STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ANTUNOVAC 2020

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ANTUNOVAC 2020

Sadržaj 1. UVOD 2 1.1. Ciljevi Strategije razvoja Općine Antunovac za razdoblje do 2020 3 1.2. Plan aktivnosti 4 1.3. Usklađenost sa strateškim dokumentima 4 2. METODOLOGIJA IZRADE 9 3. ANALIZA STANJA 11 3.1. Prostor Općine Antunovac 12 3.2. Stanovništvo 13 3.3. Naselja 15 3.4. Građevinska područja 15 3.5. Prirodna obilježja 16 3.6. Zaštićena kulturna dobra 20 3.7. Prirodni potencijali i korištenje resursa 21 4. GOSPODARSTVO 24 4.1. Turizam 25 4.2. Gospodarska zona Antunovac 25 4.3. Društvene djelatnosti 26 5. INFRASTRUKTURA 29 5.1. Cestovni promet 29 5.2. Željeznički promet 30 5.3. Telekomunikacije 30 5.4. Energetski sustav 31 5.5. Vodoopskrba i odvodnja 31 5.6. Okoliš 31 6. ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI 32 7. STRATEŠKE ODREDNICE RAZVOJA 36 7.1. Razvojna načela 37 8. VIZIJA, MISIJA I CILJEVI 38 9. KAPACITETI ZA PROVEDBU STRATEGIJE 57 10. OČEKIVANI UČINCI STRATEGIJE 62 11. PROVEDBA I IZVORI FINANCIRANJA 71 12. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE 81 13. ZAKLJUČAK 83 1

1. UVOD Strategija razvoja Općine Antunovac 2020 sveobuhvatni je dokument koji obuhvaća razvoj svih sektora (civilni, javni, privatni) identificira probleme i potrebe, te razvojne projekte koji će biti smjernica za održivi razvoj Općine, pripremu projekata za fondove Europske unije, razvoj poduzetništva, gospodarski i ruralni razvoj te privlačenje investitora. Financirana je sredstvima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2

2020. temeljem Pravilnika o provedbi mjere 07»Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima«, podmjere 7.1.»Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti«. Glavni je cilj Strategije razvoja Općine Antunovac 2020 (u daljnjem tekstu: Strategija razvoja) odrediti buduće pravce razvoja te pronaći načine i sredstva kojima će se standard života stanovnika ovoga područja podići na višu društveno-ekonomsku razinu. Strategija razvoja temeljena je na europskim ciljevima kao i ciljevima koje su putem radionica formirali stanovnici, poduzetnici te predstavnici javnog i civilnog sektora. Vizija Strategije usklađena je s vizijom razvoja Općine Antunovac, Osječko-baranjske županije i Strategijom razvoja Republike Hrvatske. Strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu na sve fondove Europske unije, te je važan alat za cjelokupnu lokalnu zajednicu, sve pravne subjekte te institucije javnog i privatnog sektora. Rezultat je izrađen strateški dokument usklađen s definiranom vizijom, misijom i ciljevima Općine Antunovac i općim stanjem područja i dostupnim resursima te mogućnostima njihove aktivacije u svrhe rasta i razvoja naselja te unapređenje zajednice i podizanje standarda života njenih mještana. Faze izrade Strategije: Izrada Strategije sastojala se iz od sljedećih faza: - održavanje radionica sa predstavnicima civilnog, gospodarskog i javnog sektora, - prikupljanje i obradu podataka, - izradu SWOT analize, - pružanje informacija o EU fondovima te mogućnostima ulaganja u poslovnu, društvenu i turističku infrastrukturu, - izradu pip-line mreže projekata planiranih za kandidiranje na europske fondove, - koordinaciju cjelokupnog procesa izrade strategije, - usluge suradnje i vođenja kroz projekt izrade strategije i pripreme potrebnih dokumenata. 1.1. Ciljevi Strategije razvoja Općine Antunovac za razdoblje do 2020 Glavni cilj izrade strategije je usklađenje s definiranom misijom Općine Antunovac u kojoj kao jedinica lokalne samouprave obavlja poslove od lokalnog značaja iz područja prostornog i urbanističkog planiranja, uređenja naselja i stanovanja, komunalnih djelatnosti, brige o djeci, socijalne skrbi, kulture, obrazovanja, sporta, zaštite okoliša, protupožarne i civilne zaštite, a svojom organizacijom rada, transparentnom upravom i kontinuiranim poboljšanjem kvalitete, poštujući poslovna, profesionalna i etička pravila omogućuje ostvarivanje potreba svojim građanima, potičući turistički razvoj Općine i gospodarski napredak Općine razvojem Gospodarske zone Antunovac, kao okosnice poduzetničkog i gospodarskog kretanja. Ključni razvojni ciljevi koji se moraju integrirati u Strategiju su: - razvoj i jačanje gospodarskog potencijala (širenjem Gospodarske zone, razvojem poduzetništva, turizma i poljoprivrede), - izgradnja objekata komunalne infrastrukture i osiguranja uvjeta za održivi razvitak 3

komunalnih djelatnosti i kvalitete stanovanja, - unapređenje kvalitete života i razvoj civilnog društva (razvoj obrazovne i sportske infrastrukture), - kvalitetno obavljanje poslova socijalne skrbi, - poboljšanje uvjeta za efikasnu protupožarnu i civilnu zaštitu, - poboljšanje uvjeta u oblasti brige za djecu, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, - unapređenje ukupnog poslovanja kroz implementaciju suvremenih informatičkih rješenja i redizajniranje poslovnih procesa, - osiguranje pravilnog, svrhovitog, učinkovitog i ekonomičnog raspolaganja proračunskim i drugim sredstvima, - razvoj zaštite okoliša kroz povećanje energetske učinkovitosti i racionalno korištenje prirodnih resursa korištenjem obnovljivih izvora energije. 1.2. Plan aktivnosti Nakon Odluke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju početkom 2016. godine za izradu strategije razvoja Općine Antunovac, te prikupljanja i obrade svih relevantnih podataka i informacija o stanju infrastrukture, gospodarskim kretanjima, stanovništvu, obrazovnoj strukturi, gospodarskim kretanjima i stanju u poljoprivredi, evidencija socijalne skrbi, nezaposlenosti, razvoju civilne zaštite i protupožarne zaštite te mogućim rizicima i prirodnim ugrozama. Pripremljena je: Analiza općih značajki prostora Demografska analiza Analiza postojećeg stanja infrastrukture Analiza poljoprivrednih resursa Analiza stanja u gospodarstvu Analiza poduzetničkog potencijala Analiza kulturne i povijesne baštine Definiranje strateških odrednica razvoja Izrada SWOT analize Organizacija radionica i anketiranje relevantnih dionika 1.3. Usklađenost sa strateškim dokumentima Kako je Općina Antunovac integralni dio nacionalnog prostora Republike Hrvatske i Osječko baranjske županije, te dio područja LAG-a Vuka-Dunav, kao i Urbane aglomeracije Osijek, razvojni planovi Općine moraju isto tako predstavljati integralni dio razvojnih planova višeg reda, županijskog i nacionalnih planova. Prvenstveno, Strategija Općine Antunovac je u potpunosti usklađena s Operativnim programima za provedbu strukturnih i kohezijskih fondova EU na nacionalnoj razini, kroz definirane strateške ciljeve i prioritete, te također sa strategijom Osječko baranjske županije 2012-2013. (s produženim rokom trajanja do izrade novog strateškog dokumenta), Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a Vuka-Dunav 2014 2020, te Strategijom urbane aglomeracije Osijek. 4

Krovni strateški dokument u EU za ovo razdoblje je Strategija Europa 2020., desetogodišnja strategija za rast i radna mjesta Europske unije pokrenuta 2010. Njezin cilj nije samo prevladavanje krize od koje se naša gospodarstva sada postupno oporavljaju. Njezin je cilj i rješavanje nedostataka našeg modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast. Utvrđeno je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020: 1. Zapošljavanje o zaposleno je 75 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine 2. Istraživanje i razvoj o 3 % BDP-a EU-a ulaže se u istraživanje i razvoj 3. Klimatske promjene i energetska održivost o emisije stakleničkih plinova smanjene su za 20 % (ili čak 30 %, uz odgovarajuće uvjete) u odnosu na 1990. o 20 % energije crpi se iz obnovljivih izvora o energetska učinkovitost povećana je za 20 % 4. Obrazovanje o stopa ranog napuštanja školovanja manja je od 10 % o barem 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine završilo je visokoškolsko obrazovanje 5. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti o barem 20 milijuna ljudi manje živi u siromaštvu ili u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti. Ciljevi strategije podupiru se i s pomoću sedam vodećih inicijativa kojima se pruža okvir kojim EU i nacionalna tijela zajednički jačaju napore u područjima kojima se podupiru prioriteti strategije Europa 2020. kao što su inovacije, digitalno gospodarstvo, zapošljavanje, mladi, industrijska politika, siromaštvo i učinkovitost resursa. Usklađenost sa Strategijom razvitka Osječko-baranjske županije Strategija razvitka Osječko-baranjske županije u potpunosti je usklađena s nacionalnim strateškim dokumentima koji su izrađeni i doneseni na razini Republike Hrvatske. Tu se prije svega misli na usklađenost s Nacionalnim strateškim referentnim okvirom 2012. 2013. S produženim trajanjem do 2016. godine. Županijska strategija postavila je tri temeljna strateška cilja i to: 1. održivi razvoj i unapređenje prostora 2. razvoj konkurentnog gospodarstva 3. razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba građana. Usklađenost sa Strategijom područja LAG-a i Strategijom razvitka Osječko-baranjske županije najviše dolazi do izražaja upravo u definiranju strateških ciljeva, koji su i u jednom i u drugom dokumentu povezani. To je i razumljivo jer je područje LAG-a integralni dio prostora Osječkobaranjske županije. Uostalom, to je garancija da i u provođenju strategije područja postoje puno veće šanse za uspjeh. Dunavska strategija - Strategija EU za Dunavsku regiju Opc ina Antunovac obuhvac eno je područje Dunavske strategije. Dunavska strategija obuhvaća 14 država dunavskog riječnog sliva: Njemačka (savezne pokrajine Baden-Württemberg i 5

Bavarska), Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Ru- munjska, Bugarska, Moldavija, Ukrajina, C eška, Slovenija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora. Načelo 3 NE je temeljno načelo provedbe makroregionalnih strategija EU NE novim institucijama, NE novim izvorima financiranja i NE novom zakonodavstvu. Strategija EU za dunavsku regiju treba se razvijati i provoditi isključivo kroz postoje- će strukture i institucije. Utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje u sklopu Strategije: 1. povezivanje dunavske regije, 2. očuvanje okoliša, 3. izgradnja prosperiteta, 4. jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnost u dunavskoj regiji. Poveznica Strategije lokalnog razvoja Opc ine Antunovac i Dunavske strategije predviđeni su instrumenti financiranja projekata Dunavske strategije koji mogu biti nacionalna, regionalna i lokalna sredstva, EU fondovi, sredstva EIB i EBRD te drugih međunarodnih financijskih institucija i donatora. Projekti koje nacionalni dionici (regionalna i lokalna samouprava, nevladine organizacije i privatni sektor, itd.) prijave predstavnicima Dunavske strategije, a koje upravljačka skupina ocijeni relevantnima za ciljeve određenog prioritetnog područja Strategije dobivaju pismo preporuke ili oznaku (label) Dunavske strategije, koje se prilaže projektnoj dokumentaciji kod prijavljivanja projekata za financiranje iz EU fondova kako bi se njihova važnost prepoznala unutar programa. Prioriteti RH u okviru Dunavske strategije su: unaprjeđenje prometa i učinkovito povezivanje dunavske regije s jadranskom obalom; povec anje gospodarske konkurentnosti kroz razvoj poduzetništva, modernizaciju poljoprivrede i razvoj posebnih oblika turizma; zaštita okoliša, prevencija rizika i razvoj obnovljivih izvora energije jačanje ljudskih potencijala. Pojedini dijelovi Kopačkog rita još su uvijek minirani, a uklanjanje mina u Podunavlju prepoznato je kao temeljni preduvjet održivog razvoja hrvatske dunavske regije i označeno kao ključna vodoravna mjera. Financijski instrumenti ESI fondovi Republika Hrvatska od srpnja 2013. godine punopravna je država članica Europske unije i umjesto sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA može koristiti strukturne fondove. Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu, Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF), Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF), Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD), Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF). Strukturni fondovi pokrivaju slijedeće operativne programe: Operativni program promet (KF, ERDF Kohezijski fond i Europski fond za regionalni razvoj) Operativni program zaštita okoliša (KF, ERDF) Operativni program regionalna konkurentnost (ERDF) 6

Operativni program ljudski resursi (ESF Europski socijalni fond) Operativni program administrativni kapaciteti (ESF) Teritorijalna suradnja (ERDF). Europska teritorijalna suradnja Europska teritorijalna suradnja, kao jedan od ciljeva kohezijske politike za financijsko razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije te trećih zemalja obuhvaćenih potporom instrumenata vanjske politike Unije. U kontekstu programa teritorijalne suradnje, cilj je smanjivanje negativnog utjecaja granica kao i jačanje društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini. Kroz Europsku teritorijalnu suradnju potiče se prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja u cilju ostvarenja pametnog, održivog i uključivog rasta. Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije. Transnacionalna suradnja usmjerena je jačanju suradnje putem djelovanja koja doprinose integriranom teritorijalnom razvoju povezanom s prioritetima kohezijske politike Unije te bi trebala obuhvaćati i morsku prekograničnu suradnju koja nije obuhvaćena programima prekogranične suradnje. Međuregionalna suradnja usmjerena je jačanju učinkovitosti kohezijske politike poticanjem razmjene iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom razvoju, uključujući urbanoruralne veze, kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje, kao i promicanje analize razvojnih trendova u području teritorijalne kohezije putem istraživanja, prikupljanja podataka i drugih mjera. Strategija razvoja turizma RH do 2020. Strategija razvoja turizma RH do 2020. polazi od analize ključnih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ograničenja i mogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruženju te prepoznaje ključne činitelje uspjeha na lokalnim i regionalnim razina- ma, a na koje se hrvatska turistička politika mora usredotočiti u razdoblju do 2020. Opc ina Antunovac ima potencijal za razvoj specifičnih oblika turizma u sljedećim područjima: 7

Cikloturizam Izgradnja infrastrukturnih preduvjeta, izgradnja glavnih i kapilarnih mreža biciklističkih staza i razvoj ruta u svim dijelovima Hrvatske, posebice osposobljavanjem manje prometnih lokalnih cesta, seoskih putova, riječnih nasipa i napuštenih pruga te njihovim eventualnim tematiziranjem (npr. vinske, gastronomske, edukacijske). Izgradnja i primjereno opremanje većeg broja novih biciklističkih staza, bike parkova u svim dijelovima zemlje, a osobito u glavnim turističkim područjima, područjima oko velikih gradova te na ondje gdje se biciklistički promet odvija na cestama s velikim intenzitetom motornog promet. Etno i gastroturizam Izgradnja i primjereno opremanje većeg broja novih (većih i manjih) ugostiteljskih objekata, graditeljskog izričaja usklađenog s tradicijskim značajkama lokalne arhitekture te s vrhunskom ponudom lokalnih delicija; prioritetne aktivnosti razvoja restoranima, ako su se gastronomija i enologija kao turistički proizvodi najviše razvili na području Istre, a potom u Dalmaciji i Slavoniji i Baranji. Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH za razdoblje 2015.-2020. Društveno je poduzetništvo posebice važno za zapošljavanje ranjivih skupina (teže zapošljivih skupina, marginaliziranih skupina, itd.) i osiguranje socijalnih usluga u zajednici. U tom su svojstvu društveni poduzetnici partneri javnom sektoru u osiguranju socijalnih i javnih usluga. Na području Općine djeluju i udruge koje imaju za cilj razvoj zajednice te se dio njihovih aktivnosti odnosi na pomoć marginaliziranim skupinama i stvaranje pretpostavki za njihovu veću konkurentnost na tržištu rada. Isto tako, Strategija otvara moguc nost stvaranja društvenih poduzeća, koja će kroz EU i nacionalne fondove, a posebice ESF dobiti dodatni financijski poticaj za stvaranje novih radnih mjesta. Posebnu pozornost treba posvetiti zapošljavanju mladih te pokretanju inovativnih poduzec a. 8

2. METODOLOGIJA IZRADE 9

Metodologija koja je korištena u izradi Strategije bazira se na metodologiji Europske unije u skladu s CLLD načelima tj. mehanizmu za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti. Strategija se izrađuje za razdoblje od 2014-2020. godine. Integrirani Strateški razvojni program sintetizira sve sektore za koje je zadužena jedinica lokalne samouprave, te sve ostale sudionike iz privatnog i civilnog sektora. Operativna struktura izrade Strateškog razvojnog programa Općinski načelnik Općinsko vijeće Izrađivač Strategije Lokalni dionici (javni, gospodarski i civilni sektor) Partnerski odbor Neke od ključnih komponenti koje moraju, i bile su uzete u obzir tijekom izrade strategije su: VIZIJA Općina Antunovac pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga, poštujući najviše standarde tehnologije i informatizacije te pravodobnim i kvalitetnim izvršavanjem funkcija koje su joj stavljene u nadležnost čini učinkovitu i transparentnu upravu. Razvijenim gospodarstvom, komunalnom, energetskom i prometnom infrastrukturom te obrazovnim, kulturnim, sportskim i društvenim sadržajima postaje razvojno perspektivna općina rastuće stope nataliteta i životnog standarda. MISIJA Općina Antunovac je jedinica lokalne samouprave koja obavlja poslove od lokalnog značaja iz područja prostornog i urbanističkog planiranja, uređenja naselja i stanovanja, komunalnih djelatnosti, brige o djeci, socijalne skrbi, kulture, obrazovanja, sporta, zaštite okoliša, protupožarne i civilne zaštite, a svojom organizacijom rada, transparentnom upravom i kontinuiranim poboljšanjem kvalitete, poštujući poslovna, profesionalna i etička pravila omogućuje ostvarivanje potreba svojim građanima, potičući turistički razvoj Općine i gospodarski napredak Općine razvojem Gospodarske zone Antunovac, kao okosnice poduzetničkog i gospodarskog kretanja. Analiza postojećeg stanja koja obuhvaća demografska kretanja, stanje infrastrukture na području, prirodne i druge resurse, zemljište, te obrazovnu strukturu stanovništva i u konačnici 10

SWOT analizu, obuhvaća uzroke koji su do tog stanja doveli, te predviđanje razvojnih trendova i mogućnosti. 3. ANALIZA STANJA 11

3.1. Prostor Općine Antunovac Prostor Općine Antunovac dio je šireg prostora na krajnjem istočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno njegove prirodno-geografske cjeline Istočne Hrvatske. U okviru Osječko-baranjske županije, kao dijelu prostora Istočne Hrvatske, Općina Antunovac zauzima manji jugoistočni dio područja Županije, s udjelom od 1,4% ukupnog županijskog teritorija. Prostor Općine nalazi se u zoni korištenja značajnih prometnih koridora koji prolaze prostorom istočne Hrvatske. Planirani koridor koji prolazi prostorom Općine je buduća trasa nove Podravske magistrale. On je u funkciji povezivanja podravskog i podunavskog prostora u smjeru istok-zapad, a zona grada Osijeka veže se na još značajniji prometni koridor buduće autoceste Budimpešta-Ploče (koridor Vc). Prostorom Općine prolazi i trasa željezničke pruge Osijek-Vinkovci. Iz toga vidimo da je prostor Općine u zoni povoljnog geoprometnog položaja, što je potrebno maksimalno iskoristiti u budućem sveukupnom razvitku Općine. Površina Općine Antunovac iznosi 57,26 km² po čemu spada u teritorijalno manje jedinice lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije. Njen udio u površini Županije iznosi 1,4%. 12

3.2. Stanovništvo Prema popisu stanovništva 2001. godine, na području Općine je živjelo 3.559 stanovnika i činilo 1,08% stanovništva Županije. Prema popisu stanovništva 2011. godine, na području Općine je živjelo 3.703 stanovnika, odnosno broj stanovnika povećan je za 3,89% ili 144 stanovnika, u desetogodišnjem razdoblju. Kretanje ukupnog stanovništva Općine u razdoblju 1981.-2001. godine ima iste karakteristike kao i Županija u cjelini. Veći gubitak stanovništva Općine nakon 1991. godine bio je uvjetovan ratnim migracijama, budući je područje Općine bilo privremeno okupirano od 1991.-1998. godine. Prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine 2001. godine je iznosila 62,1 stanovnika po 1 km², što je manje od prosjeka Županije (79,6 stan/km²). Stanovništvo po statistici živi raspoređeno u 2 naselja, Antunovac i Ivanovac. Do Domovinskog rata (1991. godine) stanovništvo je prostorno bilo osim u 2 naselja, smješteno i na 7 "pustara" na kojima je 1991. godine živjelo 795 stanovnika. Tablica 1: Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti Općine prema Popisu 2011. Općine/mjesni odbori Broj stanovnika Površina, km 2 Gustoća naseljenosti, st/km 2 Ivanovac 2181 36,38 59,95 Antunovac 1522 20,88 72,89 Općina Antunovac 3.703 57,26 64,67 13

Tablica br. 2. Kretanje ukupnog stanovništva Područje Popisne godine Indeksi 1981. 1991. 2001. 2011. 1991/ 1981. 2001/ 1991. 2011./ 2001. Općina Antunovac 4.174 4.246 3.559 3703 101,7 83,8 104,04 Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 305.052 103,0 90,0 91,04 Udio Općine, % 1,17 1,15 1,08 1,21 - - - Izvor: - www.dzs.hr, Popisi stanovništva 1981., 1991., 2001. i 2011. godine Kretanje ukupnog stanovništva Općine u razdoblju 2001.-2011. godine razlikuje se od Županije u cjelini, te bilježi pozitivnu stopu od 4,04%. Promatrajući ranije popisne godine, veći gubitak stanovništva Općine nakon 1991. godine bio je uvjetovan ratnim migracijama, budući je područje Općine bilo privremeno okupirano od 1991.-1998. godine. Stanovništvo po statistici živi raspoređeno u 2 naselja, Ivanovac i Antunovac. Do Domovinskog rata (1991. godine) stanovništvo je prostorno bilo osim u 2 naselja, smješteno i na 7 "pustara" na kojima je 1991. godine živjelo 795 stanovnika Tablica br. 3. Kretanje stanovništva po naseljima Naselje Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi 1981. 1991. 2001. 2011. 1991/1981. 2001/1991. 2011/2001 Antunovac 2.574 2.692 2.283 2.181 104,6 84,8 95,5 Ivanovac 1.573 1.554 1.276 1.522 98,9 82,1 119,3 Izvor: www.dzs.hr, Popisi stanovništva 1981., 1991., 2001. i 2011. godine U Antunovcu se stanovništvo smanjilo, dok je u Ivanovcu prisutno povećanje broja stanovnika, što je rezultat programa državne obnove i izgradnje novog dijela naselja u Ivanovcu za stanovnike bivših pustara, te je značajan broj stanovnika pustara iz Antunovca preseljen u Ivanovac. Tablica br. 4. Pokazatelji dobne strukture 2011. godine Naselje Udio mladih Koeficijent Indeks Dobni tip 0-19 g. % starosti % starosti Antunovac 22,6 19,5 86,3 starost Ivanovac 32,1 17,9 55,8 starost Ukupno općina: 23,6 18,9 80,1 starost Izvor: www.dzs.hr,,popis stanovništva 2011. god. Prema pokazateljima dobne strukture, stanovništvo Općine pripada dobnom tipu "starost", međutim podatak o udjelu mladih pokazuje da je stanovništvo zadržalo određenu vitalnost, tj. sposobnost za daljnju prirodnu reprodukciju. Stanovništvo Općine živi u 1.129 kućanstava prosječne veličine 3,1 člana. 14

3.3. Naselja Na području općine Antunovac nalaze se dva naselja: Antunovac i Ivanovac. Kako je prosječna veličina naselja u Županiji 1.391 stanovnik, a vangradskih naselja 702 stanovnika, naselja Antunovac i Ivanovac su po veličini daleko iznad prosječne veličine vangradskih naselja Županije. Povijesna matrica naselja karakteristična je za ravničarska naselja istočne Hrvatske zbijenoga tipa. Prostorna je matrica izdužena, pravilno ili lomljeno longitudinalna, gdje su parcele za gradnju zbijene uz ulicu. Iako naselja nisu planski zasnovana i građena, opći principi gradnje su ipak bili propisani, pa su prizemne kuće na izduženim parcelama nizane uz regulacijsku liniju, po unaprijed određenoj shemi, na istoj strani dvorišta. Stoga je povijesna matrica nosi sve karakteristike ušorenih (niznih) naselja. Svoju osnovnu prostornu organizaciju naselja su zadržala do danas, a prvobitno formirane ulice glavne su ulice naselja. Kasnijom gradnjom prvobitni su principi prostorne strukture narušeni, novoformirani koridori ulica su mnogu skromniji i često nedovoljni da udovolje narastajućim potrebama prometa, površinske odvodnje i vođenja komunalne infrastrukture. Ovako formirane predstavljaju i ograničenje u daljem širenju naselja. 3.4. Građevinska područja Građevinska područja naselja utvrđena su Prostornim planom Općine Antunovac kao: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja: - građevinsko područje naselja Antunovac sa svojim izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja Antunovac ''Josipin Dvor'' i Antunovac ''Široko Polje'' i građevinsko područje naselja Ivanovac. 2. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja: a) Izdvojena građevinska područja izvan naselja - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Gospodarske zone ''Antunovac'' - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Gospodarske zone ''Seleš'' - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak, - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za oporabu građevinskog otpada. b) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - na poljoprivrednom tlu formirane su zone: - zona za intenzivni uzgoj životinja-peradi, - zona Bio-parka c) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma d) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene e) Prometne površine. U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. U građevinskom području naselja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine, 15

građevine komunalnih djelatnosti, građevine posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u Prostornom planu. Opći uvjeti gradnje primjenjuju se za gradnju van građevinskih područja i na sve građevne česticu u izgrađenim i neizgrađenim ali uređenim dijelovima građevinskih područja: - građevinsko područje naselja Antunovac sa svojim izdvojenim dijelovima građevinskih područja ''Josipin Dvor'' i ''Široko Polje'', te građevinsko područje naselja Ivanovac, - izdvojena građevinska područja izvan naselja: Gospodarska zona ''Antunovac'', Gospodarska zona ''Seleš'', za oporabu građevinskog otpada i Centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak. Opći uvjeti gradnje primjenjuju se i na sve građevne čestice u neizgrađenim i neuređenim dijelovima građevinskih područja navedenih u prethodnom stavku, a gradnja na neizgrađenim i neuređenim dijelovima građevinskih područja moguća je isključivo na temelju urbanističkog plana uređenja. Osnovne kategorije korištenja prostora U strukturi površina Općine najzastupljenije su poljoprivredne površine. Poljoprivredne površine Općine zauzimaju 4.900 ha, oranice 85,57%, voćnjaci 85 ha i šume 113 ha. Šumske površine Općine čine 113 ha i imaju udio od 1,9% u ukupnoj površini. Šume Općine najvećim dijelom su u državnom vlasništvu (104,8 ha). U strukturi državnih šuma obraslo je 88% što čini 91,3 ha. Neplodno zemljište zauzima 627 ha i ima udio u ukupnim površinama Općine 10,2%. Navedena struktura površina Općine je prema katastarskim podacima, koji uključuju cjelokupne katastarske općine Antunovac, Ivanovac i Orlovnjak. Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine unutar naselja zauzimaju 415,6 ha ili 7,2% površine Općine. Tablica br. 5. Struktura poljoprivrednog zemljišta po važnijim kategorijama namjene korištenja Općina Ukupna površina općine, ha Ukupna površina oranica, ha % oranica u ukupnoj površini Vinogradi, ha Voćnjaci, ha Šume, ha Antunovac 5.726 4.900 85,57-85 113 - Izvor: Općinska uprava Općine Antunovac Ostalo, ha 3.5. Prirodna obilježja Reljef Područje općine Antunovac pripada širem području nizinskog, ravničarskog prostora Osječkobaranjske županije, odnosno širem prostoru Istočne Hrvatske. Ovakav nizinski prostor, nastao modeliranjem riječnih tokova Drave, Save i Dunava, te njihovih pritoka, pripada tipu akumulacijskog reljefa, odnosno akumulacijskoj nizini. Ipak i u takvom jednoličnom reljefu mogu se izdvojiti različite reljefne cjeline: terasa Drave i aluvijalna ravan Vuke. Terasa Drave nastala je kao naplavna ravan tokom pleistocena (mlađi holocen). To je područje gdje je dubina temeljnice vrlo mala, te je to područje koje odlikuje velika vlažnost. U sastavu 16

naplavnih ravni, eolskom akumulacijom su nataložene naslage prapora, gline na površini, debljina kojih se povećava od zapada prema istoku. Ispod njih su vodonosni riječni sedimenti zastupljeni uglavnom, pijescima i šljuncima. Duž čitavog riječnog toka Drave, s južne strane, usporedo s riječnim tokom se prostire blaga depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeke Vuke, prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. U sastavu ove tipične aluvijalne ravni prevladavaju muljevite gline sa sastojcima pijeska i pretaloženog prapora. Nešto viša reljefna područja, iznad naplavnih ravni su terasne nizine Drave i njenih pritoka, nastale neotektonskim pokretima u pleistocenu. U sastavu terasnih nizina eolskom akumulacijom nataložene su naslage lesa i lesu sličnih naslaga. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mlađa terasa Drave. Ovaj prostor pripada starijoj virmskoj terasi Drave, odnosno njenom južnom, većem dijelu, koja je na jugu omeđena aluvijalnom ravni Vuke. Naslage prapora koje prekrivaju riječne sedimente na ovom području dostižu i debljine od 20,0 m. U skladu s obilježjima reljefa kreću se i nadmorske visine koje se na jugu Općine kreću od 84,2 m.n.v., te se povećavaju prema sjeveru do 93,8 m.n.v. Prosječne nadmorske visine naselja na području općine Antunovac se kreću: Anutnovac 87,9 m.n.v., Ivanovac 87 m.n.v. (prema karti 1:25.000). Klima Klimatske osobine prostora općine Antunovac dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne Hrvatske. Budući da je općina Antunovac nizinski prostor neznatne reljefne dinamike, to se i klimatske osobine prostora odlikuju homogenošću. Cijelo područje, kao i širi prostor, ima sve odlike umjereno kontinentalne klime, koje karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena. Klima ovog područja označava se prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i +18ºC. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700 do 800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Za ilustraciju klimatskih prilika prostora općine Antunovac, korišteni su podaci meteorološke postaje Osijek, kao najbliže postaje, pa time i najmjerodavnijih podataka. Prosječna temperatura zraka prema izvršenim mjerenjima u razdoblju od 1899. do 2014. godine iznosila je 11,0ºC. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,6ºC), a zatim opadaju da bi minimum dostigle u siječnju (-0,7ºC). Ovakav raspored temperatura zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u godišnjem hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum). U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), s sporedni krajem jeseni, u IX. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima od 82,8 u lipnju do 41,9 u veljači. Tablica br. 6. Mjesečne vrijednosti za Osijek Mjeseci u godini 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 17

TEMPERATURA ZRAKA Srednja [ C] -0.7 1.2 6.2 11.5 16.5 19.8 21.6 20.9 16.7 11.3 5.8 1.3 Aps. maksimum [ C] 19.0 23.0 26.9 30.9 36.0 39.6 40.3 40.3 37.1 30.5 25.8 21.3 Datum(dan/godina) 1903 1903 1977 1968 1968 1908 1950 2012 2008 1935 1963 2009 Aps. minimum [ C] -27.1-26.4-21.0-6.8-3.0 1.0 4.7 5.1-1.2-8.6-15.7-23.2 Godina 1987 1935 1987 2003 1935 1962 1948 1981 1906 1920 1988 1963 TRAJANJE OSUNČAVANJA Suma [sati] 58.3 87.1 143.2 180.0 223.9 245.5 274.4 258.9 191.2 150.5 73.2 50.3 OBORINA Količina [mm] 45.0 41.9 44.9 58.7 70.5 82.8 60.6 58.7 55.8 59.1 60.5 54.9 Maks. vis. snijega [cm] 52 93 49 22 - - - - - - 40 60 Godina 1918 1922 1932 1942 - / - - / - - / - - / - - / - - / - 1921 1917 BROJ DANA vedrih 3 4 5 5 5 6 9 11 9 7 3 2 s maglom 6 4 2 1 0 0 0 1 2 4 6 7 s kišom 7 7 10 12 13 12 10 9 9 10 11 10 s mrazom 7 7 7 2 0 0 0 0 0 3 6 7 sa snijegom 6 6 3 1 0 0 0 0 0 0 2 5 ledenih (tmin -10 C) 4 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 studenih (tmax < 0 C) 9 5 1 0 0 0 0 0 0 0 1 6 hladnih (tmin < 0 C) 23 19 11 2 0 0 0 0 0 2 8 19 toplih (tmax 25 C) 0 0 0 2 11 18 24 23 12 2 0 0 vrućih (tmax 30 C) 0 0 0 0 2 5 11 10 3 0 0 0 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Određeni meteorološki podaci postaje Osijek, http://klima.hr/klima.php?id=k1&param=srednjak&grad=osijek Maksimalne dnevne količine oborine ukazuju na veliku varijabilnost oborina koja varira iz godine u godinu. Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka. Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje osunčavanja najmanje, najmanje registrirana insolacija je u prosincu 50,3 sati, dok je najduže vrijeme sijanja Sunca zabilježeno u srpnju, 274.4 sati. Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 2-4 dana mjesečno. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. U godišnjem hodu ove pojave, najveći broj dana s maglom javlja se u jesen (6 dana mjesečno) i zimi (6 7 dana mjesečno). Prema godišnjoj ruži vjetrova za područje Osijeka najučestaliji su vjetrovi iz jugoistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, te sjevera, sjeverozapada, istoka, sjeveroistoka, juga i jugozapada. Hidrološka i hidrogeološka obilježja Općina Antunovac prema ustrojstvu vodnoga gospodarstva pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, odnosno Slivnom području "Vuka". Slivno područje "Vuka" ukupne je površine 1.793,28 km² i obuhvaća prirodnu cjelinu hidrografskog sliva rijeke Vuke, Drave i Dunava. Površina sliva koja pripada Osječko-baranjskoj županiji (veličine 1.117,96 km²) može se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić; direktni sliv rijeke Dunav s glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal; sliv rijeke Vuke s najvećim pritokom Bobotskim kanalom. Područje općine Antunovac u cijelosti svoje površine pripada slivu Bobotskog kanala. Geološku podlogu središnjeg nizinskog dijela slivnog područja "Vuka", a kojem pripada i područje Općine, sačinjavaju fluvijalne naslage na koje se nadovezuju praporne prašinaste gline i kontinentalni prapor koji znatno mijenja svojstva pod djelovanjem vode i smrzavanja. 18

Sondiranjem terena utvrđeno je da se na dubini od 2-4 m nalazi sporoprocjedna padina, koja gotovo uvijek slijedi vanjsku morfologiju terena. Razine podzemne vode prate površinu tla i isključivo su vertikalnih tendencija. Na razinu podzemnih voda u površinskom sloju zemljišta utjecaj vodotoka nema većeg značaja. Kada oborine procjeđivanjem dostignu sporoprocjednu padinu, nastaje procjeđivanje u niža područja gdje dolazi do dizanja razine podzemne vode, te se javlja prevlaživanje tla. Pedološka i biovegetacijska obilježja Pedološke osobine prostora općine Antunovac dio su pedoloških osobina šireg prostora. Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa i specifičnih vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala. Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Antunovac izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine. Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području općine Antunovac zastupljeno je ukupno 5 pedoloških jedinica navedenih u sljedećoj tablici: Tablica br. 7. Pedološke jedinice i njihove karakteristike na području Općine Antunovac Red. Naziv kartografske br. jedinice 39 EUTRIČNO SMEĐE SEMIGLEJNO TLOpretežito antropogenizirano 40 LESIVIRANO SEMIGLEJNO I EUTRIČNO SMEĐE SEMIGLEJNO TLOpretežno antropogenizirana tla 43 PSEUDOGLEJNO SEMIGLEJNO I EUTRIČNO SMEĐE- SEMIGLEJNO TLOpretežno antropogenizirana tla 47 MOČVARNO I HIPOGLEJNO (hipoglej) i MOČVARNO AMFIGLEJNO (amfiglej)-dijelom nepotpuno hidromeliorirana tla 54 MOČVARNO AMFIGLEJNO I RITSKA CRNICA Matični supstrat Nagib Nadmorska visina Način upotrebe holocenski 0-2 85-95 oranice, ilovasti i livade, pjeskoviti šume nanosi i les les 0-2 85-95 oranice, šume les 0-3 90-95 oranice, šume les i holocenski sedimenti les, holocenski sedimenti Izvor: Prostorni plan Općine Antunovac 0-2 80-90 šume, oranice, travnjaci 0-2 80-88 šume, oranice pašnjaci Rasprostranjenost Srednji i donji tok doline rijeke Save, središnji dio Općine Donja Posavina, sjeverni dio Općine Povučje, mali dio na jugu Općine Posavina, središnji dio Općine Posavina-Bara Palača, zapadni dio Općine Među navedenim pedološkim jedinicama zastupljene su pojedine vrste iz grupe automorfnih i hidromorfnih tala. Među antromorfnim tlima oranica posebno se mogu razlikovati one površine na kojima dominira livadski tip hidrogenizacije, pa su na njima izdvojena semiglejna tla, 19

semiglejno lesivirano i eutrično smeđe tlo. Ova livadska tla na lesu, su prvenstveno u oraničnoj proizvodnji. Semiglejna i pseudoglejna tla se mogu naći i na prijelazu iz automorfnih u hidromorfna tla, ovisno o kriterijima klasifikacije, međutim u novijim klasifikacijama su u grupi hidromorfnih tala, s tim što semiglejna tla nemaju suvišne vode, niti hidrogenizacije do dubine 1,0 m ispod površine, dok kod pseudogleja postoji hidrogenizacija u mokroj fazi što uzrokuje stagnirajuća oborinska voda. Među hidromorfnim tlima posebnu kartografsku jedinicu br. 47, čine močvarno glejna tla, uz rijeke, nastala na pretaloženom lesu i sličnim holocenskim sedimentima, i to podtipovi hipogleja i amfigleja. Na ovom prostoru se kao poseban raritet ističe pojava alkalizacije, koja se manifestira u pojavi većih ili manjih bijelih fleka, u zoni euglejnih tala s ritskim i semiglejnim tlima. Lokalitet je u blizini naselja Ivanovac gdje je indiciran solonjec, ali malih površina, te se nisu mogle označiti na karti. Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu) od ukupno 65 pedoloških jedinica na cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske, na području Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26 pedoloških jedinica, na prostoru općine Antunovac izdvojeno je ukupno 4 pedološke jedinice navedene u sljedećoj tablici: Tablica br. 8. Popis sistemskih jedinica tala namjenske pedološke karte 1:300.000 zastupljenih na području općine Antunovac Broj kartirane jedinice Sistemska jedinica tala Način korištenja Procjena pogodnosti obradu ( * 9 rendzina na laporu oranice i voćnjaci P-2 39 smeđe na vapnencu duboko travnjaci N-1 42 lesivirano na rastresitim sedimentima šume i oranice N-1 44 lesivirano na vapnencu i dolomitu šume, oranice i N-1 travnjaci Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. god. (* P-2 umjereno ograničeno obradiva tla, N-1 privremeno nepogodna tla za obradu) Ovakvo definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice. Na području općine Antunovac od prirodne vegetacije zastupljena je tipična travna vegetacija dok je manji dio šumske vegetacije koja pripada nizinskim prirodnim šumama, ali i umjetno podignutim šumama. Među prirodnim šumama izdvajaju se šume panjača bagrema, dok su umjetno podignute šume euroameričke topole i vrbe. Međutim, najveći dio Općine je obrađen i pod poljoprivrednim kulturama. 3.6. Zaštićena kulturna dobra Kulturna baština na prostoru Općine Antunovac zastupljena je u naselju Ivanovac jednim registriranim arheološkim nalazištem i jednim zaštićenim kulturnim dobrom. Tablica br 9. Zaštićena kulturna dobra Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra za 20

ROS-0659 Ivanovac Arheološko nalazište "Kolođvar" Z-1646 Ivanovac Srednjovjekovni grad Kolođvar Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno zaštićeno, arheološka baština Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, profana graditeljska baština Izvor: Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara RH, http://www.min-kulture.hr Na samoj granici s općinom Čepin, ali na području općine Čepin, nalazi se srednjovjekovni utvrđeni grad "Kolođvar". 3.7. Prirodni potencijali i korištenje resursa Poljoprivredne površine Poljoprivredne površine su obnovljivi prirodni resursi i kao takve predstavljaju prirodno bogatstvo, koje stoga uživa i osobitu zaštitu Države. Poljoprivredne površine na području općine Antunovac zastupljene su sa 5.305 ha, što čini 92,6% ukupnog teritorija Općine, što je daleko više od udjela poljoprivrednih površina na nivou Županije, koji iznosi 64%. Obradive površine čine 5.277 ha, što je 92,2% ukupnog teritorija Općine, a što je u odnosu na Županijski prosjek, koji iznosi 58%, daleko više. Obradive površine čine 99% ukupnih poljoprivrednih površina Općine. U strukturi obradivih površina 99,5% čine oranice, a ostalih 0,5% obradivih površina otpada na voćnjake (0,3%) i livade (0,2%). U okviru ostalih poljoprivrednih površina na području općine Antunovac 28 ha je pod pašnjacima, što je 0,5% ukupnih poljoprivrednih površina. Ukupne poljoprivredne površine općine Antunovac čine udio od oko 2% ukupnih poljoprivrednih površine Županije, dok je udio obradivih poljoprivrednih površina Općine 2,2% ukupnih obradivih površina Županije. Ovi udjeli su u skladu i s ukupnom površinom Općine, koja čini tek 1,4% Županijskog teritorija. U strukturi zemljišta, u okviru ostalih površina zastupljeni su trstici i bare s 2 ha površine, odnosno s 0,03% ukupnog teritorija Općine. Šume na području općine Antunovac, a prema podacima Katastra, čine ukupno 113 ha, što čini oko 2% ukupnog Općinskog teritorija. Sve prethodno navedene kategorije zemljišta predstavljaju, u strukturi zemljišta, plodna tla, dok dio čine neplodna tla (vodotoci, kanali, ostala neplodna tla). U okviru kategorije neplodnog tla ono iznosi 627 ha, odnosno 10,9% ukupnog teritorija Općine. Prema navedenim iskazima površina na području općine Antunovac, najzastupljenija kategorija zemljišta su poljoprivredne površine s 85,57% ukupnog teritorija, te neplodno tlo s 10,9% i šume s 2% udjela Općinskog prostora. U sljedećoj tablici navedena je struktura zemljišta po kategorijama korištenja. U okviru navedene tablice iskazane površine zemljišta obuhvaćaju područja katastarskih općina Antunovac, Ivanovac i Orlovnjak. Međutim, kako granica općine Antunovac ne ide i po granicama katastarskih općina, to je ukupna površina općine Antunovac dobivena na temelju izračuna s državne karte 1:25.000, te je utvrđeno da ona iznosi 5.726,42 ha, dok površina iskazana po katastarskim općinama iznosi 6.047 ha. Razlika od 320,58 ha nalazi se na području k.o. Orlovnjak, gdje granica Općine ne prati granicu k.o. Tablica br. 10. Struktura zemljišta po kategorijama korištenja na području Općine Antunovac Struktura površina Ukupno Udio u površini (%) 21

Oranice Voćnjaci Vinogradi Livade (ha) 5.252 15-10 Obradiva površina 99,5 0,3-0,2 Ukupna poljoprivredna površina 99,0 0,3-0,2 Ukupna površina Općine 86,9 0,2-0,2 Ukupno obradive površine 5.277 100,0 99,5 87,3 Pašnjaci Ribnjaci 28-0,5-0,4 - Ukupno poljoprivredne 5.305 100,0 87,7 površine Trstici i bare Šume Neplodno tlo 2 113 627 0,0 1,9 10,4 Ukupna površina općine 6.047 100,0 Izvor: Prostorni plan Općine Antunovac Šumske površine Šume i šumska zemljišta su vrijedno prirodno bogatstvo i obnovljiv prirodni resurs, koji predstavlja dobro od općeg interesa, kojim je potrebno racionalno gospodariti. Šume, osim gospodarske funkcije, imaju i druge općekorisne funkcije (zaštita zemljišta, utjecaj na vodni režim, klimu), ali je veoma značajan i ekološki utjecaj šuma. Šume su također prirodni resurs i osnova i za razvitak turizma, u smislu odmora i rekreacije, ali su i prirodna osnova za razvitak lovstva. Šume na području općine Antunovac, prema podacima Katastra, zauzimaju 113 ha, što čini udio od oko 2% ukupnog teritorija Općine. Udio šuma i šumskog zemljišta na području Županije iznosi 27%, što znači da je općina Antunovac daleko ispod prosjeka Županije po zastupljenosti šuma i šumskog zemljišta u ukupnom teritoriju. U odnosu na strukturu vlasništva, šume na području općine Antunovac najvećim dijelom su u državnom vlasništvu (104,87 ha, odnosno 99,1%), a 8,13 ha šume je u privatnom vlasništvu. Gospodarenje šumama, kao dobru od nacionalnog interesa, povjereno je Poduzeću "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, koje u svom sastavu imaju uprave šuma, a što je za područje Osječkobaranjske županije Uprava šuma Osijek, a koja je nadležna i za područje općine Antunovac. Šume i šumsko zemljište kojima upravljaju "Hrvatske šume"-uprava šuma Osijek, zauzimaju ukupno 104,87 ha, što čini 1,73% udjela u prostoru Općine. To znači da je udio šuma na području Općine ispod 2% njena teritorija, a što znači da je ostatak područja pod poljoprivrednim zemljištem. Lovišta i divljač Prostor općine Antunovac, po svojim prirodnim osobinama dobar je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi četiri zajednička lovišta. Zajedničko otvoreno lovište br. 28 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 4.367 ha koje se gotovo u potpunosti nalaze na području Općine Antunovac. Lovište zauzima središnji i zapadni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 3.652 ha (84%) a privatno vlasništvo na 715 ha (16%). Šume i šumsko zemljište su na 43 ha, poljoprivredno zemljište na 4.057 ha a močvare i bare su na 267 ha. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači, srna obična, zec obični, fazan i trčka,divlja svinja, jazavac, lisica. 22

Zajedničko otvoreno lovište br. 32. zauzima sjeveroistočni, mali, dio Općine a ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 5/96.). Ukupna površina lovišta iznosi 4.050 ha. Ovoj površini treba pridodati još 2.200 ha da bi se dobila površina koja je obuhvaćena opisanom granicom lovišta. Navedeni podatak ukazuje da je više od 1/3 površine opisane granicom lovišta nelovna površina, a odnosi se pretežito na građevinsko zemljište Od ukupne je površine lovišta na prostoru Općine je samo 130,24 ha. Šumsko zemljište je zastupljeno svega na 163 ha što čini samo 4% od površine lovišta. Poljoprivredno zemljište ima najveću zastupljenost, a zauzima 3.847 ha. Najmanje su zastupljene vode i to 40 ha (močvare i bare).vrste divljači koje obitavaju u lovištu su: srna obična, zec, fazan, trčka, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Zajedničko otvoreno lovište br. 33. Teren u lovištu je pretežito ravničarski-nizinski. Visinske kote se kreću u granicama 85-89 m. Vegetacija u ovom lovištu je pretežito poljoprivrednog karaktera. Poljoprivredno zemljište zauzima 4.735 ha, odnosno ima udjel od 99,0% u ukupnim površinama lovišta. Šume i šumsko zemljište prostiru se na 50 ha (udjel od 0.01%). Rijeke, močvare i bare prema aktu o ustanovljenju lovišta nisu prisutni. Općini Antunovac pripada 1.129,12 ha ovog lovišta. Vrste divljači koja prirodno obitavaju u lovištu su srna obična, zec obični, fazan, trčka skvržulja, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Zajedničko otvoreno lovište br. 29 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj površini od 3.222 ha koje se samo svojim malim sjevernim dijelom nalazi na području Općine Antunovac. Lovište zauzima južni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Od ukupne površine (3.222 ha) 2.622 ha je državno vlasništvo a 600 ha privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su zastupljeni sa samo 38 ha, poljoprivredno zemljište je na 3.184 ha a 74 ha zauzimaju vode u obliku močvara i bara. Općini Antunovac pripada 4.399,34 ha ovog lovišta. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična, zec obični, fazan i trčka. Tablica br.11. Podaci o šumskom fondu Općine Anutnovac kojim gospodare "Hrvatske šume" UKUPNA POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA POVRŠINA ŠUMA (OBRASLA POVRŠINA) POSOTJEĆA DRVNA ZALIHA GODIŠNJI PRIRAST ETAT- DRVNA ZALIHA ZA SJEČU (ha) (ha) (m³) (m³) (m³/god.) 104,87 92,26 4.345 317 380,8 Izvor: Prostorni plan Općine Antunovac Šume na području općine Antunovac se nalaze u okviru gospodarske jedinice Osječke nizinske šume. To su prirodne šume panjača bagrema i umjetno podignutih šuma euroameričke topole, te nešto vrbe. Prema drvnoj zalihi najviše je zastupljen bagrem sa 41,6%, euroamerička topola sa 53,1%, vrba 5% i OMB 0,2%. Prostorno su šumske površine na području Općine zastupljene fragmentarno na području Josipin Dvora, Orlovnjak, na lokaciji jugozapadno od Seleša, jugoistočno od naselja Ivanovac na lokaciji Rudine, te na području jugoistočnog dijela Općine na lokacijama Mali rit, Kudeljara, te na još nekoliko manjih površina na tom području. 23

4. GOSPODARSTVO U gospodarskoj strukturi Općine po broju poslovnih subjekata je zastupljena je trgovina na malo u kojoj je poslovalo ukupno 49 poslovnih subjekata u 2014. godini. Tablica br. 12. Broj i poslovanje poduzetnika na području Općine Antunovac Godina Broj poduzetn. Broj zaposleni h Ukupni prihod Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Neto dobit 1. 2014 49 187 101.835 5.694 1.120 4.575 Izvor: Strategija LAG-a Vuka-Dunav, FINA Prema svim gospodarskim djelatnostima najzastupljenije su poljoprivreda i građevinarstvo. Od ukupnog broja tvrtki u poljoprivredi je bilo 12 registriranih gospodarstvenika, a u građevinarstvu 11. Tablica br. 13. Broj gospodarstvenika prema djelatnostima u 2014. godini Djelatnost Broj tvrtki A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 12 B Rudarstvo i vađenje 0 C Prerađivačka industrija 5 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i 0 klimatizacija E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, 0 gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F Građevinarstvo 11 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih 5 vozila i motocikala H Prijevoz i skladištenje 1 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i 4 usluživanja hrane J Informacije i komunikacije 1 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0 L Poslovanje nekretninama 0 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 7 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno 1 osiguranje P Obrazovanje 0 R Umjetnost, zabava i rekreacija 0 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0 S Ostale uslužne djelatnosti 2 Ukupno 49 Izvor: www.fina.hr 24

4.1. Turizam Na području općine Antunovac nema značajnijih turističko-ugostiteljskih kapaciteta. Postojeće ugostiteljske kapacitete čini nekoliko ugostiteljskih objekta cafe barova u oba naselja. Na području Općine nema niti ostalih turističko-rekreacijskih sadržaja (izuzev športskih objekata nogometnih igrališta i sportskih sadržaja u okviru Osnovne škole). Međutim, cijelo područje Općine je potencijalno lovno područje, na kojemu djeluje lovačko društvo u okviru lovnog područja "Jarebica" na površini od 4.280 ha. Na prostoru lovišta se nalazi i lovačka kuća na kč.br. 1182 u k.o. Antunovac, cca 80 m². Na području općine Antunovac, međutim, zabilježeno je jedno poljoprivredno gospodarstvo zainteresirano za razvitak seoskog turizma, na bazi uzgoja konja lipicanaca, te organizaciju škole jahanja, kao i posjeta i obilazaka poljoprivrednog gospodarstva. Turistički sadržaji koji postoje na području Općine su određene manifestacije, različitog karaktera (kulturne, folklorne, športske). Ovakve manifestacije mogu privući i određeni broj posjetitelja, te na taj način mogu potaknuti razvoj i drugih sadržaja ugostiteljsko-turističkog karaktera. Na području općine Antunovac poznate manifestacija stalnog karaktera su Antunovački dani i manifestacija i kulturno povijesnog karaktera u blizini utvrde Kolođvar, prikaz srednjovjekovnih bitki, koje privlače i po 1500-2000 posjetitelja. Ostale značajnije manifestacije su sportskog tipa (humanitarni turniri) i ostali sportski događaji, te vjerskog karaktera i vezane su za obilježavanje crkvenog goda svakog naselja. 4.2. Gospodarska zona Antunovac Gospodarska zona Antunovac izgrađena je 2012. godine prema jedinstvenom modelu povezivanja privatnog kapitala s javnom dobrobiti, gdje je privatni investitor uložio vlastita sredstva u izgradnju javne infrastrukture na 140 000 m 2 i nakon izgradnje prenio izgrađenu infrastrukturu u vlasništvo Općini Antunovac i ostala javnopravna tijela. U 2015. godini, Državni ureda za raspolaganje državnom imovinom za potrebe proširenja Gospodarske zone, darovao je Općini Antunovac na raspolaganje dodatnih 58.042 m 2. Novim proširenjem se otvara nova mogućnost za izgradnju proizvodnih kapaciteta većih razmjera i zapošljavanja većeg broja djelatnika. Velik potencijal za daljnji razvoj ulaganja u Gospodarskoj zoni i korištenje sredstava Europske unije za razvoj poduzetništva i povećanje konkurentnosti gospodarstva doveo je i do osnivanja Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac - RODA d.o.o., za gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva, koja će nastaviti pružati podršku Općini Antunovac u aktivnostima privlačenja domaćih i stranih investitora u Gospodarsku zonu Antunovac, prvenstveno kroz marketinške aktivnosti promocije Gospodarske zone Antunovac i informiranja poduzetnika, čime se osigurava rast i razvoj poduzetništva, stvaranje uvjeta za povećanje poduzetničkog potencijala i povećanje broja zaposlenih. Osim navedenoga ustrojiti će se baza podataka poduzetnika s poslovanjem u Gospodarskoj zoni o vrsti djelatnosti, izgrađenim objektima, vanjsko - trgovinskom poslovanju i broju zaposlenih s ciljem bolje informiranosti potencijalnih investitora. 25

Gospodarska zone Antunovac, prikaz zauzetih i slobodnih parcela 31.12.2015. godine, izvor: www. http://gzantunovac.com/#prikaz Gospodarska zona Antunovac opremljena je: energetskom infrastrukturom (struja, javna rasvjeta, plin, plinska podstanica, priključci na javnu mrežu i/ili izgrađena trafostanica i drugi energetski priključci) komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, vodovodne i oborinske instalacije, kanalizacija i odvodnja fekalna, oborinska, tehnološka, priključci na javnu mrežu) prometnom infrastrukturom (pristupne ceste, ceste unutar poduzetničke zone, odnosno poduzetničke potporne institucije, parkirališta, utovarne rampe i dr.) komunikacijskom infrastrukturom (telefonska i internetska, radio, TV mreža i dr.). Daljnjim poticanjem razvoja Gospodarske zone nastoje se postići slijedeći rezultati: kreiranje novih radnih mjesta porast green field investicija poticanje samozapošljavanja racionalizacija korištenja resursa porast izvoznih aktivnosti. 4.3. Društvene djelatnosti Uprava Sjedište Općinske uprave nalazi se u Antunovcu, u zgradi Hrvatskog doma. Uredski prostor, koji uključuje i malu dvoranu korisne je površine oko 340,00 m². Općinska uprava sastoji se od Jedinstvenog upravnog odjela i Vlastitog pogona, a početkom 2016. godine u općinskoj upravi zaposleno je ukupno 12 djelatnika. Obrazovanje Mrežu osnovnih škola na području Općine čini matična osnovna škola u Antunovcu sa područnim razrednim odjelom u Ivanovcu. 26

Osnovna je škola u Antunovcu izgrađena na građevnoj čestici površine 15.660 m 2. Izgrađena korisna površina bez športske dvorane iznosi 1.612 m 2, od čega oko 712 m 2 čini učionički prostor sa 12 učionica. Optimalni kapacitet škole je 300 učenika. Uz školu je izgrađena športska dvorana. Zgrada područnog razrednog odjela u Ivanovcu izgrađena je na građevnoj čestici površine 4.737 m². Izgrađena korisna površina iznosi 676 m², od čega oko 250 m² čini učionički prostor sa 4 učionice. Optimalni kapacitet škole je 100 učenika. Dječji vrtići Na području Općine Antunovac postoje dva dječja vrtića s kapacitetom za 91 dijete. U Antunovcu je izgrađen objekt dječjeg vrtića na novoformiranoj čestici u Ulica kralja Zvonimira bb, k.č.br. 475/2 k.o. Antunovac. Bruto građevinska površina zgrade iznosi 863,09 m 2. Velika potreba za povećanjem smještajnih kapaciteta dječjih vrtića razlog je izgradnje novoga objekta za rješavanje problema smještaja djece i podizanja standarda brige za djecu, organiziranih u četiri mješovite odgojne skupine, među kojima će se otvoriti mogućnost i jedne skupine jasličkog programa. U prilog potrebi za izgradnjom dječjeg vrtića govori i podatak o 4.04% prirodnom priraštaju broja stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine. U Ivanovcu je također otvoren dječji vrtić, u prenamijenjenoj i adaptiranoj zgradi Mjesnog odbora Ivanovac u prostor dječjeg vrtića s kapacitetom 20 djece. Zgrada Mjesnog odbora u Ivanovcu izgrađena je prije 1968. godine na adresi Duga ulica 38, Ivanovac, a danas se koristi za potrebe dječjeg vrtića i prostora za djelovanje udruga s područja Općine Antunovac. Ukupna korisna površina je 272,5 m 2, a posljednja adaptacija objekta rađena je 2013. godine. Zdravstvo U Antunovcu i Ivanovcu postoje ambulante primarne zdravstvene zaštite i zubne ambulante pod Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Kultura U Antunovcu je izgrađen Hrvatski dom, koji strukturom prostora ima sve preduvjete za kvalitetnu organizaciju sadržaja kulture. Dom je korisne površine oko 380 m 2 (bez uredskog prostora lokalne samouprave) sa višenamjenskom dvoranom (217,00 m 2 ), kuhinjom i pratećim i pomoćnim prostorima te klupskim prostorom. Hrvatski dom u Ivanovcu također omogućava kvalitetnu organizaciju sadržaja kulture. Dom sa višenamjenskom dvoranom, kuhinjom i pratećim i pomoćnim prostorima, korisne je površine oko 275,00 m2. Vjerske institucije U Ivanovcu je smješten rimokatolički župni ured uz crkvu sv. Rozalije u Ivanovcu izgrađene 1904 godine i obnovljene 1994. godine, s kapacitetom za 250 posjetitelja. U Antunovcu je crkva sv. Antuna prenamijenjena u Spomen kapelicu poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, a u središtu naselja je izgrađena nova crkva sv. Antuna s kapacitetom za 300 posjetitelja. Sport i rekreacija Uz osnovnu školu u Antunovcu izgrađena je školska sportska dvorana korisne površine 288 m 2. Otvorene sportske terene čine nogometna igrališta Vitez Antunovac i Slavonija Ivanovac. 27

Igrališta za male sportove, mali nogomet, košarku i odbojku, sve uz osnovnu školu u Antunovcu. U Ivanovcu je također uređena lokacija za male sportove u jugozapadnom dijelu naselja. Obzirom da su navedeni tereni klupski ili tereni osnovne škole, ne postoje značajniji uređeni tereni otvorenog karaktera za sport i rekreaciju u naselju, te postoji potreba za novim sportskim građevinama. 28

5. INFRASTRUKTURA 5.1. Cestovni promet Prostor Općine smješten je uz južni rub grada Osijeka, koji kao značajno prometno čvorište istočne Hrvatske, utječe na oblikovanje prometnih sustava i na području općine Antunovac. Najznačajnija cestovna prometnica na području Općine je državna cesta D518 (Osijek-Jarmina) koja u smjeru sjever-jug prolazi težištem Općine. Na nju se u centralnom dijelu Općine nastavljaju dvije ceste nižeg ranga: županijska cesta Ž 4089 (Čepin-Antunovac) i lokalna cesta L 44110 (Antunovac-Tenja). Navedene ceste osiguravaju prometnu prohodnost prostora u smjeru istok-zapad. Dio cestovne mreže Općine čine nekategorizirane ceste u funkciji pristupnih cesta, poljskih ili šumskih puteva. Značajne prometnice su i nerazvrstane ceste kojima upravlja Općina Antunovac, 23 nerazvrstane ceste ukupne dužine 17,1 km. Tablica br. 14. Evidencija nerazvrstanih cesta Općine Antunovac Red.Br. Naziv nerazvrstane ceste Mjesto k.o. k.č.br. Širina kolnika (m) 29

Dužina ceste (m) 1. Petra Svačića Antunovac Antunovac 73 520 3 2. odvojak A. Starčevića, Antunovac Antunovac 22 170 3 kod kućnog broja 73 3. Tina Ujevića Antunovac Antunovc 269,290,868,1371 1000 3 dio 4. Mirna ulica Antunovac Antunovac 322 600 3 5. K. Zvonimira Antunovac Antunovac 459,368,854,864 1690 17 6. Kolodvorska ulica Antunovac Antunovac 819,857 880 3 7. Hrvatske Republike Antunovac Antunovac 872 1900 4 8. B.J. Jelačića Antunovac Antunovac 861 400 3,5 9. N.Š. Zrinskog Antunovac Antunovac 863,864 420 3,5 10. A.G. Matoša Antunovac Antunovac 860 130 3 11. J. Kozarca Antunovac Antunovac 859 130 3 12. Josipin dvor Antunovac Antunovac 1390,1392,1394 dio 1700 5 13. Centar za unaprijeđenje stočarstva 14. Gospodarska zona Antunovac Antunovac Antunovac 1368,137 1600 5 Antunovac Antunovac 903/2,903/6,904/2, 904/31,904/32,1371 1400 5 15. Držanička ulica Ivanovac Ivanovac 1368 600 5 16. Duga ulica odvojak Ivanovac Ivanovac 1359 150 3 stanica za mlijeko 17. Duga ulica odvojak Ivanovac Ivanovac 1357 dio 200 3 Krivak 18. Duga ulica odvojak centar Ivanovac Ivanovac 1352 550 4 19. Crkvena ulica Ivanovac Ivanovac 1351 1000 5 20. Hrvatskih branitelja Ivanovac Ivanovac 1194/31 860 5 21. Dr. Franje Tuđmana Ivanovac Ivanovac 1194/1 750 5 22. Cesta Seleš Antunovac Orlovnjak 68/1 260 3 23. Mala ulica Ivanovac Ivanovac 1343 200 5 UKUPNO 17110 m Izvor: Općinska uprava, Odluka o nerazvrstanim cestama Općine Antunovac 5.2. Željeznički promet Iz ranžirno-rasporednog kolodvora Osijek odvaja se pet prometnih pravaca. Od toga trasa željezničke pruge Osijek-Vinkovci prolazi središnjim dijelom Općine. Ukupna dužina pruge Osijek-Vinkovci je 33,7 km, od toga je na prostoru općine Antunovac trasa u dužini 4,2 km. Navedena željeznička pruga je u kategoriji željezničkih pruga I reda (I. 109), a bila je opskrbljena za nosivost od 225 kh/osovini. 5.3. Telekomunikacije 30

Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na područje Općine Antunovac. Tablica br. 15. Javne telekomunikacije na području općine Red. broj NAZIV MJESTA RANG PODRUČJE PREKRIVANJA (MJESNE MREŽE) 1. Antunovac UPS Antunovac 2. Ivanovac UPS Ivanovac Izvor: Prostorni plan Općine Antunovac Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi sve mobilne mreže dostupne na širem području RH. 5.4. Energetski sustav Oba naselja su plinificirana. Mreže u naseljima su srednjetlačne (P=1-3 bar), a izvor napajanja mreža je plinoopskrbni sustav grada Osijeka. U blizini sjevernog ulaza u naselje Brijest ishodišne su točke plinovoda za Antunovac (pravac prema jugu, uz trasu željezničke pruge Osijek-Vinkovci) i Ivanovac (pravac prema zapadu). Plinovod Brijest-Antunovac na ulazu u naselje napušta koridor željezničke pruge te unutar uličnih profila pokriva cijelo naselje. Plinovod Brijest-Ivanovac naselju Ivanovac prolazi sa sjevera, iz pravca groblja gdje ulazi u građevinsko područje i unutar uličnih profila pokriva cijelo naselje. Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Antunovac ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije. 5.5. Vodoopskrba i odvodnja Oba naselja iz sastava općine Antunovac imaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu i dio su većeg sustava vodoopskrbe grada Osijeka. Naselja s područja općine Antunovac također su pokrivena i javnim sustavom odvodnje otpadnih voda i dio su većeg sustava odvodnje grada Osijeka. 5.6. Okoliš Oba naselja iz sastava općine Antunovac uključena su u sustav organiziranog prikupljanja i uklanjanja komunalnog otpada grada Osijeka. Komunalni otpad se odlaže u kante ili vreće te vozilima za odvoz otpada odvozi izvan područja Općine. Konačno mjesto odlaganja otpada je odlagalište komunalnog otpada grada Osijeka "Lončarica". Procjenjuje se kako godišnja količina prikupljenog otpada iznosi cca 1.400 m³. Organiziranog odvoza krupnog otpada nema kao ni prikupljanja sekundarnih sirovina (odvojeno prikupljanje otpada). Na području Općine nema prirodnih vodotoka. Nema podataka o kakvoći zraka i eventualnim onečišćenjima. Izvori buke na području Općine su: - Državna cesta D 518 (Osijek D2-Jarmina D 46), koja prolazi i kroz naselje Antunovac, 31

- Željeznička pruga Vinkovci-Osijek, koja prolazi kroz naselje Antunovac. 32

6. ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI 32

Na temelju rezultata analiza stanja i rezultata dobivenih na radionicama ključnih dionika izrađena je i usvojena SWOT analiza prikazana u tablici. SNAGE Infrastrukturno opremljena Gospodarska zona Antunovac Postojanje poduzetničkog potencijala Velik broj OPG-a Raspoloživi poljoprivredni resursi Dinamičniji razvoj malog gospodarstva Postojanje potpornih institucija za gospodarstvo i poljoprivredu Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac RODA d.o.o. i LAG Vuka-Dunav Pristupačna lokalna samouprava Kulturna baština (utvrda Kolođvar) i potencijali za razvoj turizma (primjerice, vjerski turizam, crkva sv. Antuna) Poljoprivredno zemljište: ukupna površina, kvaliteta zemljišta, ekološka čistoća, autohtone biljne sorte Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za razvoj poljoprivrede Tradicijska znanja i vještine u kombinaciji s novim tehnologijama u poljoprivrednoj proizvodnji Kvaliteta poljoprivrednih proizvoda i izgrađen brand za pojedine poljoprivredne proizvode Porast površina pod eko proizvodnjom Postojanje zadruga i drugih organizacijskih oblika namijenjenih unaprjeđenju proizvodnje, kvalitete proizvoda i njihovog plasmana Povoljna vitalitetna statistika u općini Antunovac Porast stanovništva u općini Antunovac veći udio mladog stanovništva u općini Antunovac blizina grada Osijeka blizina rijeke Drave prometna povezanost (cestovna, željeznička) razvijenost infrastrukture (telekomunikacijske, vodoopskrbne i sl.) postojanje registrirane kulturne pokretne i nepokretne baštine otvoreni domovi kulture u naseljima osigurana primarna razina obrazovanja osigurana primarna zdravstvena zaštita socijalna skrb u skladu s mogućnostima općine dostupnost ostalih javnih usluga (npr. pošte, telekomunikacija) SLABOSTI - slaba poslovna efikasnost, produktivnost i konkurentnost gospodarstva - nedostatno moderniziranje, primjena novih znanja i inovacija u gospodarstvu - nepovoljna obrazovna razina i nezainteresiranost za programe cjeloživotnog obrazovanja - nedostatna ulaganja u istraživanje i razvoj - nepostojanje srednje velikih i velikih gospodarskih subjekata koji bi bili motorna snaga područja - nerazvijena poduzetnička kultura - niža tehnološka razina prerađivačke industrije - slabo umrežavanje i suradnja gospodarstvenika - neosmišljena turistička ponuda i kapaciteti - nedovoljna informiranost i nepripremljenost za korištenje sredstava iz EU fondova, kao i ostalih izvora - mali i usitnjeni posjedi - nezainteresiranost za sadnju novih komercijalno isplativih poljoprivrednih kultura - neinformiranost i nesklonost udruživanju - nedostatak pratećih poljoprivrednih objekata za preradu i skladištenje (npr. silosa, mlinova) - slaba zaštita i nedovoljna promocija poljoprivrednih proizvoda - ljudski gubici i egzodusi stanovništva tijekom Domovinskog rata - niska obrazovna razina stanovništva - nedostatak visoko-obrazovanih i stručnjaka - velika nezaposlenost - nedostatak financijskih sredstava za zaštitu kulturne baštine, kao i za uopće društvenu namjenu - nedostatna ponuda kulturnih infrastrukturnih objekata - nepostojanje doma za starije i osobe s posebnim potrebama, - nepostojanje objekata, institucija i stručnjaka za specijalističku zdravstvenu zaštitu (npr. pedijatra), kao i brigu o životinjama (npr. poljoprivredna ljekarna, veterinarske ambulante) 33

brojne civilne udruge i jačanje aktivnosti civilnog društva jeftiniji život i stanovanje u usporedbi s urbanim središtem kulturne i druge manifestacije (npr. sportske) zainteresiranost stanovništva za aktivnim sudjelovanjem i unaprjeđenjem društvenog života uređeni parkovi i održavane javne površine umjerena kontinentalna klima pedološka struktura tla reljefna obilježja prostora kvaliteta poljoprivrednog zemljišta i obradive površine - nedostatni sportsko-rekreacijski objekti i nedostatna uređenost postojećih - nedostatak stručnjaka i visokoobrazovnog kadra u društvenim djelatnostima koji bi osmislili društveni razvoj i iskoristili mogućnosti korištenja EU sredstava - nedostatak parkova i uređenih šetnica u naseljima - nedovoljno izgrađenih biciklističkih staza - nedovoljno uređenje nogostupa - nedostatak većih trgovačkih centara i tržnica - nedovoljno uređeni poljski putovi PRILIKE povećanje raspoloživih financijska sredstva iz EU fondova i drugih izvora za poticanje razvoja poduzetništva, investiranje i otvaranje novih radnih mjesta postojanje specifičnih mjera poticanja razvoja potpomognutih područja povećanje potražnje za proizvodima zbog blizine urbanog središta, ali i jedinstvenog europskog tržišta razvijanje osjećaja kupujete domaće unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske infrastrukture i promoviranje mogućnosti korištenja Interneta u poslovne svrhe razvijanje svijesti o potrebi umrežavanja i suradnje s drugim gospodarskim subjektima međusobno, te s drugim institucijama razvijanje poduzetničke, inovativne kulture postojanje i blizina Sveučilišta u Osijeku, kao i različitih instituta i razvojnih centara usmjerenih obrazovanju odraslih jačanje interesa za povezivanjem i udruživanjem poljoprivrednih proizvođača dostupnost sredstva iz EU fondova, kao i drugih fondova za razvoj poljoprivrede porast svijesti stanovništva RH i EU o važnosti konzumiranja ekoloških, tradicijskih i autohtonih poljoprivrednih proizvoda, kao i povećana prepoznatljivost i potražnja za brandiranim proizvodima (npr. oznaka zemljopisnog podrijetla) jačanje infrastrukturne podrške za brandiranje poljoprivrednih proizvoda integriranje s turističkim aktivnostima i podržavanje razvoja turizma razvijanje pronatalitetne politike PRIJETNJE - veća konkurentnost proizvoda iz drugih područja RH - intenziviranje konkurencije iz zemalja članica EU, bliskoistočnih zemalja i zemalja Jugoistočne Europe - slabija dostupnost u odnosu na druge gospodarske zone u RH - pad kupovne moći i potražnje za proizvodima zbog gospodarske situacije u RH i susjednim područjima - povećanje neizvjesnosti zbog migracijske krize (npr. zatvaranje granica, otpor prema svemu što je strano ) - nepovoljne klimatske promjene - nepovoljne demografske promjene - nekontroliran uvoz poljoprivrednih proizvoda upitne kvalitete iz inozemstva - konkurentnija proizvodnja i širenje GMO poljoprivrednih proizvoda - atraktivnost drugih djelatnosti koje privlače i odvlače mlade iz poljoprivredne proizvodnje - gospodarska kriza u RH i prijetnja ponovnog aktiviranja recesije u europskim i širim razmjerima - nedovoljno razvijena demografska politika u RH - nedostatak financijskih sredstava za unaprjeđenje društvenog života (u zdravstvenom, socijalnom, kulturnom i sportsko-rekreacijskom pogledu) te za zaštitu i obnovu kulturne baštine 34

osmišljavanje socijalne politike s naglaskom na osjetljivije i ugroženije kategorije stanovništva napredak u medicini i zdravstvenoj zaštiti - zapostavljanje važnosti razvoja društvene dimenzije razvoja u svakodnevnom životu - nepovoljne klimatske promjene - nedostatak financijskih sredstava za očuvanje okoliša i njegovih sastavnica - nedovoljni kapaciteti (ljudski i ostali) u pripremi i provedbi EU projekata namijenjenih očuvanju i unaprjeđenju okoliša i njegovih sastavnica na RH razini 35

7. STRATEŠKE ODREDNICE RAZVOJA 36

7.1. Razvojna načela Opc ina Antunovac brinut će o održivom razvoju i ujednačenom svoga područja. Održiv razvoj Općine podrazumijeva učinkovito upravljanje dostupnim resursima koji udovoljavaju temeljnim kriterijima dugoročno održivog razvoja uz očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti. Temeljna načela razvoja: 1. Partnerstvo svih društvenih sektora razvoj koji podrazumijeva suradnju na svim razinama društvene vlasti, ali i suradnju nositelja javne vlasti s gospodarskim sektorom, civilnim sektorom, institucijama javnog sektora u sferi zaštite okoliša, kulture, prometa, zdravstva, sigurnosti i slično. 2. Ujednačen razvoj prostora ulaganjem u komunalnu i društvenu te gospodarsku infrastrukturu i ljudske resurse, korištenje sredstava iz EU fondova za razvojne projekte na čitavom prostoru općine. 3. Održivi gospodarski rast ubrzani razvoj područja treba se temeljiti na razvoju Gospodarske zone Antunovac, poticanju razvoja malog gospodarstva, poljoprivrede, poticanju konkurentnosti gospodarstva, tržišnom pristupu, uz brigu o očuvanju okoliša i prirodnih vrijednosti. Za realizaciju i provedbu temeljnih razvojnih načela potrebno je raditi na podizanju kvalitete života stanovnika na području Općine Antunovac i osnažiti ljudske resurse kako bi ciljevi i usvojena načela mogli postići. 37

8. VIZIJA, MISIJA I CILJEVI 38

VIZIJA Općina Antunovac pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga, poštujući najviše standarde tehnologije i informatizacije te pravodobnim i kvalitetnim izvršavanjem funkcija koje su joj stavljene u nadležnost čini učinkovitu i transparentnu upravu. Razvijenim gospodarstvom, komunalnom, energetskom i prometnom infrastrukturom te obrazovnim, kulturnim, sportskim i društvenim sadržajima postaje razvojno perspektivna općina rastuće stope nataliteta i životnog standarda. MISIJA Općina Antunovac je jedinica lokalne samouprave koja obavlja poslove od lokalnog značaja iz područja prostornog i urbanističkog planiranja, uređenja naselja i stanovanja, komunalnih djelatnosti, brige o djeci, socijalne skrbi, kulture, obrazovanja, sporta, zaštite okoliša, protupožarne i civilne zaštite, a svojom organizacijom rada, transparentnom upravom i kontinuiranim poboljšanjem kvalitete, poštujući poslovna, profesionalna i etička pravila omogućuje ostvarivanje potreba svojim građanima, potičući turistički razvoj Općine i gospodarski napredak Općine razvojem Gospodarske zone Antunovac, kao okosnice poduzetničkog i gospodarskog kretanja. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE Temeljem SWOT analize identificirana su tri strateška cilja koja će pridonijeti ostvarivanju vizije Općine Antunovac. Kroz definiranje strateških ciljeva određuje se smjer kretanja budućih razvojnih procesa koji bi ovo područje trebali u velikom stupnju izjednačiti po kvaliteti života s do sada razvijenijim sredinama, poglavito urbanim, te na taj način učiniti ovo područje atraktivnijim za življenje. Ovim dokumentom definirana su tri glavna strateška cilja (SC) s posebnim ciljevima (PC): SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo SC2. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. SC3. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima 39

Tablica 16. Prioriteti i mjere koji proizlaze iz tri strateška cilja STRATEŠKI CILJ PRIORITET MJERA P1.1. Razvoj i jačanje gospodarskog potencijala i poduzetničke infrastrukture M1.1.1. Izgradnja poduzetničke infrastrukture i poduzetničkih potpornih institucija M1.1.2. Promocija gospodarstva i Gospodarske zone Antunovac M.1.3. Razvoj poduzetničkih potpornih institucija M1.1.4. Poticajne mjere za privlačenje investitora SC1: Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva P1.3. Razvoj svih sektora poljoprivredne proizvodnje, povećanje kapaciteta proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda P1.4. Razvijanje ruralnog turizma i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području P2.1. Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M2.1.1. Povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva M1.2.2. Poticanje razvoja poduzetništva žena i mladih, poduzetnika početnika i sustavi obrazovanja M1.3.1. Razvoj eko poljoprivrede M1.3.2. Razvoj preradbenih kapaciteta u poljoprivredi M1.3.3. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava M1.3.4. Poticanje izgradnje skladišnih kapaciteta u poljoprivredi M1.3.5. Poticanje diversifikacije poljoprivredne proizvodnje M1.4.1. Poticanje razvoja različitih oblika ruralnog turizma (cikloturizam, lovni, kulturni, vjerski turizam) M1.4.2. Poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti na području općine M1.4.3. Edukativne i promotivne aktivnosti za razvoj ruralnog turizma M2.1.1. Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta 40

SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima M2.1.2. Izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava u naseljima i dijelovima naselja M2.1.3. Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u naseljima i dijelovima naselja P2.2. Unapređenje društvenog života, razvoj civilnog društva i obrazovanja P2.3. Unapređenje i izgradnja kulturne i sportske infrastrukture i suprastrukture P2.4. Socijalna skrb i socijalna uključenost stanovništva M2.1.4. Izgradnja/ rekonstrukcija nogostupa i biciklističkih staza M2.1.5. Izgradnja i uređenje javnih prometnih i javnih zelenih površina, parkova, trgova, dječjih igrališta M2.1.6. Izgradnja i uređenje groblja i prostora oko groblja M.2.1.7. Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete i ostale energetske infrastrukture M2.1.8. Razvoj i unapređenje telekomunikacijske infrastrukture i širokopojasnog interneta M2.2.1. Uređenje i opremanje objekata dječjih vrtića M2.2.2. Razvoj obrazovne infrastrukture, uređenje i opremanje objekata M2.2.3. Poticanje razvoja civilnog društva M2.2.4. Poticanje razvoja kulturnih udruga i kulturnih događanja M2.2.5. Poticanje razvoja sportskih udruga i sportskih događanja M2.3.1. Izgradnja, obnova i opremanje društvenih domova i drugih objekata kulturne i druge namjene za unapređenje društvenog života M2.3.2. Izgradnja i opremanje sportskih građevina i sportsko rekreacijskih površina M2.4.1. Provođenje mjera i programa socijalne skrbi, uključenosti i pomoći socijalno ugroženim, nezaposlenim i marginaliziranim skupinama stanovništva M.2.4.2. Mjere pronatalitetne politike 41

SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.1. Održivo upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i kulturnom baštinom P3.2. Povećana energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije P3.3. Zaštita okoliša M3.1.1. Rekonstrukcija, revitalizacija i valorizacija kulturno povijesne baštine i šireg prostora M3.1.2. Programi očuvanja i promocije prirodne i kulturne materijalne i nematerijalne kulturne baštine M3.2.1. Energetska učinkovitost i energetska obnova zgrada i objekata u javnom sektoru M3.2.2. Energetska učinkovitost i energetska obnova zgrada i objekata u gospodarskom i civilnom sektoru M.3.2.3. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u prometu M3.2.4. Korištenje obnovljivih izvora energije u javnom sektoru M3.2.5. Korištenje obnovljivih izvora energije u gospodarskom i civilnom sektoru M3.3.1. Poticanje zaštite okoliša i razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom M3.3.2. Izgradnja objekata i infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom 42

43

Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.1. Razvoj i jačanje gospodarskog potencijala i poduzetničke infrastrukture M1.1.1. Izgradnja poduzetničke infrastrukture i poduzetničkih potpornih institucija Stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarskog potencijala, povećanje gospodarske aktivnosti i broja investitora, izgrađen objekt poduzetničkog inkubatora i akceleratora za pružanje usluga poduzetnicima Povećan broj investitora na području Općine, otvaranje novih radnih mjeta, porast prihoda od gospodarske aktivnosti, korištenje usluga inkubatora i akceleratora, Broj i dužina novoizgrađene poduzetničke infrastrukture, broj novih investitora, novih tvrtki, broj novih radnih mjesta JLS, poduzetnici, nezaposleni Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.1. Razvoj i jačanje gospodarskog potencijala i poduzetničke infrastrukture M1.1.2. Promocija gospodarstva i Gospodarske zone Antunovac Potaknuti gospodarstvenike na sudjelovanje u promotivnim aktivnostima radi podizanja interesa i prodaje proizvoda i usluga. Povećan broj gospodarskih događanja i zainteresiranih investitora u Gospodarskoj zoni Broj sudjelovanja na gospodarskim manifestacijama i održanih manifestacija, broj zainteresiranih i novih investitora JLS, poduzetnici SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.1. Razvoj i jačanje gospodarskog potencijala i poduzetničke infrastrukture M.1.3. Razvoj poduzetničkih potpornih institucija Razvoj potporne institucije za podršku poduzetnicima, Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac RODA d.o.o., u vidu pružanja usluga prostora, konzultantskih i savjetodavnih te ostalih usluga Uspostavljen sustav podrške razvoju poduzetnišva, osposobljeni i stručni kadrovi u poduzetničkoj potpornoj instituciji Broj sudjelovanja na gospodarskim manifestacijama i održanih manifestacija, broj zainteresiranih i novih investitora, nova ulaganja JLS, poduzetnici SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.1. Razvoj i jačanje gospodarskog potencijala i poduzetničke infrastrukture M1.1.4. Poticajne mjere za privlačenje investitora Učiniti Općinu Antunovac atraktivnom lokacijom za poslovanje, nudeći povoljne uvjete uz razne zakonske mogućnosti stimulacije poduzetnika i oslobođenja ili smanjenja komunalnih davanja i pružanje učinkovite i stručne potpore novim investitorima

Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Kvalitetna i učinkovita administracija Općine, pokretanje novih investicija u Gospodarskoj zoni Broj novih investicija JLS, poduzetnici SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva M2.1.1. Povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Unaprijediti poslovanje i povećati broj poduzetnika, smanjiti nezaposlenost i povećati mogućnosti porasta prihoda i izvoza Povećanje broja novih poduzetnika, povećanje ukupnog godišnjeg prihoda poduzetnika Broj novootvorenih tvrtki, obrta, zadruga, godišnji prihodi ostvareni kod poduzetnika su povećani JLS, poduzetnici SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva M1.2.2. Poticanje razvoja poduzetništva žena i mladih, poduzetnika početnika i sustavi obrazovanja Uključivanje mladih i žena u svijet poduzetništva u cilju smanjenja nezaposlenosti, samozapošljavanja, te postizanja uvjeta za rast i razvoj Povećanje tvrtki u vlasništvu mladih i žena, smanjenje nezaposlenosti samozapošljavanjem mladih i žena Novoosnovane tvrtke, povećanje zaposlenosti mladih osoba i žena Nezaposleni, mladi, žene SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.3. Razvoj svih sektora poljoprivredne proizvodnje, povećanje kapaciteta proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda M1.3.1. Razvoj eko poljoprivrede Povećanje udjela eko poljoprivrede i zaposlenih u ekološkoj proizvodnji, samozapošljavanje lokalnog stanovništva Povećanje eko-proizvodnje i prihod od eko - proizvodnje te zapošljavanja u eko - proizvodnji Broj certificiranih ekoloških proizvođača, broj ha zemljišta pod eko - proizvodnjom Poljoprivrednici, nezaposleni Strateški cilj Prioritet SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.3. Razvoj svih sektora poljoprivredne proizvodnje, povećanje kapaciteta proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda 45

Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet M1.3.2. Razvoj preradbenih kapaciteta u poljoprivredi Prerada poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u JLS i okolici s ciljem postizanja vec e dodane vrijednosti, te plasman gotovih proizvoda na tržište Povećanje prerade i proizvodnje finalnih proizvoda, porast prometa roba i zapošljavanja Broj proizvođača i preradbeni kapaciteti Poljoprivrednici, proizvođači, SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.3. Razvoj svih sektora poljoprivredne proizvodnje, povećanje kapaciteta proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda Mjera M1.3.3. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava Cilj mjere Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz opremanje, izgradnju i porast proizvodnje poljoprivrednih proizvoda Očekivani rezultat Povećanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, modernizirana i konkurentnija gospodarstva s manjim troškovima proizvodnje i povećanim kapacitetima Pokazatelj praćenja Broj novih i rekonstruiranih objekata, broj nove opreme i mehanizacije, broj novih poljoprivrednika Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Poljoprivrednici, proizvođači, SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.3. Razvoj svih sektora poljoprivredne proizvodnje, povećanje kapaciteta proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda M1.3.4. Poticanje izgradnje skladišnih kapaciteta u poljoprivredi Skladištenje poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u JLS i okolici s ciljem postizanja vec e dodane vrijednosti, te plasman proizvoda na tržište Povećanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, konkurentnija gospodarstva s manjim troškovima proizvodnje i povećanim kapacitetima skladištenja Broj novih skladišnih kapaciteta, broj novih poljoprivrednika Poljoprivrednici, proizvođači, SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.3. Razvoj svih sektora poljoprivredne proizvodnje, povećanje kapaciteta proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda M1.3.5. Poticanje diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje Povećanje proizvodnje, uvođenje inovacija i novih poljoprivrednih kultura veće dohodovne vrijednosti, konkurentnija gospodarstva 46

Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Povećana proizvodnja, više novih poljoprivrednih kultura i povećanje prihoda na gospodarstvima Broj novih poljoprivrednih proizvoda, broj novih poljoprivrednika Poljoprivrednici, proizvođači, SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici P1.4. Razvijanje ruralnog turizma i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području M1.4.1. Poticanje razvoja različitih oblika ruralnog turizma (cikloturizam, lovni, kulturni, vjerski turizam) Stvaranje uvjeta lokalnom stanovništvu za dodatnim prihodima te poticanje prodaje ugostiteljsko - turističkih proizvoda i usluga razvojem različitih oblika ruralnog turizma Nove mogućnosti razvojem preduvjeta za cikloturizam, lovni, kulturni, vjerski turizam i djelatnosti u turizmu, dolazak posjetitelja i povećanje prihoda poduzetnicima u turizmu Broj novih proizvoda i usluga, broj posjetitelja Poduzetnici, JLS, lokalno stanovništvo SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.4. Razvijanje ruralnog turizma i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području M1.4.2. Poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti na području općine Stvaranje uvjeta lokalnom stanovništvu za dodatnim prihodima te poticanje prodaje lokalnih poljoprivrednih proizvoda i ugostiteljsko - turističkih proizvoda i usluga Nove djelatnosti u turizmu, povećanje prihoda Broj novih nepoljoprivrednih djelatnosti, broj novih proizvoda i usluga, postotak povećanja prihoda Poljoprivrednici, proizvođači, SC1. Razvijeno i konkurentno lokalno gospodarstvo P1.4. Razvijanje ruralnog turizma i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području M1.4.3. Edukativne i promotivne aktivnosti za razvoj ruralnog turizma Animiranje stanovništva, te edukacija za bavljenje ruralnim turizmom i nepoljoprivrednim djelatnostima u cilju poboljšanja kvalitete usluge, pružanja novih vrsta proizvoda i usluga Održavanje edukativnih radionica, promotivni materijali i događanja, povećanje zainteresiranosti poduzetnika za novim djelatnostima Broj radionica i korisnika, broj edukativnih materijala i broj turističkih događanja Poduzetnici u turizmu, lokalno stanovništvo, JLS 47

Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M2.1.1. Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta Omogućiti lokalnom stanovništvu i gospodarstvu sigurniji i kvalitetniji promet u naseljima, dolazak do javnih ustanova i važnijih prometnica većeg ranga, stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva te poboljšanje kvalitete života na području Općine Povećanje sigurnosti odvijanja prometa, podizanje standarda života u naseljima, izgrađene prometnice gdje ih nema, te rekonstruirane postojeće Broj metara izgrađenih/rekonstruiranih cesta Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M2.1.3. Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u naseljima i dijelovima naselja Poboljšanje kanalizacijskog sustava i poboljšanje kvalitete života na području Opc ine Izgradnja cjevovoda i dijelova kanalizacijskog sustava tamo gdje nedostaje i u novim dijelovima naselja, rekonstrukcija sustava tamo gdje je dotrajao, ugradnja novih uređaja Broj metara izgrađenog/rekonstruiranog cjevovoda i uređaja kanalizacijskog sustava Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M2.1.3. Izgradnja i rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u naseljima i dijelovima naselja Poboljšanje kanalizacijskog sustava i poboljšanje kvalitete života na području Opc ine Izgradnja cjevovoda i dijelova kanalizacijskog sustava tamo gdje nedostaje i u novim dijelovima naselja, rekonstrukcija sustava tamo gdje je dotrajao, ugradnja novih uređaja Broj metara izgrađenog/rekonstruiranog cjevovoda i uređaja kanalizacijskog sustava Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo, JLS 48

Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M2.1.4. Izgradnja/ rekonstrukcija nogostupa i biciklističkih staza Izgradnja nogostupa u dijelovima naselja gdje nedostaje i rekonstrukcija dotrajalog, izgradnja biciklističkih staza, osiguravanje sigurnog prometa pješaka i biciklista i poboljšanje kvalitete života na području Opc ine Izgradnja novih metara nogostupa i biciklističkih staza, rekonstrukcija i održavanje postojećih Broj metara izgrađenog/rekonstruiranog nogostupa, Broj metara izgrađenih/rekonstruiranih biciklističkih staza Lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M2.1.5. Izgradnja i uređenje javnih prometnih i javnih zelenih površina, parkova, trgova, dječjih igrališta Izgradnja i uređenje javnih prometnih i javnih zelenih površina, parkova, trgova, dječjih igrališta, podizanje standard i poboljšanje kvalitete života na području Opc ine Uređene javne prometne i zelene površine, izgrađeni i uređeni zajednički javni prostori (parkovi, trgovi, dječja igrališta) Broj nove opreme i uređaja na javnim prostorima, broj posađenih stabala i drugog bilja, uređena zajednička javna površina Lokalno stanovništvo, posjetitelji, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M2.1.6. Izgradnja i uređenje groblja i prostora oko groblja Izgradnja novih površina groblja i uređenje groblja, podizanje standarda i poboljšanje kvalitete života na području Opc ine Uređena i izgrađena groblja s novim prometnicama i uređenim grobnim mjestima, mrtvačnice na grobljima održavane. Broj novih uređenih grobnih mjesta, broj nove opreme i uređaja, metri novih prometnica unutar i oko groblja. Lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima 49

Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M.2.1.7. Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete i ostale energetske infrastrukture Izgradnja rekonstrukcija javne rasvjete i ostale energetske infrastrukture u dijelovima naselja gdje nedostaje ili je potrebna rekonstrukcija, postizanje energetske učinkovitosti javne rasvjete i smanjenje svjetlosnog onečišćenja Izgrađena nova energetski učinkovita javna rasvjeta, povećanje kvalitete života mještana Broj novih stupova javne rasvjete Lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.1.Izgradnja/ rekonstrukcija objekata komunalne, energetske, prometne, telekomunikacijske i ostale javne infrastrukture M2.1.8. Razvoj i unapređenje telekomunikacijske infrastrukture i širokopojasnog interneta Omogućavanje kvalitetnih telekomunikacijskih uslugu i uslugu širokopojasnog interneta lokalnom stanovništvu i gospodarstvu koja će omogućiti brži protok informacija, razvijanje novih djelatnosti i olakšavanje poslovanja, te dostupnosti informacija većem broju stanovnika Kvalitetnije telekomunikacijske usluge i usluge širokopojasnog interneta Pokrivenost širokopojasnim internetom, broj priključaka, broj novootvorenih IT tvrtki, povećanje brzine prijenosa podataka Lokalno stanovništvo, gospodarstvenici, JLS Strateški cilj Prioritet SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.2. Unapređenje društvenog života, razvoj civilnog društva i obrazovanja Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici M2.2.1. Uređenje i opremanje objekata dječjih vrtića Ulaganja u dječje vrtiće radi porasta efikasnosti i očuvanja kvalitete odgoja i obrazovanja. Državnim pedagoškim standardima utvrđeni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi normativi koji služe kao putokaz za osiguravanje ujednačenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama. Usklađivanje sa pedagoškim standardima, unaprjeđenje djelatnosti i uvjeta rada dječjih vrtića u naseljima, kvalitetniji odgojno obrazovni program i podizanje standarda života u naseljima. Opremljenost vrtića novom didaktičkom i drugom opremom, broj djece u vrtićima, novi programi Lokalno stanovništvo, dječji vrtić, JLS Strateški cilj SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima 50

Prioritet P2.2. Unapređenje društvenog života, razvoj civilnog društva i obrazovanja Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet M2.2.2. Ulaganja u razvoj obrazovne infrastrukture i potpore obrazovanju Ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, osnovne škole i popratnu infrastrukturu, subvencije i stipendije osnovnoj školi, učenicima srednjih škola i studentima radi porasta efikasnosti i očuvanja kvalitete odgoja i obrazovanja. Unaprjeđenje djelatnosti i uvjeta rada osnovnih škola i prateće infrastrukture, kvalitetniji odgojno obrazovni program, potpore nastavku obrazovanja djeci i mladima, podizanje razine obrazovanosti stanovništva. Investicije u obrazovnu infrastrukturu, broj i iznosi potpora obrazovanju, novi obrazovni programi Osnovna škola, učenici, studenti, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.2. Unapređenje društvenog života, razvoj civilnog društva i obrazovanja Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere M2.2.3. Poticanje razvoja civilnog društva Ulaganja u razvoj civilnog društva, poticanje udruživanja i poboljšanje kvalitete društvenog života lokalnog stanovništva u različitim djelatnostima, s naglaskom na humanitarna i društveno korisna djelovanja. Unaprjeđenje programa udruga, klubova i ostalih organizacija civilnog društva, veća uključenost stanovnika u rad civilnog društva, veća transparentnost rada udruga i ostalih organizacija civilnog društva. Broj i iznosi potpora civilnom društvu, Broj podržanih programa rada i djelatnosti udruga, Civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.2. Unapređenje društvenog života, razvoj civilnog društva i obrazovanja M2.2.4. Poticanje razvoja kulturnih udruga i kulturnih događanja Ulaganja u razvoj udruga u kulturi, poticanje organiziranja kulturnih događanja i manifestacija i poboljšanje kvalitete kulturnog života lokalnog stanovništva. Unaprjeđenje programa udruga u kulturi, povećanje broja događanja i manifestacija Broj udruga koje se bave kulturnom djelatnošću, Broj podržanih programa rada, Broj događanja i manifestacija Civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.2. Unapređenje društvenog života, razvoj civilnog društva i obrazovanja M2.2.5. Poticanje razvoja sportskih udruga i sportskih događanja Ulaganja u razvoj udruga s djelatnostima sporta i svih oblika bavljenja sportom, poticanje organiziranja sportskih događanja i bavljenja sportom, poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. 51

Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Unaprjeđenje programa udruga u sportu, povećanje broja sportskih događanja Broj udruga koje se bave sportskom djelatnošću, Broj podržanih programa rada, Broj događanja Udruge u kulturi, civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.2. Unapređenje društvenog života, razvoj civilnog društva i obrazovanja M2.2.5. Poticanje razvoja sportskih udruga i sportskih događanja Ulaganja u razvoj udruga s djelatnostima sporta i svih oblika bavljenja sportom, poticanje organiziranja sportskih događanja i bavljenja sportom, poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Unaprjeđenje programa udruga u sportu, povećanje broja sportskih događanja Broj udruga koje se bave sportskom djelatnošću, Broj podržanih programa rada, Broj događanja Udruge u sportu, civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.3. Unapređenje i izgradnja kulturne i sportske infrastrukture i suprastrukture M2.3.1. Izgradnja, obnova i opremanje društvenih domova i drugih objekata kulturne i druge namjene za unapređenje društvenog života Ulaganja u društvene domova i druge objekte kulturne i druge društvene namjene za unapređenje društvenog života i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Povećanje ulaganja u društvene objekte, izgradnja novih objekata kulturne i/ili druge društvene namjene Broj projekata održavanja i poboljšanja postojećih objekata, Broj novoizgrađenih objekata, Civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.3. Unapređenje i izgradnja kulturne i sportske infrastrukture i suprastrukture M2.3.2. Izgradnja i opremanje sportskih građevina i sportsko rekreacijskih površina Ulaganja u sportske građevine za poticanje bavljenja sportom i zdravijim načinom života, kvalitetniji psihofizički razvoj djece i mladih, poticanje bavljenja sportom u odraslih, razvoj timskih sportova i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Povećanje ulaganja u objekte sportske namjene objekte, izgradnja novih sportskih objekata, sportske dvorane i ulaganja u sportsko rekreacijske površine Broj projekata održavanja i poboljšanja postojećih objekata, Broj novoizgrađenih građevina, Civilno društvo, lokalno stanovništvo, JLS SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima 52

Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet P2.4. Socijalna skrb i socijalna uključenost stanovništva M2.4.1. Provođenje mjera i programa socijalne skrbi, uključenosti i pomoći socijalno ugroženim, nezaposlenim i marginaliziranim skupinama stanovništva Programi i potpore, mjere i programi socijalne skrbi, uključenosti i pomoći socijalno ugroženim, nezaposlenim i marginaliziranim skupinama stanovništva, poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Provedba programa i mjera socijalne skrbi, uključenosti i pomoći socijalno ugroženim, nezaposlenim i marginaliziranim skupinama stanovništva Broj projekata i programa socijalne skrbi i pomoći Nezaposleni, žene, mladi, starije lokalno stanovništvo SC2. Poboljšanje stanja cjelokupne infrastrukture i unaprjeđenja uvjeta života i kvalitete stanovanja u naseljima P2.4. Socijalna skrb i socijalna uključenost stanovništva M.2.4.2. Mjere pronatalitetne politike Programi i potpore poticanja rađanja djece u cilju povec anja nataliteta Provedba programa i potpora roditeljima, darovi za novorođenu djecu Broj potpora i darova za novorođenu djecu Roditelji, lokalno stanovništvo, JLS SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.1. Održivo upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i kulturnom baštinom Mjera M3.1.1. Rekonstrukcija, revitalizacija i valorizacija kulturno povijesne baštine i šireg prostora Cilj mjere Programi i projekti rekonstrukcije, revitalizacije i valorizacije kulturno povijesne baštine i šireg prostora, očuvanje kulturno povijesne baštine Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Provedba programa i projekata očuvanja i zaštite kulturno povijesne baštine Broj projekata, Iznos ulaganja, Lokalno stanovništvo, JLS Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.1. Održivo upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i kulturnom baštinom M3.1.2. Programi očuvanja i promocije prirodne i kulturne materijalne i nematerijalne kulturne baštine Programi i projekti očuvanja i promocije kulturno povijesne baštine 53

Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Provedba programa i projekata očuvanja i promocije kulturno povijesne baštine Broj projekata, Broj događanja, Broj posjetitelja Lokalno stanovništvo, JLS SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.2. Povećana energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije M3.2.1. Energetska učinkovitost i energetska obnova zgrada i objekata u javnom sektoru Programi i projekti energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada i objekata u javnom sektoru, održavanje i energetska učinkovitost nestambenih objekata Provedba programa i projekata energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada javnog sektora, energetska učinkovitost nestambenih objekata, energetsko certificiranje Broj projekata, Smanjenje potrošnje energije u kw/h, Smanjenje emisije CO2, JLS, lokalno stanovništvo SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.2. Povećana energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije M3.2.2. Energetska učinkovitost i energetska obnova zgrada i objekata u gospodarskom i civilnom sektoru Programi i projekti energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada i objekata u gospodarskom i civilnom sektoru, energetska učinkovitost gospodarskih objekata i obiteljskih kuća, ušteda energije i smanjenje potrošnje energenata Provedba programa i projekata energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada gospodarskog i civilnog sektora, energetska učinkovitost gospodarskih objekata i obiteljskih kuća, ušteda energije i smanjenje potrošnje energenata Broj obnovljenih gospodarskih objekata i obiteljskih kuća, Smanjenje potrošnje energije u kw/h, Smanjenje emisije CO2, Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.2. Povećana energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije M.3.2.3. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u prometu Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u prometu i smanjenje emisije CO2, sigurniji i ekološki osviješten prijevoz Provedba programa i projekata energetske učinkovitosti i obnovljivi izvori energije u prometu i smanjenje emisije CO2, sigurniji i ekološki osviješten prijevoz 54

Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici Strateški cilj Broj programa energetske učinkovitosti u prometu, Smanjenje potrošnje energije u kw/h, Smanjenje emisije CO2, Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.2. Povećana energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije M3.2.4. Korištenje obnovljivih izvora energije u javnom sektoru Ulaganja i projekti obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora Provedba projekata obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, poticanje samoodrživosti Broj objekata s instaliranim uređajima obnovljivih izvora energije, Proizvodnja energije u kw/h, JLS, lokalno stanovništvo SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.2. Povećana energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije M3.2.5. Korištenje obnovljivih izvora energije u gospodarskom i civilnom sektoru Ulaganja i projekti obnovljivih izvora energije u zgradama gospodarskog i civilnog sektora Provedba projekata obnovljivih izvora energije u gospodarskom i civilnom sektoru, poticanje samoodrživosti Broj objekata s instaliranim uređajima obnovljivih izvora energije, Proizvodnja energije u kw/h, Gospodarstvenici, lokalno stanovništvo SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. P3.3. Zaštita okoliša M3.3.1. Poticanje zaštita okoliša i razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom Ulaganja i projekti zaštite okoliša i razvoja sustava održivog gospodarenja otpadom, sortiranje otpada i gospodarenje otpadom, povećanje ponovne oporabe, te smanjenje količina otpada. Provedba projekata zaštite okoliša i razvoja sustava održivog gospodarenja otpadom, učinkovit i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom. Broj projekata zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, broj novih uređaja, nove opreme i novih sustava Lokalno stanovništvo, JLS SC3. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine, energetska učinkovitost i racionalno korištenje prirodnih resursa te upotreba obnovljivih izvora energije. 55

Prioritet Mjera Cilj mjere Očekivani rezultat Pokazatelj praćenja Ciljni korisnici P3.3. Zaštita okoliša M3.3.2. Izgradnja objekata i infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom Ulaganja Izgradnja objekata i infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom održivog gospodarenja otpadom, sortiranje otpada i gospodarenje otpadom, povećanje ponovne oporabe, te smanjenje količina otpada. Provedba projekata zaštite okoliša i razvoja sustava održivog gospodarenja otpadom, učinkovit i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom Broj projekata zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, broj novih uređaja, nove opreme i novih sustava Lokalno stanovništvo, JLS 56

9. KAPACITETI ZA PROVEDBU STRATEGIJE 57

Opc ina Antunovac ima ustrojenu učinkovitu administraciju i javnu upravu koja svojim dosadašnjim radom i provedbenim kapacitetima operativno provela na desetke kapitalnih infrastrukturnih projeata i investicija, te je Općina Antunovac među najrazvijenijima na području Osječko-baranjske županije. Sjedište Općinske uprave nalazi se u Antunovcu, u zgradi Hrvatskog doma. Općinska uprava sastoji se od Jedinstvenog upravnog odjela i Vlastitog pogona, a početkom 2016. godine u upravi je zaposleno ukupno 12 djelatnika. Općina Antunovac radi podizanja kapaciteta pripreme i provedbe projekata sa svog područja i šire osnovala je Agenciju za održivi razvoj Općine Antunovac - RODA d.o.o. za gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva. Agencija RODA d.o.o. osnovana je kao trgovačko društvo u prosincu 2013. godine i zadužena je za operativno provođenje mjera za razvoj gospodarstva i poduzetništva na lokalnoj razini, poticanje i privlačenje investicija te iniciranje i realizaciju projekata poticanja gospodarskog razvitka i poduzetništva, objedinjavajući rad gospodarskih subjekata, lokalnih i regionalnih poduzetničkih institucija, te visokoobrazovnih institucija i centara znanja. Kako je i navedeno u Izjavi o osnivanju društva, djelatnosti su prvenstveno osmišljavanje i izrada programa i projekata za jedinicu lokalne samouprave za dobivanje nepovratnih sredstava putem nacionalnih i europskih fondova. U 2013. godini također je pokrenut i prvi projekt koji će biti u nadležnosti Agencije RODA, projekt izgradnje poslovno proizvodnog objekta pod nazivom Poduzetnički inkubator i akcelerator za gospodarski i ruralni razvoj Općine Antunovac, za svrhe i potrebe poduzetnika i gospodarstvenika, te za promociju poduzetničkog i gospodarskog potencijala i ulaganje u ruralnu ekonomiju. Ciljevi pokretanja projekta su pored ponude poslovnog i proizvodnog prostora i zajedničkih usluga, istraživanja tržišta i pomoći pri razvoju proizvoda ponuditi i različite vrste edukacija za poduzetništvo, gospodarstvenike, poljoprivredne proizvođače i OPG-ove, pružanje pomoći postojećim poduzetnicima, uvođenje novih tehnologija u sektoru proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, te subvencionirano korištenje poslovnog prostora u svrhe jačanja poduzetništva i gospodarstva. Agencija RODA d.o.o. u 2016. godini ima zaposlene 3 visokoobrazovane i stručne osobe, a u planu su i nova zapošljavanja kako bi se odgovrilo na sve izazove u provedbi zadanih ciljeva i prioriteta Strategije. Programom rada Agencija RODA d.o.o. u 2016. godini daje se pregled aktivnosti i projekata koje su započeti i koje se nastavljaju, te se navode nove aktivnosti i novi projekti. Projekti i aktivnosti Agencije Razvoj i unapređenje poslovanja u Gospodarskoj zoni Antunovac Strategija razvoja Općine Antunovac 2020 Koordinacija provođenja strategije Projekt suradnje na izradi Lokalne razvojne strategije 2014-2020 LAG Vuka-Dunav Projekt suradnje na izradi Strategije ubranog područja grada Osijeka 2014-2020 Projekt Poduzetničkog inkubatora i akceleratora za gospodarski i ruralni razvoj Općine Antunovac Programi međunarodne suradnje o INTERREG CENTRAL EUROPE o INTERREG EUROPE o INTERREG DANUBE o DANUBE STRATEGY - START Projekt izgradnje II. i III. Faze biciklističke staze Općine Antunovac Suradnja u provedbi projekta Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek, rekonstrukcija vodoopskrbne mreže Ivanovac, i magistralni cjevovod Tenja Antunovac Provedba projekta Brže, Više, Jače! 58

Projekt rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta Općine Antunovac - Mjera 7. PRR 2014-2020 Ostali projekti Mjera 7. Program ruralnog razvoja 2014-2020 Projekti zaštite okoliša i energetske učinkovitosti Projekt FZOEU Mjere energetske učinkovitosti u prometu Projekt izgradnje Sportsko rekreativne dvorane Antunovac EU projekti i međunarodna suradnja Jačanje ljudskih kapaciteta u organizacijskom smislu znači prilagođavanje rada općinske uprave potrebama stanovnika te uvođenje suvremenih tehnologija i metoda kako bi se osigurala još vec a transparentnost uz usvajanje novih znanja i vještina potrebnih za projektno financiranje i vođenje poslova. Jačanje financijskih kapaciteta moguće je samo kroz povećanje vlastitih izvora financiranja, što se može realizirati isključivo rastom zaposlenosti svih raspoloživih resursa, vodeći računa o održivom gospodarenju, pri čemu je najvažniji izazov povećanje zaposlenosti stanovništva. Agencija RODA d.o.o. osnovana je radi obavljanja društvenih, gospodarskih, razvojnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu Antunovac među kojima je i stručna podrška jedinici lokalne samouprave ali i svim ostalim potencijalnim prijaviteljima sa šireg područja. Agencija RODA d.o.o. pružati će sve potrebne informacije o strukturnim programima EU i drugim fondovima, pomagati će u izradi projektnih prijedloga od planiranja pa sve do pripreme projektne dokumentacije u skladu s uputama pojedinog natječaja, a također će vršiti i poslovno savjetovanje i administrativnu podršku u implementaciji projekta prema pravilima za pojedini Program EU. Republika Hrvatska od srpnja 2013. godine punopravna je država članica Europske unije i umjesto sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA može koristiti strukturne fondove. Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu: Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF) Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF) Republici Hrvatskoj je kroz ove Operativne programe u financijskom razdoblju Europske unije od 2014. do 2020. na raspolaganju oko 8,463 milijardi eura. Europska teritorijalna suradnja Europska teritorijalna suradnja, kao jedan od ciljeva kohezijske politike za financijsko razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije te trećih zemalja obuhvaćenih potporom instrumenata vanjske politike Unije. U kontekstu programa teritorijalne suradnje, cilj je smanjivanje negativnog utjecaja granica kao i jačanje društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini. Kroz Europsku teritorijalnu suradnju potiče se prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja u cilju ostvarenja pametnog, održivog i uključivog rasta. 59

Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije. Transnacionalna suradnja usmjerena je jačanju suradnje putem djelovanja koja doprinose integriranom teritorijalnom razvoju povezanom s prioritetima kohezijske politike Unije te bi trebala obuhvaćati i morsku prekograničnu suradnju koja nije obuhvaćena programima prekogranične suradnje. Međuregionalna suradnja usmjerena je jačanju učinkovitosti kohezijske politike poticanjem razmjene iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom razvoju, uključujući urbano-ruralne veze, kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje, kao i promicanje analize razvojnih trendova u području teritorijalne kohezije putem istraživanja, prikupljanja podataka i drugih mjera. U financijskom razdoblju 2014. 2020., U RH su dostupni za sljedeći IPA programe prekogranični programi suradnje: - IPA program prekogranične suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina Crna Gora 2014-2020 - IPA program prekogranične suradnje Hrvatska Srbija 2014-2020 - IPA program prekogranične suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina Crna Gora 2014-2020 - IPA program prekogranične suradnje Hrvatska Srbija 2014-2020 Ostali programi prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje, INTERREG programi: - Program prekogranične suradnje Mađarska Hrvatska 2014-2020 - Program prekogranične suradnje Slovenija Hrvatska 2014-2020 - Program prekogranične suradnje Italija Hrvatska 2014-2020 - Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014-2020 - Program transnacionalne suradnje Mediteran 2014-2020 - Program transnacionalne suradnje Dunav 2014-2020 - Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014-2020 - Program međuregionalne suradnje INTERREG EUROPE 2014-2020 - Program međuregionalne suradnje URBACT 2014-2020 Agencija RODA d.o.o. prijavljivanjem projekata na navedene programe ima za cilj osigurati održivi razvoj Općine Antunovac. U 2015. i početkom 2016. godine prijavljeni su projekti na programe INTERREG: - Interreg Središnja Europa (Central Europe) koji obuhvaća prihvatljivo područje od devet država članica Europske unije, koje se svojim geografskim položajem nalaze na području središnje Europe, raspisan je početkom godine, te je za Općinu Antunovac prijavljen projekt vrijedan 2,6 milijuna eura 60

zajedno sa dvanaest partnera iz šest država članica Europske unije (Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Italija, Poljska i Češka). Glavni cilj projekta je poticanje konkurentnosti gospodarstva i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Interreg Europe, završen je krajem srpnja 2015. godine, a na natječaj su se mogle prijaviti organizacije s područje cijele EU. Akcijski planovi u regijama sudionicama će osigurati da se naučeno iz suradnje prenese u djelo. Partneri će pratiti koliko se akcijski planovi provode. Program za četiri tematska područja na raspolaganju ima 359 milijuna eura. Organizacije koje se bave regionalnim razvojnim politikama u Europi mogu pronaći rješenja tamo poboljšati način na koji oni upravljaju i provode njihovu politiku.. Općina Antunovac na ovaj natječaj pripremila je i prijavila projekt vrijedan 1,6 milijuna eura zajedno s trinaest partnera iz sedam država članica EU (Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke, Španjolske, Bugarske i Rumunjske). Glavni cilj projekta je promocija i revitalizacija kulturne i povijesne baštine na području partnerskih država. Jedan od partnera Općini Antunovac na ovom projektu je i LAG Vuka-Dunav. Interreg Europe, projekt s glavnim ciljem promocije poduzetništva i edukacije poduzetnika pod gdje su Općina Antunovac i Agencija RODA partneri na projektu organizaciji iz Španjolske, a procijenjena vrijednost cijelog projekta je 1,4 milijuna eura. Interreg Dunav (Danube) partneri smo Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju PANNON EGTC s još 5 partnera iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, te je prijavljen projekt suradnje u definiranju novih mogućnosti željezničkog prometa radi boljeg povezivanja tri partnerske države. Također je i na natječaj START prijavljen sličan projekt izrade prometnih strategija sa partnerima iz Mađarske. Sudjelujući u navedenim programima razviti će se svi institucionalni i administrativni kapaciteti potrebni za planiranje, kvalitetnu pripremu, provedbu i evaluaciju projekata prihvatljivih za financiranje od strane Europske komisije. Također se postiže vizija Općine Antunovac da razvijenim gospodarstvom, komunalnom, energetskom i prometnom infrastrukturom te obrazovnim, kulturnim, sportskim i društvenim sadržajima postaje razvojno perspektivna općina rastuće stope nataliteta i životnog standarda. Aktivnosti Agencije RODA d.o.o. između ostaloga biti će prvenstveno izrada programa i projekata za urbanu i ruralnu sredinu putem sustavnog aktiviranja poduzetništva te stručna pomoć okolnim jedinicama lokalne uprave u izradi projektnih podloga za dobivanje bespovratnih sredstava (nacionalni i fondovi EU). Također, u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom Vuka Dunav (LAG Vuka Dunav) zasnovanom na LEADER/CLLD pristupu i sudjelovanju svih društvenih sektora područja kojega obuhvaća, provoditi će se projekti ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014 2020. 61

10. OČEKIVANI UČINCI STRATEGIJE 62

Provedba ove strategije značajno će se odraziti na gospodarstvo, standard i kvalitetu života stanovnika. Kroz pripremu potrebne dokumentacije za razvojne projekte i prijave na natječaje za poticajna sredstva iz fondova EU jačati će se i razvijati i ljudski kapaciteti Općine i Agencije RODA d.o.o. Očekuje se visoka razina provedbe svih planiranih mjera iz ove strategije, a značajniji ekonomski učinci mogu se očekivati od investicijskih i infrastrukturnih projekata, koji su financijski značajniji i uključuju građevinsku operativu kao i druge s njima povezane usluge. Do završetka provedbe projekata sufinanciranih iz sredstava EU fondova mogu se očekivati puni gospodarski učinci, povećanje konkurentnosti gospodarstva, nove mogućnosti zarade za stanovnike i lokalne poduzetnike, nova zapošljavanja i očuvanje prirodne i kulturne baštine. Ekonomski bi se učinci provedbe ove strategije trebali vidjeti kroz nove investicije, otvaranje novih tvrtki i novih djelatnosti, povećano zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, posebno u Gospodarskoj zoni Antunovac a posljedično i poboljšanje uvjeta života stanovnika u ruralnoj sredini. Visoka kvaliteta života ogledat će se kroz unaprijeđen sustav rada javne uprave te unaprijeđen sustav osnovne komunalne infrastrukture, izgradnju, obnovu i održavanje stambene infrastrukture, uređene javne prometne i zelene prostore, bogatije kulturne i sportske sadržaje, unaprijeđenu socijalnu skrb. Tablica br. 17. Realizacija proračuna Općine Antunovac 2014/2015 Izvršenje Izvršenje Indeks % 2014.(1) 2015.(2) (2/1) A. RAČUN PRIHODA I RASHODA UKUPNO PRIHODI 11.111.587,15 11.847.347,29 106,62 Prihodi poslovanja 10.374.405,00 11.229.262,80 108,24 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 737.182,15 618.084,49 83,84 Rashodi poslovanja 7.311.590,50 9.689.586,05 132,52 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.822.446,80 1.907.122,04 104,65 RAZLIKA - MANJAK 1.977.549,85 250.639,20 12,67 B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA Primici od financijske imovine i zaduživanja 672.799,68 0,00 0,00 Izdaci za financijsku imovinu i otplate 2.616.001,64 221.236,84 8,46 zajmova NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -1.943.201,96-221.236,84 0,00 VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA 34.347,89 29.402,36 85,60 Na temelju dostavljenih podataka, proračun Opc ine u 2014. godini iznosio je 11.111.587,15 kuna, a proračun za 2015. godinu realiziran je u iznosu 11.847.347,29 kuna. Usporedna struktura proračuna Opc ine Antunovac za 2014. i 2015. prikazana je u tablici. Podatci iz tablice pokazuju da se proračun Opc ine kreće na razini od 11 milijuna kuna raspoloživih sredstava godišnje. Za 2015. godinu vidljivo je povec anja prihoda od poslovanja za oko milijun kuna, od čega su najznačajnije pomoći iz proračuna države i EU za provedbu projekata. 63

Razlika između ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka daje višak prihoda tekuće godine u iznosu od 29.402,36 što s prenesenim viškom iz prethodnih proračunskih godina u visini 177.351,16 čini ukupan višak na dan 31. prosinca 2015. godine od 206.753,52 kuna. Ukupni prihodi ostvareni u promatranom razdoblju u 2015. godini iznosili su 11.847.347,29 kuna. Prihodi i primici Općine Antunovac su: 1. PRIHODI POSLOVANJA, 2. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE, 3. PRIHODI POSLOVANJA Prihodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 11.229.262,80. i sastoje se od: Prihodi od poreza ostvareni su u iznosu od 2.388.795,28 kuna. Porez i prirez na dohodak ostvaren je u iznosu od 2.178.054,04 odnosno 89,65% od planiranog. Porezi na imovinu ostvareni su u iznosu od 158.796,86 kuna, što je 79,40%. Porezi na robu i usluge su porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke, a koji su prihodi uvedeni općinskom odlukom, sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovi porezi ostvareni su u postotku 101,85% od planiranog, što je iznos od 51.944,38 kuna. Pomoći obuhvaćaju: prihode po osnovu raznih oblika pomoći, (unutar opće države ili iz inozemstva), prihode od imovine (financijske ili nefinancijske), prihode od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima (zakonima) i ostali prihodi. Glavnina ovih prihoda utvrđuju se posebnim zakonima, kako je predviđeno u Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i tako ostvareni namjenski se moraju utrošiti. Ostvareni su u iznosu od 6.261.740,48 kuna, što je 70,71% od plana. Tekuće pomoći iz državnog proračuna iznose 3.656.604,00 kuna. Prihod u iznosu od 39.900,00 kuna odnosi se na doznaku Osječko-baranjske županije za Pomoć za ogrjev socijala. Prihod u iznosu od 134.060,23 kuna odnosi se na V. transfer prema deklaraciji o prihvaćenim troškovima Projekta biciklističke staze. Prihod u iznosu 159.375,00 odnose se na pomoći iz županijskog proračuna za dokumentaciju za izgradnju sportske dvorane u Antunovcu. Iznos pomoći od 2.271.801,25 su kapitalne pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i odnosi se na projekte koje je Općina provodila kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 1.004.008,73kuna. Prihodi od fin. imovine ostvareni su u iznosu 28.334,49 kn, a sastoji se od kamate na depozite po viđenju, prihodi od zateznih kamata i tr. ovrha (što se ostvaruje prilikom poduzimanja mjera za naplatu). Prihodi od nefinancijske imovine mogli bi se podijeliti na naknade za koncesije, prihode od zakupa poljoprivrednog zemljišta i iznajmljivanja imovine, prihode od spomeničke rente i ostale prihode od nefinancijske imovine. Najveći udio u planiranom iznosu odnosi se na prihod od naknade za koncesiju koji dospijeva krajem godine u iznosu od 402.054,07, zakupa polj. zemljišta u iznosu 311.120,47 kuna, naknada za zadr. nezakonito izgr. zgrade u prostoru u iznosu od 119.516,61 kuna. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada ostvareni su u iznosu od 1.554.279,14 kuna. Upravne i administrativne pristojbe ostvarene su u iznosu od 32.280,47 kuna. Najveći dio prihoda odnosi se na prodaju državnih biljega. Prihodi po posebnim propisima u iznosu od 899.286,11 kuna sastoje se od: 64

Ostali nespomenuti prihodi iznose 899.286,11 kuna. Prihod se odnosi na prihod temeljem čl. 12. stavak 3. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, uplate od 8 % vodnog doprinosa naplaćenog na našem području u iznosu od 11.196,14 kn, prihod za javne radove u iznosu od 652.674,64 kn, stručno osposobljavanje HZZ 72.336,55, godišnja grobna naknada u iznosu od 85.772,42 kuna, usluga ukopa 49.400,00 kuna i naknada za dodjelu grobnog mjesta 12.812,50 kuna. Komunalni doprinos i naknade ostvareni su u iznosu od 622.712,56 odnosno 111,20 % od planiranog: - Komunalni doprinosi namjenski je prihod za financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, a plaća ga vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina odnosno investitor. Ostvarenje iznosi 267.451,83 kuna, - Komunalna naknada namjenski je prihod, uplaćuje se tromjesečno, a namjena je odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće, javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja te javne rasvjete. Prihod od komunalne naknade je 355.260,73 kuna. Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija ostvareni su u iznosu od 20.439,17, kuna. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE ostvareni su u iznosu od 618.084,49 kuna. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su: Prihodi od prodaje materijalne imovine prirodnih bogatstava ostvareni su u iznosu od 611.834,49 kn. Treba naglasiti da je ovaj prihod ostvaren prodajom poljoprivrednog zemljišta u vl. Republike Hrvatske na području Općine Antunovac u iznosu od 583.673,79 kn, te iznosa od 28.160,70 kuna za prodaju građ. zemljišta u vl. Općine Antunovac. RASHODI I IZDACI Ukupni proračunski rashodi i izdaci izvršeni su u iznosu od 11.817.944,93 kuna. Prema ekonomskoj klasifikaciji rashodi i izdaci su: 1. RASHODI POSLOVANJA izvršeni u iznosu od 9.689.586,05 kuna, 2. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE realizirani su u iznosu od 1.907.122,04 kuna, Značajnije odstupanje od plana odnosi se na projekte koji su pokrenuti a nisu realizirani u 2015. nego se prenose u 2016. godinu. Rashodi za nabavu ne proizvedene imovine u iznosu od 210.001,99 kuna za povrat zemljišta k.č.br. 538/1 u općinsko vlasništvo. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine izvršeni su u iznosu od 1.645.287,00 kuna. Najveći dio sredstava odnosi se na izgradnju javne rasvjete 981.342,50 kuna i 463.171,11 kuna za nabavu uređaja, strojeva i opreme. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini izvršeni su u iznosu od 51.833,05 kuna. 65

Tablica br. 18. Obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela proračuna sadrži ciljeve koji su ostvareni provedbom programa i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva prema programskoj klasifikaciji Razdjel 001 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL, PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA, VLASTITI 11.817.944,93 POGON Razdjel 001 01 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL, PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA, VLASTITI 11.817.944,93 POGON Program A01 1000 Administrativni i komunalni poslovi 3.939.256,67 Opći cilj: Učinkovito organiziranje svih aktivnosti, usklađivanje rada sa zakonom i drugim propisima, osigurati sredstva za redovno Posebni ciljevi: obavljanje Ažurno i kvalitetno zadataka vođenje ureda. svih poslova, transparentan rad kroz dostupnost mještanima tokom radnog vremena Pokazatelj uspješnosti: Pravovremeno obavljanje zadataka iz nadležnosti. Aktivnost A01 1000A100001 Rashodi za zaposlene 1.245.218,21 Aktivnost A01 1000A100002 Zajednički materijalni rashodi 1.830.713,53 Aktivnost A01 1000A100003 Zajednički financijski rashodi 31.782,13 Aktivnost A01 1000A100005 Stručno osposobljavanje za rad 62.311,05 Aktivnost A01 1000A100006 Javni radovi 667.722,60 Kapitalni projekt A01 1000K100001 Nabava opreme i namještaja za potrebe uprave 39.052,15 Kapitalni projekt A01 1000K100002 Ulaganja u računalne programe 62.457,00 Program A01 1001 Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture 1.590.536,29 Opći cilj: Izgradnja objekata komunalne infrastrukture i osiguranja uvjeta za održivi razvitak komunalnih djelatnosti i kvalitete stanovanja. Pokazatelj uspješnosti: Povećanje stupnja izgrađenosti komunalne infrastrukture. Aktivnost A01 1001A100006 Kapitalne dotacije javnom sektoru 0,00 Aktivnost A01 1001A100007 Subvencije priključaka na sustav odvodnje 3.578,55 Kapitalni projekt A01 1001K100001 Izgradnja nogostupa 13.150,61 Kapitalni projekt A01 1001K100009 Javna rasvjeta - izgradnja 981.342,50 Kapitalni projekt A01 1001K100011 Izgradnja groblja - Antunovac, Ivanovac 3.563,03 Kapitalni projekt A01 1001K100012 Oprema javne površine i groblja 347.133,31 Kapitalni projekt A01 1001K100013 Kupovina zemljišta 210.001,99 Kapitalni projekt A01 1001K100015 Autobusna ugibališta 0,00 Program A01 1002 Održavanje komunalne infrastrukture 902.336,94 Opći cilj: Unaprijediti zaštitu okoliša, prostornog uređenja i komunalne djelatnosti. Posebni ciljevi: Podići razinu kvalitete komunalne infrastrukture i kvalitetu življenja. 66

Pokazatelj uspješnosti: Odnos zemlje na raspolaganju i zemlje dane u zakup, prodaju, Održavanje ruralne i komunalne infrastrukture, ulaganja u razvoj i obn Pokazatelj uspješnosti: Dovesti komunalnu infrastrukturu na stupanj prihvatljiv za korištenje i sigurnost građana. Aktivnost A01 1002A100004 Održavanje javnih površina 312.381,43 Aktivnost A01 1002A100005 Odvodnja atmosferskih voda - otvoreni kanali 6.375,00 Aktivnost A01 1002A100006 Održavanje nerazvrstanih cesta 292.896,07 Aktivnost A01 1002A100007 Sanacija deponija 22.875,00 Aktivnost A01 1002A100008 Javna rasvjeta - održavanje 240.138,70 Aktivnost A01 1002A100010 Održavanje groblja 27.670,74 Program A01 1003 Razvoj poljoprivrede 798.232,34 Opći cilj: Poticati razvoj ruralne komunalne infrastrukture i poljoprivrede. Aktivnost A01 1003A100010 sela. Razvoj poljoprivrede 798.232,34 Program A01 1004 Javne potrebe u socijalnoj skrbi 824.980,81 Zakonska osnova: Opći cilj: Zakon o socijalnoj skrbi, Odluka o socijalnoj skrbi na području Općine Antunovac, Program javnih potreba u socijalnoj skrbi. Kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba mještana, uz što racionalnije korištenje proračunskih sredstava, pri čemu je na prvom mjestu ostvarivanje cjelovite brige o socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim potrebitim osobama, osiguranje podrške radu ustanovama s područja grada Osijeka koje za svoje korisnike provode raznovrsne programe socijalne, psihosocijalne i zdravstvene zaštite, a za koje nisu predviđena ili nisu u dodatnoj mjeri osigurana sredstava Posebni ciljevi: Ostvariti zadovoljstvo mještana kroz poticanje i sufinanciranje Pokazatelj uspješnosti: Prijenosi izvršeni u zakonskom roku i u propisanom iznosu. Aktivnost A01 1004A100001 Socijalna pomoć obiteljima 786.730,81 Aktivnost A01 1004A100002 Socijalna skrb - tekuće potpore 38.250,00 Program A01 1005 Javne potrebe u športu 237.124,45 Opći cilj: Posebni ciljevi: Poticati sportske djelatnosti, unapređenje kvalitete života i razvoj sportske infrastrukture, osiguravanje uvjeta za bavljenje sportom, potpore djelovanju sportskih udruga na području Općine Osiguravanje uvjeta djeci i mladima za svladavanje širokog spektra motoričkih informacija temeljem kojih će im se u kasnijim razvojnim fazama olakšati prilagodba za aktivnije bavljenje određenom sportskom granom, osigurati uvjete za pružanje rekreacijskih, kulturnih i sportskih usluga kao i održavanje, izgradnju, upravljanje i korištenje Pokazatelj uspješnosti: Redovito odvijanje programa redovnog sustava natjecanja, trenažnih procesa i obuke djece i mladeži. Aktivnost A01 1005A100001 Potpore u športu 235.984,85 Kapitalni projekt A01 1005K100001 Kapitalna ulaganja u športu 1.139,60 Program A01 1006 Javne potrebe u kulturi 30.422,87 Opći cilj: Poticati kulturne djelatnosti. Aktivnost A01 1006A100001 Potpore u kulturi 30.422,87 67

Tekući projekt A01 1006T100002 Umjetnička kolonija 0,00 Program A01 1007 Predškolski odgoj 605.000,04 Posebni ciljevi: Izgradnjom i otvorenjem novog vrtića osigurati smještaj za veći broj djece, te poboljšanje uvjeta. Pokazatelj uspješnosti: Opremanje i početak rada novog vrtića. Aktivnost A01 1007A100001 Predškolski odgoj 605.000,04 Program A01 1008 Obrazovanje 93.200,00 Opći cilj: Poboljšanje uvjeta u oblasti brige za mladež. Pokazatelj uspješnosti: Raspored sredstava udrugama mladih sukladno planiranim sredstvima u proračunu. Aktivnost A01 1008A100001 Pomoć obrazovanju i udrugama mladih 93.200,00 Program A01 1009 Zdravstvo 12.690,54 Opći cilj: Sufinanciranje zajedničkih troškova za korištenje poslovnog prostora zdravstvene stanice. Pokazatelj uspješnosti: Pravovremeno podmirenje troškova. Aktivnost A01 1009A100002 Ambulanta 12.690,54 Program A01 1010 Religija 59.750,00 Opći cilj: Kapitalne donacije vjerskim zajednicama za izgradnju novog sakralnog objekta. Pokazatelj uspješnosti: donacije sukladno planiranim u funkciji postizanja krajnjih učinaka za društvo i vjerske zajednice Aktivnost A01 1010A100001 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 9.750,00 Tekući projekt A01 1010T100001 Kapitalne donacije za izgradnju crkve 50.000,00 Program A01 1011 Gospodarenje otpadom 73.300,00 Opći cilj: Saniranje divljih deponija i smanjenje površina zagađenih otpadom. Posebni ciljevi: Smanjiti nekontrolirano odlaganje otpada. Pokazatelj uspješnosti: Divlje deponije pod kontrolom, spriječeno daljnje širenje površina zagađenih otpadom. Aktivnost A01 1011A100001 Saniranje divljih deponija 1.500,00 Kapitalni projekt A01 1011K100002 Reciklažna dvorišta 71.800,00 Program A01 1012 Ulaganje i održavanje društvenih objekata 203.233,15 Opći cilj: Redovito održavanje objekata i opremanje objekata radi unapređenja stanovanja i zajednice. Pokazatelj uspješnosti: Dobra uređenost objekata Aktivnost A01 1012A100001 Održavanje objekata 151.400,10 Kapitalni projekt A01 1012K100002 Ulaganja u objekte 51.833,05 Program A01 1013 Urbanizam i prostorno uređenje 82.500,00 Opći cilj: Izrada i izmjena dokumenata prostornog planiranja radi unapređenja stanovanja i zajednice. 68

Posebni ciljevi: Izmjene i dopune Prostornog plana, Izmjene i dopune DPU "Središte Antunovac", Izrada UPU Pokazatelj uspješnosti: Uređena prostorno planska dokumentacija. Kapitalni projekt A01 1013K100001 Prostorno planiranje 82.500,00 Program A01 1014 Organizacija i razvoj sustava zaštita i spašavanje 240.000,00 Opći cilj: Poboljšanje uvjeta za efikasnu protupožarnu i civilnu zaštitu. Pokazatelj uspješnosti: Obračun i prijenos sredstava u skladu sa zakonskom regulativom. Aktivnost A01 1014A100001 Planski dokumenti 0,00 Aktivnost A01 1014A100002 Civilna zaštita 0,64 Aktivnost A01 1014A100003 Vatrogastvo 200.000,00 Aktivnost A01 1014A100004 Spašavanje, zaštita života i imovine 5.000,00 Aktivnost A01 1014A100005 Crveni križ 35.000,00 Program A01 1015 Političke stranke 39.600,00 Opći cilj: Poticanje rada političkih stranaka na području Općine. Posebni ciljevi: Donacije političkim strankama sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe i odluci Općinskog vijeća o Pokazatelj uspješnosti: istih. Donirana sredstva prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe i odluci Općinskog vijeća o visini istih. Aktivnost A01 1015A100001 Tekuće donacije političkim strankama 39.600,00 Program A01 1016 Europski projekti 242.357,70 Opći cilj: Razvoj europskih projekata radi podizanja standarda zajednice. Posebni ciljevi: Izgradnja nove infrastrukture, biciklističke staze. Pokazatelj uspješnosti: Izgrađena infrastruktura prema dinamici EU projekta. Kapitalni projekt A01 1016K100001 Biciklistička staza - IPA CBC HU HR 229.857,70 Kapitalni projekt A01 1016K100008 Projekti EU 12.500,00 Program A01 1018 Razvoj turizma 36.212,50 Opći cilj: Poticanje razvoja gospodarstva i suradnja sa susjednim Općinama. Posebni ciljevi: Razvoj turističke ponude Općine Antunovac. Pokazatelj uspješnosti: Projekt revitalizacija utvrde Kolođvar u okviru planiranih aktivnosti Aktivnost A01 1018A100001 Revitalizacija utvrde Kolođvar 36.212,50 Program A01 1019 Razvoj civilnog društva 177.185,44 Opći cilj: Razvoj civilnog društva i unapređenje kvalitete stanovanja i zajednice. Pokazatelj uspješnosti: Donirana sredstva Udrugama za razvoj civilnog društva. Aktivnost A01 1019A100001 Potpora udrugama za razvoj civilnog društva 177.185,44 69

Program A01 1020 Obnovljivi izvori energije 1.120.643,94 Opći cilj: Razvoj zaštite okoliša kroz povećanje energetske učinkovitosti i racionalno korištenje prirodnih resursa korištenjem Posebni ciljevi: obnovljivih Ušteda energetske izvora potrošnje. energije. Pokazatelj uspješnosti: Projekt izgradnje solarne elektrane i korištenje obnovljivih izvora energije Kapitalni projekt A01 1020K100002 Obnovljivi izvori energije 90.729,38 Kapitalni projekt A01 1020K100003 Energetska učinkovitost 1.029.914,56 Program A01 1021 Razvoj poduzetništvo 232.837,50 Opis: Pored prostora i zajedničkih usluga, istraživanja tržišta i pomoći pri razvoju proizvoda ponuditi i različite vrste edukacija za poduzetništvo, gospodarstvenike, poljo. proizvođače i OPG-ove. Pružanje pomoći postojećim poduzetnicima, inkubiranje početnika (1-3 godine) poslovanja i usluge akceleratora za poduz. u Opći cilj: postinkubacijskoj Promoviranje poduzetničkog fazi i postizanje i gospodarskog rapidnog napretka potencijala. u širenju poslovanja postojećih poduz. kojima je Posebni ciljevi: Obavljanje društvenih, gospodarskih, razvojnih i drugih djelatnosti. Ulaganja u poduzetničke potporne institucije poduzetnika i gospodarstvenika kroz poslovanje u inkubatoru i akceleratoru. Razviti poduzetničku infrastrukturu i omogućiti razvoj gospodarstva i ruralne ekonomije. Pokazatelj uspješnosti: Aktivno uključivanje poduzetnika u razvoju svojih poduzetničkih aktivnosti ili inovativan koncept poslovanja. Aktivnost A01 1021A100001 Centar za gos. razvoj, poduzetništvo i inovacije 218.750,00 Aktivnost A01 1021A100002 Promidžba poduzetništva 14.087,50 Program A01 1022 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 276.543,75 Opći cilj: Povećanje energetske učinkovitosti, te gospodarenje energijom na lokalnom nivou. Posebni ciljevi: Obavljanje Sustavno gospodarenje društvenih, gospodarskih, energijom razvojnih i drugih djelatnosti. Pokazatelj uspješnosti: Aktivno uključivanje šire zajednice u zaštitu okoliša, gospodarenje energije Aktivnost A01 1022A100001 Zaštita okoliša i prirode 6.793,75 Aktivnost A01 1022A100002 Energetska obnova nestambenih zgrada 0,00 Aktivnost A01 1022A100003 Nadogradnja postojećeg sustava prikupljanja otpada 24.750,00 Aktivnost A01 1022A100004 Komunalna oprema 245.000,00 70

11. PROVEDBA I IZVORI FINANCIRANJA 71

S obzirom na limitirana sredstva Općinskog proračuna, za uspješnu provedbu predloženih mjera nužno je razmotriti i već ranije spomenute vanjske izvore financiranja. Neki od takvih izvora financiranja su: - Europski strukturni i investicijski fondovi - EU Programi zajednice - Javno privatno partnerstvo - Hrvatska banka za obnovu i razvoj - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Europski strukturni i investicijski fondovi su: 1. KOHEZIJSKI FOND cilja na države članici čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz područja prometa i okoliša. 2. EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija. 3. EUROPSKI SOCIJALNI FOND potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji. 4. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ 5. EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO Dostupni izvori financiranja za područje Općine Antunovac predviđeni su slijedećim Operativnim programima Europskih strukturnih i investicijskih fondova: 11.1. OP Operativni program Konkurentnost i kohezija Operativnim programom Kohezija i konkurentnost 2014. - 2020. provodi se kohezijska politika Europske unije i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 6,881 milijarda eura od čega 4,321 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 2,559 milijardi eura iz Kohezijskog fonda (KF). Kada se tome pridoda obvezno sufinanciranje provedbe operativnog programa iz proračuna Republike Hrvatske, njegova ukupna vrijednost raste na 8,081 milijardu eura. 72

OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Raspodjela sredstava EU-a po prioritetnim osima Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR) Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija 664.792.165 Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije 307.952.676 Poslovna konkurentnost 970.000.000 Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 531.810.805 Klimatske promjene i upravljanje rizicima 245.396.147 Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.608 Povezanost i mobilnost 1.310.205.755 Socijalno uključivanje i zdravlje 356.500.000 Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 270.914.791 Tehnička pomoć 236.112.612 Ukupno 6.881.045.559 - navedeni iznosi predstavljaju 85% ukupnog iznosa za pojedinu os - preostalih 15% do punog iznosa za os izdvaja se iz proračuna RH 11.2. OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Europska komisija odobrila je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. 18. prosinca 2014. godine među prvih 68 od ukupno zaprimljenih 187 prijedloga operativnih programa čime je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda. Europski socijalni fond jedan je od temeljnih strukturnih instrumenta Europske unije kojim se državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave. Cilj operativnog programa Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih. Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na učinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmijenjenim gospodarskim prilikama. Oko 28 posto proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja znanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarno obrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju. Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na 73

skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva. Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti. 11.3. Prioriteti operativnog programa i alokacija Raspodjela sredstava EU-a po prioritetnim osima Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR) Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage 532.933.273 Socijalno uključivanje 328.000.000 Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000 Pametna administracija 191.276.944 Tehnička pomoć 80.000.000 Ukupno 1.582.210.217 - navedeni iznosi predstavljaju 85% ukupnog iznosa za pojedinu os - preostalih 15% do punog iznosa za os izdvaja se iz proračuna RH 11.4. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja jedno od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije. Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja 2014.-2020. iznosi 2.383 milijarde eura, od čega 74

će se 2.026 milijardi eura financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a ostatak iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske. Program ruralnog razvoja službeno je odobren 26.05.2015. godine. Programom je definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. Ciljevi programa CILJ 1. Poticati konkurentnost poljoprivrede CILJ 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama CILJ 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta Prioriteti programa PRIORITET 1 PRIORITET 2 PRIORITET 3 PRIORITET 4 PRIORITET 5 Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom Sredstva za postizanje ciljeva u okviru Prioriteta 1 raspoređena su unutar prioriteta 2-6 600.545.085,72 237.632.367,48 561.119.748,96 170.508.210,00 75

razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru PRIORITET 6 Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima 401.382.525,79 TEHNIČKA POMOĆ 55.034.562,05 UKUPNO 2.026.222.500,00 11.5. Teritorijalna suradnja Europska teritorijalna suradnja, kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije. Time bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativnoteritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija. Republika Hrvatska, pa i Općina Antunovac u ovom razdoblju može punopravno sudjelovati u sva tri dijela europske teritorijalne suradnje: Prekogranična suradnja Transnacionalna suradnja Međuregionalna suradnja 11.6. Prekogranična suradnja Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije. Kroz jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. Općina Antunovac može koristiti slijedeće programe prekogranične suradnje: Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Mađarska Hrvatska 2014.-2020. Program prekogranične suradnje Mađarska Hrvatska 2014.-2020. nastavak je suradnje dviju država, odnosno pograničnih regija iz prethodnog programskog razdoblja, osnaživanja postojećih i izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje razmjene 76

iskustava između dviju država sudionica Programa. U veljači 2012. godine osnovana je Radna skupina za programiranje koja je započela s dogovorima oko uspostave upravljačke strukture budućeg programa i s radom na pripremi ključnog programskog dokumenta (programa suradnje). Programsko područje sastoji se od sljedećih statističkih NUTS III regija: 3 županije s mađarske strane: Zala, Baranya, Somogy 8 županija s hrvatske strane: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Osječkobaranjska i Vukovarsko-srijemska županija Proračun Programa suradnje Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 73.900.027 eura. Ukupan doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 60.824.406 eura. Stopa sufinanciranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi do maksimalno 85%, dok preostalih 15% trebaju osigurati projektni partneri iz vlastitih izvora. Tematska područja Odabrana tematska područja za ulaganje sukladno tematskim ciljevima definiranim Uredbom (EU) 1303/2013, člankom 9., su kako slijedi: Prioritetna os 1 Ekonomski razvoj (tematski cilj 3) Prioritetna os 2 Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara (tematski cilj 6) Prioritetna os 3 - Suradnja (tematski cilj 11) Prioritetna os 4 - Ulaganje u obrazovanje (tematski cilj 10). INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina Crna Gora 2014.-2020. IPA program prekogranične suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina Crna Gora 2014.-2020. značajna je novost u odnosu na prethodno programsko razdoblje s obzirom da je nastao spajanjem dvaju bilateralnih programa prekogranične suradnje iz prethodnog razdoblja: Hrvatska Bosna i Hercegovina i Hrvatska Crna Gora te s obzirom na činjenicu da će Republika Hrvatska preuzeti dužnost upravljačkog tijela Programa. U svojstvu upravljačkog tijela, Republika Hrvatska zadužena je za sveukupnu koordinaciju procesa izrade ključnog programskog dokumenta (programa suradnje) te je započela s intenzivnim radom na njegovoj pripremi uspostavom Radne skupine za programiranje u kolovozu 2013. godine. Program suradnje odobren je od strane Europske komisije 24. studenog 2015. godine. INTERREG IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska Srbija 2014.-2020. IPA program prekogranične suradnje Hrvatska Srbija 2014.-2020. nastavak je suradnje dviju država, odnosno pograničnih regija iz prethodnog programskog razdoblja, osnaživanja postojećih i izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje razmjene iskustava između dviju država sudionica programa. Značajna novost u novom programskom razdoblju leži u činjenici da Republika Hrvatska preuzima dužnost upravljačkog tijela programa i u tom svojstvu koordinira proces izrade ključnog programskog dokumenta (programa suradnje) te je započela s intenzivnim radom na njegovoj pripremi uspostavom Radne skupine za programiranje u kolovozu 2013. godine. Program suradnje odobren je od strane Europske komisije 24. kolovoza 2015. godine. 77

11.6.1. Transnacionalna suradnja Kroz jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. U novom razdoblju 2014.-2020. proširena mogućnost sudjelovanja u četiri programa transnacionalne suradnje (Mediteran, Dunav, Jugoistočna vrata i Središnja Europa), a područja koje će obuhvaćati ti programi će u teritorijalnom smislu uključivati cijelu Hrvatsku. Općina Antunovac u 2015. godini uključila se je u projekte prijavljene na transnacionalne programe INTERREG Central Europe, INTERREG Europe, INTERREG Danube. Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Mediteran 2014.-2020. Program transnacionalne suradnje Mediteran 2014.-2020. nastavak je transnacionalne suradnje bez većih izmjena prihvatljivog područja iz prethodnog razdoblja, osnaživanja postojećih i izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje razmjene iskustava između država sudionica programa. U Programu sudjeluje deset država članica EU: Hrvatska, Slovenija, Cipar, Malta, Grčka, određene regije Francuske, Italije, Portugala, Španjolske i Velika Britanije te tri države nečlanice: Albanija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Ulogu Upravljačkog tijela obavljat će kao i u prethodnom razdoblju Regija Provence-Alpes-Côted Azur, Francuska. Program suradnje odobren je od strane Europske komisije 2. lipnja 2015. godine. Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Dunav 2014.-2020. U Programu transnacionalne suradnje Dunav sudjeluje devet država članica Europske unije: Austrija, Njemačka (s dvije regije), Slovačka, Češka, Slovenija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska; tri IPA države: Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija te dvije ENI partnerske države: Moldavija i Ukrajina (s četiri regije). Upravljačko tijelo Programa je Ministarstvo nacionalnog gospodarstva, Mađarska. Program suradnje odobren je od strane Europske komisije 20. kolovoza 2015. godine. INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020. U Jadransko-jonskom programu transnacionalne suradnje sudjeluju četiri države članice Europske unije: Slovenija, Italija, Grčka i Hrvatska te četiri IPA države: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija. Upravljačko tijelo Programa je Regija Emilia-Romagna, Italija. Program suradnje odobren je od strane Europske komisije 20. listopada 2015. godine. Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014.-2020. Program transnacionalne suradnje Središnja Europa u teritorijalnom smislu obuhvaća 9 država članica Europske unije (Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Slovenija i Slovačka cijelim teritorijem sudjeluju u Programu, dok Njemačka i Italija sudjeluju samo dijelom svojih regija). Upravljačko tijelo Programa je Grad Beč, Austrija. Program je odobren od strane Europske komisije 16. prosinca 2014. godine. 78

11.6.2. Međuregionalna suradnja Pristupanjem u Europsku uniju Republici Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja i u trećem dijelu europske teritorijalne suradnje i to u sljedećim programima međuregionalne suradnje: ESPON, INTERACT III, INTERREG VC i URBACT. 11.6.3. Ostali izvori financiranja Uz navedene fondove i izvore financiranja, moguće je i korištenje sredstava Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Javno privatno partnerstvo (JPP) je zajednička provedba i financiranje aktivnosti u proizvodnji javnih usluga ili proizvoda, u partnerstvu javnog i privatnog sektora. Prednost financiranja putem JPP je u tome što ovaj vid sufinanciranja pruža mogućnost da takvi projekti ne povećavaju javni dug. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) kroz Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije omogućava realizaciju investicijskih projekata za JLP(R)S, pod uvjetom da novim kreditnim zaduženjem JLP(R)S ne prekoračuju dopuštenu stopu zaduživanja. HBOR u pravilu kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije, bez PDV-a. Minimalni iznos kredita je 100.000 kuna, a maksimalni iznos nije određen, nego ovisi o konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti instrumenata osiguranja. Kamatna stopa je 4% godišnje, a rok otplate (uključujući i poček) je 12 godina. Više na http://www.hbor.hr/ Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) u svojim programima dodjeljuje sredstva na temelju javnog natječaja ili javnog poziva. Sredstva su osigurana u obliku postotka sufinanciranja, subvencija, zajmova ili donacija za sva tri društvena sektora. Jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave FZOEU u pravilu dodjeljuje financijske pomoći i donacije, u pravilu od 40% do 80% ukupnog iznosa investicije. Potpuna projektno tehnička dokumentacija sa svim procijenjenim koristima i uštedama u potrošnji energije mora biti pripremljena prije prijave na natječaj. Općina Antunovac prijavljuje projekte na natječaje FZOEU od 2013. i 2014. godine, te su projekti odrađeni u prethodnom periodu obrađeni u ranijem poglavlju, a planira se taj trend nastaviti i ubuduće. Natječaji i javni pozivi se objavljuju na internetskim stranicama FZOEU. Uz navedene programe, Hrvatskoj su i dalje na raspolaganju i Programi Unije, koji promiču suradnju između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU. Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2. srpnja 2014. godine Zaključak o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programima Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine, kojim se imenuju nadležne institucije i odgovorne osobe za koordinaciju sudjelovanja Hrvatske u programima te imenuju tijela državne uprave koja su uključena u provedbu pojedinih programa u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine OBZOR (eng. Horizon 2020. Programme) ERASMUS PLUS (eng. Erasmus + Programme) EUROPA ZA GRAĐANE(eng. Europe For Citizens Programme) ZDRAVLJE ZA RAST (eng. Health for Growth Programme) KONKURENTNOST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (eng. Competitiveness of enterprises and Small and Medium Entreprises - COSME) POTROŠAČ (eng. Consumer Programme) PRAVOSUĐE (eng. Justice Programme) 79

PROGRAM FISCALIS 2020 (eng. Fiscalis 2020. Programme) KREATIVNA EUROPA (eng. CREATIVE programme) HERKUL III (eng. Hercule III Programme) ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNE INOVACIJE (eng. Employment and Social Innovation Programme - EaSi)) Horizon 2020. novi je financijski instrument Europske unije za razdoblje od 2014.-2020. godine koji treba poduprijeti prioritet Inovativna Unija te ojačati globalnu konkurentnost Europske unije. Ovaj program treba doprinijeti izlasku iz gospodarske krize osiguravanjem sredstava za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija. Program Obzora temelji se na sljedećim prioritetima: izvrsna znanost industrijsko vodstvo društveni izazovi. Program će objediniti sve vrste financiranja istraživanja i inovacija trenutačno dostupne u sklopu Okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj, zatim uz inovacije Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) te Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT). Proračun za program Obzor 2020. u razdoblju 2014-2020. godina iznosi 78,6 milijardi eura. 80

12. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE 81

Metodologija praćenja provedbe sastavni je dio ovog dokumenta, a predložena metodologija usklađena je s predloženim strateškim smjernicama. Općina Antunovac izvještavat će o provedbi strategije redovito Općinsko vijeće, zainteresirane dionike i lokalno stanovništvo putem komunikacijske strategije, a konačni rezultati po završetku razdoblja za koje je strategija izrađena, odnosno po završetku provedbe projekata koji iz nje proizlaze. 1. Ukupna strategija: prate se eventualne promjene u ukupnoj strategiji, broju mjera i raspoloživim financijskim sredstvima 2. Inventar projekata: prati se broj pripremljenih projekata i projekata u provedbi u godini izvještavanja; sukladno mogućnosti 3. Pokazatelji uspješnosti: prati se stupanj provedbe planiranih mjera; između mjera u provedbi, izabrat će se tri najuspješnije koje će dobiti oznaku Benchmark od Excellence. Kako je praćenje provedbe strategije kompleksan zadatak, potrebno je pratiti pokazatelje praćenja i indikatore koji su definirani prema ciljevima i mjerama u Tablici 16. ove Strategije. Nadležno tijelo za prikupljanje podataka je Općina Antunovac, a navode se i ostale institucije, organizacije čije je sudjelovanje nužno za valjano praćenje provedbe. 82

13. ZAKLJUČAK 83

Vizija Općine Antunovac je stvaranje što kvalitetnijeg sustava javne uprave, upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Antunovac po najvišim europskim standardima, uz optimalne troškove poslovanja. Strategija razvoja temeljena je na europskim ciljevima kao i ciljevima koje su putem radionica formirali stanovnici, poduzetnici te predstavnici javnog i civilnog sektora. Vizija Strategije usklađena je s vizijom razvoja Općine Antunovac, Osječko-baranjske županije i Strategijom razvoja Republike Hrvatske. Strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu na sve fondove Europske unije, te je važan alat za cjelokupnu lokalnu zajednicu, sve pravne subjekte te institucije javnog i privatnog sektora, koji je usklađen s definiranom vizijom, misijom i ciljevima Općine Antunovac i općim stanjem područja i dostupnim resursima te mogućnostima njihove aktivacije u svrhe rasta i razvoja naselja te unapređenje zajednice i podizanje standarda života njenih mještana. Slijedom navedenih strateških ciljeva i mjera, planirane prioritetne investicije Općine u izgradnju nekretnina u 2016. godini su: Reciklažno dvorište, Poduzetnički inkubator i akcelerator za gospodarski i ruralni razvoj Općine Antunovac, proširenje infrastrukture u Gospodarskoj zoni Antunovac i Sportska dvorana Antunovac. Osim navedenih kapitalnih infrastrukturnih investicija, planiraju se i poticati će se sve ostale investicije i projekti koji su u skladu s ciljevima ove Strategije, Prostornim planom Općine Antunovac, ostalim razvojnim strateškim dokumentima više razine i zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske te smjernicama i operativnim programima Europske unije. 84

85