvija te prikupili dostatan broj bodova tijekom nastave i seminara trebaju prijaviti ispit putem Studomata na prvom nadolazećem ispitnom roku i na taj dan doći na upis ocjene. Obveze izvanrednih studenata: Studenti nisu obvezni prisustvovati nastavi. Studenti imaju obvezu položiti ispit putem dva kolokvija i usmenog ispita ili na završnom (finalnom) ispitu koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Položen pisani dio ispita preduvjet je za izlazak na usmeni dio ispita. Pohađanje nastave 1,5 Pisani ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad 0,5 Esej Referat Kontinuirana provjera znanja Kolokviji 2,5 Seminarski rad Domaće zadaće 0,5 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit (ostalo upisati) Radno opterećenje studenata po svim osnovama iznosi za 1 ECTS bod 30 sati rada u semestru. Opterećenje studenata za 5 ECTS bodova na predmetnom kolegiju iznosi: Obveza Sati (procjena) Pohađanje predavanja 45 Tematska radionica (praktični dio) 15 Domaće zadaće i aktivnost u nastavi 15 4
Priprema za kolokvije i/ili ispite, samostalno učenje obvezne literature 75 Predmet se može položiti na dva načina. Jedan je način putem kolokvija, a drugi je način putem završnog ispita. Oba su načina pojašnjena u tekstu kako slijedi. Ocjenjivanje i vrednovanje rada redovnih studenata: Konačna se ocjena iz kolegija, položenog putem kolokvija, zasniva na nekoliko cjelina. Student može ostvariti ukupno 100 bodova u semestru prema sljedećim cjelinama: Elementi ocjenjivanja: 10 bodova - tematska radionica 70 bodova - 2 kolokvija (pisani oblik) 20 bodova - usmeni ispit 100 bodova ukupno 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Kriterij za bodovanje aktivnosti na radionici: Prilikom rada na radionici studenti su podijeljeni u grupe. Maksimalan broj bodova koje student može ostvariti na radionici, ovisno o kvaliteti odrađenog zadatka, iznosi 10. Kriterij za bodovanje kolokvija: Tijekom semestra studenti pišu dva kolokvija. Provjera znanja na kolokviju provodi se pisanim putem. Na svakom je kolokviju moguće ostvariti max. 35 bodova, prema sljedećem kriteriju: izvrstan 35 bodova vrlo dobar 30 bodova dobar 25 bodova dovoljan 20 bodova Kriteriji za bodovanje usmenog ispita Nakon položenih kolokvija i napisanog i obranjenog projektnog prijedloga studenti pristupaju kratkom usmenom ispitu koji se odnosi na kompletno gradivo kolegija. Na usmenom ispitu studenti mogu dobiti ocjenu u rasponu od 1 do 5. Svaka ocjena nosi ispod navedeni broj bodova. Ukoliko studenti ne zadovolje na usmenom dijelu (ocjena nedovoljan (1) smatra se da nisu kolokvirali te se upućuju na polaganje ispita putem završnog ispita. izvrstan 20 bodova vrlo dobar 15 bodova dobar 10 bodova dovoljan 5 bodova 5
Kriterij za formiranje ukupne ocjene: 100-91 %, odnosno 91-100 bodova izvrstan 90-81 %, odnosno 81-90 bodova vrlo dobar 80-61 %, odnosno 61-80 bodova dobar 60-50 %, odnosno 50-60 bodova dovoljan Konačna ocjena koja se upisuje u indeks je prosjek prema postotcima gore navedenih cjelina. Od studenata se očekuje odgovornost prilikom proučavanja potrebne literature te aktivno sudjelovanje na predavanjima u obliku diskusije i postavljanja pitanja. Elementi ocjenjivanja (ZAVRŠNI ISPIT): Završni se ispit odnosi na one studente koji ne polože ispit na predroku, odnosno putem kolokvija i gore navedenih cjelina. Završni se ispit sastoji od pisanog i usmenog dijela. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je položen pisani dio. Konačna ocjena koja se upisuje u indeks je prosjek dviju navedenih cjelina. Na svakoj cjelini (pisani i usmeni dio) kriterij za formiranje ocjene nalazi se niže u tekstu. Kriterij za formiranje ukupne ocjene: 100-91 %, odnosno 91-100 bodova izvrstan 90-81 %, odnosno 81-90 bodova vrlo dobar 80-61 %, odnosno 61-80 bodova dobar 60-50 %, odnosno 50-60 bodova dovoljan 2.11. Obvezna literatura (OL u kalendaru nastave) 2.12. Dopunska literatura (DL u kalendaru nastave) 2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Ocjenjivanje i vrednovanje rada izvanrednih studenata: Ocjenjivanje i vrednovanje rada izvanrednih studenata provodi se na isti način kao i za redovite studente prema prethodno navedenim kriterijima i njihovom obrazloženju. Red.br. Naziv 1. Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, 19. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o. 2. Jeleč Raguž, M. (2018) Ekonomska politika. Nastavni tekst predavanja iz kolegija Ekonomska politika objavljen na web stranici Veleučilišta u Požegi Red.br. Naziv 1. Čavrak, V. ur. (2011) Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Politička kultura d.o.o. 2. Acocella, N. (2005) Počela ekonomske politike: vrijednosti i tehnike, (prijevod djela). Zagreb: MATE d.o.o. 3. Dujšin, U. (2009) Ideje o ekonomskoj politici (doktrine ekonomske politike). Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu. 4. Dujšin, U. i Vedriš, M. (2009) Ekonomska politika u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice na kratkim radionicama pri čemu im je od strane nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan način osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja, vještina i kompetencija. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o prisutnosti studenata na nastavi. U posebnom evidencijskom obrascu 6
nastavnika također se vodi evidencija o prisutnosti studenata na nastavi, ali i o aktivnosti studenata na predavanjima, rezultatima ostvarenima na kolokvijima, na radionicama te izradom domaćih zadaća. Uspješnost studenata na radionici i pri izradi domaćih zadaća analizira se direktno pod opaskom mentorskog rada, dok se uspješnost studenata na kolokvijima analizira tijekom nastavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeđenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima učenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata. 3. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice na radionicama, pri čemu im je od strane nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan način osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja, vještina i kompetencija kod studenata. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o prisutnosti studenata na nastavi. U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika također se vodi evidencija o prisutnosti studenata na nastavi, ali i o aktivnosti studenata na predavanjima, rezultatima ostvarenima na kolokvijima, rezultatima ostvarenima na radionici te izradom domaćih zadaća. Uspješnost studenata na radionici i pri izradi domaćih zadaća analizira se direktno pod opaskom mentorskog rada, dok se 3.1. Pohađanje nastave uspješnost studenata na kolokvijima analizira tijekom nastavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeđenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima učenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata. Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom tijekom termina konzultacija (dva sata tjedno), dok se za kratka pitanja i objašnjenja mogu obratiti, uz prethodnu najavu telefonom ili e-poštom, bilo koji dan tijekom radnog vremena, osobnim dolaskom. Upiti fiksnim telefonom mogući su svakim danom, no potrebno je voditi računa o obvezama nastavnika izvan ureda. Moguće je postaviti pitanja i e-poštom na koju će biti odgovoreno najkasnije za 48 sati (osim u vrijeme vikenda ili 3.2. Kontaktiranje s nastavnikom godišnjeg odmora ili odsutnosti profesora (službeno putovanje, bolest i slično). Poželjno je da studenti za sve nejasnoće dođu što češće na konzultacije. Spomenutih 48 sati za odgovor na e-poštu odnosi se na kratke upite. Isto ne vrijedi za davanje povratnih informacija o napisanom seminarskom radu. Za navedeno je važeći rok od tjedan dana o kojemu studenti moraju voditi računa. Obveza je svakog studenta redovito se informirati o odvijanju nastave, aktivnostima i zadacima koji su obrađivani na nastavi. Poželjno je o tijeku nastave i obradi nastavnog gradiva pitati studente ili predavača. Sve obavijesti o održavanju ili 3.3. Informiranje o kolegiju eventualnoj odgodi predavanja bit će izvješene na oglasnoj ploči ispred kabineta predavača i na web stranici Veleučilišta minimalno 24 sata ranije. Materijali i informacije o kolegiju dostupne su na web stranici Veleučilišta kod predmetnog kolegija. Važno je redovito pratiti obavijesti na web stranicama i oglasnoj ploči. Studenti su u obvezi urednim rukopisom pisati domaće zadaće te sudjelovati na radionicama. Upute za izradu istih studenti 3.4. Pisani radovi dobivaju od strane nastavnika te im je tijekom izrade osiguran mentorski rad koji na neposredan način osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja, vještina i kompetencija kod studenata. 7
3.5. Ostalo (dodati po potrebi) Pristup učenju i poučavanju Požega, 28. 09. 2018. godine Izradila: dr. sc. Mirjana Jeleč Raguž Gradivo prezentirano i prodiskutirano na predavanjima čini cjeloviti korpus znanja koji je potreban studentu za uspješno polaganje ispita. Stoga je praćenje predavanja najvažniji dio u pristupu učenja i poučavanja iz kolegija. Studenti, uz dobivene skraćene prezentacije (na web stranicama Veleučilišta kod predmetnog kolegija) trebaju voditi bilješke na nastavi. Proučavanje je obvezne literature potrebno kako bi se mogli pojasniti dijelovi koji nisu apsolvirani na predavanjima. Od studenata se ne očekuje pasivno memoriranje gradiva i definicija. Očekuje se aktivno interpretiranje i razumijevanje suvremenih trendova u hrvatskom gospodarstvu. Požega, 01. 10. 2018. godine Odobrio/la: prodekanica za nastavu dr. sc. Brankica Svitlica Potpis Potpis 8