(Microsoft Word - stati\350ki plan-javna rasprava-kona\350na verzija za sjednicu.doc)

KLASA: UP/I-344-01/07-01/222 URBROJ: 376-08-11-30 Zagreb, 28. travnja 2010.g. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 73/08; u daljnjem tekstu: ZEK), u postupku određivanja uvjeta Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama i izmjene Standardne ponude HT- Hrvatskih telekomunikacija d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji od 01. listopada 2009. godine, Vijeće Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije je na sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine, donijelo ODLUKU 1. Određuju se uvjeti Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. prema tekstu koji se nalazi u privitku i čini sastavni dio ove odluke. 2. U svrhu implementacije Statičkog plana iz točke 1. mijenjaju se odredbe Standardne ponude HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji od 01. listopada 2009. godine kako slijedi: Ad 2.1 U članku 1.1. Predmet, opseg i ograničenja Standardne ponude, dodaje se novi stavak 10. koji glasi: "Pružanje usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji u okviru postojećeg tehničkog i operativnog stanja T-Com mreže osobito znači obveznu primjenu PSD maski i plana upravljanja paricama definiranih u Dodatku 28.18. ove Standardne ponude pod nazivom "Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama». Stoga, usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji za širokopojasne prijenosne tehnologije i dijeljenog izdvojenog pristupa dostupne su u nekoliko širokopojasnih prijenosnih tehnologija i profila, definiranih u poglavljima 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude. U Zahtjevu za izdvajanje pojedine lokalne petlje Operator korisnik Standardne ponude definira naziv širokopojasne tehnologije i traženog profila u skladu s nazivljem iz Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama". Ad 2.2 U članku 1.2. Vrijeme stupanja na snagu Standardne ponude, dodaje se stavak 2. koji glasi: "Dodatak 28.18. Standardne ponude stupa na snagu i počinje se primjenjivati po isteku osam (8) mjeseci od dana objave izmjena ove Standardne ponude određenih odlukom Vijeća HAKOM-a od 28. travnja 2010.g.". Ad 2.3 U članku 2.1.1. Potpuni izdvojeni pristup lokalnoj petlji, postojeći stavci 5, 6, 7 i 8 postaju stavci 6, 7, 8 i 9 iz razloga što se dodaje novi stavak 5. koji glasi: HRVATSKA AGENCIJA ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE Jurišićeva 13, 10000 Zagreb / MB: 01865862 / OIB: 87950783661 / Tel: (01) 4896 000, Fax: (01) 4920 227 / www.hakom.hr

"Usluga potpunog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji za širokopojasne prijenosne tehnologije dostupna je u nekoliko širokopojasnih prijenosnih tehnologija i profila, definiranih u poglavljima 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude. U Zahtjevu za izdvajanje pojedine lokalne petlje Operator korisnik Standardne ponude definira naziv širokopojasne prijenosne tehnologije i traženog profila u skladu s nazivljem iz Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama". Ad 2.4 U članku 2.1.2. Dijeljeni izdvojeni pristup lokalnoj petlji, postojeći stavak 5 postaje stavak 6 iz razloga što se dodaje novi stavak 5. koji glasi: "Usluga dijeljenog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji dostupna je u nekoliko širokopojasnih prijenosnih tehnologija i profila, definiranih u poglavljima 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude. U Zahtjevu za izdvajanje pojedine lokalne petlje Operator korisnik Standardne ponude definira naziv širokopojasne prijenosne tehnologije i traženog profila u skladu s nazivljem iz Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama". Ad 2.5 U članku 4.1. Tehnički opis usluge - fizički vod, drugi stavak potrebno je izmijeniti na način da glasi: " Glavni parametri fizičkih karakteristika upredene metalne parice: - otpor petlje (pojedinačne vrijednosti) 300 Ω/km za Ø0,4 mm i 130 Ω/km za Ø0,6 mm, - otpor izolacije 1000 MΩ km - prigušenje 26 db/km za f=1 MHz za Ø0,4 mm, - prigušenje 18 db/km za f=1 MHz za Ø0,6 mm, - longitudinalna simetrija >40 db za f 2,2 MHz - kapacitet od 48 nf/km nominalne vrijednosti i 50 nf/km maksimalne (orijentacijska vrijednost) - induktivitet petlja 0,6 mh/km (ovisno o frekvenciji) - promjer vodiča: 0,4 mm i 0,6 mm u različitim duljinama (podjela na dionice) - použenje vodiča: grupno ili koncentrično - vrijednost preslušavanja prikazane su u Tablici u nastavku teksta (sukladno standardu IEC 62255) za nove kabele xdsl" Ad 2.6 U članku 4.1. Tehnički opis usluge - fizički vod, potrebno je umetnuti novi stavak koji glasi: "Kabela xdsl u mreži ima malo, oko 1,11%, stoga se u nastavku nalazi i tablica vrijednosti preslušavanja za stare kabele tipa TK-59 i TK-00 za srednju vrijednost i 1% najgoreg slučaja. 2

Preslušavanje u [db] na 1MHz i 1km Srednja vrijednost TK-59 Jednopostotni najgori slučaj Srednja vrijednost TK-00 Jednopostotni najgori slučaj NEXT unutar četvorke -50-39 -48-38 NEXT susjedne četvorke -52-40 -53-42 NEXT razmaknute četvorke -57-47 -61-50 FEXT unutar četvorke -69-57 -68-55 FEXT susjedne četvorke -70-59 -69-57 FEXT razmaknute četvorke -73-61 -76-62 Prigušenje 23 26 22 25 Gore navedene vrijednosti primjenjuju se za pristupne mreže izgrađene od kabela sa sljedećim karakteristikama: - TK-59: izolacija vodica od pjenastog polietilena s tankim slojem čvrstog polietilena - pjenasti vanjski sloj i slojeviti zaštitni polietilenski omotač. Upredene parice použene u četvorke. Četvorke su organizirane u osnovne kabelske grupe, svaku osnovnu grupu čini 5 četvorki, odnosno 10 parica, a nekoliko osnovnih grupa (5 ili 10) u glavnu kabelsku grupu. Konačno, glavne kabelske grupe tvore parični kabel koji može sadržavati, ovisno o tipu kabela i do 600 četvorki. - TK-00: papirna izolacija" Ad 2.7 Članak 4.1.2. Prijenosna tehnologija, potrebno je izmijeniti na način da glasi: "Dozvoljene su sljedeće prijenosne tehnologije: Uskopojasna prijenosna tehnologija Naziv Prijenos Standard N01 Analogni ili digitalni. Strujna, naponska i PSD ograničenja definirana standardom. Za PSD primjenjuje se točka A.12.4 ETSI-TS 102 080 Širokopojasne prijenosne tehnologije Naziv Najveća brzina prijenosa po upredenoj metalnoj parici Prijenos Standard H01 784 kbit/s 2B1Q (HDSL) ETSI TS 101 135 1) 3

H02 1168 kbit/s 2B1Q (HDSL) ETSI TS 101 135 1) H03 1280 kbit/s SHDSL H04 2320 kbit/s SHDSL ETSI TS 101 524; ITU-T G.991.2 Aneks B Simetrične maske PSD ETSI TS 101 524; ITU-T G.991.2, Aneks B Simetrične maske PSD H05 Prema standardu DMT (ADSL) ETSI TS 101 388, ITU-T G.992.1, Opcije bez preklapanja spektra: Aneks B, A 2) H06 Prema standardu DMT (ADSL-LITE) ITU-T G 992.2 Opcije bez preklapanja spektra: Aneks B, A 2) H07 H08 Prema standardu Prema standardu DMT (ADSL2) DMT (ADSL2 plus) ITU-T G.992.3, Opcije bez preklapanja spektra: Aneks B, J 4), M 3), A 2) ITU-T G.992.5, Opcije bez preklapanja spektra: Aneks B, J 4), M 3), A 2) VDSL2 5) ITU-T G 993.2 1) HDSL sustavi - Postojeći HDSL sustavi mogu se i dalje koristiti, neovisno o poziciji u osnovnoj grupi i duljini petlje, u skladu s prijelaznim i završnim odredbama Dodatka 28.18. ove Standardne ponude (Statički plan), međutim nakon 31.12.2009. ukupan broj HDSL sustava koji je u uporabi u mreži T-Coma na taj dan, ne smije se povećavati. Također, broj HDSL sustava koji je na dan 31.12.2009. u uporabi po svakom pojedinom operatoru (T-Com te svaki pojedini operator korisnik) ne smije se povećavati u odnosu na stanje na 31.12.2009. 2) Aneks A dozvoljen samo za potpuni pristup izdvojenoj lokalnoj petlji na kratkoj petlji, kao i uz modifikaciju spektra od 138 do 276 khz u dolaznom smjeru na srednjoj i dugačkoj petlji, u skladu sa Statičkim planom, dodatak 28.12. 3) Aneks M dozvoljena samo opcija M.1.3 Opcija bez preklapanja spektra 4) Aneks J dozvoljena samo opcija J.1.3 Opcija bez preklapanja spektra 5) Prema rješenju Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije od 11. siječnja 2008. klasa: UP/I-344-01/07-01/222, urbroj: 376-08-11-05, korištenje VDSL2 tehnologije bit će dostupno i omogućeno drugim operatorima u trenutku kad T-Com započne komercijalno pružanje usluga putem ove tehnologije. Maksimalna SNR (Signal Noise Ratio) margina u odlazu i dolazu za širokopojasne usluge linijskih prijenosnih brzina u dolazu do 5Mb/s iznosi 12dB. Svi Operatori korisnici Standardne ponude koji koriste pristupnu mrežu T-Coma za pružanje svojih usluga putem usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji obvezni su do 1. prosinca 2009. implementirati smanjenje maksimalne margine (Max SNRM) na svim paketima usluga čije su linijske prijenosne brzine u dolazu manje ili jednake 5Mb/s, bez izuzetaka. Operatori korisnici Standardne ponude koji će koristiti pristupnu mrežu T-Coma za pružanje svojih vlastitih usluga putem usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, obvezni su implementirati MaxSNRM 4

od 12 db na svim paketima usluga čije su linijske prijenosne brzine u dolazu manje ili jednake 5Mb/s, u trenutku konfiguriranja istih. U slučajevima kod kojih nije moguće osigurati potrebnu razinu kvalitete uz spuštenu razinu MaxSNR margine,, Operatorima korisnicima Standardne ponude određuje se uvođenje posebnog profila fault repair P1 za linijske prijenosne brzine u dolazu do 5Mb/s koji ima vrijednost MaxSNRM u iznosu od 31dB, u vrijednosti od 5% od ukupnog broja širokopojasnih linija/korisnika kod kojih Operatori korisnici koriste pristupnu mrežu T-Coma za pružanje vlastitih usluga." Ad 2.8 U članku 4.2. Tehnički opis usluge - dijeljeni pristup, dodaje se novi članaka 4.2.7. naslova "Zaštita od neovlaštenog korištenja izdvojene lokalne petlje" koji glasi kako slijedi: "U slučaju da T-Com utvrdi da Operator korisnik Standardne ponude na izdvojenoj lokalnoj petlji pruža širokopojasne prijenosne tehnologije protivno pravilima korištenja širokopojasne prijenosne tehnologije i profila, utvrđenim u poglavlju 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude i/ili ako Operator korisnik na izdvojenoj lokalnoj petlji koristi prijenosnu tehnologiju/profil koji nije ugovoren, T-Com će, uz pisanu obavijest Operatoru korisniku Standardne ponude 15 dana unaprijed, pokrenuti postupak privremene obustave pružanja usluge sukladno članku 17. ove Standardne ponude. U tom slučaju, privremena obustava pružanja usluge iz članka 17. ove Standardne ponude trajati će onako dugo dok Operator korisnik Standardne ponude ne uskladi korištenje izdvojene lokalne petlje s ugovorenom širokopojasnom prijenosnom tehnologijom i profilom na istoj, odnosno dok Operator korisnik ne prijeđe na odgovarajuću širokopojasnu prijenosnu tehnologiju i profil te o tome na prikladan način obavijesti T-Com, sukladno pravilima korištenja širokopojasnih prijenosnih tehnologija i profila, iz poglavlja 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlja 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude. U svakom slučaju, T-Com može otkazati upredenu metalnu paricu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji sukladno članku 6.5. ove Standardne ponude ako je pružanje usluge privremeno obustavljeno u skladu s člankom 17. ove Standardne ponude, a razlozi koji su uzrokovali privremenu obustavu nisu otklonjeni od strane Operatora korisnika Standardne ponude u roku od 30 dana od dana privremene obustave pružanja usluge". Ad 2.9 U članku 6.1. Prethodni zahtjev za informaciju o fizičkom vodu, potrebno je dopuniti četvrti stavak sa slijedećom crticom: "oznaku širokopojasne prijenosne tehnologije i profila za izdvojenu lokalnu petlju odnosno za dijeljeni izdvojeni pristup koji mora biti u skladu sa širokopojasnim prijenosnim tehnologijama i profilima iz poglavlja 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlja 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude". Ad 2.10 U članku 6.2. Zahtjev, potrebno je dopuniti četvrti stavak sa slijedećom crticom: "vrstu širokopojasne prijenosne tehnologije i profila za izdvojenu lokalnu petlju odnosno za dijeljeni izdvojeni pristup koji mora biti u skladu sa širokopojasnim prijenosnim tehnologijama i profilima iz poglavlja 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlja 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude, " 5

Ad 2.11 U članku 6. 2. Zahtjev, potrebno je umetnuti nove stavke 6. - 16. koji glase: "Procedura obrade potpunog Zahtjeva za izdvajanje pojedine lokalne petlje za širokopojasne prijenosne tehnologije započinje provjerom dostupnosti tražene širokopojasne prijenosne tehnologije i profila za izdvojenu lokalnu petlju, odnosno za dijeljeni izdvojeni pristup. Postupak provjere dostupnosti vrši se adekvatnim upitom nad relevantnom bazom podataka kako od strane djelatnika T- Com-a tako i od strane Operatora korisnika. U slučaju da Operator korisnik Standardne ponude želi jednu od dolje navedenih opcija, Operator korisnik Standardne ponude podnosi Zahtjev za izdvajanjem lokalne petlje (uz obaveznu naznaku Kvalitete parice za širokopojasne prijenosne tehnologije te pripadajućeg profila), u skladu s odredbama ovog članka: 1. izdvojenu lokalnu petlju za pružanje usluga na temelju širokopojasne prijenosne tehnologije 2. na postojećoj metalnoj parici izdvojenoj za pružanje usluga na temelju uskopojasne prijenosne tehnologije nije moguće pružati usluge na temelju širokopojasne prijenosne tehnologije već je istu moguće pružati preko druge alternativne slobodne parice istog primarnog (sekundarnog) izvoda 3. na postojećoj metalnoj parici izdvojenoj za pružanje usluga na temelju određene širokopojasne prijenosne tehnologije nije moguće pružati željenu usluge korištenjem drukčije širokopojasne prijenosne tehnologije i profila već je istu moguće pružiti preko druge alternativne slobodne parice istog primarnog (sekundarnog) izvoda. T-Com će za slučajeve pod točkama 2) i 3) iz prethodnog stavka ovog članka, kao i po potrebi u slučaju pod točkom 1), ispitati da li na adekvatnom izvodu postoji predmetna parica koja zadovoljava važeće kriterije za korištenje tražene širokopojasne tehnologije i profila, kako su isti navedeni u poglavljima 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatak 28.18. ove Standardne ponude, te o istom informirati Operatora korisnika Standardne ponude u roku do pet (5) radnih dana nakon primitka zahtijeva. Ukoliko na adekvatnom izvodu ne postoji predmetna parica koja zadovoljava važeće kriterije za korištenje tražene širokopojasne tehnologije i profila, T-Com će u roku do pet (5) radnih dana od zaprimanja potpunog zahtjeva poslati Operatoru korisniku obavijest o širokopojasnoj prijenosnoj tehnologiji i profilu koji je moguće realizirati na zatraženoj lokalnoj petlji (dalje u tekstu: Dostupna tehnologija/profil). Operator korisnik je dužan u roku od 2 radna dana od zaprimanja obavijesti o Dostupnoj tehnologiji/profilu putem web sučelja ili na neki drugi prikladan način odgovoriti T-Com-u da li prihvaća realizaciju Dostupne tehnologije/profila na zatraženoj lokalnoj petlji. Ako Operator korisnik odbije realizaciju Dostupne tehnologije/profila ili propusti odgovoriti u roku iz prethodne rečenice, T- Com je ovlašten odbiti zahtjev Operatora korisnika za izdvajanje lokalne petlje za širokopojasne prijenosne tehnologije. Nakon što Operator korisnik na prikladan način (npr. putem web sučelja) potvrdi da želi koristiti Dostupnu tehnologiju/profil prema obavijesti T-Com-a, a zahtjev Operatora korisnika za izdvajanjem lokalne petlje za širokopojasne prijenosne tehnologije se odnosio na slučajeve 2) i 3) iz stavka 7. ovog članka, T-Com će realizirati Dostupnu tehnologiju/profil u roku od pet (5) radnih dana od zaprimanja potvrde Operatora korisnika o korištenju Dostupne tehnologije/profila na izdvojenoj lokalnoj petlji. Ako je riječ o parici koja nije izdvojena, tj. o slučaju pod točkom 1) iz stavka 7. ovog članka, primjenjuju se rokovi za realizaciju iz stavka 16. ovog članka. Operator korisnik Standardne ponude ne podnosi novi Zahtjev za izdvajanje pojedine lokalne petlje u slijedećim slučajevima: 6

1. na postojećoj metalnoj parici izdvojenoj za pružanje usluga na temelju uskopojasne prijenosne tehnologije, moguće je pružati usluge na temelju željene širokopojasne prijenosne tehnologije i profila, 2. na postojećoj metalnoj parici izdvojenoj za pružanje usluga na temelju određene širokopojasne prijenosne tehnologije, moguće je pružati željenu usluge korištenjem drukčije širokopojasne prijenosne tehnologije i profila. Operator korisnik će utvrditi, postavljanjem adekvatnog upita nad relevantnom bazom podataka, zadovoljava li predmetna parica važeće kriterije za korištenje tražene širokopojasne tehnologije i profila, kako su isti navedeni u poglavljima 4.1.2 ove Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude. Ukoliko je realizacija željene širokopojasne tehnologije i profila moguća preko već izdvojene lokalne petlje, Operator korisnik će na prikladan način o tome obavijestiti T-Com, koji će na temelju dostavljene informacije izvršiti ažuriranje relevantne baze podataka. Nakon što proteknu dva (2) radna dana od dostavljene obavijesti T-Com-u, Operator korisnik će realizirati željenu širokopojasnu prijenosnu tehnologiju i profil. Ukoliko realizacija željene širokopojasne tehnologije i profila nije moguća preko već izdvojene lokalne petlje, već preko alternativne parice istog primarnog izvoda, Operator korisnik mora podnijeti novi zahtjev za izdvajanje lokalne petlje kao što je to prethodno opisano u stavci 7. ovog članka. Operator korisnika mora imati mogućnost pristupa informaciji je li željenu širokopojasnu prijenosnu tehnologiju i profil moguće realizirati preko alternativne slobodne parice dotičnog primarnog (sekundarnog) izvoda. Ako T-Com utvrdi da predmetna parica ne zadovoljava uvjete pružanja usluga za širokopojasne prijenosne tehnologije i da ne postoji mogućnost prebacivanja na alternativnu slobodnu paricu s istog primarnog (sekundarnog) izvoda koja te uvjete zadovoljava, T-Com će odbiti Zahtjev za izdvajanje lokalne petlje za širokopojasne prijenosne tehnologije. Ako se odbijeni zahtjev za izdvajanje lokalne petlje za širokopojasne prijenosne tehnologije odnosio na već izdvojenu lokalnu petlju za uskopojasne prijenosne tehnologije, odnosno na izdvojenu lokalnu petlju za širokopojasne prijenosne tehnologije s ugovorenom drugačijom širokopojasnom prijenosnom tehnologijom i profilom pri čemu ne postoji alternativna slobodna parica dotičnog primarnog (sekundarnog) izvoda koja zadovoljava važeće kriterije za korištenje tražene širokopojasne tehnologije i profila, Operatoru korisniku Standardne ponude će ostati na korištenje prvobitno izdvojena lokalna petlja za usluge na temelju uskopojasne prijenosne tehnologije, odnosno prvobitno izdvojena lokalna petlja za usluge na temelju širokopojasne prijenosne tehnologije s prvobitno ugovorenom širokopojasnom prijenosnom tehnologijom i profilom, do eventualnog otkaza izdvojene lokalne petlje. T-Com će realizirati zatraženu upredenu metalnu paricu u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja potpunog zahtijeva za izdvajanje pojedine lokalne petlje. Postojeća upredena metalna parica koja se trenutno ne koristi bit će realizirana u roku od 20 radnih dana od dana zaprimanja potpunog zahtijeva za izdvajanjem pojedine lokalne petlje. U trajanje ovih rokova neće se uračunavati razdoblje od trenutka kada je T-Com uputio Operatoru korisniku obavijest o Dostupnoj tehnologiji/profilu do trenutka kada T-Com zaprimi odgovor Operatora korisnika o tome da li prihvaća realizaciju Dostupne tehnologije/profila, sukladno stavcima 9. i 10. ovog članka. Novo realiziranu paricu potrebno je označiti s odgovarajućom oznakom koja se odnosi na određenog Operatora korisnika Standardne ponude i identifikacijsku oznaku (ID) izdvojene lokalne petlje. T-Com će realizirati upredene metalne parice koje se traže za potrebe širokopojasnih prijenosnih tehnologija u rokovima iz ovog stavka pod uvjetom ispunjavanja kriterija za korištenje širokopojasnih tehnologija navedenih u poglavlju 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlja 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude." 7

Ad 2.12 U člancima 13.1.1., 13.1.2. i 13.1.3, riječi "normalnu uporabu" potrebno je zamijeniti sa riječima "uskopojasnu prijenosnu tehnologiju". Ad 2.13 U članku 17. Privremena obustava usluge, potrebno je u stavku 1. dodati dvije nove crtice koje glase:,,ako Operator korisnik Standardne ponude na izdvojenoj lokalnoj petlji pruža širokopojasne prijenosne tehnologije protivno pravilima korištenja širokopojasne prijenosne tehnologije i profila, utvrđenim u poglavlju 4.1.2. ove Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatka 28.18. ove Standardne ponude i/ili ako Operator korisnik na izdvojenoj lokalnoj petlji koristi prijenosnu tehnologiju/profil koji nije ugovoren, a takvo ponašanje Operator korisnik Standardne ponude ne otkloni u roku od 15 dana od dana primitka T- Com-ove pisane obavijesti. " Ad 2.14 U članku 17. Privremena obustava usluge, postojeći stavci 4, 5, 6 i 7 postaju stavci 5, 6, 7 i 8 iz razloga što se dodaje novi stavak 4. koji glasi: "Također, T-Com ima pravo bez prethodne najave ali uz uvjet ne obustavljanja usluge vršiti adekvatna spektralna mjerenja na izdvojenoj lokalnoj petlji ako postoji opravdana sumnja da Operator korisnik koristi širokopojasnu prijenosnu tehnologiju ili profil za širokopojasne prijenosne tehnologije petlji na izdvojenoj lokalnoj petlji, odnosno na dijeljenom pristupu protivno uvjetima u ovoj Standardnoj ponudi, odnosno da koristi profil ili prijenosnu tehnologiju koja nije ugovorena. Ukoliko T-Com na temelju tih mjerenja ne može jednoznačno utvrditi da Operator korisnik koristi prijenosnu tehnologiju ili profil koji nije ugovoren, tada ima pravo, uz prethodnu pravovremenu najavu (najmanje 8 dana unaprijed) sa pripadajućim obrazloženjem razloga regulatornom tijelu, te uz prethodno odobrenje regulatornog tijela, privremeno obustaviti uslugu radi vršenja dodatnih mjerenja na izdvojenoj lokalnoj petlji. Ukoliko se na temelju tih dodatnih mjerenja utvrdi da Operator korisnik koristi prijenosnu tehnologiju i profil koji nisu ugovoreni, Operator korisnik neće imati pravo na naknada bilo kakve štete od T-Coma, dok će u suprotnom T-Com snositi naknade bilo kakve štete. " Ad 2.15 U članku 25.5.2. u podnaslovu "Smetnja nije u području odgovornosti T-Coma", potrebno je izmijeniti prvu rečenicu u prvom stavku tako da ista glasi: "Ukoliko mjerni rezultati zadovoljavaju sve tehničke parametre definirane člankom 4. i Dodatkom 28.18. ove Standardne ponude (Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom), smetnja se zatvara sa šifrom mjesta smetnje "Nije u području odgovornosti T-Coma". Ad 2.16 U Dodatku 28.5 potrebno je izmijeniti obrazac zahtjeva za izdvajanjem pojedine lokalne petlje na način da isti glasi: 8

9

3. Obvezuje se HT u roku od osam (8) dana od zaprimanja ove Odluke, uz važeću Standardnu ponudu za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji od 01. listopada 2009.g. objaviti na svojim internetskim stranicama Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama prema uvjetima iz točke 1. ove odluke te ga početi primjenjivati po isteku osam mjeseci od dana objave. 4. Obvezuje se HT u roku od osam (8) dana od zaprimanja ove odluke, u važeću Standardnu ponudu za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji od 01. listopada 2009.g. ugraditi i na svojim internetskim stranicama objaviti izmjene iz točke 2. ove odluke te ih početi primjenjivati po isteku osam mjeseci od dana objave. 5. Obvezuje se HT po isteku osam (8) mjeseci od dana objave Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama i izmjena Standardne ponude HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji prema točkama 1. i 2. ove odluke, putem web aplikacije kao i korištenjem aplikativnih sučelja, koja omogućavaju direktnu računalnu razmjenu podataka između informacijskih sustava - B2B pristup (web servisi), omogućiti ovlaštenim djelatnicima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije uvid u strukturu zauzetosti izvoda, odnosno osnovne grupe po paketima usluga i prijenosnim tehnologijama (sukladno Statičkom planu upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama) i duljine petlje za pripadajući pretplatnički broj, uz obvezu ažuriranja podataka najkasnije svakih 24 sata. 6. Obvezuje se HT po isteku osam (8) mjeseci od dana objave Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama i izmjena Standardne ponude HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji prema točkama 1. i 2. ove odluke, operatorima korisnicima omogućiti putem web aplikacije kao i korištenjem aplikativnih sučelja, koja omogućavaju direktnu računalnu razmjenu podataka između informacijskih sustava - B2B pristup (web servisi), provjeru raspoloživosti širokopojasnih prijenosnih tehnologija i profila za traženu lokalnu petlju (sukladno Statičkom planu upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama) na predmetnoj parici putem unosa pretplatničkog broja, kao i provjeru mogućnosti prebacivanja na alternativnu slobodnu paricu s istog primarnog objekta, i sve to uz obvezu ažuriranja podataka najkasnije svakih 24 sata. 7. Vremenski plan i postupak usklađivanja stanja na postojećim izdvojenim lokalnim petljama sa strukturom koja odgovara Statičkom planu upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama (određen uvjetima iz točke 1. ove odluke) bit će definiran sukladno uvjetima koje će Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije naknadno odrediti, vodeći pri tome računa o krajnjem roku određenom u točki 3. ove odluke. 8. Ova odluka objavit će se u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. 10

O b r a z l o ž e n j e Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije (pravni prednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije) (u daljnjem tekstu: Vijeće Agencije) je na sjednici održanoj dana 11. siječnja 2008. godine, u postupku izmjene i dopune Standardne ponude HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. za uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji (dalje u tekstu: Standardna ponuda), donijelo rješenje (klasa: UP/I-344-01/07-01/222, urbroj: 376-08- 11-05) kojim je u točki 4. izreke određena obveza HT-u da do 1. ožujka 2008. godine dostavi Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije radi izdavanja suglasnosti Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom u pristupnoj mreži koji će uključivati i obje varijante asimetrične prijenosne tehnologije «FDD ADSL iznad POTS-a» (Annex A) i «FDD ADSL iznad ISDNa» (Annex B), a koji će biti Dodatak Standardnoj ponudi. Navedena obveza određena je HT-u kako bi se poboljšala iskoristivost postojeće parične kabelske infrastrukture kako bi se ostvarile što veće prijenosne brzine potrebne za realizaciju širokopojasnih usluga. Agencija je od HT-a dana 4. ožujka 2008. godine zaprimila dokument Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom (dalje u tekstu: Statički plan), te je nakon analize istog, uočena potreba za dodatnim izmjenama i dopunama koje su bile upućene HT-u na očitovanje. HT je dana 28. travnja 2008. godine dostavio djelomično očitovanje na prijedloge izmjena Statičkog plana, te je naknadno dana 12. svibnja 2008. godine dostavio dopunu očitovanja kao i izmijenjeni Statički plan. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (u daljnjem tekstu: HAKOM) je nakon analize novog prijedloga Statičkog plana uočila potrebu za dodatnim izmjenama i dopunama predmetnog dokumenta, te je dana 13. listopada 2008. godine uputila HT-u, na očitovanje, prijedlog izmjena navedenog dokumenta. Tom prilikom HAKOM je zatražio od HT-a dostavu pročišćenog teksta Statičkog plana. HT je dana 29. listopada 2008. godine dostavio svoje očitovanje na HAKOM-ove prijedloge izmjena Statičkog plana te Statički plan s djelomičnim izmjenama koje je odredio HAKOM. Nastavno na postupak stručnog nadzora kojeg je HAKOM proveo nad HT-om u predmetu utvrđivanja osnovanosti odbijanja zahtjeva trgovačkog društva Amis Telekom d.o.o. za pristup izdvojenoj lokalnoj petlji (klasa: UP/I-344-08/08-01/00003 urbroj: 376-04-08-10 MB/KŽ), utvrđeno je da je HT uveo određena pravila dodjeljivanja parica za izdvojeni pristup lokalnoj petlji (tj. time odredio plan upravljanja paricama) prema kojima se u jednoj četvorki kabela ne mogu naći dvije širokopojasne usluge, a za koja pravila HT nije pružio konkretne podatke u vidu mjerenja ili analiza. Stoga, obzirom da je HT navedenim pravilom upravljanja paricama izjednačio sve prijenosne tehnologije u pristupnoj mreži (bez obzira na način rada, da li za prijem i predaju koriste iste ili različite frekvencijske pojaseve te da li su međusobno spektralno kompatibilne ili ne), kao i sve tipove lokalnih petlji bez obzira na duljinu istih, HAKOM je 16. prosinca 2008. godine od HT-a zatražio da Statički plan dopuni planom upravljanja paricama u pristupnoj mreži HT-a, provođenjem odgovarajućih analiza i mjerenja, te isti dostavi HAKOM-u radi izdavanja suglasnosti. HAKOM je navedenim dopisom zatražio da HT prilikom izrade navedenog dokumenta usvoji sljedeće: 11

1. postignute rezultate u okviru istraživačkog projekta Performanse transporta širokopojasnih usluga pristupnom mrežom, kao i opsežne simulacije i analize provedene u sklopu predmetnog projekta, 2. razlike koje postoje između prijenosnih tehnologija koje za prijem i predaju koriste iste frekvencijske pojaseve u odnosu na one prijenosne tehnologije koji za prijem i predaju koriste različite frekvencijske pojaseve, 3. razlike s obzirom na tip lokalne petlje (kratka, srednja i dugačka), 4. prijedlog Statičkog plana koji je u postupku usvajanja, 5. rezultate eksperimentalnih istraživanjima koji su postignuti na testnom kabelu i realnoj mreži HT-a, a koja su bila provedena u postupku prijelaza na mod rada sa smanjenom marginom, 6. tipove i konstrukcije kabela primijenjene u HT-ovoj pristupnoj mreži, 7. planove upravljanja paricama zemalja članica EU (kao npr. Španjolska) u onoj mjeri u kojoj je to primjenjivo na naše uvjete. HT je dana 29. prosinca 2008. godine zatražio odgodu roka za dostavu Statičkog plana dopunjenog s planom upravljanja paricama u pristupnoj mreži HT-a iz razloga kompleksnosti izrade predmetnog dokumenta, odnosno potrebe obavljanja dodatnih ispitivanja, analize kao i uvažavanja različitih zahtjeva i uvjeta iz mreže i prema mreži. HAKOM je prihvatio odgodu roka do 28. veljače 2009. godine, kako bi u navedenom periodu HT uspio obaviti potrebna ispitivanja i analize te izradu samog plana. Također HAKOM je održao dana 21. siječnja 2009. godine sastanak po pitanju predloženih izmjena s predstavnicima HT-a. HT je dana 27. veljače 2009. godine dostavio novi prijedlog Statičkog plana nadopunjenog s planom upravljanja paricama te je nastavno na dostavljeni dokument, dana 31. ožujka 2009. godine održan sastanak s HT-om. Dana 10. travnja 2009. godine HAKOM je dostavio HT-u svoje očitovanje na dostavljeni Statički plan i plan upravljanja paricama u kojem je naveo da je predloženi plan upravljanja paricama od strane HT-a presložen i kompleksan te ga nije moguće efikasno primijeniti u praksi. Stoga je HAKOM predložio pojednostavljeni model plana upravljanja paricama (razlikovanje širokopojasnih usluga isključivo prema dvije brzine i maksimalno dozvoljene penetracije na tri definirane duljine petlje) te zatražio od HT-a da dostavi pojednostavljeni plan upravljanja paricama. Isto tako, HAKOM je predložio da ovlašteni djelatnici HAKOM-a moraju imati pristup dokumentacijskom informacijskom sustavu pristupne mreže HT-a kako bi se sustavno i temeljito moglo kontrolirati provedba usvojenog plana upravljanja paricama, a sve u cilju da se drugi operatori ne bi dovodili u diskriminirajući položaj. HT je dana 11. svibnja 2009. godine dostavio svoje očitovanje u kojem iznosi svoje neslaganje sa pojednostavljenim modelom plana upravljanja paricama koji je predložen od strane HAKOM-a iz razloga što bi isti doveo do degradacije kvalitete usluge i pojave većeg broja smetnji. Nadalje, HT napominje kako njegov predloženi plan štiti integritet mreže u cijelosti te osigurava zaštitu i prosperitet (multimedijalnih) usluga više razine kvalitete koje imaju veće zahtjeve za resursima mreže te zaključno i dalje inzistira na Statičkom planu i implementaciji plana upravljanja paricama predloženim dopisom od 27. veljače 2009. godine. Nastavno na dopis HT-a od 11. svibnja 2009. godine, HAKOM je dana 17. srpnja 2009. godine ponovno uputio dopis HT-u u kojem je obrazložio razloge neprihvaćanja predloženog 12

plana upravljanja paricama. Negativni učinci ovako predloženog plana upravljanja paricama sastoje se i u tome što je ovakvim prijedlogom HT drugim operatorima odredio brzine i pakete koje će pružati svojim krajnjim korisnicima, a koji su jednaki HT-ovim, čime je onemogućio operatorima stvoriti vlastite pakete za krajnje korisnike. Ovo bi imalo za posljedicu smanjenje raznolikosti usluga na maloprodajnom tržištu čime bi se spriječio daljnji razvoj tržišnog natjecanja na ovom segmentu tržišta. Nadalje, ukoliko se uzmu u usporedbu drugi europski operatori, valja napomenuti da niti jedan u okviru svoje Standardne ponude za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, unutar plana upravljanja paricama ne uzima kao ključni parametar prijenosnu brzinu i vrstu usluge već samo tip prijenosne tehnologije i njegove inačice. HAKOM je stoga, uvažavajući činjenice utvrđene u postupku određivanja načina i uvjeta implementacije adaptivnog moda snage (klasa: UP/I-344-01/08-01/537), predložio HT-u novi plan upravljanja paricama koji bi se sastojao od dva paketa prijenosnih brzina: paket nižih prijenosnih brzina P1 i paket viših prijenosnih brzina P2. Paket nižih prijenosnih brzina P1 (linijska prijenosna brzina u dolazu manja od 5 Mbit/s) uveo bi se isključivo s ciljem omogućavanja dostupnosti navedenog paketa što većem broju korisnika nepokretne mreže, uz minimalni degradacijski utjecaj (maksimalna vrijednost margine ograničena na MAXSNRM=12 db) na paket ili pakete viših prijenosnih brzina čiji broj u jednoj osnovnoj kabelskoj grupi mora biti ograničen. Prema tome HAKOM je predložio: da se na kratkoj i srednjoj duljini lokalne petlje za paket usluga P1 (linijska prijenosna brzina u dolazu manja ili jednaka 5 Mbit/s) dozvoli penetracija 100%, a na dugoj petlji 50%. Podrazumijeva se da ovaj paket ima ograničenu vrijednost maksimalne margine od MAXSNRM=12 db, da se na kratkoj i srednjoj petlji za paket usluga P2 (linijska brzina u dolazu veća od 5 Mbit/s) dozvoli penetracija 50%, a na dugoj petlji 10%. Isto tako HAKOM napominje kako je potrebno kontinuirano, sustavno i temeljito raditi na stalnim implementacijama u mrežu svih poznatih DSL inovacija (softverske prirode), a koje rezultiraju efikasnijim korištenjem postojeće pristupne mreže za pružanje širokopojasnih usluga te istovremeno podiže kvalitetu istih, a što je osobito važno za usluge multimedijalnog karaktera. Svaki plan upravljanja paricama mora biti ustrojen na način da ne smije niti jednog operatora, koji koristi raspetljani okoliš, dovesti u diskriminirajuću odnosno netransparentnu poziciju u odnosu na operatora sa značajnom tržišnom snagom (vlasnika mreže). Sukladno tome HAKOM je dodatno zatražio od HT-a da omogući operatorima korisnicima pristup, u realnom vremenu, ključnim informacijama o konkretnoj lokalnoj petlji, kao što su: duljina, adresa, struktura zauzetosti osnovne grupe po paketima usluga i sl., a sve u cilju osiguravanja njegovog transparentnog i nediskriminirajućeg ponašanja u raspetljanom okolišu. HAKOM prihvaća navode HT-a da su multimedijalne usluge izuzetno osjetljive na gubitak paketa te traže veću kvalitetu, ali ne prihvaća predloženi način upravljanja paricama jer smatra da je uzročnik degradacije kvalitete multimedijalnih usluga impulsni šum, pa bi u skladu sa time trebalo primjenjivati postupke i metode koje su usmjerene ka eliminaciji te vrste smetnje, a ne preferirati metode koje se tipično koriste za eliminaciju stacionarnih ili kvazistacionarnih vrsta smetnji za podizanje kvalitete multimedijalnih usluga. Naime, takav pristup ima za posljedicu smanjenje prijenosnih brzina te smanjenje penetracije, odnosno neefikasno korištenje postojeće pristupne mreže. 13

Nadalje HAKOM smatra potrebnim da ovlašteni djelatnici HAKOM-a moraju imati pristup dokumentacijskom informacijskom sustavu pristupne mreže HT-a (ključnim informacijama o konkretnoj lokalnoj petlji kao što su: duljina, adresa, struktura zauzetosti osnovne grupe po paketima usluga i sl.). HT dana 10. kolovoza 2009. godine dostavlja svoje očitovanje na komentare HAKOM-a te traži odgodu roka dostave izmijenjenog plana upravljanja paricama. Tom prilikom ponovno naglašava da njihov prijedlog plana upravljanja paricama predstavlja optimalno rješenje te da prijedlog HAKOM-a u određenim dijelovima značajno odstupa od rezultata Studije statičko plana statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom koji su dobiveni objektivnim i znanstvenim pristupom znanstvene institucije u 2007. godini. Nadalje, HT napominje kako integracija Statičkog plana u Standardnu ponudu traži intervencije na više mjesta u tekstu iste, a pojedine odredbe direktno su ovisne o konceptu i sadržaju dokumenta Statičkog plana, posebice u dijelu koji se odnosi na plan upravljanja paricama. Povodom zahtjeva za održavanjem sastanka od strane HT-a, isti je održan dana 01. rujna 2009. godine te su na njemu dodatno pojašnjeni stavovi HAKOM-a i doneseni zaključci prema kojima se HT obvezao: 1. da će još jednom razmotriti prijedlog HAKOM-a o podjeli na dva paketa prijenosnih brzina (P1 i P2), te definirati penetracije paketa, 2. da će u slučaju postojanja potrebe za istim, predložiti i skraćivanje graničnih vrijednosti kratke i srednje petlje, 3. da će razmotriti tehničko rješenje kojim bi operatorima bilo omogućeno putem unosa pretplatničkog broja provjeriti raspoloživosti paketa P1 ili P2 na predmetnoj parici (max. 24 sata stari podaci), 4. da će razmotriti tehničko rješenje kojim bi se ovlaštenim djelatnicima HAKOM-a omogućilo imati uvid u strukturu zauzetosti izvoda (osnovne grupe) po paketima usluga i duljine petlje za pripadajući pretplatnički broj, 5. da će razmotriti mogućnost uklanjanja HDSL sustava iz pristupne mreže HT-a u nekom prijelaznom periodu, HAKOM je dana 17. studenog 2009. godine upozorio HT da nije dostavio svoje očitovanje na prijedloge HAKOM-a iznesene na održanom sastanku, a sukladno utvrđenim zaključcima, te mu je dodijeljen dodatni rok za dostavu. HT je obavijestio HAKOM dana 30. studenog 2009. godine da će Statički plan (uključujući i plan upravljanja paricama) kao i očitovanje o predmetnoj problematici dostaviti u okviru prijedloga za izmjenu Standardne ponude, iz razloga što uključivanje Statičkog plana (s planom upravljanja paricama) zahtijeva određene izmjene u tekstu same Standardne ponude. Dana 8. prosinca 2009. godine HAKOM je zaprimio podnesak HT-a u kojem predlaže izmjene Standardne ponude na način da se ista nadopuni dodatkom 28.18 Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama uz pripadajuće izmjene u samom tekstu Standardne ponude. Također traži i dodatne izmjene Standardne ponude koje nisu u uzročnoj vezi sa samim predmetnim postupkom donošenja Statičkog plana s planom upravljanja paricama. HAKOM je dana 21. prosinca 2009. godine, temeljem članka 220. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 53/91 i 103/96 Odluka USRH) u postupku donošenja 14

Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom donio zaključak kojim se razdvaja prijedlog HT-a za izmjenom Standardne ponude od postupka donošenja Statičkog plana s pripadajućim planom upravljanja paricama u pristupnoj mreži HT-a. Naime, sukladno dokumentu analize tržišta veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji (str. 76), koji je u cijelosti sastavni dio Odluke Vijeća HAKOM-a od 17. srpnja 2009. godine, HT-u je utvrđeno da uz Standardnu ponudu objavi Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom s pripadajućim planom upravljanja paricama u pristupnoj mreži HT-a, prema uvjetima koje će HAKOM naknadno odrediti odlukom. U Odluci Vijeća HAKOM-a od 17. srpnja 2009. godine navedeno je da osnovni tehnički problemi koji postaju sve značajniji prilikom uvođenja širokopojasnih tehnologija u primjenu kod bakrene pristupne mreže zahtijevaju plan upravljanja frekvencijskim spektrom u bakrenim kabelima s ciljem kontrole interferencija između sustava i ostvarivanja očekivanih mogućnosti postojeće infrastrukture za HT i operatore. Statički plan mora se temeljiti na pripadajućoj Studiji statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom koja je rezultat znanstvenog istraživanja koje je proveo Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Statički plan treba prvenstveno poboljšati iskoristivost postojeće parične kabelske infrastrukture kako bi se ostvarile što veće prijenosne brzine potrebne za realizaciju širokopojasnih usluga. U slučajevima tehničkih smetnji uzrokovanih međusobnim djelovanjem opreme i tehnologija HT-a i opreme i tehnologija operatora, HT i operator uložit će najbolje napore da riješe uočeni problem u dobroj vjeri i međusobnoj suradnji te uklone uzroke tehničkih smetnji. HT će redovito analizirati primjenu Statičkog plana i po potrebi predložiti promjene Agenciji. Dakle, pravna osnova za donošenje ove odluke je članak 58. ZEK-a (obveza transparentnosti) u vezi s člankom 61. ZEK-a (obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže). Naime, uvjetima Statičkog plana s planom upravljanja paricama, koje u ovom postupku određuje HAKOM, omogućava se racionalno korištenje postojeće parične kabelske infrastrukture na način da se definiraju pravila slaganja DSL tehnologije i profila unutar osnovne grupe. Time se onemogućava HT-u da na temelju svojih vlastitih internih pravila bez utemeljenosti na konkretnim provedenim mjerenjima i znanstvenim analizama, odbija zahtjeve za izdvojeni pristup lokalnoj petlji drugih operatora. Nadalje, prema odredbi članka 58. Stavak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, dalje ZEK) postupak izmjene Standardne ponude HAKOM provodi po službenoj dužnosti jedanput godišnje, odnosno iznimno i više puta tijekom godine. Isto tako, sukladno dokumentu analize tržišta veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji, u slučaju da operator sa značajnom tržišnom snagom ili neki drugi operator želi pokrenuti postupak izmjene Standardne ponude, obvezan je o tome obavijestiti HAKOM koji će, u slučaju da zahtjev operatora smatra opravdanim, po članku 58. stavkom 3. ZEK-a pokrenuti postupak izmjene Standardne ponude. Obzirom da sve izmjene Standardne ponude koje je HT predložio u svojem dopisu, koji je HAKOM zaprimio 8. prosinca 2009. godine, nisu povezane sa predmetnim postupkom utvrđivanja uvjeta Statičkog plana, HAKOM je iste iz njega izdvojio te će iste razmotriti u posebnom postupku izmjene standardne ponude kojeg će, u slučaju opravdanosti zahtjeva HT-a, sukladno članku 58. ZEK-a, HAKOM pokrenuti po službenoj dužnosti. 15

Temeljem članka 22. ZEK-a, prijedlog ove odluke bio je objavljen od 12. veljače 2010.g. do 15. ožujka 2010.g. na Internet stranicama HAKOM-a radi provedbe javne rasprave. Tijekom javne rasprave prikupljeni su komentari operatora HT d.d., Amis Telekom d.o.o. i H1 Telekom d.d. te su isti iz razloga transparentnosti javno objavljeni. Komentari OT-Optime Telekom d.d. zaprimljeni su izvan roka te iste HAKOM nije uzeo u razmatranje. Nakon detaljne analize pristiglih komentara, te održanih sastanaka 3. i 18. ožujka 2010.g. s predstavnicima HT-a te operatora korisnika Standardne ponude, HAKOM je utvrdio da dio komentara nije od utjecaja na drugačije rješavanje ovog predmeta, iz razloga koji su pobliže navedeni u obrazloženju ove Odluke. Komentari operatora koje je Vijeće HAKOM-a ocijenilo opravdanima, prihvaćeni su te je odlučeno izmijeniti/nadopuniti dijelove Statičkog plana koji je bio u privitku prijedloga odluke na javnoj raspravi, kao i izvršiti izmjene Standardne ponude u odnosu na prijedlog odluke koji je bio na javnoj raspravi, a kako je obrazloženo dalje u tekstu. Temeljem analize zaprimljenog prijedloga Statičkog plana HT-a od 8. prosinca 2009. godine, očitovanja HT-a te isto tako uzimajući u obzir i komentare HT-a i drugih operatora koji su pristigli tijekom javne rasprave, Vijeće HAKOM-a odredilo je uvjete Statičkog plana s planom upravljanja paricama prema tekstu u privitku ove odluke (dalje u tekstu: Statički plan od 28. travnja 2010.g.). Također, HAKOM je ocijenio potrebnim uskladiti tablicu slaganja prijenosnih sustava (Tablica u poglavlju 7.4) sa Tablicom dozvoljenih prijenosnih sustava (Tablica 6.2.1., Poglavlje 6.2.) na način kako je prikazano u Statičkom planu od 28. travnja 2010.g. Isto tako HAKOM je u poglavlju 8. (izuzeci od primjene Statičkog plana) odredio, sukladno navodima HT-a iz dopisa od 8. prosinca 2009. godine, da simetrični sustavi koji su zatečeni u mreži u trenutku donošenja Statičkog plana ostaju u primjeni dok se redovnim postupkom ne povuku iz uporabe, s time da će HT zaključno s 31.12.2014. godine u potpunosti ukloniti HDSL tehnologije iz pristupne mreže. Također, HAKOM smatra nužnim u poglavlju 9 (prijelazne i završne odredbe) izmijeniti pretposljednji i posljednji stavak na način da obveže HT kao i operatore koji koriste raspetljani okoliš na sustavno prikupljanje svih relevantnih podataka svih svojih DSL linija, iste statistički obrađuju te vrše adekvatne predikcije te pravovremeno predlažu adekvatne izmjene i dopune Statičkog plana od 28. travnja 2010.g., a sve u cilju efikasnijeg korištenje raspoloživog informacijskog kapaciteta postojećih pristupnih mreža u Hrvatskoj. Prijedlog HT-a za izmjenom datuma stupanja na snagu Statičkog plana od 28. travnja 2010.g., Vijeće HAKOM djelomično prihvatilo, a što je detaljno obrazloženo pod točkom Ad 2.2. Nadalje, prijedlozi izmjena HT-a u dijelu teksta Statičkog plana od 28. travnja 2010.g. koji se odnose na članke 4.2, 4.3 i 4.4 iz razloga usklađenja istih sa odredbama Standardne ponude su prihvaćeni te je riješeno prema tekstu u privitku ove odluke. Također, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim prijedlog HT-a za nadopunom tablice 7.2.1. u članku 7.2. Statičkog plana od 28. travnja 2010.g. kojim bi se naglasilo da profil P2 ne jamči mogućnost podržavanja cijele lepeze komercijalnih profila iznad 5 Mbit/s, odnosno da postoji mogućnost da neki komercijalni profil koji ulazi u okvire P2 profila neće moći biti podržan njime, osobito što su brzine veće i konkretna duljina pretplatničke petlje veća, a sve u svrhu jasnoće i sprječavanja mogućih dvojbi. 16

Nadalje, komentar Amis Telekom-a vezano za uvođenje mogućnosti korištenja poboljšane inačice SHDSL-a nazvana G.shdsl.bis koja omogućava simetrični prijenos podataka do 5,696 Mbit/s, Vijeće HAKOM-a nije prihvatilo. Naime, poboljšana inačica SHDSL nazvana G.shdsl.bis koja omogućava simetrični prijenos podataka brzine do 5,696 Mbit/s zauzima značajno veći spektar te predstavlja veliku potencijalnu opasnost za degradaciju temeljne širokopojasne prijenosne tehnologiji (ADSL2 plus tehnologija). U okviru prethodno napravljenih simulacijskih analiza, a koje su poslužile kao podloga za izradu prijedloga Statičkog plana od 28. travnja 2010.g., problematika koegzistencije ove prijenosne tehnologije i prijenosne tehnologije HT-ove pristupne mreže nije razmatrana. Spomenuta analiza bi u konkretnom slučaju vjerojatno zahtijevala uvođenje još dva tipa petlje: ultra kratku i ekstra kratku petlju, te definiranje istih preko parametra vlastitog slabljenja na jednak način kao što je to učinjeno za tri tipa petlje u sadašnjem prijedlogu Statičkog plana od 28. travnja 2010.g.. Iz svega proizlazi da spomenutu prijenosnu tehnologiju nije moguće uvesti u pristupnu mrežu prije nego se naprave takve analize i prije nego što se definiraju ranije spomenuta dva nova tipa kratke petlje, te napravi modifikacija tablice prijenosnih tehnologija unutar Standardne ponude, odnosno definira na kojim tipovima petlji je dozvoljena predmetna prijenosna tehnologije. Slijedom navedenog, a kako ne bi došlo do mogućih zabuna, tekst iz drugog stavka poglavlja 4.3 prijedloga Statičkog plana od 28. travnja 2010.g., koji govori o predmetnoj prijenosnoj tehnologiji (G.shdsl.bis), izostavljen je iz konačne verzije dokumenta Statičkog plana od 28. travnja 2010.g. Nadalje, sukladno prijedlogu Amis Telekom-a da je potrebno kod pisanja o prijenosnim brzinama, a da bi se izbjegli mogući nesporazumi, navesti da se kod navođenju termina linijska prijenosna brzina smatra linijska prijenosna brzina u dolazu, tj. downstream brzina, HAKOM je u skladu s navedenim uskladio predmetne dokumente (Standardna ponuda i Statički plan). Prijedlog Amis Telekom-a za uključivanje opcije usnopljavanja linija ili bonding kojom bi operator korisnik mogao HT-u naznačiti da želi dvije ili više parica za određenu prijenosnu tehnologiju, Vijeće HAKOM-a nije prihvatilo. Naime, Statički plan od 28. travnja 2010.g., tretira uvjete pod kojim mogu koegzistirati različite vrste prijenosnih tehnologija u jednoj osnovnoj kabelskoj grupi. Kako opcija bonding ne znači uvođenje nove prijenosne tehnologije, već način i modalitet korištenja postojećih koje su dozvoljene odredbama Statičkog plana od 28. travnja 2010.g., omogućavanje korištenja navedene opcije moguće je predložiti u postupku izmjene Standardne ponude za uslugu HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji. Vezano za komentar Amis Telekom-a da se paket P1 ne smije ograničavati u pogledu odlazne linijske prijenosne brzine (upstream brzina), Vijeće HAKOM-a je učinilo pripadajuće izmjene u samom tekstu Statičkog plana. Naime, poznato je da odlazni prijenos prema relevantnim standardima zauzima niži frekvencijski opseg gdje su prijenosne karakteristike kabela glede preslušavanja povoljnije i gdje uz postavljeni uvjet ograničenja margine na 12 db, prihvaćanje ovog prijedloga neće imati utjecaja na različite pakete širokopojasnih usluga. Ovdje treba naglasiti da se ovime ne jamči u stvarnosti navedena brzina već da se ona u adekvatnim postavkama limitira na 768 kbit/s umjesto na 640 kbit/s. Nadalje, komentar H1 Telekom-a u kojem isti navodi kako ne može prihvatiti odluku kojom se od operatora koji koriste prijenosni sustav "ADSL2 plus" Aneks A zahtijeva da naprave suženje maske spektralne gustoće snage na način da se ista smanji po frekvenciji, jer u svojoj mreži koristi opremu koja je kupljena u vrijeme kada se ova ograničenja nisu postavljala, a svaka prilagodba imala bi za posljedicu dodatne troškove, Vijeće HAKOM ocijenilo je 17

neosnovanim. Naime, točna je informacija da je u jednoj od prethodnih verzija Standardne ponude bila dozvoljena primjena "ADSL2 plus" Aneks A. Međutim, kasnije detaljne analize modeliranja pojedinih prijenosnih parametara postojeće pristupne mreže za više frekvencije, kao i opsežna testiranja i simulacije potvrdile su da za konkretne uvjete u pristupnoj mreži HT-a, "ADSL2 plus" Aneks A značajno degradira odlaznu prijenosnu brzinu "ADSL2 plus" Aneksa B, kada vlastito slabljenje, odnosno duljina lokalne petlje postaje veća od neke granične vrijednosti, a koja je definirana Statičkim planom od 28. travnja 2010.g.. U prvih nekoliko godina uvođenja širokopojasnih prijenosnih tehnologija ovaj problem nije dolazio do izražaja jer se stavljao naglasak isključivo na asimetrične usluge kod kojih odlazna prijenosna brzina nije bila u prvom planu. U nastavku širokopojasnog scenarija i masovnijeg uvođenja triple-play usluga zahtijevati će se određena minimalna vrijednost odlazne prijenosne brzine što bi u slučaju koegzistiranja oba "ADSL2 plus" Aneksa A i B u kabelu dovelo u pitanje sigurno i pouzdano odvijanje predmetne usluge (najčešće govorne komunikacije) za korisnike koji imaju relativno dugačku lokalnu petlju. Iz tog razloga HAKOM je Statičkim planom od 12. veljače 2010.g. definirao obvezu operatorima koji koriste prijenosni sustav "ADSL2 plus" Aneks A, da moraju napraviti suženje maske spektralne gustoće snage na način da se ista smanji po frekvenciji (svi potkanali u frekvencijskom opsegu od 134 khz do 256 khz proglašeni su nedozvoljenima za korištenje), pri čemu se navedeni problem može vrlo jednostavno programski riješiti bez bilo kakvih sklopovskih zahvata na DSLAM i CPE opremi. Kako navedene aktivnosti u širem smislu predstavljaju standardne postupke konfiguriranja i upravljanja DSL linijom te zahtijevaju samo minimalne troškove od strane operatora korisnika, prijedlog H1 Telekom-a nije prihvaćen. Naglašavamo da niti jedan Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom unutar pristupnih mreža koje su temeljene na kabelima sa zvijezda četvorkama ne podržava koegzistenciju Annex-a A i Annex-a B na svim duljinama lokalne petlje. Isto tako Vijeće HAKOM-a je temeljem zaprimljenih komentara na javnoj raspravi kao i održanih sastanaka na predmetnu temu s HT-om i operatorima korisnicima, djelomično prihvatilo mišljenje HT-a, da je predloženi rok od 6 mjeseci za početak primjene Statičkog plana od 28. travnja 2010.g. prekratak te s obzirom da je unutar navedenog roka potrebno provesti i usklađivanje postojećih podataka o izdvojenim petljama sa strukturom koju određuje Statički plan od 28. travnja 2010.g., a za koji je nužno provesti usklađivanje podataka između HT-a i drugih operatora, rok za implementaciju Statičkog plana od 28. travnja 2010.g. s prvotno predloženih 6 mjeseci produljen je na 8 mjeseci, a kako je vidljivo u samoj izreci Odluke. Slijedom navedenog, iako HAKOM ostaje pri svojem stajalištu da je za samu implementaciju Statičkog plana od 28. travnja 2010.g. dovoljan rok od 6 mjeseci, uzevši u obzir činjenicu da je navedeni postupak usklađivanja postojećih podataka o izdvojenim petljama sa strukturom koju određuje Statički plan od 28. travnja 2010.g. osobito osjetljiv, te da o istome ovisi sama uspješnost provedbe Statičkog plana od 28. travnja 2010.g. jer se isti oslanja na evidenciju (podatke) o postojećim korisnicima i potrebama novih korisnika, HAKOM je predvidio za navedene postupke dodatna dva mjeseca unutar kojih bi bila obuhvaćena provjera dostavljenih podataka, unos podataka u sustave HT-a, izrada traženih sučelja sustava, kao i konačno testiranje samog sustava. Naime, HAKOM je svjestan da nedostatak ili manjkavost takvih evidencija značajno umanjuje potencijal Statičkog plana od 28. travnja 2010.g., odnosno onemogućava što bolje ukupno iskorištenje mreže, ali s druge strane postoji evidentna nužnost uvođenja istog koji će u odnosu na sadašnje stanje procesa izdvajanja lokalnih petlji omogućiti brzo i ispravno uključivanje novih korisnika u skladu sa stvarnim mogućnostima mreže. Iz navedenih razloga HAKOM nije prihvatio prijedlog HT-a 18

kojim se predlaže krajnji rok implementacije Statičkog plana od 9 mjeseci. Nadalje, vremenski plan i postupak usklađivanja stanja na postojećim izdvojenim lokalnim petljama sa strukturom koja odgovara Statičkom planu od 28. travnja 2010.g, bit će definiran sukladno uvjetima koje će Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije naknadno odrediti, pri čemu će se posebice uzeti u obzir prijedlozi svih operatora korisnika kako bi se ovaj proces obavio na način koji je u skladu s interesima svih sudionika na tržištu. Slijedom svega navedenog, Vijeće HAKOM-a odlučilo je kao u točki 3. i 7. izreke. Nadalje, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim prijedlog HT-a za izmjenama Standardne ponude u onim dijelovima koji su neophodni za implementaciju Statičkog plana od 28. travnja 2010.g., te je odlučilo kao u točki 2. izreke. Slijedom navedenog, te isto tako uzimajući u obzir i komentare HT-a i drugih operatora koji su pristigli tijekom javne rasprave, Vijeće HAKOM-a odredilo je u točki 2. izreke ove odluke izmjene Standardne ponude iz razloga navedenih dalje u tekstu: Ad 2.1 Prijedlog HT-a o dopuni članka 1.1. Predmet, opseg i ograničenja Standardne ponude iz razloga povezanost usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i dijeljenog pristupa lokalnoj petlji i novog Dodatka 28.18., Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim. Naime, navedenom izmjenom definira se obveza operatora korisnika da u zahtjevu za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji navede naziv širokopojasne tehnologije i traženog profila, sukladno Dodatku 28.18. Ad 2.2 Prijedlog HT-a o dopuni članka 1.2 Vrijeme stupanja na snagu Standardne ponude na način da Dodatak 28.18. Standardne ponude stupa na snagu i počinje se primjenjivati po isteku devet (9) mjeseci od dana objave ove Standardne ponude Vijeće HAKOM-a djelomično je prihvatilo te odredilo da se navedeni dokument počinje primjenjivati po isteku osam (8) mjeseci od dana objave izmjena ove Standardne ponude određenih odlukom Vijeća HAKOMa od 28. travnja 2010.g. Naime, unutar definiranog roka potrebno je provesti i usklađivanje postojećih podataka o izdvojenim petljama sa strukturom koju određuje Dodatak 28.18. Standardne ponude, a za koji je nužno provesti usklađivanje podataka između HT-a i drugih operatora. Unutar navedenog postupka usklađivanje postojećih podataka o izdvojenim petljama bila bi obuhvaćena provjera dostavljenih podataka, unos podataka u sustave HT-a, izrada traženih sučelja sustava, kao i konačno testiranje samog sustava. Naime, HAKOM je svjestan da nedostatak ili manjkavost takvih evidencija značajno umanjuje potencijal Dodatka 28.18. Standardne ponude, odnosno onemogućava što bolje ukupno iskorištenje mreže, ali s druge strane postoji evidentna nužnost uvođenja istog koji će u odnosu na sadašnje stanje procesa izdvajanja lokalnih petlji omogućiti brzo i ispravno uključivanje novih korisnika u skladu sa stvarnim mogućnostima mreže. Ad 2.3 Prijedlog HT-a o dopuni članka 2.1.1 Potpuni izdvojeni pristup lokalnoj petlji, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim iz razloga što se uvođenjem Statičkog plana s planom upravljanja paricama u Standardnu ponudu uključuju novi parametri koji definiraju usluge potpuno izdvojene lokalne petlje. Isto tako prihvaćen je prijedlog HT-a da se zbog unošenja 19

novog stavka 5. u članku 2.1.1. napomene da postojeći stavci 5, 6, 7 i 8 postaju stavci 6, 7, 8 i 9. Ad 2.4 Prijedlog HT-a o dopuni članka 2.1.2. Dijeljeni izdvojeni pristup lokalnoj petlji, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim iz razloga što se uvođenjem Statičkog plana s planom upravljanja paricama u Standardnu ponudu uključuju novi parametri koji definiraju usluge dijeljenog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji. Isto tako prihvaćen je prijedlog HT-a da se zbog unošenja novog stavka 5. u članku 2.1.2. napomene da postojeći stavak 5. postaje stavak 6. Ad 2.5 U članku 4.1. Tehnički opis usluge - fizički vod, Vijeće HAKOM-a je nadopunilo prijedlog HT-a u skladu sa stvarnim podacima o HT-ovoj pristupnoj mreži, na način da je definiralo prigušenje za oba tipa promjera vodiča Ø0,4 mm i Ø0,6 mm jer je lokalna petlje u pristupnim mrežama u Hrvatskoj uglavnom realizirana od te dvije vrste vodiča (pojedinačno ili kao kombinacija) te s obzirom da je HT definirao otpor lokalne petlje za promjer vodiča Ø0,4 mm i Ø0,6 mm. Isto tako HAKOM predlaže definiranje minimalne vrijednosti otpora izolacije, koja je bila definirana u uvjetima NF prijenosa (POTS dominantna prijenosna tehnologija), a nema potrebe da ista ne bude definirana u novim uvjetima kada dominiraju širokopojasne prijenosne tehnologije. Nadalje, definiciju parametra longitudinalne simetrije potrebno je proširiti na cijelo frekvencijsko područje rada prijenosne tehnologije ADSL2 plus jer će to biti dominantna prijenosna tehnologija u pristupnoj mreži HT-a. Također, nema potrebe da se definira parametar preslušavanja (preslušavanje do f=1mhz; 43 db) kada je u nastavku članka 4.1. HT predložio Tablicu u kojoj su dane vrijednosti slabljenja preslušavanja na bližem (NEXT) i daljem kraju (FEXT) za različite kombinacije ometane i ometajuće parice te za različite tipove kabela (TK 59 i TK 10). Nadalje, prihvaćanje predloženog iznosa HT-a od 10 MΩ za otpor izolacije segmenta lokalne petlje od glavnog razdjelnika do izvoda, a koji je u nadležnosti HT, moglo bi značajno degradirati kvalitetu pojedinih vrsta usluga koje danas operatori pružaju korisnicima u raspetljanom okolišu. Ovdje treba voditi računa o tome da bi se spomenuta vrijednost u realnim uvjetima još smanjila iz niza razloga kao što su; ugrađena prenaponska zaštita na strani glavnog razdjelnika, odnosno kod korisnika, djelitelji na strani centrale i kod korisnika i slično. Sve bi to imalo za posljedicu direktno smanjivanje rezultirajuće vrijednosti otpora izolacije. S druge strane pojedini međunarodni standardi za punjene xdsl kabela (kao npr. IEC 62255 standard) specificiraju minimalnu vrijednost otpora izolacije od najmanje 1500 MΩ km, što znači da zadržavanje vrijednosti otpora izolacije lokalne petlje od najmanje 5000 MΩ km u uvjetima masovnog uvođenje xdsl tehnologija u postojeću bakrenu mrežu nema svoju punu opravdanost i smisao. Sve ovo dobiva na značaju u uvjetima kada se najvjerojatnije nove pristupne mreže više neće planirati i graditi na bazi simetrične parice, već sa svjetlovodnim vlaknom, a simetrična upredena parica će uglavnom biti korištena za eventualni nadogradnju i proširenje postojećih klasičnih mreže kod kojih postoje adekvatni rezervni kapaciteti. Slijedom svega navedenog, odlučeno je da minimalna vrijednost otpora izolacije mora biti 1000 MΩ km bez obzira kako je ona strukturirana po segmentima s obzirom na tip pretplatničkog kabela (postojeći i/ili novi). Ova vrijednost je pet puta manja od vrijednosti (5000 MΩ km) koja je do sada bile definirana relevantnim tehničkim specifikacijama u Hrvatskoj. 20

Ad 2.6 Prijedlog HT-a o dopuni članka 4.1. Tehnički opis usluge - fizički vod novim stavkom, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim, jer je isto u skladu sa stvarnim podacima o HT-ovoj pristupnoj mreži. Ad 2.7 Prijedlog HT-a o promjeni članka 4.1.2 Prijenosna tehnologija, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim iz razloga što je nužno korigirati reference za uskopojasne i širokopojasne prijenosne tehnologije kako bi bile u skladu s terminologijom iz Dodatka 28.18. Statički plan s planom upravljanja paricama te ažuriranje i ispravke pogrešno napisanih naziva standarda. HAKOM je unutar predloženog teksta izmijenio tekst reference 2) Aneks A iz razloga što tablica dozvoljenih prijenosnih tehnologija mora biti u skladu sa Tablicom 6.2.1. Statičkog plana i plana upravljanja paricama. Ad 2.8 Prijedlog HT-a o dodavanju novog članka 4.2.7. Zaštita od neovlaštenog korištenja izdvojene lokalne petlje, iz razloga provjere maske signala na raspetljanoj metalnoj parici te time osiguravanja kvalitetnog prijenosa usluga bez utjecaja štetnih smetnji u kabelu, HAKOM je dodatno uskladio s člankom 17. Privremena obustava usluge, čime bi se u slučaju da HT ustvrdi da operator korisnik neovlašteno koristi iznajmljenu lokalnu petlju, operatoru korisniku uputila obavijest o tome da neovlašteno koristi lokalnu petlju i da korištenje iste treba uskladiti sa širokopojasnom prijenosnom tehnologijom i profilom za koji je i isporučena predmetna lokalna petlja, te ukoliko operator korisnik u roku od 15 dana od dana primitka te obavijesti ne postupi s tim u skladu, HT može pokrenuti postupak privremene obustave pružanja usluge sukladno članku 17 ove Standardne ponude. Isto tako, HAKOM je prihvatio prijedlog HT-a za nadopunom novog članka 4.2.7. Standardne ponude, na način da isti daje pravo HT-u da u slučaju privremene obustave, a kad razlozi zbog kojih je usluga privremeno obustavljena ne budu otklonjeni u roku od 30 dana od privremene obustave, primjenjuje odredbe članka 6.5. RUO-a. Ad 2.9 Prijedlog HT-a o dopuni četvrtog stavka, članka 6.1, s ciljem da se sadržaj prethodnog zahtjeva upotpuni sa informacijama o oznaci širokopojasne prijenosne tehnologije i profilom za izdvajanje lokalne petlje sukladno poglavlju 4.1.2. Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatka 28.18., Vijeće HAKOM-a smatra opravdanim. Ad 2.10 Prijedlog HT-a da je u članku 6.2 Zahtjev potrebno izmijeniti četvrti stavak na način da je sadržaj pisanog zahtjeva za izdvajanje pojedine lokalne petlje upotpunjen s informacijama o oznaci širokopojasne prijenosne tehnologije i profilom za izdvojenu lokalnu petlju sukladno poglavlju 4.1.2. Standardne ponude i poglavlju 7. Dodataka 28.18., Vijeće HAKOM-a smatra opravdanim. Ad 2.11 Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim prijedlog HT-a da se uslijed primjene Statičkog plana, definira način određivanja dostupnost zahtijevane izdvojene lokalne petlje, te da se u skladu s planom upravljanja paricama promijeni i sam proces pružanja usluge izdvajanja 21

lokalne petlje, ali uz određene preinake predloženih rokova. Naime, prijedlog HT-a nepotrebno usložnjava uvjete i odugovlači cjelokupnu proceduru realizacije usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji usluge iako je ista već propisana Standardnom ponudom. Nadalje, prijedlog HT-a ne uzima u obzir jednoznačan i transparentni način dodjele lokalne petlje operatoru korisniku u raspetljanom okolišu s obzirom da će operator korisnik podnositi zahtjev za određenu širokopojasnu prijenosnu tehnologiju i profil tek nakon što je uvidom u adekvatnu bazu podataka (obveza kojoj HT mora udovoljiti prije stupanja na snagu Statičkog plana) jasno vidljivo da li je istu moguće ili nije moguće realizirati za konkretni slučaj (da li je zahtjev u suprotnosti s planom upravljanja paricama). Isto tako kada operator korisnik prelazi sa profila «niže prijenosne brzine» na profil «više prijenosne brzine» on već posjeduje paricu te može izvršiti sva testiranja i ispitivanja te ustvrditi da li je istu moguće koristiti za profil više prijenosne brzine, u skladu s Statičkim planom te je stoga potrebno razlikovati vremenske rokove za takve slučajeve od slučajeva izdvajanja nove lokalne petlje. Nastavno na prijedlog HT-a, kao i komentar Amis Telekom-a, iznesenih na javnoj raspravi, HAKOM je iste djelomično usvojio te definirao predmetne stavke koje se odnose na procedure i rokove izdvajanja lokalne petlje. Naime, u konačnom prijedlogu teksta bitno je razlučiti tri situacije: a) postojeća izdvojena lokalna petlja za uskopojasne prijenosne tehnologije ili širokopojasne prijenosne tehnologije koja se može koristiti za drugačije širokopojasne prijenosne tehnologije i profile (zadovoljeni kriterij korištenja širokopojasnih tehnologija i profila navedenih u poglavlju 4.1.2. Standarde ponude i poglavlja 7. Dodatka 28.18. Standarde ponude), b) postojeća izdvojena lokalna petlja za uskopojasne prijenosne tehnologije ili širokopojasne prijenosne tehnologije koja se ne može koristiti za drugačije širokopojasne prijenosne tehnologije i profile, već alternativna parica na pripadajućem primarnom (sekundarnom) izvodu koja zadovoljava spomenuti kriterij, c) novo izdvojena lokalna petlja za pružanje usluga na temelju širokopojasne prijenosne tehnologije. Za slučaj a) HAKOM smatra da ne postoji nikakvo opravdanje da operator korisnik pokreće novi zahtjev za izdvajanje lokalne petlje jer je on taj zahtjev već jednom podnio, ugovorio korištenje dotične lokalne petlje, istu koristi prema pravilima raspetljanog okoliša te uredno podmiruje sve svoje obveze. U tom slučaju nikakva ispitivanja i izvidi na terenu nisu potrebni jer već postoji izdvojena lokalna petlja, te je stoga samo potrebno izvršiti provjeru da li su zadovoljeni uvjeti iz tablice slaganje prijenosnih tehnologija unutar osnovne grupe iz poglavlja 7.4. Dodatka 28.18. Standarde ponude. Radi poštivanja načela transparentnosti i nediskriminacije ova provjera mora biti omogućena i operatoru korisniku, što znači da isti ima mogućnost utvrditi da li se predmetna lokalna petlja može koristiti za realizaciju željene širokopojasne usluge. Osim toga, operator korisnik već ima određeno vrijeme izdvojenu lokalnu petlje na raspolaganju te je isti mogao pratiti kretanje njezinih ključnih parametara koji su relevantni za ocjenu o tome da li će konkretna lokalna petlja moći kvalitetno isporučiti željenu uslugu korisniku. Naime, logično je za pretpostaviti da operator korisnik, iako su uvjeti iz tablica slaganja prijenosnih tehnologija za konkretnu osnovnu grupu zadovoljeni, neće koristiti izdvojenu lokalnu petlju za pružanje onih usluga za koje je unaprijed svjestan da neće biti pružene krajnjem korisniku s adekvatnom kvalitetom. Ukoliko operator korisnik svjesno i namjerno krši to pravilo slaganja prijenosnih tehnologija unutar osnovne grupe, HT ima na raspolaganju kontrolne mehanizme koji mu daju pravo da svaku lokalnu petlju koja se 22

ne koristi u skladu s definiranim pravilima, otkaže prema utvrđenoj proceduri iz Standardne ponude. Isto tako, prijedlog HT-a kojim bi operator korisnik morao pokretati novi zahtjev za već postojeće izdvojene lokalne petlje, ostavlja HT-u mogućnost da svaki takav zahtjev naplati kao stvarno novo izdvajanje lokalne petlje, što prema mišljenju Vijeća HAKOM-a nije opravdano. Također, prijedlog HT-a bi uveo niz nepotrebnih radnji (pokretanje novog zahtjeva za izdvajanje lokalne petlje, analiza istog od strane HT-a, slanje obavijesti operatoru korisniku, prihvaćanje realizacije od strane operatora korisnika), što također nije opravdano, već utječe na nepotrebno otežavanje realizacije zahtjeva operatora korisnika. U slučaju pod b) i c) situacija je sasvim drugačija, budući da se usluga pruža preko nove ili druge lokalne petlje (alternativne parice) iz druge osnovne grupe. Ovdje je potrebno izvesti prespajanje parice na izvodu i na glavnom razdjelniku te eventualnu provjeru ako postoje izvjesne sumnje HT-a u vjerodostojnost dostupnih podataka iz relevantne baze. Za navedene slučajeve HAKOM je prihvatio HT-ov prijedlog rokova za realizaciju dostupne tehnologije/profila u slučaju promjene postojeće tehnologije/profila na već izdvojenim lokalnim petljama kao i za izdvajanje novih lokalnih petlji. Također, prihvaćen je prijedlog HT-a da iako operatoru korisniku treba ostaviti odgovarajući rok za očitovanje na obavijest o dostupnoj tehnologiji/profilu, takav rok se ne bi smio računati u rokove HT-a za realizaciju izdvojene lokalne petlje, te je sukladno tome prijedlog HT-a za izmjenom postojećeg stavka 6 članka 6.2. Standardne ponude prihvaćen, a kako je vidljivo u samoj izreci odluke. Također, HAKOM je prilikom definiranja predmetnih stavaka koji se odnose na procedure i rokove izdvajanja lokalne petlje uzeo u obzir komentar Amis Telekoma-a za ravnopravnim određivanjem rokova korištenjem termina radni dan kako za HT tako i za operatore korisnike. Ad 2.12 Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim prijedlog HT-a da se u člancima 13.1.1.,, 13.1.2. i 13.1.3. Standardne ponude riječi «normalnu uporabu» zamijene riječima «uskopojasnu prijenosnu tehnologiju» radi terminološkog usklađenja Standardne ponude i Dodataka 28.18.. Ad 2.13 Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim prijedlog HT-a da se nadopuni stavak 1. članka 17. Privremena obustava usluge, kako bi se osiguralo poštivanje pravila utvrđenih u Dodatku 28.18. Standardne ponude, tj. kako bi se kršenje tih pravila odgovarajuće sankcioniralo i na taj način spriječili mogući štetni utjecaju na kakvoću usluge. Nadalje, Vijeće HAKOM-a nije prihvatilo prijedlog HT-a kao niti istovjetan zahtjev ponovljen na javnoj raspravi, kojim bi isti bio u mogućnosti privremeno obustaviti uslugu operatoru za kojeg se utvrdi da ne postupa sukladno obvezi smanjenja maksimalne margine koja je utvrđena Rješenjem Vijeća HAKOM-a od 31. kolovoza 2009. (klasa: UP/I-344-01/08-01/537, ur. Broj: 376-09-04-12) iz razloga što HT ne može znati da li je operator prekršio obvezu iz razloga postojanja fault repair P1 profila. Stoga je HT u navedenom slučaju dužan o istome obavijestiti HAKOM, koji će kroz stručni nadzor utvrditi da li je došlo do kršenja obveza propisanih Rješenjem Vijeća HAKOM-a. 23

Ad 2.14 Vijeće HAKOM-a ocijenilo je neosnovanim prijedlog HT-a da se nadopuni članak 17. Privremena obustava usluge na način da isti ima pravo bez prethodne najave privremeno obustaviti uslugu (kratkotrajan prekid usluge) operatoru radi vršenja mjerenja na izdvojenoj lokalnoj petlji (ako postoji opravdana sumnja da operator koristi širokopojasnu prijenosnu tehnologiju ili profil za širokopojasne prijenosne tehnologije na izdvojenoj lokalnoj petlji, odnosno da koristi profil ili prijenosnu tehnologiju koja nije ugovorena), budući da postoje metode i postupci kojima HT može utvrditi da li operator koristi širokopojasnu prijenosnu tehnologiju ili profil u skladu sa uvjetima pod kojim je ona iznajmljena, a da pri tome ne prekida pružanje usluge. HAKOM prihvaća da će u nekim specijalnim slučajevima možda biti potrebno privremeno prekinuti uslugu radi vršenja dodatnih mjerenja na izdvojenoj lokalnoj petlji, ali u tom slučaju HT mora, uz prethodnu pravovremenu najavu (najmanje 8 dana unaprijed) sa pripadajućim obrazloženjem razloga regulatornom tijelu, zatražiti odobrenje regulatornog tijela. Opetovani prijedlog HT-a iznesen na javnoj raspravi, da isti ima pravo bez prethodne najave privremeno obustaviti uslugu (kratkotrajan prekid usluge) operatoru radi vršenja mjerenja na izdvojenoj lokalnoj petlji, se ne prihvaća. Naime, budući da na tržištu postoji mjerna oprema koja omogućava i takva mjerenja na temelju kojih se može utvrditi korišteni profil i prijenosna brzina, nema opravdanja za prihvaćanjem novog stavka koji daje pravo HT-u da bez prethodne najave privremeno obustavi uslugu radi vršenja adekvatnih mjerenja na izdvojenoj lokalnoj petlji. Nadalje, uz spomenutu mjernu opremu HT će moći vršiti sva potrebna mjerenja bez prethodne najave i bez prekida usluge korisniku, te analizom raspoloživih mjernih rezultata i uvjeta pod kojim je ugovoreno korištenje predmetne lokalne petlje, poduzimati adekvatne radnje koje su u skladu sa Standardnom ponudom. Ad 2.15 Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim prijedlog HT-a za izmjenom predmetnog članka iz razloga usklađivanja s novom numeracijom Standardne ponude. Ad 2.16 Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim prijedlog HT-a za izmjenom obrasca zahtjeva za izdvajanjem pojedine lokalne petlje. Naime, u svrhu omogućavanja pružanja usluge izdvojene lokalne petlje u skladu s planom upravljanja paricama, operator korisnik u zahtjevu za izdvajanjem pojedine lokalne petlje mora navesti vrstu profila i širokopojasne prijenosne tehnologije, što u prethodnom obrascu nije bilo moguće. Nadalje, HT je predložio u članku 6.5 Standardne ponude u podnaslovu Otkaz od strane T- Com-a, odredbu kojom bi HT mogao otkazati upredenu metalnu paricu izdvojenog pristupa lokanoj petlji ako ugovorena širokopojasna tehnologija za konkretnu lokalnu petlju ne odgovora usluzi koju Operator korisnik pruža po istoj, što Vijeće HAKOM-a ne prihvaća jer je isto u suprotnosti s izmjenom predloženom u Ad 2.13, gdje je propisano u kojem slučaju dolazi do privremene obustave usluge te točkom 3. stavka 3. članka 6.5 Standardne ponude, gdje je propisano da ukoliko je pružanje usluge privremeno obustavljeno, a razlozi koji su uzrokovali privremenu obustavu nisu otklonjeni od strane operatora u roku od 30 dana od dana privremene obustave pružanja usluge, HT ima pravo otkazati upredenu metalnu paricu s trenutnim učinkom. Također, HT-ov prijedlog umetanja novog stavka u članku 24. Standardne ponude kojim bi isti imao pravo privremeno obustaviti usluge radi izvođenja mjerenja na izdvojenoj lokalnoj 24

petlji, i to bez prethodne najave operatoru korisniku, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je nepotrebnim iz razloga što je isto detaljno propisano izmjenom Ad 2.14. u članku 17. Standardne ponude. Isto tako HT-ov prijedlog za dopunu članka 8. stavka 1. na način da se istome doda nova točka 4. kojom bi se HT-u dala mogućnost da odbije zahtjeve za izdvojenu lokalnu petlju za širokopojasne tehnologije u slučaju kad se utvrdi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni kriteriji za korištenje tražene širokopojasne tehnologije i profila (navedenih u poglavljima 4.1.2. Standardne ponude i poglavlju 7. Dodatka 28.18. Standardne ponude), Vijeće HAKOM-a ne prihvaća iz razloga što je detaljna procedura rješavanja zahtjeva, kao i odbijanja zahtjeva, propisana odredbama članka 6.2., posebice izmijenjenim stavkama 6.-16.. Nadalje, komentar Amis Telekom-a da predviđena obveza određena HT-u za uspostavu web aplikacije putem koje će operatori korisnici komunicirati s HT-om kod realizacije pristupa pojedinoj izdvojenoj lokalnoj petlji ili promjene profila, kao i kod provjere raspoloživosti širokopojasnih prijenosnih tehnologija i profila za traženu lokalnu petlju, nije u potpunosti jasna te da bi bilo nužno realizirati predmetnu web aplikaciju na način da se omogući direktna računalna razmjena podataka, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim. Naime, smisao navedene obveze kojom se operatorima korisnicima omogućava kroz web aplikaciju provjeru raspoloživosti širokopojasnih prijenosnih tehnologija i profila za traženu lokalnu petlju kao i provjeru mogućnosti prebacivanja na alternativnu slobodnu paricu s istog primarnog objekta, je bilo: stvaranje mogućnosti operatoru korisniku za pristup ključnim informacijama o konkretnoj lokalnoj petlji na transparentan i nediskriminirajući način, odnosno na identičan način kao i HT za potrebe vlastite maloprodaje, pojednostavljenje samog procesa provođenja Statičkog plana s planom upravljanja paricama, jer putem navedene aplikacije operator dobiva informaciju da li će traženu širokopojasnu prijenosnu tehnologiju i profil biti moguće realizirati po postojećoj parici ili će biti potrebno preseljenje u drugu osnovnu grupu na istom primarnom izvodu. Stoga se HAKOM slaže s prijedlogom da se spomenuta aplikacija realizira i na način da omogućava direktnu računalnu razmjenu podataka između informacijskih sustava HT-a i Operatora korisnika - B2B pristup (web servisi), te da se time ostvari učinkovitost i ubrzanje samog procesa, a istovremeno smanji mogućnost ljudske pogreške. Zbog velike količine podataka koji se prenose između informacijskih sustava HT-a i informacijskih sustava operatora korisnika, rješenje putem web servisa predstavlja optimalno rješenje (brzina, neovisnost tehnologije), za razliku od web aplikacije koja, osim što iziskuje administrativno osoblje, za velike količine podataka pokazuje velike nedostatke što je i uočeno od strane nekih operatora korisnika u praksi. Slijedom navedenog učinjena je nadopuna u točkama 5. i 6. izreke. Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim odrediti HT obvezu da po isteku osam (8) mjeseci od dana objave Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama i izmjena Standardne ponude HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji prema točkama 1. i 2. ove odluke, putem web aplikacije kao i korištenjem aplikativnih sučelja, koja omogućavaju direktnu računalnu razmjenu podataka između informacijskih sustava - B2B pristup (web servisi), omogući ovlaštenim djelatnicima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije uvid u 25

strukturu zauzetosti izvoda (osnovne grupe) po paketima usluga i prijenosnim tehnologijama (sukladno Statičkom planu upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama) i duljine petlje za pripadajući pretplatnički broj, uz obvezu ažuriranja podataka najkasnije svakih 24 sata, a sve iz razloga kako bi HAKOM sustavno i temeljito mogao kontrolirati provedbu usvojenog Statičkog planu upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama, s ciljem da se drugi operatori ne bi dovodili u diskriminacijski položaj. Slijedom svega navedenog, Vijeće HAKOM-a odlučilo je kao u točki 5. izreke. Isto tako, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je osnovanim odrediti HT-u obvezu da po isteku osam (8) mjeseci od dana objave Statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama i izmjena Standardne ponude HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji prema točkama 1. i 2. ove odluke, operatorima korisnicima omogući putem web aplikacije kao i korištenjem aplikativnih sučelja, koja omogućavaju direktnu računalnu razmjenu podataka između informacijskih sustava - B2B pristup (web servisi), provjeru raspoloživosti širokopojasnih prijenosnih tehnologija i profila za traženu lokalnu petlju, (sukladno Statičkom planu upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama), na predmetnoj parici putem unosa pretplatničkog broja, kao i provjeru mogućnosti prebacivanja na alternativnu slobodnu paricu s istog primarnog objekta, i sve to uz obvezu ažuriranja podataka najkasnije svakih 24 sata. Naime, navedenom obvezom Operator korisnik ima mogućnost pristupa ključnim informacijama o konkretnoj lokalnoj petlji na transparentan i nediskriminirajući način, odnosno na identičan način kao i HT za potrebe vlastite maloprodaje. Isto tako navedeni pristup predstavlja pojednostavljenje samog procesa provođenja Statičkog plana s planom upravljanja paricama, jer putem navedene web aplikacije operator dobiva informaciju da li će traženu širokopojasnu prijenosnu tehnologiju i profil biti moguće realizirati po postojećoj parici ili da li će biti potrebno preseljenje u drugu osnovnu grupu na istom primarnom izvodu. Slijedom svega navedenog, Vijeće HAKOM-a odlučilo je kao u točki 6. izreke. Prijedlog HT-a kojim isti naglašava kako, radi otklanjanja mogućnosti eventualnog pogrešnog tumačenja podataka s predmetnih web aplikacija, informacije s web aplikacija ne mogu biti 100% točne (predmetna aplikacija je informativnog karaktera) i stoga HT ne može jamčiti da pružene informacije odgovaraju u potpunosti stvarnoj situaciji u mreži HT-a, Vijeće HAKOM-a ne prihvaća. Naime, prihvaćanjem prijedloga kako je predmetna aplikacija informativnog karaktera, izgubila bi se suština i pravi smisao same aplikacije. HAKOM je svjestan da HT ne može uvijek i u svakom trenutku garantirati 100 % točnost podataka koji su dostupni putem predmetne aplikacije, ali HAKOM zahtijeva da ti podaci budu sa visokim stupnjem točnosti tako da predmetna aplikacija nema informativni karakter, već da ima smisao i svrhu u cilju kojem je zahtijevano njeno uspostavljanje. Nadalje, komentar HT-a kojim navodi kako isti nije u stanju podržati mogućnost da operatori korisnici putem web aplikacije izvrše provjeru mogućnosti prebacivanja na alternativnu slobodnu paricu s primarnog objekta, iz razloga što se određivanje alternativne slobodne parice ne radi uvijek automatski već taj proces obuhvaća više aktivnosti od kojih neke moraju obaviti djelatnici ručnim radom na terenu, Vijeće HAKOM-a ocijenilo je neosnovanim. Naime, operator korisnik prije odluke o pokretanju zahtjeva za korištenjem alternativne parice mora imati informaciju da li je moguće željenu širokopojasnu prijenosnu tehnologiju i profil realizirati preko alternativne parice istog primarnog (sekundarnog) izvoda. Treba naglasiti da se adekvatnom informatičkom podrškom i na temelju tablice dozvoljenih prijenosnih tehnologija, definirane Standardnom ponudom, ovo može realizirati. U slučaju da postoji mogućnost realizacije preko alternativne parice, operator korisnik pokreće zahtjev za 26

izdvajanje lokalne petlje, pri čemu prolazi proceduru kako je to prethodno definirano u Ad 2.11.. I ovdje se uvažava činjenica da informacijski sustav pretplatničke mreže HT-a, iz kojeg se crpe svi relevantni podaci, ima visoki stupanj točnosti. Ova odluka će se objaviti u skladu s člankom 14. stavak 4. ZEK-a. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka ove odluke. PREDSJEDNIK VIJEĆA Miljenko Krvišek, dipl. ing. el. Dostaviti: 1. Amis Telekom d.o.o., Bani 75, 10010 Zagreb - (poštom s povratnicom) 2. H1 Telekom d.d., Put Trščenice 10, 21000 Split - (poštom s povratnicom) 3. OT-Optima Telekom, Bani 75a, Buzin, Zagreb (poštom s povratnicom) 4. HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., Savska cesta 32, 10000 Zagreb - (osobnom dostavom) 5. Spis 27

28.18. Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama SADRŽAJ 1. Pojmovi i značenja 2. Osnova i namjera 3. Okvir i primjena statičkog plana 4. Obilježja dozvoljenih prijenosnih tehnologija 4.1. ISDN BRA 4.2. HDSL 4.3. SHDSL 4.4. ADSL 4.5. ADSL2 4.6. ADSL2+ 4.7. Dodaci ADSL standardima 5. Frekvencijski predlošci za maske spektralne gustoće snage 5.1. Frekvencijski predlošci za simetrične sustave prijenosa 5.2. Frekvencijski predložak za dolazni smjer prijenosa (Referentni sustav ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks B) 5.3. Nadopuna frekvencijskog predloška za dolazni smjer prijenosa (Referentni sustav ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks A) 5.4. Frekvencijski predlošci za odlazni smjer prijenosa 6. Granice uvođenja usluga 6.1. Kategorije pristupnih petlji 6.2. Sukladnost tehnologija s granicama uvođenja usluga 6.3. Dostupnost brzina prijenosa 6.4. Moguće interferencije i preporuke za izbjegavanje 7. Upravljanje paricama 7.1. Kategorije usluga i brzine 7.2. Oznake 7.3. Opća ograničenja i uvjeti 7.4. Shema slaganja prijenosnih sustava 8. Izuzeci od primjene Statičkog plana 9. Prijelazne i završne odredbe

1. Pojmovi i značenja Bakrena pristupna mreža, bakrena parična mreža bakrena kabelska mreža koja povezuje glavni razdjelnik u centrali i mrežne terminalne točke na korisničkoj lokaciji. Maska spektralne gustoće snage (skr. PSD od engl. Power Spectral Density) određuje gornju granicu (maksimum) spektralne gustoće snage na nekom pojasu prijenosa. Nominalna PSD maska određuje očekivanu vrijednost spektralne gustoće snage na nekom pojasu prijenosa. 1p, 2p, 3p oznaka broja parica koje istovremeno sudjeluju u realizaciji prijenosnog sustava. Simetrični prijenosni sustavi prijenosni sustavi koji koriste prijenosne tehnologije kod kojih su spektri prijenosa u dolaznom i odlaznom smjeru jednaki. Asimetrični prijenosni sustavi prijenosni sustavi koji koriste prijenosne tehnologije kod kojih su spektri prijenosa u dolaznom i odlaznom smjeru različiti (po frekvenciji i/ili širini). Dolazni smjer prijenosa smjer prijenosa signala od glavnog razdjelnika u centrali prema mrežnoj terminalnoj točki na korisničkoj lokaciji. Odlazni smjer prijenosa smjer prijenosa signala od mrežne terminalne točke prema glavnom razdjelniku u centrali. Glavni razdjelnik krajnja točka bakrene pristupne mreže na lokaciji centrale. Mrežna terminalna točka krajnja točka bakrene pristupne mreže na lokaciji korisnika iza koje počinje korisnička instalacija. Penetracija zauzetost parica aktivnim prijenosnim sustavima u odnosu na ukupan broj parica u osnovnoj grupi izraženo u postocima. Zauzeta parica parica zauzeta aktivnim prijenosnim sustavom (širokopojasnom uslugom) Raspoloživa parica slobodna parica ili parica zauzeta POTS i ISDN uslugom (parica na kojoj je moguće implementirati neku širokopojasnu uslugu u trenutku promatranja) Neraspoloživa parica parica zauzeta PCM/PGS ili sl. uređajem, poprečnom vezom ili neispravna parica i u trenutku promatranja na njoj nije moguće implementirati širokopojasnu uslugu Slobodna parica ispravna parica na kojoj nije spojena niti jedna vrsta usluge odn. korisnik

2. Osnova i namjera Osnovni tehnički problemi koji postaju sve značajniji prilikom uvođenja širokopojasnih tehnologija u primjenu kod bakrene pristupne mreže zahtijevaju plan upravljanja frekvencijskim spektrom u bakrenim kabelima s ciljem kontrole interferencija između sustava i ostvarivanja očekivanih mogućnosti postojeće infrastrukture za T-Com i Operatore korisnike. Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom iz ovog priloga temelji se na pripadajućoj Studiji statičkog plana upravljanja frekvencijskim spektrom, izrađena u studenom 2007. (dalje u tekstu: Studija). Studija je rezultat znanstvenog istraživanja koje je proveo Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (dalje u tekstu: FER). Izradu studije vodio je posebni projektni tim formiran upravo za tu namjenu kojeg su sačinjavali stručnjaci T- Com-a kao operatora proglašenim sa značajnom tržišnom snagom u RH, FER-a kao nezavisne znanstvene institucije i Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije kao nacionalnog regulatornog tijela u području elektroničkih komunikacija u RH (dalje u tekstu: HAKOM). Istraživanje je provedeno na osnovu stvarnih rezultata mjerenja provedenih na raznim lokacijama diljem Hrvatske s ciljem utvrđivanja što realnije slike stanja T-Com-ove bakrene pristupne mreže. Takva ciljana mjerenja obavljena su na bakrenim kabelima, kako na onima s papirnom izolacijom (TK-00) tako i na onima s polietilenskom izolacijom (TK-59). Provedena su mjerenja sljedećih veličina važnih za proračun mogućih prijenosnih brzina: umetnuto prigušenje parice, preslušavanje na bližem kraju (NEXT), preslušavanje na daljem kraju (FEXT). Studija se temelji na metodologiji znanstvenog istraživanja koju je FER razvio posebno za ovu namjenu i koja obuhvaća sljedeće postupke: 1. Analiza bakrene pristupne mreže T-Coma. Bakrena pristupna mreža T-Coma sastoji se od dvije vrste bakrenih kabela: s polietilenskom i s papirnatom izolacijom. Kabeli s polietilenskom izolacijom se izrađuju od upredenih parica grupno použenih u zvijezda četvorke (svaka četvorka sadrži dvije parice). Četvorke su organizirane u osnovne kabelske grupe (svaku osnovnu grupu tvori 5 četvorki, odnosno 10 parica), a 5 ili 10 osnovnih grupa u glavnu kabelsku grupu. Glavne grupe tvore parični kabel. Kod kabela s papirnatom izolacijom elementi upredanja su također zvijezda četvorke. Jezgra kabela se također izrađuje od upredenih četvorki, koje su isto tako grupno použene ili koncentrično použene. 2. Mjerenja na kabelskoj infrastrukturi kako bi se dobio uvid u stvarno stanje u bakrenoj pristupnoj mreži. T-Com je načinio reprezentativni skup mjerenja na svojoj kabelskoj infrastrukturi, točnije na kabelima s oznakama TK-00 (papirna izolacija) i TK-59 (polietilenska izolacija). Mjerenja su provedena na pretplatničkim linijama, tj. od glavnog razdjelnika (engl. Main Distribution Frame, skr. MDF) u centrali do izvoda na strani korisnika (engl. Network Termination Point, skr. NTP). Rezultati mjerenja organizirani su u datoteke baze podataka, a podaci iz baze su statistički obrađeni.

3. Razvoj matematičkog modela. Temeljem obrade rezultata mjerenja kreirani su matematički modeli prigušenja linije, preslušavanja na bližem kraju (NEXT) i preslušavanja na daljem kraju (FEXT). 4. Analiza parametara statičkog plana Ostvarive prijenosne brzine prijenosnih sustava u zajedničkoj osnovnoj kabelskoj grupi proračunate su pomoću dobivenih modela i standardom definiranih maski (koje određuju spektralnu gustoću snage na izlazu predajnika u modemu ili DSLAM-u). Prijenosne brzine su prikazane u ovisnosti o duljini linija i penetraciji prijenosnih sustava. S obzirom da ranije spomenuta mjerenja nisu provedena nad cijelom poveznicom (linkom) od DSLAM-a do korisničke opreme (modem), prijenosne brzine ostvarive u praksi bit će nešto manje od ovih proračunatih. 5. Određivanje frekvencijskih predložaka za odlazni i dolazni smjer prijenosa. 6. Određivanje kratke, srednje i duge petlje i preporučene strukture prijenosnih sustava za svaku od njih. Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom odnosi se isključivo na bakrenu pristupnu mrežu odnosno na bakrenu paričnu kabelsku infrastrukturu. Statički plan prvenstveno treba poboljšati njenu iskoristivost kako bi se ostvarile što veće brzine potrebne za realizaciju širokopojasnih usluga te istovremeno ostvarila maksimalno moguća dozvoljena penetracija širokopojasnih usluga zadovoljavajuće kvalitete. Osnovni cilj je omogućiti što bolje iskorištenje bakrene pristupne mreže kroz tri razine. Prva je pokazati do kojih je granica (prijenosna brzina, domet i penetracija) moguće uvoditi nove prijenosne DSL sustave u postojećoj T-Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži uz zadovoljavajuću kvalitetu usluge prema krajnjim korisnicima. Drugo, definirani su frekvencijski predlošci za maske spektralne gustoće snage signala u prijenosnim sustavima u T-Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži. Treće, načinjen je plan korištenja simetričnih sustava (HDSL, SHDSL) u istoj osnovnoj kabelskoj grupi zajedno s ADSL-om.

3. Okvir i primjena statičkog plan plana Stavke, preporuke i informacije dani ovim planom u skladu su s karakteristikama T-Comove bakrene pristupne mreže i dani su u svrhu i za primjenu kod raspetljavanja pristupne petlje. Pojmovi «bakrena parična petlja», «bakrena pristupna mreža» itd. odnose se na kabelsku mrežu između točke glavnog razdjelnika MDF (engl. Main Distribution Frame) i mrežne terminalne točke NTP na korisničkoj lokaciji. Statički plan upravljanja frekvencijskim spektrom predviđen je da omogućuje, ali ne i da jamči, parametre (brzina, domet, penetracija) i koegzistenciju tehnologija (usluga); u tom smislu Statički plan daje preporuke namijenjene T-Comu i Operatorima korisnicima s ciljem što učinkovitijeg korištenja postojeće parične kabelske infrastrukture T-Coma; u slučaju postupanja protivno preporukama iz Statičkog plana, moguća je degradacija kvalitete usluga; iznimno od prethodne točke, Operatori korisnici postojeće parične kabelske infrastrukture T-Coma dužni su primjenjivati maske spektralne gustoće snage koje su utvrđene u poglavljima 4. i 5. Statičkog plana; ovo se osobito odnosi na poglavlje 5.3 (referentni sustav ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks A), čije će nepoštivanje u svakom slučaju rezultirati degradacijom kvalitete usluga; razmatra samo aktualne prisutne tehnologije; obuhvaća probleme preslušavanja između parica, a ne tehnologija koje mogu zajedno koegzistirati na jednoj parici; ne pokriva probleme vezane uz vanjsko RF zračenje i druge vanjske utjecaje; omogućuje korištenje frekvencija do 2.2 MHz dok su frekvencije iznad 2.2 MHz rezervirane za buduće studije i nisu dozvoljene unutar ove verzije Plana; daje plan upravljanja paricama s primjenom u skladu s odredbama u poglavlju 7. Upravljanje paricama i RUO-om. Postupak proračuna prijenosnih brzina temelji se na stvarnim mjerenjima preslušavanja i popunjavanja tonova bitovima te daje stvarnu sliku situacije u mreži. Stoga dobiveni rezultati trebaju dati prikaz očekivanih ograničenja postojećih pristupnih petlji. Ipak, pojedinačne iznimke su moguće. ADSL i njegove inačice su trenutno kljucne širokopojasne pristupne tehnologije u T-Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži i stoga je dan izražen naglasak na ADSL, dok su sve ostale DSLtehnologije promatrane u odnosu na ADSL. U bakrenoj pristupnoj mreži T-Coma koristi se ADSL over ISDN (Annex B). Također, ADSL-modemi koji se danas koriste u bakrenoj pristupnoj mreži HT-a koriste frekvencijsko razdvajanje pojaseva prijenosa (engl. Frequency Division Duplex, skr. FDD). Prilikom proračuna prijenosnih brzina dominantno je razmatran ADSL2+ po preporuci ITU-T 992.5, Aneks B ( ADSL over ISDN ), u ovom trenutku najperspektivnija tehnologija u T- Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži za pružanje širokopojasnih usluga. U okviru toga nalazi se daleko najveći dio ponude širokopojasnih usluga. Omjer S/N koji se koristi u proračunu promatran je na odredišnoj strani (npr. na korisničkoj strani ako se računa dolazna brzina). Broj bitova kojim je popunjen određen ton, određuje se

iz proračunatog omjera srednje snage signala i srednje snage šuma (S/N). U Studiji koja je osnova Statičkog plana korištena je tablica 3.1. Tablica 3.1. Popunjavanje bitovima u ovisnosti o odnosu S/N [db] [bit/tonu/ okviru] [db] [bit/tonu/ okviru] [db] [bit/tonu/ okviru] S/N < 21 0 36< S/N < 39 6 54< S/N < 57 12 21< S/N < 24 1 39< S/N < 42 7 57< S/N < 60 13 24< S/N < 27 2 42< S/N < 45 8 60< S/N < 63 14 27< S/N < 30 3 45< S/N < 48 9 S/N > 63 15 30< S/N < 33 4 48< S/N < 51 10 33< S/N < 36 5 51< S/N < 54 11 4. Obilježja dozvoljenih prijenosnih tehnologija U nastavku su preko maski spektralne gustoće snage (PSD maske, engl. Power Spectrum Density, skr. PSD) opisane osnovna obilježja dozvoljenih prijenosnih tehnologija. Navedene su najvažnije značajke za svaku tehnologiju kroz preporuku u kojoj je ona definirana, prijenosne brzine koje podržava, korištenu modulaciju ili linijski kod i masku spektralne gustoće snage zajedno s nominalnom maskom spektralne gustoće snage. Maske PSD-a prikazuju graničnu vrijednost spektralne gustoće snage na izlazu predajnika. Osnovna razlika između maske spektralne gustoće snage i nominalne maske spektralne gustoće snage je u sljedećem: maska je napravljena u skladu s odgovarajućim standardom i osnovna namjena joj je definiranje gornje granice spektralne gustoće snage za svaku tehnologiju, dok se nominalna maska spektralna gustoća snage koristi u svrhu modeliranja prijenosa. Nominalne maske su korištene i za potrebe proračunavanja brzina. 4.1. ISDN BRA U skladu s RUO N01 u članku 4.1.2. Definiran je u preporukama ITU-T G.961 i ETSI TS 102 080 (V1.4.1).

Slika 4.1.1 Maska i nominalna maska spektralne gustoće snage za ISDN 2B1Q. Inačica ISDN-a koja se koristi u T-Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži koristi linijski kod 2B1Q. Gornja granica spektralne gustoće snage (PSD maska), definirana standardom, kao i nominalna maska spektralne gustoće snage signala na sučelju ISDN BRA dani su slikom 4.1.1. Definiran je dvosmjerni prijenos osiguravajući pri tome prijenosnu brzinu od 160 kbit/s (sučelje U). 4.2. HDSL U skladu s RUO H01 i H02 u članku 4.1.2. Tehnologija HDSL (engl. High Bit-rate Digital Subscriber Line) definirana je u preporukama ITU-T G.991.1 i ETSI TS 101 135 (V1.5.3).

Slika 4.2.1. Maska i nominalna maska spektralne gustoće snage za HDSL 2B1Q 1p. Slika 4.2.2. Maska i nominalna maska spektralne gustoće snage za HDSL 2B1Q 2p. HDSL koji u prijenosu koristi jednu, dvije ili tri parice i, sukladno tome, označavaju se kao: HDSL 1p, HDSL 2p, odnosno, HDSL 3p. Tehnologija HDSL podržava simetričan prijenos uz prijenosnu brzinu od 2 Mbit/s. HDSL-sustavi (1p i 2p) implementirani u T-Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži koriste linijski kod 2B1Q koji ima relativno široki spektar i zbog

prisutnog preslušavanja iz parica koje ga koriste potencijalno smanjuje dolaznu prijenosnu brzinu ADSL-a u bliskim paricama. Maske spektralne gustoće snage, definirane standardom, kao i nominalne maske spektralne gustoće snage za HDSL 1p, odnosno, HDSL 2p predočene su na slikama 4.2.1 i 4.2.2. 4.3. SHDSL U skladu s RUO H03 ih04 u članku 4.1.2 Tehnologija SHDSL (engl. High Bit-rate Digital Subscriber Line) definirana je u preporukama ITU-T G.991.2. Tehnologija SHDSL-a (engl. Single-pair High Data Rate Digital Subscriber Line) definirana je ITU-T preporukom ITU-T SG 15/4 iz 2001. kao G.SHDSL standard (također znano kao preporuka G.991.2-2001). Tom je preporukom definiran simetrični prijenos po jednoj parici uz podršku prijenosnim brzinama od 192 kbit/s do 2,304 Mbit/s. Tehnologija G.SHDSL koristi modulaciju 16-PAM (engl. Pulse Amplitude Modulation) zajedno s rešetkastim kodiranjem, tzv. TC- PAM (engl. Trellis Code Pulse Amplitude Modulation). Slika 4.3.1. Nominalne maske spektralne gustoće snage SHDSL-a za brzine 256 kbit/s, 512 kbit/s, 768 kbit/s, 1024 kbit/s, 1536 kbit/s, 2048 kbit/s i 2304 kbit/s.

Slika 4.3.2. Maske spektralne gustoće snage SHDSL-a za brzine 256 kbit/s, 512 kbit/s, 768 kbit/s, 1024 kbit/s, 1536 kbit/s, 2048 kbit/s i 2304 kbit/s. Maske spektralne gustoće snage, definirane standardom, kao i nominalne maske spektralne gustoće snage za SHDSL prijenosne brzine 256 kbit/s, 512 kbit/s, 768 kbit/s, 1024 kbit/s, 1536 kbit/s, 2048 kbit/s i 2304 kbit/s predočene su na slikama 4.3.1 i 4.3.2. 4.4. ADSL U skladu s RUO H05 članak 4.1.2. Standardizacija ADSL-a (engl. Asymmetric DSL) završena je 1999. godine i objavljena u preporukama ITU-T G.992.1. (G.dmt ADSL), ITU-T G.992.2 (G.lite ADSL ili ADSL bez razdjelnika) i ETSI TS 101 388 (V1.3.1). U mreži T-Coma G.lite se ne koristi. Navedeni standardi uključuju i dodatke (engl. Annexes) koji definiraju način korištenja ADSL-a u različitim mrežnim okolinama. Preporuke ITU-T G992.1 i G.992.2 definiraju asimetrični prijenos podataka. Modemski uređaji su u mogućnosti podržati prijenosnu brzinu u dolaznom smjeru prijenosa u pojasu od 32 kbit/s do 8 Mbit/s i u odlaznom smjeru prijenosa u pojasu od 32 kbit/s do 800 kbit/s, koristeći pri tome prirast brzine od 32 kit/s i modulaciju DMT (engl. Discrete Multitone). Maske spektralne gustoće snage, definirane standardom, kao i nominalne maske spektralne gustoće snage za odlazni i dolazni smjer prijenosa predočene su na slikama 4.4.1 i 4.4.2. U razmatranje su uzeti sljedeći ADSL sustavi: ADSL iznad POTS-a i ADSL iznad ISDN-a.

Slika 4.4.1. Maske i nominalne maske spektralne gustoće snage za ADSL iznad POTS-a. Slika 4.4.2. Maske i nominalne maske spektralne gustoće snage za ADSL iznad ISDN-a.

4.5. ADSL2 U skladu s RUO H07 članak 4.1.2. Tehnologija ADSL2 definirana je preporukama ITU-T G.992.3 (G.dmt.bis) i ITU-T G.992.4 (G.lite.bis). Poboljšanja u prijenosnoj brzini ADSL2 u odnosu na ADSL primarno dolaze do izražaja kod dugačkih pretplatničkih linija kod kojih je uskopojasna interferencija glavni oblik smetnje. Maske spektralne gustoće snage za odlazni i dolazni smjer prijenosa za ADSL2 iznad POTS i ADSL2 iznad ISDN predočene su na slikama 4.5.1 i 4.5.2. ADSL 2 nije zastupljen u T- Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži te stoga nije analiziran ni u Studiji. Slika 4.5.1. Maske spektralne gustoće snage za ADSL2 (ADSL2 iznad POTS).

Slika 4.5.2. Maske spektralne gustoće snage za ADSL2 (ADSL2 iznad ISDN). 4.6. ADSL2+ U skladu s RUO H08 članak 4.1.2. Tehnologija ADSL2+ (ili ADSL2plus) definiran je preporukom ITU-T G.992.5. Za razliku od standarda ADSL-a i ADSL2, koji definiraju korištenje prijenosnog pojasa do 1,1 MHz u dolaznom smjeru, standard za ADSL2+ definira pojas prijenosa do 2,2 MHz. Uslijed toga je povećana dolazna prijenosna brzina na kraćim linijama, što predstavlja teoretski maksimum. Dolazne brzine ostvarive u praksi su manje i dominantno ovise o uvjetima u kabelu (kvaliteta parica, razina preslušavanja). Odlazna prijenosna brzina ADSL2plus-a može iznositi do najviše 1 Mbit/s. Maske spektralne gustoće snage, definirane standardom, kao i nominalne maske spektralne gustoće snage za odlazni i dolazni smjer prijenosa predočene su na slikama 4.6.1 i 4.6.2. U razmatranje su uzeti sustavi ADSL2+ iznad POTS-a i ADSL2+ iznad ISDN-a.

Slika 4.6.1. Maske i nominalne maske spektralne gustoće snage za ADSL2+ (ADSL2+ iznad POTS). Slika 4.6.2. Maske i nominalne maske spektralne gustoće snage za ADSL2+ (ADSL2+ iznad ISDN).

4.7. Dodaci ADSL standardima Tablica 4.7.1 prikazuje popis dodataka (engl. Annexes) ADSL-standardima. Općenito gledano, dodaci definiraju potkanale i njima pridijeljene iznose snage za odlazni i dolazni smjer prijenosa. Tablica 4.7.1 Dodaci standardima ADSL-a. KORIŠTENI POTKANALI PRIMJENJIVO NA: Dodatak Okolina 1-5 6-31 32-64 65-255 256-512 ADSL G.992.1 ADSL2 G.992.3 ADSL2+ G.992.5 A POTS POTS ODL. DOL. DOL. DOL.* DA DA DA B ISDN ISDN ISDN ODL. DOL. DOL.* DA DA DA C TCM- POTS ODL. DOL. DOL. - DA DA DA ISDN I (ADSL) TCM- POTS ODL. DOL. DOL. DOL.* DA NE NE ISDN I (ADSL2) POTS ODL. ODL. DOL. DOL. DOL.* NE DA DA J ISDN ODL. ODL. ODL. DOL. DOL.* NE DA DA L (RE- ADSL2) POTS POTS ODL.** DOL. DOL.** - NE DA NE M (ADSL2/2+) POTS POTS ODL. ODL. DOL. DOL.* NE DA DA * Samo ADSL2+. ** Ne koriste se svi potkanali. ODL. odlaz. DOL. dolaz.

5. Frekvencijski predlošci za maske spektralne gustoće snage Statički plan temelji se na frekvencijskim predlošcima za PSD maske sljedećih prijenosnih sustava: ISDN, osnovni pristup HDSL, 2p SHDSL, brzine manje od 2,304 Mbit/s, 1 ili 2 parice ADSL/ADSL2/ADSL2+, Dodatak (Aneks) A ADSL/ADSL2/ADSL2+, Dodatak (Aneks) B Potpuno digitalni ADSL2/ADSL2+ (engl. All digital ADSL), Dodatak (Aneks) J ADSL2/ADSL2+ iznad POTS-a (engl. ADSL/ADSL2/ADSL2+ over POTS), Dodatak (Aneks) M Trenutačno se u T-Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži koristi ADSL/ADSL2+ over ISDN-a (Aneks B) i stoga je on bio razmatran u procesu definiranja frekvencijskih predložaka. Isto tako, ADSL/ADSL2/ADSL2+ dolazi u dvije izvedbe: a) s frekvencijski razdvojenim odlaznim i dolaznim pojasevima prijenosa i b) s pojasevima prijenosa koji se preklapaju. Trenutačno se u T-Comovoj mreži koristi izvedba a). Na osnovu frekvencijskih predložaka (engl. templates), definiranih preko maski spektralne gustoće snage, određuju se transmisijski sustavi koji mogu biti implementirani u T-Comovoj bakrenoj pristupnoj mreži. Ovaj plan daje jedan frekvencijski predložak za simetrične prijenosne sustave, kao i jedan frekvencijski predložak za dolazni smjer komunikacije asimetričnih prijenosnih sustava. Analizama ADSL/2/2+ sustava po aneksu A i njegovim utjecajem na sustave ADSL/2/2+ po aneksu B ustanovljeno je da mora doći do izmjene maske za sustave po aneksu A u dolaznom smjeru, te su ti frekvencijski predlošci posebno dani. Za odlazni smjer komunikacije definirana su tri frekvencijska predloška ovisno o duljini pretplatničke linije gdje su za dugu petlju definirana dva frekvencijska predloška, ovisno o primijenjenom aneksu. Frekvencijski predlošci dani ovim planom definirani su uzimajući u obzir rezultate Studije i preporuke dani u poglavlju 6. 5.1. Frekvencijski predlošci za simetrične sustave prijenosa Frekvencijski predložak za buduće simetrične sustave prijenosa temelji se na sljedećim prijenosnim sustavima: ISDN, osnovni pristup HDSL, 2p SHDSL, brzine manje od 2,304 Mbit/s, 1 ili 2 parice

Frekvencijski predložak i maske spektralne gustoće snage prethodno navedenih sustava predočeni su na slici 5.1.1. Potpun opis frekvencijskog predloška dan je u tablici 5.1.1. Navedeni frekvencijski predložak definira krajnje granice PSD-a, u ovisnosti o frekvenciji, za sve simetrične sustave. Slika 5.1.1 Frekvencijski predložak i maske spektralne gustoće snage za simetrične sustave prijenosa. Tablica 5.1.1 Frekvencijski predložak za simetrične prijenosne sustave Frekvencija, [khz] Spektralna gustoća snage -PSD, [dbm/hz] 0.001-30 20-30 320-42 380-46.5 450-54 620-74.7 800-74.7 1400-100 4000-100 5.2. Frekvencijski predložak za dolazni smjer prijenosa (Referentni sustav ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks B) Frekvencijski predložak definiran je na osnovu svih simetričnih sustava prijenosa (osim HDSL1p) kojima su pridodani prijenosni sustavi ADSL, ADSL2 i ADSL2+ po aneksu B, tj. dolazni smjer prijenosa u razmatranje uključuje sljedeće sustave prijenosa:

ISDN, osnovni pristup HDSL, 2p SHDSL, brzine manje od 2,304 Mbit/s, 1 ili 2 parice ADSL/ADSL2/ADSL2+ po aneksu A, dolazni smjer prijenosa ADSL/ADSL2/ADSL2+ po aneksu B, dolazni smjer prijenosa Frekvencijski predložak dan je na slici 5.2.1. Potpun opis frekvencijskog predloška dan je u tablici 5.2.1. Frekvencijski predložak za dolazni smjer prijenosa dobiven je kombinacijom dvaju frekvencijskih predloška, i to: frekvencijskog predloška za simetrične sustave prijenosa (na slici označen crvenom bojom) i frekvencijskog predloška za asimetrične sustave prijenosa (ADSL, ADSL2 i ADSL2+). Slika 5.2.1 Frekvencijski predložak za asimetrične sustave prijenosa (dolazni smjer) Tablica 5.2.1 Frekvencijski predložak za asimetrične sustave prijenosa (dolazni smjer prijenosa) Frekvencija, [khz] Spektralna gustoća snage -PSD, [dbm/hz] 0.001-30 20-30 92.5-36.5 1104-36.5 1622-46.5 2208-47.8 2500-59.4 3001.5-80 3175-100 4000-100

5.3. Nadopuna frekvencijskog predloška za dolazni smjer prijenosa (Referentni sustav ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks A) Dolazni smjer komunikacije prijenosnih sustava ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks A ima veliki utjecaj na "pad" prijenosne brzine ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks B sustava u odlaznom smjeru. Iz tog razloga potrebno je napraviti suženje maske spektralne gustoće snage (skr. PSD, od engl. Power Spectral Density) ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks A sustava na način da se ista smanji po frekvenciji. Dakle, PSD maska za ADSL/ADSL2 Aneks A sustave treba biti u pojasu frekvencija od 276 khz do 1104 khz, dok je ista za ADSL2+ Aneks A sustave u pojasu frekvencija od 276 khz do 2208 khz. Svi potkanali u frekvencijskom opsegu od 134 khz do 256 khz su nedozvoljeni za korištenje. Izmijenjene PSD maske za ADSL/ADSL2/ADSL2+ Aneks A dane su na slikama 5.3.1, 5.3.2. i 5.3.3: Slika 5.3.1 Frekvencijski predložak za ADSL iznad POTS (dolazni smjer)

Slika 5.3.2 Frekvencijski predložak za ADSL2 iznad POTS (dolazni smjer) Slika 5.3.3 Frekvencijski predložak za ADSL2+ iznad POTS (dolazni smjer) Ovime je izvršeno smanjenje frekvencijskog spektra u dolaznom smjeru za ADSL/ADSL2/ADSL2+. 5.4. Frekvencijski predlošci za odlazni smjer prijenosa Frekvencijski predlošci za pojedinu duljinu pretplatničke linije definirani su na osnovu sustava koji zadovoljavaju prethodno navedene uvjete za granice uvođenja usluga.

Za pretplatničke linije kratke duljine: Slika 5.5.1 Frekvencijski predložak za odlazni smjer prijenosa (kratke pretplatničke linije). Tablica 5.5.1 Frekvencijski predložak za odlazni smjer prijenosa (kratke pretplatničke linije). Frekvencija, [khz] Spektralna gustoća snage -PSD, [dbm/hz] 0.001-30 20-30 100-36 320-41 380-46.5 450-54 620-74.7 800-74.7 1400-100 4000-100

Za pretplatničke linije srednje duljine: Slika 5.5.2 Frekvencijski predložak za odlazni smjer prijenosa (pretplatničke linije srednje duljine). Tablica 5.5.2 Frekvencijski predložak za odlazni smjer prijenosa (pretplatničke linije srednje duljine). Frekvencija, [khz] Spektralna gustoća snage -PSD, [dbm/hz] 0.001-30 20-30 100-36 320-41 380-46.5 450-54 620-74.7 750-100 1400-100 4000-100 Za duge pretplatničke linije PSD maske za ADSL preko POTS i ADSL preko ISDN se razlikuju: