HRVATSKE ŠUME /2019

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA Broj 269 Godina XXIII. Zagreb, svibanj 2019. ISSN 1330-6480 Aktualno NFAP - Hrvatska na četvrtom mjestu u EU Izdvajamo... Stanje poljskog jasena Ručni laserski skener Otvoren rasadnik Drnje Dani otvorenih vrata Šumarskog fakulteta Zajednička akcija Jyska i Hrvatskih šuma KSP Pleščice BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 1

Aktualno sadržaj 3 Šumarija Velika Gorica sama skupila više od 170 tona smeća 4 Hrvatska na četvrtom mjestu u EU 8 Zbog Chalare jasen je najugroženija šumska vrsta u Europi 11 Mogućnost primjene u izmjeri pojedinačnih stabala 13 Proljeće je idealno za Školu u šumi 14 Hrvatske šume otvorile najsuvremeniji rasadnik 16 Treći po redu i najposjećeniji do sada 18 Zlato učenicima Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac 21 Izložbeni prostor Hrvatskih šuma d.o.o. u duhu proljeća 22 JYSK i Hrvatske šume zajedno organizirali sadnju na Sljemenu 24 Ekološka certificirana proizvodnja ima veliki potencijal za suradnju 26 Pasji trn i proljetnice u šumariji iz centra svijeta 30 Neraskidiva veza drveća i ptica 32 18 godina kontinuiranog rada 36 Dalmatinsko biljno blago na pet jezika 38 Rekonstrukcija mrežne infrastrukture Hrvatskih šuma 39 Hranjiva i ljekovita 41 Vegetacija brda Srđ iznad Dubrovnika 42 Vuk Mjesečnik "Hrvatske šume" Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković, U cvatu Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković, Vesela livada Grafički urednik: Gordana Hren Grafičko oblikovanje i tisak: Lektura: Dijana Držaić Naklada: 6200 kom CJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

Aktualno Zelena čistka 2019. Šumarija Velika Gorica skupila više od 170 tona smeća Veliku akciju čišćenja divljih deponija, koja je trajala 10 dana, povela je povodom Dana planeta Zemlje Šumarija Velika Gorica, no kako je taj dan bio rezerviran za Uskrsni ponedjeljak, središnji dio akcije prebačen je na subotu 13. travnja. Akcija je započela 2. travnja, a u idućih 10 radnih dana zaposlenici, kao i mehanizacija Šumarije Velika Gorica, krenuli su sa čišćenjem smeća te slaganjem manjih deponija u nekoliko većih radi lakšeg odvoženja kamionskim prijevozom. U akciji je dnevno sudjelovalo desetak zaposlenika Šumarije Velika Gorica, šumski zglobni traktor i kombinirani građevinski stroj (ukupno 116 radnika/dana i 108 radnih sati strojeva). Ukupna dužina očišćenih i pregledanih šumskih cesta je 39,2 kilometra, dok je ukupna površina očišćenih deponija 321.500 m² (32,15 ha). Do sada je ukupno prikupljeno više od 170 tona različitih vrsta otpada koji je odvezen na odlagalište neopasnog otpada Mraclin (V.G. Čistoća). Zbog velikih prošlotjednih oborina i nemogućnosti prilaza kamiona, odvoz dijela smeća nastavlja se u idućih nekoliko dana. Uz zaposlenike šumarije akciji su se svakodnevno odazivali i volonteri koji su umnogome pomogli da ovaj rezultat bude impresivan. Šumarija je za akciju donirala 66 pari rukavica i 140 komada vreća. Šumarija Velika Gorica ovim se putem zahvaljuje svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj akciji čišćenja, a prije svega to su: Grad Velika Gorica, V.G. Čistoća, Hrvatske vode, Mjesni odbori Kobilić i Črnkovec s 40-ak volontera, Lovačko društvo Srndać, Vukovina, Lovačko društvo Zvonimir i Donja Lomnica. Zahvaljujemo na podršci ŠRU-a Odra i KUD-a Čiće. Tekst/foto: Šumarija Velika Gorica BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 3

Aktualno Tehnička procjena nacionalnih računskih planova za šumarstvo (NFAP) Tekst/foto: Goran Kovač EU stručnjaci zajedno s domaćim šumarskim stručnjacima u obilasku gospodarske jedinice Kotar Stari gaj Hrvatska na četvrtom mjestu u EU Na zahtjev Europske komisije (DG Clima) Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede imenovalo je dva predstavnika u skupinu stručnjaka za tehnički pregled nacionalnih računskih planova (skraćeno: LULUCFEG): dr. sc. Hrvoje Marjanović iz Hrvatskog šumarskog instituta i mr. Goran Kovač iz Hrvatskih šuma d.o.o. Tijekom prve polovice travnja ove godine u Bruxellesu se održao veliki skup stručnjaka uključenih u aktivnosti vezanih za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Ovoga je puta težište bilo na šumarstvu, odnosno doprinosu šuma i gospodarenja ovim značajnim resursom ciljevima Europske unije i načinu procjene tog doprinosa vezanog za članak 8. Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanju stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (u daljnjem tekstu: LU- LUCF Uredba). Prema zaključnim riječima gosp. Christiana Holtzleitnera, voditelja Odjela CLIMA C.3 Opće uprave za klimatske aktivnosti (DG Clima), ovo je bio najveći i najdugotrajniji sastanak jedne ekspertne skupine u povijesti Europske unije, a rezultati govore da je obavljen ogroman posao tehničke procjene nacionalnih računskih planova za šumarstvo. No, prije nego opišemo kako se odvijao rad cijele ekspertne skupine, bilo bi dobro ukratko podsjetiti što je sve prethodilo ovome skupu, kako je do njega došlo i koja je bila njegova svrha. Vijeće EU-a je 14. svibnja 2018. godine usvojilo LULUCF Uredbu nakon što je Europski parlament izglasao njeno prihvaćanje 17. travnja 2018. Uredba osigurava provedbu političkog dogovora da sektor korištenja zemljišta, zajedno s drugim sektorima, da svoj doprinos cilju EU-a, a to je ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova od 1990. do 2030. godine za 40 %. Također je u skladu s Pariškim sporazumom koji ukazuje na ključnu ulogu sektora korištenja zemljišta u postizanju dugoročnih ciljeva ublažavanja klimatskih promjena. Prema LULUCF Uredbi, svaka je država članica obvezna napraviti i predati Europskoj komisiji svoje nacionalne računske planove za šumarstvo (National forestry accounting plan, skraćeno NFAP), uključujući predloženu referentnu razinu za šume (Forest reference level, skraćeno FRL) (članak 8.3.). Prvi NFAP za razdoblje 2021. - 2025. bilo je potrebno predati do 31. prosinca 2018., a drugi NFAP za razdoblje 2026. - 2030. trebat će predati do 30. lipnja 2023. godine. 4 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno Referentna razina za šume ključna je brojka nacionalnog računskog plana za šumarstvo. Ona je prema članku 3. procjena, izražena u tonama ekvivalenta CO 2 godišnje, prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdoblju od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. na temelju kriterija utvrđenih ovom Uredbom. Prema članku 8.5. referentna razina za šume temelji se na nastavku prakse održivog gospodarenja šumama, kako je zabilježeno u razdoblju od 2000. do 2009., uzimajući u obzir dinamične značajke šuma povezane sa starošću u nacionalnim šumama, upotrebom najboljih dostupnih podataka. S obzirom na to da je gospodarenje šumama tijekom referentnog razdoblja 2000. - 2009. (prvi je prijedlog bio da to bude razdoblje 1990. - 2009.) bilo još pod značajnim utjecajem posljedica rata (minirane površine, prekid kontinuiteta gospodarenja šumama na dijelu šumskogospodarskog područja, ratne štete na objektima i infrastrukturi itd.), a Šumskogospodarska osnova područja 1996. - 2005. bila revidirana 2004. godine zbog nemogućnosti izvršavanja planiranih šumskouzgojnih radova i etata, šumarski stručnjaci okupljeni u Povjerenstvu za prilagodbu klimatskim promjenama u šumarskom sektoru, koje je osnovalo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, pokrenulo je inicijativu u drugoj polovici 2016. godine da se u prvotni prijedlog LULUCF Uredbe ubaci i mogućnost da se Hrvatskoj uzmu u obzir ratna zbivanja i posljedice rata prilikom izračuna FRL-a. Na temelju ove inicijative definirani su stavovi u formi službenih stajališta Rebublike Hrvatske koja su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike redovno slali u Stalno predstavništvo RH u Bruxellesu da se predstave na sastancima nadležne radne skupine za okoliš u Vijeću EU-a, na kojima su prema potrebi sudjelovali i šumarski stručnjaci dr. sc. Hrvoje Marjanović iz Hrvatskog šumarskog instituta i mr. Goran Kovač iz Hrvatskih šuma d.o.o. Uz to, službenim je kanalima zatraženo od Europske komisije da se organizira bilateralni sastanak u kojem bi predstavnici naše zemlje mogli stručnjacima iz DG Clima detaljnije i Rad na tehničkoj procjeni švedskog NFAP-a, podgrupa IV, izvjestitelj i moderator grupe tog dana: dr. sc. Hrvoje Marjanović Hrvatski predstavnik mr. Goran Kovač na prvom sastanku LULUCFEG-a 6. veljače 2019. godine podrobnije izložiti svoje stajalište. Bilateralni sastanak bio je organiziran u studenom 2016. godine na visokoj stručnoj razini, a na kojem su imenovani stručnjaci Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i energetike izložili u obliku prezentacije sve numeričke pokazatelje za prvo predloženo referentno razdoblje (ukupne sječe po godinama, prirast, projekcije mogućeg etata da nije bilo ratnih zbivanja itd.) koji značajno utječu na izračun referentne razine za šume. Stručnjaci Europske komisije obećali su da će pokušati pronaći rješenje za Hrvatsku. Tijekom 2017. godine prijedlog LULUCF Uredbe došao je i na dnevni red Europskog parlamenta te se u čitavu priču uključila i europarlamentarka Marijana Petir, koja je zaslužna za to da su prvotne inicijative šumarske struke uobličene u formi amandmana koji su usvojeni u završnoj inačici prijedloga ove institucije. U završnoj verziji, nakon trijaloga Europske komisije, Vijeća EU-a i EU parlamenta, konačno je uvršten i prijedlog Hrvatske izražen u preambuli Uredbe, a što je izuzetno značajno, i u članku 8.4. u kojemu stoji: Države članice određuju svoje referentne razine za šume na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. U referentnoj razini za šume za Hrvatsku uz kriterije navedene u odjeljku A Priloga IV. mogu se uzeti u obzir i okupacija njezina državnog područja te ratne i poslijeratne okolnosti koje su imale utjecaja na gospodarenje šumama tijekom referentnog razdoblja. Nakon što je Uredba donesena i objavljena, Europska komisija (DG Clima) dostavila je državama članicama Tehnički priručnik za izradu NFAP-a (Guidance on developing and reporting the Forest Reference Levels in accordance with Regulation (EU) 2018/841) koji je izradio konzorcijski tim konzultantskih tvrtki ICF-a, IIASA i Aethera. Na temelju obavljenog postupka javne nabave, izrada Nacrta računskog plana za šumarstvo za Republiku Hrvatsku pripala je zajednici ponuditelja koju čine tvrtka Ekonerg d.o.o., Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume d.o.o., a naručitelj je bio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 5

Aktualno Hrvatski izvjestitelj dr. sc. Hrvoje Marjanović na završnoj plenarnoj sjednici u društvu gospode iz DG Clima, Europske komisije (g. Rene Colditz, predsjednik LULUCFEG-a s Hrvojeve desne strane te g. Simon Kay s lijeve strane) U listopadu 2018. u Hrvatsku su došli stručnjaci Europske komisije (gosp. Simon Kay iz DG Clima, Roberto Pilli iz JRC-a i Mykola Gusti iz IIASA) da u obliku tehničke podrške razmotre mogućnost primjene Tehničkog priručnika za izradu NFAP-a s obzirom na specifičnosti gospodarenja šumama u Hrvatskoj tijekom referentnog razdoblja. U sklopu trodnevnog posjeta organiziran je i terenski obilazak područja UŠP Sisak, Šumarije Petrinja i gospodarske jedinice Kotar Stari gaj, za koju je bilo karakteristično da nije bilo gospodarskih aktivnosti, osim razminiranja za vrijeme referentnog razdoblja. EU stručnjacima prezentirane su vrijednosti akumulacije drvne zalihe, a time i ugljika u šumskom ekosustavu, pomak dobne strukture te problematika provedbe uobičajenih radova gospodarenja šumama nakon razminiranja. Krajem prosinca dovršen je Nacrt računskog plana za šumarstvo, a domaćoj je javnosti ovaj dokument prezentiran u Hrvatskoj gospodarskoj komori 20. prosinca 2018. Uzevši u obzir poslijeratne okolnosti, stručnjaci koji su radili na NFAP-u izračunali su referentnu razinu za šume 4.553 Gg CO 2 godišnje (ili 4,553 milijuna tona CO 2 godišnje). Dokument je Europskoj komisiji predan na vrijeme, 31. prosinca 2018. Na zahtjev Europske komisije (DG Clima) Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede imenovalo je dva predstavnika u skupinu stučnjaka za tehnički pregled nacionalnih računskih planova (skraćeno: LULUCFEG): dr. sc. Hrvoje Marjanović iz Hrvatskog šumarskog instituta i mr. Goran Kovač iz Hrvatskih šuma d.o.o. Prema članku 8.6. LULUCF Uredbe, predviđeno je osnivanje širokog tima za tehničku procjenu NFAP-a i FRL-a: Komisija u savjetovanju sa stručnjacima, koje su imenovale države članice, provodi tehničku procjenu nacionalnih ra- Grafički prikaz sumarnih ocjena NFAP-ova prema broju pitanja točnosi i transparentnosti (*Rumunjska nije predala svoj NFAP) 6 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno čunskih planova za šumarstvo koje su države članice podnijele u skladu sa stavkom 3. ovog članka kako bi se procijenilo u kojoj su mjeri predložene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima iz stavaka 4. i 5. ovog članka i članka 5. stavka 1. Osim toga, Komisija bi se trebala savjetovati s dionicima i civilnim društvom. Komisija objavljuje sažetak obavljenog rada, uključujući stajališta stručnjaka koje su imenovale države članice, i zaključke u vezi s njime. Komisija, prema potrebi, izdaje tehničke preporuke državama članicama u kojima se odražavaju zaključci tehničke procjene kako bi se olakšala tehnička revizija predloženih referentnih razina za šumarstvo. Komisija te tehničke preporuke objavljuje. Prvi sastanak LULUCFEG tima održao se 6. veljače u Bruxellesu gdje je dogovoren način rada i prezentirani su alati koji će se koristiti prilikom tehničke procjene: PCA (Preliminary Completeness Assessment) excelova tablica kreirana na način da se po stavkama može provjeriti je li NFAP izrađen u skladu s preporukama Tehničkog priručnika; TAT (Techical Assessment Tool) excelova tablica kreirana da se po stavkama ocjenjuje je li NFAP usklađen s LULUCF Uredbom, pogotovo s Annexom IV A i B, te procjenjuje transparentnost i točnost svake stavke. Nakon tehničke procjene izrađuje se završno (sintezno) izvješće (Synthesis Report) koje se prema rasporedu predstavlja na plenarnom sastanku pred cijelim revizorskim timom. LULUCFEG tim podijeljen je na pet podgrupa. Svaka je podgrupa sastavljena od predstavnika šest zemalja članica EU-a (svaka je zemlja mogla imenovati po 2 stručnjaka). To su tip D članovi (plus Norveška i Island kao članice EEA-e te predstavnik EFTA-e koji se označavaju kao tip E), dva nezavisna stručnjaka koje je imenovala Europska komisija (tip A članovi), jedan predstavnik nevladinih organizacija (tip C član) i jedan do dva promatrača iz raznih europskih institucija i udruga. Jedna podgrupa ocjenjuje 5-6 nacionalnih računskih planova, a za svaki računski plan zadužen je po jedan izvjestitelj. Europska komisija posebno imenuje predsjedavajućeg grupe. Dakle, jedna podgrupa mogla je imati do 17 članova. Travanjski ciklus okupljanja cijelog LULUCFEG-a počeo je prvim uvodnim plenarnim sastankom na kojem su konačno definirane podgrupe, njihov sastav i pripadajući zadatci, odnosno NFAP-ovi pojedinih država članica za pregled, dodijeljeni su predsjedavajući svakoj podgrupi te je napravljen raspored po danima i mjestu pregleda. Hrvatska je bila u podgrupi IV zajedno s predstavnicima Mađarske, Njemačke, Velike Britanije i Norveške (trebala je biti i Grčka, ali nije poslala svoje predstavnike) s dva nezavisna stručnjaka (Valentin Belassen i Sandro Federici), jednim predstavnikom nevladine organizacije FANC(SSL) te jednim promatračem iz CEI-Bois. Predsjedavajući je bio gosp. Fabien Ramos iz Europske komisije. Ovoj su grupi bili dodijeljeni NFAP-ovi Češke, Austrije, Belgije, Španjolske i Švedske. Hrvatski NFAP pregledavali su stručnjaci iz podgrupe II koju su činili predstavnici Belgije, Litve, Slovenije, Cipra, Češke i Luksemburga, predstavnik EFTE, nezavisni stručnjaci Paolo Canaveira i Sampo Soimakallio, predstavnik nevladine organizacije Fingo, dok je promatrač bio predstavnik udruge Bioenergy Europe. Predsjedavajući je bio gosp. Rene Colditz, koji je inače i predsjednik cijele LULUCFEG skupine, a predstavnica Litve bila je izvjestitelj. Hrvatski predstavnici, dr. sc. Hrvoje Marjanović i mr. Goran Kovač, iskoristili su mogućnost da u kraćoj prezentaciji prikažu hrvatski NFAP te daju dodatna pojašnjenja vezana za način gospodarenja šumama u referentnom razdoblju, ograničenja zbog posljedica rata, podatke koji su korišteni za izračun FRLa i dr., a čije su odgovore članovi podgrupe II očekivali nakon postavljanja pitanja tijekom tehničke procjene. Prezentacija se održala 3. travnja 2019. godine. Završno izvješće za naš NFAP bilo je usvojeno na plenarnom sastanku održanom 5. travnja 2019. Hrvatski predstavnik dr. sc. Hrvoje Marjanović bio je izvjestitelj za švedski NFAP, čije je završno izvješće usvojeno zadnjeg dana plenarnog zasjedanja, 12. travnja 2019. godine. + Na kraju možemo zaključiti da je hrvatski NFAP ocijenjen vrlo dobro. Identificirano je samo jedno manje pitanje točnosti vezano uz dodane površine pošumljavanja [dodatnih cca 1400 ha zemljišta koje nije trebalo dodavati u izračun (0,06 % utjecaja na konačnu vrijednost FRL-a)]. Osim toga, revizori su identificirali dva pitanja transparentnosti, no to prema zaključku u završnom izvješću neće utjecati na predloženi FRL Republike Hrvatske, već traže dodatna pojašnjenja isključivo zbog potpune transparentnosti. Od zemalja EU-a, NFAP Malte najbolje je ocijenjen, što ne čudi uzevši u obzir da im je površina šuma 27,4 ha + 13,5 ha pošumljenog zemljišta (za usporedbu, površina parka Bundek je oko 54,5 ha). Slovački NFAP također nije naišao na prigovore revizora, međutim tu su dosta oštro reagirali stručnjaci iz nevladinih udruga koji su uložili svoje komentare (tj. primjedbe). Irska je treća i posljednja po redu zemalja za koju nije bilo podignuto pitanje točnosti, ali je imala čak 6 pitanja transparentnosti. Hrvatska je na četvrtom mjestu, koje dijeli s Nizozemskom, s po jednim pitanjem točnosti i dva pitanja transparentnosti. S druge strane, zemlje poput Slovenije, Finske, Grčke, Poljske i naročito Švedske mogle bi imati značajnih poteškoća. Kod Estonije su se također predstavnici nevladinih udruga snažno usprotivili (riječ je o uključivanju površina šuma koje su privatizirane i njihovom tretmanu u estonskom NFAP-u) tako da je na kraju jedino za estonsko završno izvješće provedeno glasovanje. Prvo se glasalo za to tko je protiv (nevladine udruge, UK), suzdržan (Njemačka, Danska, Estonija), a preostali su smatrani (prešutno) da su za prihvaćanje izvješća za estonski NFAP. Provedena tehnička procjena LULUCFEG skupine poslužit će Europskoj komisiji da do kraja lipnja izda preporuke zemljama članicama da naprave određena poboljšanja svojih NFAP-ova, ponovno izračunaju FRL ili dostave dodatna objašnjenja. Cijeli proces ispravki i dopuna trebao bi se privesti kraju do kraja godine, a tijekom 2020. godine Europska će komisija izdati delegirane akte s ciljem da se utvrde konačne referentne razine za šume država članica za razdoblje 2021. - 2025. Krajnji rok za to je 31. listopad 2020. godine. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 7

Aktualno Stanje poljskog jasena Tekst/foto: Samir Glavaš Zbog Chalare jasen je najugroženija šumska vrsta u Europi Jasenove sastojine sve se više suše U Brezovici su članovi istraživačkog tima na čelu s prof. dr. sc. Dankom Diminićem predstavili rezultate istraživanja fitopatoloških analiza stabala poljskog jasena. Izlaganje profesora Diminića pretvorilo se iz stručne rasprave u stručnu radionicu u kojoj su aktivno sudjelovali svi sudionici, a završila je kvalitetnim pitanjima i stručnim zaključcima. Dana 12. ožujka u Lovačkoj kući Brezovica održana je prezentacija rezultata istraživanja fitopatoloških analiza stabala poljskog jasena s područja UŠP Sisak, Šumarije Sunja, GJ Lonja u sklopu projekta Zdravstveno stanje poljskog jasena na području UŠP Sisak kojeg su financirale Hrvatske šume. Prezentaciju je održao prof. dr. sc. Danko Diminić u suradnji s dr. sc. Jelenom Kranjec Orlović. Nakon godinu i pol dana istraživanja, terenskih i laboratorijskih, iznio je dobivene rezultate, a prezentaciji su prisustvovali predstavnici podružnica koje intenzivno gospodare poljskim jasenom - Sisak, Nova Gradiška, Zagreb i Karlovac te predstavnici Direkcije iz Sektora za šumarstvo. Najzanimljivije je da se izlaganje profesora Diminića na kraju iz stručne rasprave pretvorilo u prekrasnu stručnu radionicu u kojoj su aktivno sudjelovali svi sudionici, a završila je kvalitetnim pitanjima i stručnim zaključcima. Profesor Diminić ističe važnost njihovih istraživanja koja su rađena na pokusnim plohama uzimanjem uzoraka s izbojaka i grana krošnje, debla na raznim visinama, žilišta i korjenovog sustava. Prvi je puta rađena DNA dijagnostika koja puno lakše i sigurnije otkriva prisustvo mikroorganizama. Profesor Diminić u svom izlaganju poseban je naglasak stavio na korjenov sustav. - Život stabla jest korjenov sustav, to je mozak stabla, - naglašava Diminić - što se događa dolje to se reflektira gore na stablu. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) je vrsta bjelogoričnog listopadnog drveća, koje naraste do 40 metara visine. Šume poljskog jasena čine tzv. barsku granicu šume. U šumi poljskog jasena razvijena je tipična močvarna vegetacija. Ova šuma karakteristična je i po tome što najkasnije od svih nizinskih šuma prolista u proljeće, a u jesen prva gubi lišće. Različite vrste gljiva mogu prouzrokovati bolesti lišća i mladih biljaka, izbojaka i grana, kore i stanica drva te korjenova sustava i mogu učiniti određene štete. Unatoč tomu što na jasenu dolazi više vrsta štetnih gljiva, nigdje u svijetu nisu zabilježene štete takvih razmjera da bi ugrozile opstanak jasena. Tako je barem bilo sve do prije nekoliko godina kada je na jasenu utvrđena gljiva Chalara fraxinea zbog čijeg je napada jasen sada zasigurno najugroženija šumska vrsta drveća u Europi, a to je razlog da se taj problem što detaljnije prikaže. Simptomi odumiranja običnog jasena prvi su puta uočeni 1990-ih godina u Poljskoj i Litvi, a zatim i u drugim europskim zemljama, u nekima s epidemiološkim razmjerima (Danska 2005. - 2007.). Uzročnika odumiranja običnog jasena u Polj- 8 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno skoj je kao novu gljivičnu bolest prvi puta opisao Kowalski 2006. godine. Neki su smatrali da se možda radi o invazivnom organizmu i to zbog agresivnosti, brzine širenja i visoke stope mortaliteta, a drugi kako postoji mogućnost da se radi o autohtonom endofitu običnog jasena koji je postao patogen promjenama uvjeta okoliša. Konačno je prihvaćeno da se radi o novoj patogenoj gljivi Chalara fraxinea. Diminić je naglasio kako je Chalara fraxinea do sada utvrđena u Poljskoj, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji i Hrvatskoj, dakle u većini europskih zemalja. Osim na običnom jasenu, utvrđena je i na prije navedenim stranim vrstama. Bolest je na poljskom jasenu utvrđena u Austriji, Češkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Chalara fraxinea uzrokuje odumiranje i propadanje stabala jasena različite starosti u šumama, rasadnicima i urbanim sredinama. Kao takva predstavlja ekološku i ekonomsku prijetnju za jasenova stabla, stoga je uvrštena na EPPO Alert List 2007. godine i u NAPPO-ov Phytosanitary Alert System 2010. godine. Simptomi bolesti vrlo su različiti, npr. nekroza lišća, lisnih peteljki, pupova i kore, odumiranje izbojaka i grana, rakaste tvorevine na izbojcima, granama i deblu te diskoloracija drva. U savršenom stadiju gljiva nosi naziv Hymenoscyphus fraxineus i za njega je značajno da askospore raznosi vjetar te se tako gljiva širi. Sluzave konidije nemaju značenje za širenje gljive. Mlađa stabla odumiru kroz nekoliko godina, a kod starijih bolest poprima kronični karakter. Domaći i strani znanstvenici, koji su istraživali ovu gljivu, imaju stav da ona ima veliki negativni utjecaj na ekološku i ekonomsku vrijednost običnog i poljskog jasena. Istraživači se također slažu da tre- Stabla jasena ozbiljno su ugrožena Truli korijenski sustav ba nastaviti istraživanja vezana za biologiju i patogenost ove opasne gljive jer bi nove spoznaje bile korisne u poduzimanju zaštitnih mjera. Neki smatraju da je pojava bolesti uvjetovana genetskim obilježjima, uvjetima staništa i učincima gospodarenja, u vezi čega se najduže raspravljalo s predavačem. U raspravi se osvrnulo i na nepovoljne ekološke činitelje koji uvjetuju pojavu stresa kod šumskog drveća, što bi se moglo smatrati stanjem organizma koje nije normalno, ali mu neposredno ne ugrožava život. Poslije opetovanih stresova nastupa fiziološko slabljenje koje obično prati napad insekata i gljivičnih bolesti, a uzajamno djelovanje svih navedenih negativnih štetnika uzrokuje slabljenje, sušenje i propadanje jasenovih stabala te izostanak uroda sjemena, što se događa na gotovo svim staništima poplavnih šuma. Uzimanje uzoraka s oboljelog jasena u Lonji BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 9

Aktualno Tekst/foto: dr. sc. Ivan Balenović, Luka Jurjević, mag. ing. geodet. at geoinf., izv. prof. dr. sc. Ante Seletković Prvi dojam primjene ZEB-HORIZON ručnog laserskog skenera iznimno je pozitivan, od same terenske primjene pa do vizualne evaluacije dobivenih rezultata. Daljnjim istraživanjima nastojat će se utvrditi mogućnost i opseg primjene ručnog laserskog skenera u operativnoj izmjeri šuma. Prof. dr. sc. Danko Diminić tijekom izlaganja Profesor Diminić naglasio je kako Chalara u Japanu i Kini ne radi velike štete jer je domaći patogen i jasenova su stabla otporna na nju. Naglasio je i da na temelju istraživanja i kod nas ima otpornih jedinki na kojima analizom uzoraka još nije utvrđeno njeno prisustvo. U tom smislu u budućnosti treba čuvati potencijalno otporne i tolerantne jedinke na ovu bolest unutar zaraženih područja tako da se iz njih razvije otporno potomstvo, ali s tih jedinki treba uzimati i šumski reprodukcijski materijal i iz njega proizvesti rasadničarski materijal, odnosno otpornije šumske sadnice. Diminić je u prezentaciji istaknuo kao jedan od zaključaka njihovog istraživanja da uzročnici odumiranja tkiva i truleži jasena pripadaju našim poznatim rodovima, ali i drugim nepoznatim gljivama koje su prvi puta utvrđene. Analizom uzoraka utvrđeno je prisustvo sljedećih gljiva: Hymenoscyphus fraxineus - patogen kore i drvnih stanica Ilyonectria robusta - patogen korijena Eutypa lata patogen drvnih stanica Cadophora malorum patogen drvnih stanica Fusarium solani patogen drvnih stanica Lentinus tigrinus bijela trulež, tipična za poplavne ekosustave Armillaria gallica patogen kore i uzročnik bijele truleži. Na kraju, Diminić se zahvalio na primitku u UŠP Sisak, njemu i njegovom timu. Posebnu zahvalnost izrazio je divnim ljudima na terenu bez čije pomoći ne bi bilo ovog istraživanja niti analize jer ne bi bilo velikog broja uzoraka koji su im osigurani. Za tehnologiju laserskog skeniranja najčešće se koristi pojam LiDAR koji dolazi od engleske kratice za Light Detection and Ranging, što označava detekciju i određivanje udaljenosti objekata pomoću svjetlosnih valova. LiDAR je aktivni sustav daljinskih istraživanja kojim se na temelju odaslanih impulsa laserskog zračenja (svjetlosti blisko infracrveno zračenje) obavlja skeniranje i prikupljanje prostornih (x, y, z koordinata) podataka o objektima od interesa. Ovisno o platformi na koju je LiDAR senzor montiran, tehnologija prostornog laserskog skeniranja dijeli se na: lasersko skeniranje sa zemlje (eng. Terrestrial Laser Scaning - TLS), lasersko skeniranje iz zraka (eng. Airborne Laser Scanning - ALS) i lasersko skeniranje iz svemira (eng. Spaceborne Laser Scanning - SLS). Zračni laserski skeneri (ALS) predstavljaju najčešći i u komercijalnoj primjeni najzastupljeniji tip laserskih skenera te operativnu primjenu trenutno nalaze u inventuri šuma brojnih zemalja (npr. Norveška, Finska, Švedska, Kanada, SAD itd.). Konstantan tehnološki napredak značajno je utjecao i na razvoj terestričkih laserskih skenera (TLS) koji svoju primjenu nalaze u mnogim djelatnostima kao što su arhitek- Slika 2. Ručni laserski skener ZEB-HORIZON i vanjska memorija (tvrdi disk) za automatsko spremanje skeniranih podataka 10 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno Ručni laserski skener (ZEB-HORIZON) Mogućnost primjene u izmjeri pojedinačnih stabala Slika 1. Terenska ekipa tijekom testiranja ručnog laserskog skenera tura, građevinarstvo, geodezija, arheologija itd. U posljednje je vrijeme sve veća pažnja istraživača diljem svijeta posvećena i mogućnosti primjene TLS-a u šumarstvu, i to ponajprije za izmjeru varijabli pojedinačnih stabala (prsni promjer, visina). Kada govorimo o TLS-u, mogu se razlikovati stacionarni (fiksni) i mobilni laserski skeneri. Nadalje, mobilni skeneri mogu Slika 3. Operater (Viktor Mihoković, Geo-centar) s ručnim laserskim skenerom (ZEB-HORIZON) biti instalirani na vozilu ili ih može nositi čovjek pa tada govorimo o ručnom ili nošenom laserskom skeneru. Upravo smo sa stručnjacima iz tvrtke Geo-centar započeli suradnju na testiranju najnovijeg ručnog laserskog skenera za primjenu u šumarstvu (Slika 1.). Radi se o najnovijem modelu ZEB-HORIZON-a (Slika 2.) međunarodne korporacije GeoSLAM sa sjedištem u Velikoj Britaniji (https:// geoslam.com/), a čiji je zastupnik za hrvatsko i slovensko tržište tvrtka Geo-centar iz Čakovca (https://geocentar.com/). ZEB-HORIZON je ručni laserski skener ukupne težine od samo 1,3 kg, što ga čini vrlo praktičnim za primjenu. Omogućuje prikupljanje do 300,000 točaka po sekundi s dosegom mjerenja do 100 m i relativnom točnosti mjerenja 1-3 cm. Tijekom snimanja skener koristi SLAM tehnologiju (tehnologija simultane lokalizacije i mapiranja) potpomognutu mjerenjima inercijalne mjerne jedinice (IMU) za robusno mapiranje skeniranog prostora. U svrhu testiranja mogućnosti primjene ZEB-HORIZON skenera za procjenu varijabli pojedinačnih stabala proveli smo skeniranje na području lužnjakovih šuma u GJ Jastrebarski lugovi. Skeniranje je obavljeno na šest trajnih istraživačkih ploha promjera 15 m za koje imamo detaljno i precizno izmjerene pozicije svih stabala, prsne promjere, opsege i visine stabala. Navedeni će se terenski podatci u daljnjem istraživanju koristiti kao referentni podatci za evaluaciju točnosti rezultata dobivenih skeniranjem. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 11

Aktualno Slika 4. Pred-procesirani 3D oblaci točaka cijelog područja skeniranja Slika 6. Izračunati prsni promjeri i visine za dva odabrana stabla na plohi korištenjem 3D FOREST softvera Slika 5. Segmentirani oblak točaka jedne plohe (tlo i svako stablo na plohi) korištenjem 3D FOREST softvera Postupak skeniranja započeo je inicijalizacijom skenera, tj. potrebno je skener upaliti i pričekati jednu minutu prije samog početka skeniranja. Također, nakon toga preporučeno je skenirati maksimalno 20 minuta, a zatim ponovno uređaj kalibrirati za nastavak sljedećeg ciklusa skeniranja. Nakon što je uređaj kalibriran, proveli smo skeniranje na svih šest planiranih ploha. Operater je nosio uređaj u ruci i s njim povezanu vanjsku memoriju (tvrdi disk) koja se koristi za automatsko spremanje skeniranih podataka (Slika 2., Slika 3.). Postupak skeniranja sastojao se od jednostavnog i nasumičnog prolaska operatera po plohi tijekom kojega je povezao početak i kraj putanje kretanja. Tijekom skeniranja senzor uređaja rotira se u svim smjerovima za 360 te konstantno odašilje signale i prikuplja informacije. Drugim riječima, senzor prikuplja informacije s objekata (u našem slučaju stabala) vidljivih i ljudskom oku operatera. Utrošak vremena po pojedinoj plohi (nakon što je ista pronađena) bio je jednak vremenu potrebnom da se operater prošeće po plohi, dakle manje od 10 min. Sveukupno je za skeniranje šest ploha trebalo manje od 90 minuta, a pri tome treba imati na umu da nam je to bilo prvo skeniranje u šumi i da smo skenirali već postojeće plohe na koje se prvo trebalo pozicionirati. Nakon provedenog skeniranja za prvo procesiranje i prijenos podataka trebalo je otprilike onoliko vremena koliko i za terensko skeniranje. Dobiven je 3D oblak točaka u LAS formatu i datoteka trajektorije koji su kompatibilni s industrijskim softverima za obradu LiDAR podataka. Na Slici 4. vidljiva su tri oblaka točaka iz razloga što je terensko skeniranje provedeno u tri ciklusa. Tijekom prvog snimljena je jedna ploha (crveni oblak točaka), tijekom drugog snimljene su tri plohe i međuprostor između njih (plavi oblak točaka), a tijekom trećeg ciklusa snimljene su preostale dvije plohe (zeleni oblak točaka). Takav pred-procesirani oblak točaka potom je obrađen u slobodnom softveru 3D FOREST-u (http://www.3dforest.eu/) na način da su prema GIS datotekama ploha (.shp datoteke) izrezani oblaci točaka koji pokrivaju područje ploha. Polu-automatiziranom obradom iz oblaka točaka segmentirano je tlo i svako stablo na plohi te su dobiveni podatci o lokaciji, prsnom promjeru i visini stabala na plohi (Slika 5., Slika 6.). Pri tome treba imati na umu da je 3D FOREST softver izrađen za drugi tip šuma te da algoritam nije optimiziran za lužnjakove šume. Upravo će optimizacija biti jedan od zadataka budućih istraživanja. Međutim, istaknuli bismo kako je prvi dojam primjene ZEB-HORIZON ručnog laserskog skenera iznimno pozitivan, od same terenske primjene pa do vizualne evaluacije dobivenih rezultata. Daljnjim istraživanjima nastojat će se utvrditi mogućnost i opseg primjene ručnog laserskog skenera u operativnoj izmjeri šuma. Zahvala: Ovaj je rad dijelom financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP-2016-06-7686 Uporaba podataka daljinskih istraživanja dobivenih različitim 3D optičkim izvorima u izmjeri šuma (3D-FORINVENT). Također, rad je dijelom izrađen u okviru projekta Operational sustainable forestry with satellite-based remote sensing (MySustainableForest) financiranom u okviru Horizon 2020 programa (Grant Agreemen No 776045). Rad doktoranta Luke Jurjevića djelomično je financiran projektom Projekt razvoja karijera mladih istraživača izobrazba novih doktora znanosti Hrvatske zaklade za znanost sredstvima Europskog socijalnog fonda. 12 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno Škola u šumi, šuma u školi Zajednička fotografija za uspomenu Proljeće je idealno za Školu u šumi Proljeće je idealno godišnje doba za boravak na otvorenome. Znaju to i školarci koji školske dane radije provode u prirodi nego u školskim klupama, stoga je to i idealno vrijeme za Školu u šumi. Uvjerili smo se u to posjetivši Šumariju Repaš koja je organizirala boravak u prirodi za mlade Križevčane. Šumarija Repaš već dugi niz godina organizira nastavu na otvorenom za školarce iz Koprivničko-križevačke županije. Prije negoli je zaživio projekt Škola u šumi, šuma u školi, u šumama Prekodravlja djeca su učila o važnosti šuma, očuvanju ekosustava te su dolazila u posjet 300 godina starome hrastu lužnjaku. Stoga niti ne čudi kako je upravo ova šumarija u sastavu UŠP Koprivnica preuzela na sebe najveći dio terenskoga posla. Upravitelj Branko Sobota, koji je prošle godine preuzeo vođenje šumarije, nastavio je ovu dobru praksu te je s prvim danom proljeća otvorio vrata šumarije učenicima svih uzrasta. Stoga smo i mi posjetili Šumariju Repaš u vrijeme posjeta OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca koja je zajedno s područnim školama organizirala školu u prirodi. U suradnji s UŠP Koprivnica i Sonjom Rukavinom, stručnom suradnicom za sjemenarstvo i rasadničarstvo, dogovoren je posjet šumariji, ali i posjet Lovačkom domu Čambina gdje je bio organiziran obrok za 80-ak učenika. - Stari repaški hrastovi koji se nalaze pored šumarije uvijek su privlačili znatiželju djece školskog uzrasta, no tu dolaze i starija djeca. Prostor je idealan za održavanje nastave iz Prirode i društva, Biologije, Geografije i ostalih srodnih predmeta. Na Čambini je bilo i natjecanje gimnazijalaca iz Biologije u svrhu priprema za Prirodoslovno matematički fakultet. - rekla nam je Rukavina. Revirnica Mirjana Molvarec ima već jako puno iskustva u prenošenju znanja najmlađim naraštajima. Njen program podrazumijeva obilazak starih hrastova gdje učenicima pobliže pojasni povijest ovih divova, a nastavlja se u šumi u blizini Čambine gdje im priča priče o starim hrastovima, životinjama, Tekst/foto: Goran Vincenc sv. Hubertu zaštitniku lovaca, kao i o pticama koje obitavaju u okolici. - Djeca su jako dobro povezana s prirodom i šumom, samo ih često nema tko usmjeriti i pokazati im ono bitno. - istaknula je Molvarec koja najčešće provodi Školu u šumi u Šumariji Repaš. Kako je bilo za očekivati, djeca su iz Repaša i Čambine otišla puna dojmova. Učiteljica savjetnica 3. a razreda Osnovne škole Ljudevita Modeca Lucija Martinčić bila je prezadovoljna ponuđenim programom. - U 3. razredu iz predmeta Priroda i društvo učenici obrađuju temu županije, stoga se u proljeće ide na terensku nastavu kada obilazimo gospodarske subjekte i prirodne znamenitosti. Šumarija Repaš poznata je po starim lužnjakovim stablima, što je djeci jako zanimljivo, a imaju prilike uživo vidjeti i pravi šumski ekosustav. Osim toga Čambina, koju smo također posjetili, zaštićeni je krajobraz. Uz to učenici uče o vodama, a ovdje imaju prilike vidjeti i tekućice i stajaćice. - rekla nam je Martinčić te dodala kako su djeca bila vrlo uzbuđena jer su vidjela vjevericu i sovu. - Kada djeca dožive prirodu na ovaj način, iz prve ruke, onda i steknu strahopoštovanje te se kasnije i bolje odnose prema njoj. - zaključila je Martinčić. Program Škola u šumi, šuma u školi prilagođen je osnovnoškolskim aktivnostima upravo iz razloga kako bi bio koristan u nastavi, da se učenicima omogući bolji uvid u nastavne sadržaje koje uče u školama i da ih se ujedno i upozna s poslovima koje obavljaju šumari. Šumarija Repaš izvrstan je primjer kako je program iskorišten na kvalitetan način te bi ga trebale slijediti i druge šumarije u Hrvatskoj. Mirjana Molvarec tijekom predavanja o starim hrastovima BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 13

Aktualno Otvoren rasadnik u Drnju Tekst/foto: Goran Vincenc Kontejnerska proizvodnja Hrvatske šume otvorile najsuvremeniji rasadnik Proizvodni pogon za sjetvu sjemena i proizvodnju šumskih sadnica, u koji je uloženo dva milijuna eura, otvoren je u Drnju, malom mjestu nedaleko od Koprivnice, čime su Hrvatske šume pokazale brigu o ruralnim krajevima Hrvatske. Početkom travnja na području općine Drnje u pogon je pušten najmoderniji rasadnik šumskog bilja u vlasništvu Hrvatskih šuma. Riječ je o najnovijoj investiciji Hrvatskih šuma kojom se želi pojačati proizvodnja i kvaliteta sadnica koje će služiti za sadnju na područjima gdje prirodna obnova nije uspjela. Promatrajući klimatske promjene, šumari u Hrvatskoj, ali i u regiji sve će se više suočavati s tim problemom tako da je ova investicija donekle i vizija u budućnost. Rasadnik Drnje jedan je od pet rasadnika u sastavu RJ Rasadničarstvo Koprivnica koja gospodari na gotovo 60 ha. Glavnu proizvodnju RJ Rasadničarstvo Koprivnica čini hrast lužnjak, zatim kitnjak, bukva, crna joha čija je proizvodnja u rasadniku Limbuš u potpunosti ekološka, zanimljiva je i proizvodnja klijanaca crnogorice te najveća proizvodnja božićnih drvaca u Hrvatskim šumama u rasadniku Zelendvor. Godišnja isporuka RJ Rasadničarstvo Koprivnica je oko 2 milijuna sadnica. Obilazak rasadničarskog pogona Zadovoljstvo investicijom 14 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno Površina novootvorenog rasadnika Drnje je 12 ha. Rasadnik je formiran 1986. godine isključivo za proizvodnju topola i vrba. Promjenom potreba za određenom vrstom sadnog materijala u rasadniku se uz topolu i vrbu proizvodi lužnjak, kitnjak i bukva. Prije 10 godina pristupilo se izradi idejnog rješenja proizvodnog pogona za proizvodnju sadnica u kontejneru s mogućim proizvodnim kapacitetom i do 3 milijuna sadnica (prvenstveno bjelogorice hrast lužnjak). Rasadnik je opremljen svim potrebnim strojevima i uređajima za kvalitetnu i produktivnu proizvodnju sadnog materijala uz osiguranje dovoljnog kapaciteta vode (izgrađen je bazen za navodnjavanje kapaciteta 7.000 m 3 ) i hladnjačom za čuvanje sadnog materijala i sjemena. - Snimali smo sve načine na koje se to radi na europskim prostorima, učili od njih i primijenili sve što je primjenjivo za naše prostore. Cilj je proizvoditi 3 milijuna kontejnerskih sadnica koje će biti dostatne za hrvatsko tržište. Krajnji cilj je izlazak na europsko tržište sa sadnicama hrasta lužnjaka koji je jako veliki brend. Važno je da više ne izlazimo samo s gotovim trupcima, nego i s kvalitetnim sadnim materijalom. rekla je Mirjana Grahovac Tremski, viši stručni suradnik u Odjelu proizvodnje Hrvatskih šuma. Voditelj Uprave šuma Koprivnica Mirko Kovačev naglasio je kako je prirodna obnova bit šumarstva te temelj zdravih šuma u budućnosti, no zbog klimatskih promjena kojima smo svi svjedoci potrebno je učiniti iskorak te osigurati dovoljnu količinu sadnica za područja gdje prirodna obnova neće biti moguća. Godišnje u Hrvatskoj imamo oko 20 milijuna sadnica, od toga devet milijuna sadnica Hrvatskih šuma. (Željko Kraljičak, državni tajnik) Zadovoljstvo investicijom nije skrivao niti predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. - Rasadnička proizvodnja šumskih sadnica proizvedenih iz šumskog sjemena, autohtonih sastojina ili klonskih sjemenskih plantaža važan je segment u pomaganju šumama da se prilagode klimatskim promjenama i ostanu zdrave i vitalne. Hrvatske šume kontinuirano ulažu u ovaj način gospodarenja našim nacionalnim blagom s ciljem specijalizacije rasadničarske proizvodnje po rasadnicima, povećanja proizvodnje sadnica u kontejneru te ulaganja u nove tehnologije. Samo smo u ovaj rasadnik do danas uložili 2 milijuna eura. - izjavio je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Rasadnik je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Željko Kraljičak. - Moderan rasadnik poput ovog u Drnju jamac je očuvanja šuma u Hrvatskoj. Drnje je najmoderniji pogon za proizvodnju šumskih sadnica u kontejneru u Hrvatskoj. Kvalitetne sadnice iz ovog pogona sadit će se diljem Hrvatske, ali i Europe. Kontinuirano investiramo u naše šume, jedan od naših najvrjednijih resursa i postupamo kao dobar gospodar prirodnih resursa Republike Hrvatske. Podatci Eurostata po- Investicija u rasadnik Drnje vrijedna je 2 milijuna eura kazuju da je u 25 godina pošumljenost Republike Hrvatske veća za 17 %, što nas svrstava u sam svjetski vrh po rastu površina pod šumama. izjavio je državni tajnik Željko Kraljičak te dodao: - Proizvodnja i kapaciteti koje posjeduju Hrvatske šume dostatni su za sadašnje potrebe. Naše su šume prirodne, 50 % je samoobnova, no zbog klimatskih promjena, izostanka u prinosu žira samo jedne godine, već se tu godinu ne može raditi s prirodnom obnovom. Upravo tu mora i uskače struka i ovi vrijedni ljudi koji omogućavaju ovaj vrijedni sadni materijal. zaključio je Kraljičak. Proizvodnja sadnica u kontejnerima optimalna je u našim uvjetima zbog visokog postotka primitka sadnica te produživanja razdoblja sadnje. Na šumskom području kojim gospodare Hrvatske šume godišnje se zasadi oko devet milijuna šumskih sadnica, a otvaranjem novog rasadnika za proizvodnju sadnica u kontejnerima omogućuje se povećanje kvalitete sadnog materijala, brza prilagodba potrebama te, konačno, izlazak na zahtjevno europsko tržište koje pokazuje poseban interes za sadnicama hrasta lužnjaka. Hrvatske šume d.o.o. kontinuirano razvijaju rasadničarsku proizvodnju. Postavljeni ciljevi predstavljaju specijalizaciju rasadničarske proizvodnje po rasadnicima, maksimalnu iskoristivost postojećih kapaciteta, kvalitetniju proizvodnju sadnica golog korijena, povećanje proizvodnje sadnica u kontejneru te ulaganje u nove tehnologije u proizvodnji šumskih sadnica. To vodi k novoj organizaciji rasadničarske proizvodnje u obliku 13 radnih jedinica s ukupno 23 rasadnika. Već postojećim radnim jedinicama u UŠP Zagreb, Koprivnica, Vinkovci, Buzet, Senj i Split pridružit će se radne jedinice u UŠP Osijek, Nova Gradiška, Našice, Požega, Bjelovar, Ogulin i Delnice. Ukupna površina rasadnika kojima gospodare Hrvatske šume približno je 300 ha s godišnjom zalihom od 16 milijuna sadnica te prosječnom godišnjom isporukom od 9 milijuna šumskih sadnica, od čega najveći udio zauzima hrast lužnjak s gotovo 3,5 milijuna sadnica. Od crnogorice najviše se proizvodi crni bor za područje priobalja i prebora. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 15

Događaji Događanja u auli Tekst/foto: Marija Glavaš Dan otvorenih vrata na Šumarskom fakultetu Treći po redu i najposjećeniji do sada Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svoj je Dan otvorenih vrata ove godine održao 12. travnja. Predavači sa Šumarskog te Drvnotehnološkog odsjeka vidljivo su se potrudili oko pripreme sadržaja kako bi učenicima srednjih škola ukazali na važnost očuvanja šuma, čaroliju znanosti, domišljatosti i estetike dizajniranja, odnosno svega što struka obuhvaća. Bilo je vrlo zanimljivo i onima čiji prvobitni cilj nije upis na ovaj studij. Treći po redu Dan otvorenih vrata zabilježen je kao najposjećeniji. Za učenike srednjih škola i one nešto mlađe susret s predavačima i studentima Šumarskog fakulteta započeo je već nakon ulaska u glavno predvorje, aulu. Dio rezerviran za predstavljanje studenata i studentskih udruga (studentski kutak) nudio je brošure praktičnog formata s prostornim i vremenskim rasporedom događanja. Veće, dostupne brošure sadržavale su detaljne informacije o nastavi na Šumarskom odsjeku. Za svaki program i svaku nastavnu godinu navedeni su nazivi predmeta, broj predavanja i vježbi, broj dana terenske nastave te imena nositelja predmeta koji će držati predavanja, vježbe i ocjenjivati studente. Za one koji su već zacrtali šumarstvo ili drvoprerađivačku struku kao nastavak budućeg školovanja i buduće zanimanje tu su bili studenti. Oni su im iz prve ruke davali vjerodostojne odgovore na pitanja koliko je zahtjevno biti student Šumarskog fakulteta, čime su zadovoljni ili možda nezadovoljni. Svaki zavod predstavio se u auli s onime što je za njega karakteristični i neophodno za redovno odvijanje nastave i pro- 16 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Događaji vođenje laboratorijskih vježbi i pokusa. Bili su izloženi razni instrumenti, laboratorijska i elektronička oprema, sadnice u teglama, češeri, sjeme i dr. U auli su bili organizirani i popratni sadržaji u koje su se učenici mogli aktivno uključiti pa su se tako natjecali u brzini piljenja ručnim pilama ili procjenjivali izdržljivost ladice. Tijekom radionica i laboratorijskih demonstracija učenicima su održana izlaganja, ali su im postavljana pitanja koja zahtijevaju promišljanje, a štošta su i sami isprobali napraviti. Imali su priliku vidjeti i okušati se u stvarima s kojima se ne susreću u svakodnevici, zbog čega će im zasigurno mnogo toga ostati u pamćenju. U Zavodu za izmjeru i uređivanje šuma im je u sklopu radionice pokazano kako se mjeri visina stabala. U laboratorijima im je pokazano kako se pomoću daljinskih istraživanja prepoznaju bolesna stabla te što se sve može iščitati iz godova. Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku pripremio im je program u kojem su i sami uvelike sudjelovali. Naučili su kako izvući DNK iz plodova banane i osvjedočili se da ga je moguće izvući i kod kuće, u kuhinji. Kako biljke izgledaju pod velikim mikroskopskim povećanjem imali su priliku vidjeti u sklopu radionice Zavirite u mikrosvijet biljaka. Obišli su dendrološku zbirku i učionicu, a oni koji su to željeli okušali su se u prepoznavanju biljnih vrsta i izradi herbarija. Bogat program osmislili su za učenike predavači Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. Upoznali su štetne kukce potkornjake, doznali kakve opasnosti nose glodavci i krpelji te koje mjere poduzeti kako se ne bi zarazili i oboljeli tijekom šetnje šumom. Domaćini su učenike proveli entomološkom zbirkom i upoznali ih s radom u laboratoriju, kao i s radom u fitopatološkom laboratoriju. Pobliže su ih upoznali i s lovačkom zbirkom i praktikumom. Raznolik program nudio je i Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma. Koliko su naše šume raznolike imali su priliku vidjeti tijekom obilaska fitocenološke zbirke, a u kakvim sve tlima rastu upoznati su tijekom posjete ekološko pedološkog laboratorija. Osim pokusa s bananom, o genetičkim istraživanjima na molekularnoj razini slušali su tijekom posjete molekularno biološkog laboratorija. Vrata su mladim posjetiteljima otvorili i dendroekološki laboratorij i laboratorij za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo. Zavodi Drvnotehnološkog odsjeka u istoj su mjeri pokazali koliko je njihova struka raznolika i zanimljiva. Predavači iz Zavoda za šumske tehnike i tehnologije upoznali su učenike sa šumskom biomasom kao izvorom energije. Uz to, dali su im i priliku doznati kolika je njihova fizička spremnost za izazove u šumarstvu. Pažnju je svakako privukla prezentacija upravljanja bespilotnom letjelicom dronom ispred glavne fakultetske zgrade. Zavod za znanost o drvu upoznao ih je s ključevima pomoću kojih se razlikuju vrste drva, otkrivena im je tajna kako i zašto drvo upija vodu te održano izlaganje o gustoći i elastičnost nekih vrsta drva. O tome koji alat pripada kojem stroju i koji je drveni uzorak pomoću njih izrađen učenici su promišljali na radionici Zavoda za procesne tehnike. U zavodskom laboratoriju za energetska mjerenja demonstrirano im je kolika je kvaliteta briketa i peleta. Kako se određuje kemijski sastav drveta, na koje se sve načine obrađuje te za što se koriste drvne ploče i kompozitni materijali pojašnjavali Izvlačenje DNK iz banane Tko će biti brži? su djelatnici Zavoda tehnologije materijala. Na pitanja kako se drvo lijepi bez ljepila, zašto potpetice ostavljaju tragove na drvenom podu, kako se ispituje namještaj i određuje njegova udobnost odgovorili su predavači Zavoda za namještaj i drvne proizvode. U praktikumu za CNC tehnologije pokazan im je rad strojeva na način da im se zadaju numerički kodovi. U dizajnerskom praktikumu učenici su dobili priliku iskazati svoju kreativnost radom u drvetu. Učenicima kojima Šumarski fakultet postane mjesto daljnjeg školovanja ovakva su događanja višestruko korisna. Oni će za sebe moći reći kako pohađaju četvrtu po starosti visokoobrazovnu ustanovu u Republici Hrvatskoj. Uz to, Šumarski fakultet prva je visokoškolska ustanova u državi koja je u visokoškolsku nastavu uvela predmete Ekologija i Lovstvo. Onima kojima to neće biti budući smjer također je bilo korisno upoznati se sa šumarskom strukom te naučiti i vidjeti nešto novo. Svi zajedno ponijeli su sa sobom poruku da je šumski ekosustav od životne važnosti za Zemlju i spoznaju kako drvo kao prirodan materijal nikada neće izgubiti ulogu u svakodnevnoj upotrebi. Djelatnici Šumarskog fakulteta nastojali su u mladim posjetiteljima pobuditi svima urođenu znanstvenu znatiželju i smisao za lijepo, a za vjerovati je kako će im sjećanje na doživljeno biti jedno od ugodnih. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 17

Događaji Worldskills Croatia 2019. Tekst/foto: Marija Glavaš Veliki događaj, Worldskills Croatia s više od 2.000 sudionika pod sloganom Vještine su svuda oko nas! održan je po prvi puta u Republici Hrvatskoj. Nadmetanja u više od 40 disciplina svečano je otvorila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma 26. ožujka. Događaj je proglasila slavljem strukovnog obrazovanja. Tijekom pozdravnog govora poručila je kako je u protekle, malo manje od dvije godine ugovoreno oko milijardu i 500 milijuna kuna od EU fondova za strukovno obrazovanje, da je dio tih ugovora potpisan, da su u tijeku natječaji za centre kompetentnosti ili će biti raspisani kroz mjesec ili dva. Zlato učenicima Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac Svečano otvaranje Natjecanja učenika srednjih strukovnih škola Worldskills Croatia 2019. održana su u sklopu projekta Promocija učeničkih kompetencija i strukovnog obrazovanja kroz strukovna natjecanja i smotre 27. i 28. ožujka u Zagrebu. Organizirao ih je nositelj projekta Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) uz financijsku potporu Europskoga socijalnog fonda (ESF). Najuspješnijima među budućim šumarskim tehničarima dokazali su se učenici Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac. Hrvatske šume d.o.o. bile su aktivno uključene u događanja. Ravnatelj ASOO-a Mile Živčić tijekom pozdravnog govora naglasio je kako je natjecanje osmišljeno po uzoru na najviše europske i svjetske standarde najrazvijenijih zemalja. Također se dotaknuo sredstava iz EU fondova kojima će se provesti modernizacija strukovnog obrazovanja s ciljem da mladi ne odlaze u druge zemlje. Podsjetio je učenike kako ni najbolji kurikulumi ne mogu biti dovoljno dobra zamjena za rad njihovih nastavnika. Poručio im je da su oni najbolji među najboljima jer su to dokazali na izlučnim natjecanjima koja su ih dovela na ovo državno natjecanje. Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić na početku govora istaknuo je događaj kao nešto iznimno pozitivno za Republiku Hrvatsku. Naglasio je važnost strukovnog obrazovanja, ne samo zbog toga što strukovnu nastavu upisuje oko 70 % hrvatskih srednjoškolaca, nego i stoga što nema napretka ni razvoja gospodarstva bez kvalitetnog strukovnog obrazovanja. Poručio je kako su stipendije dokazani poticaj te kako je potrebno raditi na novim kurikulima i opremanju strukovnih škola. Tijekom dva dana natjecanja, 27. i 28. ožujka, u znanju, spretnosti i kreativnosti nadmetalo se oko 580 učenika. Pratilo ih je oko 450 mentora i 600 nastavnika te učenika volontera, a pokazano je procjenjivalo oko 220 članova prosudbenih povjerenstava. Natjecatelje je na Zagrebačkom velesajmu posjetila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Buduće šumarske tehničare neposredno je prije početka natjecanja u ime Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozdravio prof. dr. sc. Milan Oršanić. Rekao je kako im je ukazana osobita čast ugostiti najbolje učenike šumarskih škola, mentore, nastavnike, Đurđicu Janjanin, ravnateljicu škole domaćina Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac, predsjednika i članove prosudbene komisije. Podsjetio je kako se ove godine slavi 120 godina visokoškolske nastave Sveučilišta u Zagrebu te pozvao učenike na Dan otvorenih vrata Šumarskog fakulteta. Predsjed- 18 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Događaji nik prosudbene komisije Sandrino Rac, zaposlenik Direkcije Hrvatskih šuma d.o.o., podsjetio je i na nedavno proslavljenu obljetnicu organiziranog šumarstva u Otočcu. Discipline su bile podijeljene u dvije kategorije. Discipline pod nazivom Šumarsko oko održavale su se 27. ožujka na području Nastavno-pokusnog šumskog objekta (NPŠO) Dotršćina kojim upravlja Šumarski fakultet. Discipline objedinjene pod nazivom Šumarska ruka održane su po uzoru na one u kojima se natječe Hrvatska sjekačka reprezentacija, a održane su 28. ožujka na vanjskom prostoru Zagrebačkog velesajma. Tijek natjecanja pomno je pratilo prosudbeno povjerenstvo, zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o., predsjednik Sandrino Rac i članovi povjerenstva Brankica Šošić, Mirko Balala, Mladen Mikulin, Darija Pinjuh Budisavljević, Štefica Čanić iz Srednje škole Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod i Dinko Vusić sa Šumarskog fakulteta. Discipline Šumarsko oko pratilo je desetero zaposlenika Šumarskog fakulteta: docenti Andreja Đuka, Milivoj Franjević, Ernest Goršić, Ivica Papa, Igor Poljak, Kristijan Tomljanović i Mislav Vedriš, doktori Iva Ištok i Matija Bakarić te Hrvoje Barać. Suci zaposleni u Hrvatskim šumama d.o.o. Vjekoslav Amrein, Juraj Hanžeković, Mate Mijadžiković i Robert Repinac imali su zadatke davanja znaka za početak natjecanja, suđenja i mjerenja rezultata. Discipline pod nazivom Šumarsko oko uključivale su razna mjerenja. Određivali su starost, visinu i promjer stabla, volumen dubećeg i srušenog stabla te mjerili zadanu površinu. Jedna od disciplina koja se odnosi na redovne poslove šumarskog tehničara bila je klasifikacija drvnih sortimenata. Četiri discipline odnosile su se na determinaciju. Prva na determinaciju drvenastih vrsta, točnije njihovih dijelova sjemena, plodova i izbojaka, a druga na determinaciju prema strukturi kore. Zajedno predstavljaju osnovni preduvjet za sve odluke i radove u šumarstvu. Prema logičnom slijedu održana je disciplina raspoznavanja bolesti i štetnika pa su se pred natjecateljima našli parazitska gljiva, izbojci i list sa simptomima zaraze te par štetnih kukaca. Zahtijevala se i točna determinacija lovnih trofeja i divljači. U sklopu Šumarskog oka bile su ponuđene i dvije izborne discipline: streličarstvo i prva pomoć. Natjecanje u streličarstvu organizirao je tim Hrvatskog streličarskog saveza na čelu s predsjednikom Darkom Uidlom, a natjecanje iz prve pomoći ekipa prve pomoći iz Karlovca. Discipline objedinjene pod nazivom Šumarska ruka sastojale su se od pet modula. Prije nego što su se učenici počeli nadmetati, svaku je demonstrirao aktualni državni prvak u sjekačkim disciplinama i član ekipe Hrvatske sjekačke reprezentacije Davor Ivanković, zaposlenik Šumarije Lipovljani (UŠP Zagreb). Sudionici i gledatelji na taj su način dobili performans, odnosno priliku uživo gledati vještinu šampionskog sjekača, zbog čega je nakon svake demonstracije dobio glasni aplauz. Moduli su se odnosili na okretanje vodilice motorne pile, kombinirani prerez trupca pilom, precizni prerez na podlozi, podsijecanje stabla i definitivni prerez stabla te kresanje grana. Nakon svake provedene discipline rezultate su u računalo unosile Darija Budisavljević Pinjuh i Štefica Čanić. Sveukupno bodovanje vršilo se na način da su zbrojeni ukupni rezultati disciplina Šumarsko oko i Šumarska ruka. Proglašenje svih pobjednika održano je tijekom svečanosti u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma 28. ožujka. Nakon obraćanja visokih uzvanika prisutnima uslijedila je dodjela medalja i nagrada pobjednicima popraćena hrvatskim na- Pobjednički tim BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 19

Događaji Tekst/foto: Marija Glavaš Natjecanje u disciplini Šumarsko oko vijačkim pjesmama i mahanjem hrvatskim zastavicama. Prvo mjesto i zlatne medalje u šumarskim disciplinama zaslužili su učenici Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac Krešo Šubić i Filip Lipošćak. Krešo Šubić osvojio je najviše bodova pojedinačno - 1976, i ujedno najviše u disciplinama pod nazivom Šumarsko oko. Filip Lipošćak završio je nadmetanja s ukupno 1898,5 bodova, čime se plasirao odmah iza Šubića i ujedno bio drugi u disciplinama Šumarska ruka. Drugo mjesto i srebrne medalje zaslužili su učenici Srednje škole Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod Josip Ružičić i Stjepan Sertić. Ružičić je ujedno osvojio najveći broj bodova u disciplinama Šumarska ruka. Brončane medalje za treće mjesto osvojili su Marijan Piršljin i Ivan Cvitković iz Srednje škole Otočac. Cvitković se plasirao kao drugi u disciplinama Šumarsko oko. Tijekom svečanog zatvaranja predstavljen je tim učenika strukovnih škola koji će predstavljati Republiku Hrvatsku na svjetskoj razini u Kazanu, glavnome gradu Republike Tatarstan, jednome od najvećih gradova u Ruskoj Federaciji, od 22. do 27. kolovoza ove godine. Tim je, prema riječima organizatora, bilo nužno odabrati unaprijed zbog roka za prijavu. Šumarstvo nije uvršteno među discipline na svjetskoj razini tako da naši mladi šumari ni nisu mogli biti odabrani kao članovi tima. Ovim putem svi djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. upućuju veliku čestitku učenicima šumarskih škola i njihovim nastavnicima mentorima koji su sudjelovali i tako uspješno predstavili našu struku na najvećem strukovnom natjecanju učenika u jugoistočnoj Europi. Gudovački proljetni i jesenski sajam predstavljaju masovno posjećena događanja na koja dolaze ne samo ljudi iz čitave Hrvatske, nego i brojni posjetitelji iz inozemstva. To je najposjećeniji i najbolje organizirani poljoprivredni sajam u Republici Hrvatskoj, ali i šire. Ove je godine 22. po redu proljetni sajam prema prvim procjenama posjetilo 20 % više posjetitelja u odnosu na prošlogodišnji, izlagalo je 3 % više izlagača na 8 % većem prostoru. Predstavilo se oko 480 izlagača iz deset zemalja na ukupno 80.000 metara kvadratnih prostora. Sajam je svečano otvorio izaslanik predsjednika Vlade, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je tijekom pozdravnog govora istaknuo rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj usporedivši 2018. godinu s prethodnima. Prisutnima su se obratili i župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs, gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac i direktor tvrtke Bjelovarski sajam Davorin Posavac. Otvaranju su prisustvovali predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić i voditelj UŠP Bjelovar Ivan Cug. Ove su godine zaposlenici Hrvatskih šuma za predstavljanje na sajmu odlučili u izložbeni prostor udahnuti duh proljeća. Zato su od hortikulturne ponude rasadnika Hrvatskih šuma odabrali tek procvale mlade sadnice japanskih dunja koje nose prekrasne tamnoružičaste cvjetove, japansku suručicu koja kada procvate časti svojim bogatim cvatom bijele ili ružičaste boje te mlade sadnice vrba. Vrbe su na prvu plijenile pogled svojim osobitim izgledom, osobito vijugave tužne vrbe koje su naziv dobile prema izgledu svojih grana i koje na engleskom jeziku nose simpatične nazive - kovrčave ili vadičep. Kultivar thunbergove žutike osobitih tamnocrvenih listova isto je tako uveselio prostor uz lijepe ukrasne grmove kozokrvine. Umirujuće zelenilo činile su sadnice četinjača. Bile su tu pančićeve omorike koje imaju osobit uski habitus, karakteristične iglice tamnozelene boje s gornje strane i Učenici Srednje škole Karlovac Natjecanje u disciplini Šumarska ruka 20 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Događaji 22. proljetni međunarodni bjelovarski sajam Izložbeni prostor Hrvatskih šuma d.o.o. u duhu proljeća Izložbeni prostor UŠP Bjelovar bilježi dugu tradiciju uspješnog predstavljanja Hrvatskih šuma d.o.o. u najboljem svjetlu na proljetnim i jesenskim sajmovima u Gudovcu pokraj Bjelovara. Zajedno sa stručnjacima i radnicima iz rasadničkih radnih jedinica svake godine posjetiteljima na sajmenom prostoru osiguraju pravu malu zelenu oazu. Proljetni, 22. po redu sajam u trajanju od 29. do 30. ožujka otvorio je izaslanik predsjednika Vlade, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. dvije bijele pruge puči na donjoj strani, a koje su za razliku od drugih smreka plosnate. Kavkaske jele mnogima su privlačne zbog svojeg piramidalnog habitusa i grana izrazito bogatih iglicama. Za one kojima su privlačni izrazito tamnozeleni tonovi bili su izloženi stupoliki kultivari tise. Od stablašica listača bile su predstavljene sadnice običnog graba koji je prvenstveno šumska vrsta, ali i ukrasna i može poslužiti za formiranje lijepih živica. Hortikulture sadnice pristigle su na sajam iz rasadnika Brestje (UŠP Zagreb) i Močile (UŠP Koprivnica). Za njihov skladan raspored, a time i estetski ugođaj na izložbenom prostoru i ove se godine pobrinula Marina Antulov, stručna suradnica za rasadničku proizvodnju i sjemenarstvo u UŠP Bjelovar. Osim sadnica, prostor su krasile i prekrasne fotografije šumskog cvijeća autora Željka Gubijana, voditelja Šumarije Vrbovec (UŠP Bjelovar), te snažna poruka Molitva prirode ispisana na drvenom panou autora Tomislava Starčevića, umirovljenog doajena iz područja uzgajanja šuma. Riječi poruke glase: Čovječe, kad poželiš sa mnom gospodariti ili se od mene odvojiti, znaj da je sve životnim sokom kao krvlju izmiješano i u tom osjećaju strahopoštovanja prema meni shvatit ćeš da su ljudi, zemlja, šuma, voda, zrak, travke i leptiri jedna obitelj. Na jednome dijelu izložbenog prostora bili su izloženi najvrjedniji drvni proizvodi s označenim vrstama drveća i klasama. Dežurni zaposlenici spremno su odgovarali na sve upite zainteresiranih i trudili se da se svi osjećaju ugodno. Među ovogodišnjim su posjetiteljima bili učenici Srednje i Drvodjeljske škole Karlovac u pratnji nastavnika Nikole Janjanina. Nakon završetka još jednog uspješnog sajma gotovo su sve sadnice iskorištene za uređenje okoliša šumarija i šumarskih kuća UŠP Bjelovar. Drvni sortimenti BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 21

Volonterska akcija JYSK i Hrvatske organizirali sadn Voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin Slučajni prolaznici - planinari zastali su kako bi dali svoj obol akciji Pjevačica Remi u akciji Maloprodajni lanac JYSK u suradnji s Hrvatskim šumama sredinom travnja organizirao je sadnju bukovih sadnica u blizini planinarskoga doma Risnjak na Medvednici. Volonterskoj akciji pod nazivom Ne štedi na šumi odazvalo se 70-ak volontera, većinom zaposlenika JYSK-a, ali i ostalih građana te slučajnih prolaznika - planinara. U vrlo dobro organiziranoj akciji posađeno je gotovo dvije tisuće sadnica bukve na predjelu na kojem prirodno pomlađivanje nije uspjelo. Akciji se odazvao i poznati časopis National Geographic, koji je za potrebe ove akcije snimio i poseban film koji će biti objavljen na njegovom kanalu. Voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin pozdravio je sve prisutne i zahvalio im se na odazivu unatoč lošoj vremenskoj prognozi. - Drago nam je što je JYSK prepoznao važnost brige o šumama u Hrvatskoj. Sadnja na površine koje su stradale u nekoliko navrata nakon olujnog nevremena ključna je za vraćanje ravnoteže prirodi. Nadamo se da će ovo potaknuti i druge kompanije na pokretanje sličnih inicijativa. - izjavio je Damir Miškulin, voditelj Uprave zagrebačke podružnice Hrvatskih šuma. - Kao velika međunarodna tvrtka, koja je u svakodnevnom kontaktu s tisućama kupaca, dobavljača i suradnika, svjesni smo svoje uloge u razvoju društveno odgovornog poslovanja kojim stvaramo novu vrijednost za sve sudionike. Projektom Ne štedi na šumi želimo podići svijest javnosti o bitnim pitanjima te smo sigurni da ćemo potaknuti mnoge na savjesno ponašanje prema prirodi. - izjavila je Vesna Kukić-Lončarić, country managerica JYSK-a za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju. Cilj je ove akcije podizanje svijesti javnosti o važnosti šuma, njihovom razvoju, kao i važnosti očuvanja ekosustava u našoj Sadnice su spremne 22 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Volonterska akcija šume zajedno ju na Sljemenu Tekst/foto: Goran Vincenc okolici. Kroz strateški definirana područja, tvrtka JYSK na lokalnoj razini redovito djeluje brinući o mladima, okolišu kroz održivi razvoj, pošumljavanju i čišćenju okoliša te zdravom životu kroz prevenciju, edukaciju i aktivnost. Akciji se osim građana odazvao i veliki broj javnih osoba, među ostalima pjevačica Remi iz grupe Elemental te glavni urednik časopisa National Geographica Hrvoje Prćić. Dolazak na radilište Glavni urednik National Geographica Hrvoje Prćić Djelatnici šumarije i UŠP Zagreb Country managerica JYSK-a Vesna Kukić-Lončarić Zajednička fotografija prije početka sadnje Veliki interes za akciju BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 23

Događaji Studijsko putovanje u Rusiju Tekst/foto: dr. sc. Jadranka Roša Centar inovacija Skolkovo Ekološka certificirana proizvodnja ima veliki potencijal za suradnju U organizaciji veleposlanstva Republike Hrvatske i HGK-a u Moskvi organizirano je studijsko putovanje u Moskvu i St. Petersburg. Sudionici putovanja bili su djelatnici obrazovnih i gospodarskih institucija iz cijele Hrvatske. Cilj putovanja bio je upoznati se sa znanstveno-obrazovnim sustavom Rusije i inovacijskim centrima kao nositeljima gospodarskog razvoja. Delegacija Hrvatskih šuma je u sklopu organiziranoga studijskog putovanja u Rusiju posjetila brojne znanstveno-obrazovne institucije te inovacijske centre koji služe kao nositelji gospodarskog razvoja jednog od najznačajnijih tržišta svijeta. Prvi dan boravka u Moskvi bio je predviđen za posjet najstarijeg i najpoznatijeg državnog Sveučilišta LOMONOSOV. U impozantnim zgradama smješteni su svi fakulteti, od prirodoslovlja do društvenih znanosti, sa svim popratnim sadržajima. Djelatnici Sveučilišta, kao i studenti imaju smještaj u sklopu fakulteta, ali i sve sportske sadržaje, kino i ostale kulturne sadržaje tako da nemaju potrebu za odlazak u centar Moskve te ne moraju gubiti vrijeme na putovanje. Sveučilište je opremljeno najsuvremenijim tehničkim dostignućima i njihovi završeni studenti traženi su u svim svjetskim institutima. Studenti su uglavnom državni stipendisti. Crveni trg u Moskvi 24 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Događaji Nakon Sveučilišta LOMONOSOV delegacija je obišla centar inovacija Skolkovo koji je namijenjen razvoju suvremenih tehnika vezanih za sva područja ljudskog djelovanja. Također su otvoreni za primanje djece svih uzrasta kako bi im pružili mogućnost da razviju svoje kreativne sposobnosti. Zanimljivo je to da su paralelno s izgradnjom centra rađeni stanovi za znanstvenike, kao i škola za njihovu djecu. Strategija razvoja podrazumijeva ukupnu brigu o znanstvenicima, a sve kako bi se u potpunosti posvetili istraživanjima. Centar je u neposrednoj vezi s gospodarstvom. U sklopu putovanja organizirana je posjeta Kremlju i prisustvovanje baletnoj predstavi Bajadera austrijskog skladatelja Ludwiga Minkusa. U hrvatskom veleposlanstvu delegaciji iz Hrvatske priređen je svečani prijem na kojem su bili Tomislav Car, veleposlanik te djelatnici Maja Foretić Pećnik i Marko Paškvan, koji su organizirali posjet svim institucijama i upoznali prisutne sa svim aspektima ruskog gospodarstva. U skladu s interesima članova delegacije organizirani su posjeti institucijama i dobiveni pojedinačni odgovori vezani za posao kojim se svatko od članova bavi. Zanimanje delegacije Hrvatskih šuma odnosilo se na gospodarenje šumama i ekološku proizvodnju. Rusija je površinom najveća zemlja na svijetu s velikim prirodnim bogatstvom, najviše plinom. Pod šumom se nalazi 50 % površine, najraširenije su neprohodne tajge - jednolične, crnogorične šume bora, jele, smreke i ariša. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogorične šume, miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone i stepa pokrivenih plodnom crnicom. Uz obale Kaspijskog jezera zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja. Većina je šuma i danas u državnom vlasništvu. Rusija je veliki proizvođač drva i celuloze, proizvodi više od 1/5 ukupne svjetske proizvodnje mekog drva. Šumama upravlja državno poduzeće koje, nažalost, nema programe gospodarenja za cijelo područje pod šumom. Iako nismo obišli ruralni dio Rusije, Sveučilište LOMONOSOV Primanje u hrvatskom veleposlanstvu u Moskvi dobili smo podatke o stanju prirodnih resursa s posebnim naglaskom na šume. Prema izvješću Gospodarske komore u Moskvi u današnjoj Rusiji jako su vidljive posljedice nemara iz vremena SSSR-a u području zaštite okoliša. Šumski je fond, osobito na sjeverozapadu i na krajnjem istoku Rusije, nepovratno uništen zbog nekontroliranog iskorištavanja i nezakonite sječe šuma, a zbog posljedica utrke u naoružanju iz vremena hladnog rata, prije svega posljedica proizvodnje nuklearnog oružja i odlaganja nuklearnog otpada, u nekim su dijelovima Rusije nepovratno kontaminirani tlo i izvori pitke vode. Nekontrolirano planiranje i izgradnja velikih hidroelektrana, koje su zahtijevale umjetnu akumulaciju vode, smanjilo je obujme rijeka te promijenilo strukturu biljnog i životinjskog svijeta uz riječne tokove. Očuvanje okoliša u nadležnosti je Ministarstva prirodnih resursa i okoliša Rusije (Ministry of Natural Resources and Environment). Ministarstvo koordinira i nadzire aktivnosti Savezne službe za hidrometeorologiju i praćenje stanja okoliša, Savezne službe za nadzor upravljanja prirodnim resursima, Savezne agencije za vodne resurse i Savezne agencije za upravljanje podzemnim resursima. U novije vrijeme Rusija surađuje s Finskom na zajedničkom projektu zaštite šuma. Interes delegacije Hrvatskih šuma vezan za ekološku proizvodnju također nije ostao bez odgovora. Rusko Ministarstvo poljoprivrede 2016. godine zabranilo je uvoz GMO proizvoda i upotrebu hormona u proizvodnji mesa. U strategiji razvoja poljoprivrede ekološka proizvodnja dobila je prioritet i postavljen je cilj da Rusija bude vodeći proizvođač ekološke hrane u svijetu. U tu svrhu donijeti su zakoni koji reguliraju ekološku proizvodnju i dane su preporuke za petogodišnje razdoblje. U sklopu službenog posjeta Moskvi delegacija je obišla i državnu glazbenu akademiju Gnessin koju su pohađali mnogi svjetski poznati glazbenici. Potom je slijedio odlazak St. Petersburga gdje je priređen prijem u Upravnom odjelu za obrazovanje i gdje nas je domaćin upoznao s funkcioniranjem svog obrazovnog sustava te prijenosa znanja u različite gospodarske grane. Domaćin se potrudio delegaciji iz Hrvatske pokazati ono najbolje što Rusija ima. Također su razmijenjena iskustva i kontakti kako bi se i u budućnosti mogla ostvariti konkretna suradnja. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 25

Šumska razglednica Šumarija Ludbreg, UŠP Koprivnica Upravitelj šumarije Gabrijel Horvat Tekst/foto: Goran Vincenc Pasji trn i proljetnice u šumariji iz centra svijeta Ludbreg je gradić poznat kao središte od kojeg se vuku koncentrične kružnice na čijim se obodima nalaze brojne svjetske metropole, zbog čega je i prozvan Centrom svijeta. Ali, Ludbreg je i mjesto gdje možemo naći brojne zanimljivosti vezane za prirodu i šumarstvo, bilo da zagazite u šume dravskog sliva koje se nalaze na opskurnom skeletnom i skeletoidnom tlu ili da krenete prema Kalniku, vapnenačko-dolomitnom gorju bogatom slatkom, mineralnom i termalnom vodom na samome rubu panonske nizine. Zgrada Šumarije Ludbreg Šumarija Ludbreg smještena je na sjeverozapadu Hrvatske u okviru UŠP Koprivnica, i to najvećim dijelom u Varaždinskoj te manjim dijelom u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Na zapadu je Šumarija Varaždin, na jugu su vrhovi Kalnika i Šumarija Križevci te Sokolovac, na istoku je Šumarija Koprivnica, dok je sjeverna granica derivacijski kanal HE Dubrava i Međimurje, tj. Šumarija Čakovec. Šumarija gospodari s 5.340 ha državnih šuma podijeljenih u tri gospodarske jedinice: Kalnik površine 2.394 ha, Lijepa gorica površine 1.464 ha 26 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Šumska razglednica koja se nalazi na sjevernim obroncima Kalnika te Ludbreške podravske šume Križančija površine 1.482 ha koja se nalazi u nizinskome dijelu šumarije. U tom smislu prepoznajemo dva osnovna tipa staništa. Šume Kalnika nastanjuju zajednice autohtonih listača i to kroz šume hrastova, kako kitnjaka, tako i lužnjaka, te sveprisutne sastojine obične bukve kao prevladavajuće vrste, dok od prirode mogu doći i šume običnog graba s primjesama zavičajnih listača kao što su javori, brijestovi, pitomi kesten, trešnja i dr. Također se učestalo javlja alohtoni bagrem, a postoje i velike površine umjetno podignutih kultura četinjača. Nizinski dio rezerviran je pretežno za meke listače, crnu i bijelu johu, vrbu, crnu i bijelu topolu, dok više dijelove nastanjuju šume hrasta lužnjaka. Ukupna drvna zaliha iznosi 1.350.000 kubika s godišnjim prirastom od 41.000 kubika te prosječnim godišnjim etatom od 35.000 kubika u kojemu preko 70 % čini bukva. Značajne količine etata otpadaju na četinjače kao posljedica sušenja kultura smreke, ariša i borova. Šumarijom koja zapošljava 28 djelatnika upravlja Gabrijel Horvat, inače doktor šumarskih znanosti, čovjek koji je rođen na Kalniku i koji je odrastao uz šumu te joj je u potpunosti posvetio cijeli život, a autor je i knjige Šume Kalnika u kojoj je podrobno opisao sve geomorfološke i biološke karakteristike ovoga gorja. Pretežni su dio kalničkih šuma prirodne sastojine visokog uzgojnog oblika, no veliki problem čine površine kultura četinjača koje su podizane u drugoj polovici prošlog stoljeća na površini od približno 500 ha, mahom mrazištima i novootkupljenim površinama, što je bio i rezultat europskih trendova očetinjavanja koji su u početku pokazali dobre rezultate, no protekom vremena te sastojine nakon 30-ak godina fiziološki slabe, bivaju napadnute potkornjacima te se počinju intenzivno sušiti što predstavlja stručni i financijski izazov u sanaciji. Na tom problemu intenzivno se radi posljednjih 20-ak godina, a kao zanimljivost možemo istaknuti unos hrasta lužnjaka var. Tardissima koji lista kasni- Šuma lužnjaka i graba sađena na poljoprivrednim površinama Nalazište vučjeg trna Upravitelj Horvat s dobro primljenom lužnjakovom sadnicom na mrazištu BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 27

Šumska razglednica Kalnička bukova šuma u proljeće je od običnog lužnjaka, čime se znatno smanjuje mogućnost stradavanja od mraza s obzirom na to da je riječ o nižim staništima uz vodotoke, ali ipak u brdskom području. Za sada se lužnjak razvija dobro, a prema svim pokazateljima tako bi trebalo i ostati. Površine na obroncima i nagibima saniraju se kitnjakom i bukvom, autohtonim vrstama tog podneblja. Do sada je na taj način sanirano 300 ha površina nakon sječe kultura četinjača. Šume u nizinskom dijelu šumarije vezane su uz tokove Drave, Bednje i Plitvice, a nastale su na aluvijalnim nanosima rijeka na plitkim i skeletnim tlima, malog vodnog i hranidbenog kapaciteta, koje ovise o podzemnim vodama potpuno poremećenim izgradnjom hidroenergetskih sustava HE Čakovec i HE Dubrava. Hidroregulacijskim mjerama izgubljeno je više od 700 ha šumskih površina, pretežito mekih listača, a poremećajem podzemnih voda i ciklusa plavljenja pojedina staništa dovedena su do polupustinjskih uvjeta. Ipak, ni na ovome području ne manjka zanimljivosti. Na 100-ak ha u toj gospodarskoj jedinici sađen je hrast lužnjak, na površinama nastalima otkupom privatnih parcela, a kao kompenzacija za izgubljene površine pod akumulacijama. Sastojine su podizane tzv. šumskopoljskim načinom na čistim površinama sjetvom žira lužnjaka i pšenice na istoj površini. Sljedeće godine pšenica je požeta iznad vrhova mladih biljaka, a vrijednost prodane pšenice pokrila je troškove podizanja. Zaostalo strnište štitilo je površinu od korova i dvije godine nije bilo potrebno obavljati njegu. Naknadno je unesen grab tako da je to danas lijepa i stabilna klimatogena sastojina starosti tridesetak godina. Vrlo sličan primjer imamo u istoj gospodarskoj jedinici gdje je sađen crni orah na mjestima gdje su izgubljeni uvjeti za lužnjak. U početku je orah bio izrazito slab zbog stalnog stradavanja od mraza pa je dodatno uz orah unesena crna joha koja je stvorila crnom orahu idealne uvjete za daljnji rast zbog čega se brzo oporavio i razvio u zdravu i vrijednu sastojinu. Joha je u međuvremenu posječena kao međuprihod. Kada govorimo o prirodnim zanimljivostima na području šumarije, nemoguće je ne spomenuti vučji ili pasji trn (Hippophaë rhamnoides L.), glacijalni relikt koji se nakon ledenog doba povlačio prema sjevernim i višim predjelima Alpa. Tijekom prve polovice 20. st. nije bilo nikakvih podataka o rasprostranjenosti vučjeg trna u Hrvatskoj. Legendarni profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu Ivo Trinajstić 60-ih je godina pronašao jedno nalazište u blizini Varaždina. No, prije dvije i pol godine u GJ Ludbreške podravske šume - Križančija pronašao ju je upravitelj Horvat te se od onda pazi na ovo stanište. Rezultate istraživanja ovoga nalazišta objavili su prof. dr. sc. Jozo Franjić, dr. sc. Gabrijel Horvat te doc. dr. sc. Danijel Krstonošić u Šumarskom listu 3-4 (2016.). S druge strane, Kalnik treba doživjeti u proljeće kada ovo gorje postaje prepoznatljivo po cvatnji intenzivno obojenih proljetnica (ljubice, šafrani, jaglaci i dr.), ali i drugog bilja (trešnje, divlje šljive, divlje jabuke). Karakteristika proljetnica je da sve svoje aktivnosti obave u vrlo kratkom vremenskom periodu, točnije u proljeće. Većina ih pripada ostacima bogate termofilne flore iz razdoblja kada raspored godišnjih doba nije bio ovakav kakvog ga poznamo danas. Karakte- Proljetnice 28 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

ristična im je samooplodnja, kratko vegetacijsko razdoblje, izražena mogućnost vegetativnog razmnožavanja, preživljavanje nepovoljnih uvjeta pod zemljom i dr. Kako su to biljke lijepih cvjetova, vrlo su često ugrožene prekomjernim branjem, zato ih je većina zakonski zaštićena. Kalničko gorje poznato je po svojim proljetnicama, stoga je poseban doživljaj posjetiti ga u proljeće. Šume i šumska zemljišta na području Šumarije Ludbreg pripadale su u prošlosti veleposjednicima, crkvi i zemljišnim zajednicama. Povijest cijeloga kraja, pa tako i šuma, započinje razvojem dvaju gradova: Ludbrega i Varaždinskih Toplica još u rimsko doba, no vlasništvo nad šumama možemo pratiti nakon poraza Turaka od Habsburgovaca. Šume su tada pripale zagrebačkom Kaptolu, obitelji Drašković te nizu manjih posjeda od kojih je najveći dio pripao zemljišnim zajednicama. Najopsežniji i najvažniji propisi bili su Urbari iz 1756. i 1780. godine te Šumski red donesen 1769. godine kojima se uređuju odnosi u načinu i pravima korištenja šuma vlasnika, ali i međusobna prava između kmetova i feudalaca. Prvi izračun površina šuma napravljen je temeljem Patenta o rasporezivanju i katastarskoj izmjeri zemljišta iz 1786. godine, popularno nazvan Jozefinski katastar, koji je zbog male točnosti ukinut 1790., a 1817. propisan je stabilni katastar, popularno nazvan Franciskanski katastar. Carskim patentom iz 1877. godine provodi se segregacija, odnosno obveza velikih šumoposjednika da predaju dio svojih površina u kolektivno vlasništvo seljacima, čime su nastale zemljišne zajednice koje su opskrbljivale lokalno stanovništvo ogrjevom, drvnom građom, sporednim šumskim proizvodima te pašom. Svaka je morala imati svog glavara i lugara, a 1894. zemljišne zajednice stavljene su pod javni i stručni nadzor kada im je propisano potrajno gospodarenje i obveza donošenja programa gospodarenja. Šumska razglednica Prvi Zakon o šumama donesen je 1929. za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, dok po završetku 2. svjetskog rata jugoslavenske vlasti reguliraju status šuma s nekoliko zakona i pravilnika. Šumarija Ludbreg osnovana je 1947. godine pod nazivom Kotarsko šumsko poduzeće Kalnik sa sjedištem u Ludbregu. Stvaranjem Republike Hrvatske donesen je Zakon o šumama koji je kroz godine regulirao svu potrebnu legislativu za suvremenu i efikasnu organizaciju šumarstva. U budućnosti Šumariju Ludbreg, kao i druge šumarije u Hrvatskoj, čekaju veliki izazovi gdje će biti potrebno pronaći rješenja za problematiku uzrokovanu klimatskim promjenama, kao i za veliki pritisak javnosti uzrokovan neopravdanim strahom kao posljedicom nerazumijevanja šumarske djelatnosti. S obzirom na kvalitetan rad koji je do sada bio prisutan u šumariji, sigurni smo kako će se i ti problemi uspješno savladati. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 29

Ekologija Svjetski dan ptica i drveća Tekst: Helena Jakobović Foto: Helena Jakobović, Goran Vincenc, internet Zaštita prirode i životne sredine zadatak je i odgovornost svih nas Neraskidiva veza drveća i ptica Svjetskim danom ptica i drveća mađarski znanstvenik Ottó Herman želio je probuditi svijest sugrađana o nužnostima zaštite prirode i okoliša te ukazati na veliki značaj i povezanost ptica i drveća u osiguravanju kvalitete ljudskog života zbog čega je nužno njihovo očuvanje i zaštita, osobito onih najugroženijih i rijetkih. Stotinu godina duga tradicija prati obilježavanje Svjetskog dana ptica i drveća koji svoje korijene vuče iz Mađarske još od davne 1902. godine, a otad se slavi svake godine u proljeće, 10. svibnja. Isprva se ovom važnom datumu pridavala važnost samo u Mađarskoj, ali kasnije se inicijativa proširila na mnoge europske države i zemlje širom svijeta. Inicijator obilježavanja Dana ptica i drveća bio je Ottó Herman mađarski polimat, zoolog, znanstvenik, novinar i političar, priznat kao pionir mađarskog prirodoslovnog istraživanja. U svoje vrijeme Herman je osnovao i vodio mađarski ornitološki centar i bio je poznat kao otac ptica. Bio je autor ogromne količine vrijednih znanstvenih radova, objavio je 14 knjiga te objavio i prezentirao 1.140 članaka. Identificirao je 36 novih vrsta pauka, a danas mnoge škole i ustanove nose njegovo ime. Obilježavanjem Svjetskog dana ptica i drveća različitim akcijama u svijetu, Ottó Herman želio je probuditi svijest sugrađana o nužnostima zaštite prirode i okoliša te ukazati na veliki značaj i povezanost ptica i drveća u osiguravanju kvalitete ljudskog života zbog čega je nužno nji- hovo očuvanje i zaštita, osobito onih najugroženijih i rijetkih. Dakle, ne samo da je ovaj važan datum usmjeren na zaštitu ptica i drveća, već se osim toga nastoji ukazati na to kako je zaštita prirode i životne sredine zadatak i odgovornost svih nas. Intenzivni razvoj industrije i mnoge ljudske aktivnosti u korist razvoja moderne civilizacije dovele su do ugrožavanja prirodne sredine. Danas razvijene države pokušavaju ispraviti greške 19. i 20. stoljeća, a ipak se i sada, u 21. stoljeću, još uvijek bavimo mnogim aktivnostima koje za posljedicu imaju uništavanje prirodnih staništa ptica, izvora hrane i pitke vode pa je broj vrsta ptica sve manji, kao i ostalih vrsta flore i faune. Ova činjenica navodi nas na stalan oprez i uporan rad u korist prirode jer čovjek postaje sve svjesniji koliko njeno narušavanje utječe na ljudski život u cjelini. U mnogim mitologijama drvo je simbol središta svijeta, odnosno veza između neba i zemlje jer mu korijenje prodire duboko u zemlju, a grane se šire visoko u nebo. Ono se ne štuje samo kao sastavni dio biljnog svijeta, već zbog onoga što se kroz njega iskazivalo te što je to podrazumijevalo i zna- 30 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Ekologija Drveće pticama pruža mjesto za gniježđenje, sklonište, hranu i zaštitu od predatora i klimatskih neprilika U mnogim mitologijama drvo je simbol središta svijeta, odnosno veza između neba i zemlje čilo od postanka. Od najstarijih vremena u Egiptu je drveće predmet štovanja, možda i stoga što je bilo toliko rijetko pa se u egipatskim prikazima vrlo često nailazi na motiv drveta života iz kojega izlaze božanske ruke prepune darova i koje iz posude izlijevaju vodu života. U Staroj Grčkoj uz kult drveća vezana je božica majka Rea. Stablo je prema mitologiji neiscrpan izvor plodnosti zbog čega je Rea prikazivana pokraj neke simbolične biljke ili pod drvetom života. Za Grke nije bilo korisnijeg ploda od masline zbog čega je i simbolički imala važnu ulogu. Bila je posvećena Ateni koja je prvu maslinu posadila na Akropoli. Kult hrasta i mitologije vezane uz hrast bile su u pretkršćansko doba rasprostranjene diljem Europe. Hrast je simbol znanja i moći. U arhaična vremena smatralo se da je čovjek rođen iz hrasta pa su tako Arkadijci tvrdili da su, prije nego što su postali ljudi, bili hrastovi. Kod Germana nailazimo na sličnu predaju - tamo su prvi ljudi načinjeni od dvaju panjeva. Hrast je bio štovan i u Italiji. Postoje brojne predaje o svetim hrastovima. Sedam brežuljaka bilo je, navodno, pokriveno hrastovim šumama posvećenim Jupiteru. Drveće i biljke imali su za Kelte veliko značenje. Hramovi Kelta bili su sveti gajevi ili šume. Život ljudi kroz povijest bio je najuže povezan sa šumom i drvećem. Drvo je hranilo vatru, a sve donedavno drvo i lignit bili su jedina goriva. Drvo je idealna sirovina, laka za obradu i upotrebljiva u različite svrhe. U drveću žive pčele koje proizvode vosak i med, drvo je izvor namirnica poput različitog voća koje hrani ljude, ptice i sav životinjski svijet, a zanimljivo je kako su se šišarice nekad mljele u brašno i pekle kao kruh. Koristili su i smolu prerađenu u ljepilo, katran, mirise poput tamjana te začine. I danas jako dobro znamo koliko su neprocjenjive koristi drveća. Drveće proizvodi kisik i hranu, dom je mnogim vrstama životinja, tisućama kukaca, malenim gmazovima, pticama, sisavcima. Iz drveća dobivamo prirodne lijekove. Drveće nam daje sjenu i štiti nas od štetnog UV zračenja. Pomoću drveća štedimo energiju, štiti naš dom od sunca ljeti te omogućuje da se lakše zagrije zimi. Drveće smanjuje zagađenje upijajući štetne tvari koje možemo naći u prenapučenim i onečišćenim gradovima. Pokazalo se da čak 60 % zagađenja upija drveće u ulicama koje su omeđene drvoredima. Osim toga, drveće smanjuje i buku i eroziju tla te hrani tlo lišćem i starim grančicama koje padnu na tlo. Velika količina lišća na površini stvara spužvasti humus koji upija padaline te je hrana mnogim organizmima. Drveće je bitno za naše zdravlje - šetnja prirodom, među drvećem, dokazano je dobra za mentalno i fizičko zdravlje. Popis koristi drveća za sav živi svijet može ići u nedogled. Povezujući ptice i drveće, jasno je kako jedni na druge imaju veliki utjecaj. Drveće pticama pruža mjesto za gniježđenje, sklonište, hranu i zaštitu od predatora i klimatskih neprilika, a one šumu obogaćuju svojom pjesmom, raznoseći sjeme sudjeluju u njihovu oprašivanju, a štite drveće od nepoželjnih vrsta štetnih kukaca. U svibnju se, uz Svjetski dan ptica i drveća, posebno obilježava još i Dan ptica selica kojim se ukazuje na probleme koje ptice imaju prilikom odlaska u toplije krajeve. U Hrvatskoj je zabilježeno oko 400 vrsta ptica, od čega 180 ptica selica. Područja poput Vranskog jezera, Kopačkog rita ili Crne mlake izuzetan su turistički potencijal u okviru promatranja ptica s obzirom da ovi lokaliteti predstavljaju važne postaje na europskom selidbenom putu ptica selica. Problemi s kojima se ptice susreću na svojim dugim selidbenim putovima sve su samo ne lagani. Osim prirodnih prepreka i loših vremenskih prilika, ptice se na svom putu suočavaju i s preprekama koje im stvara čovjek. Rotirajuće elise vjetroelektrana, žice dalekovoda, visoke antene, pticama nevidljive velike staklene površine i visoke zgrade svake godine ubijaju i preusmjeravaju veliki broj ptica s njihovih uobičajenih selidbenih putova. Svjetski dan ptica selica obilježava se drugi vikend u mjesecu svibnju i podsjeća na poduzimanje mjera za njihovu zaštitu na tom teškom putu na jug. Opstojnost povijesne veze ljudi i ptica selica danas ovisi o našoj odgovornosti prema prirodi i očuvanju prirodnih resursa. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike propisuje uvjete zaštite prirode kojih se treba pridržavati kod gospodarenja šumama, odnosno potrebno je kod sječe na cijeloj gospodarskoj jedinici ostaviti na nekoliko hektara 3 do 5 suhih stabala, stabla s dupljama i voćkarice kako bi bile stanište i sklonište pticama. Isto tako nije dopušteno pošumljavanje rijetkih i ugroženih stanišnih tipova čistina livada i pašnjaka zbog istih razloga. Hrvatske šume na taj način brinu o pticama. Možemo zaključiti da je veza između ljudi, ptica i drveća duboka, povezana i neraskidiva. Ponašanjem s poštovanjem prema živom svijetu čovjek osigurava sebi i drugima u lancu svjetliju i bolju budućnost. Šume su bile važne od njihova nastanka, prepoznate i danas kao izuzetno važne, osobito kroz svoje neprocjenjive općekorisne funkcije, a gospodarenjem kojim imitiramo prirodu osiguravamo njihovu održivost i potrajnost za buduće generacije. No, možda se izgubila ona tisućljećima njegovana mistična veza između čovjeka i drveća, spiritualna i duhovna. Ali nije ju nemoguće obnoviti, svatko za sebe, na licu mjesta, šećući šumom. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 31

Uzgajanje šuma Klonska sjemenska plantaža Plešćice 18 godina kontinuiranog rada Tekst/foto: Branko Meštrić Na prvi pogled ideja plantažnog uzgoja šumskog drveća zbog proizvodnje sjemena tema je koja više priliči voćarstvu nego šumarstvu, naročito hrvatskom šumarstvu koje se ponosi prirodnom obnovom šuma. A kad uđete na prostor klonske sjemenske plantaže na Plešćici, Šumarije Čazma, dojam je još voćarskiji. Nepregledni nizovi uredno zasađenih stabala, isto tako i uredno oblikovanih i ne baš previsokih, potom hrpe granja od orezivanja, a na kraju reda i platforma za orezivanje, mehanizacija i ekipa vještih orezivača koji hvataju zadnje rokove da bi obavili svoj proljetni posao. No, na ovoj plantaži stabla koja već cvatu nisu bijela od silnih cvjetića, već nekako neuglednije žuta, a po kori i izgledu stabala čak je i jednom ražalošćenom šumaru jasno da se ovdje ne radi ni o kakvom voću, već o hrastu. Pod klonskom sjemenskom plantažom podrazumijevamo kulturu superiornih stabala koja je izolirana ili tako uređena da se izbjegne ili znatno smanji mogućnost oprašivanja iz vanjskih izvora genetski inferiornih stabala i koja se intenzivno uređuje (uzgaja) sa svrhom učestale i obilne cvatnje i plodonošenja. Postoje dvije vrste sjemenskih plantaža: klonska, podignuta cijepovima plus stabala, i generativna, podignuta 32 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019. sijancima (sjeme ili sadnice) potomstva plus stabala. Klonska sjemenska plantaža Plešćice (ili HR-QRO-SP-123/299 za prijatelje - sjemenare) registrirani je sjemenski objekt za proizvodnju kvalificiranog šumskog reprodukcijskog materijala - žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) za područje sjeverozapadne Hrvatske. Treća je i najveća plantaža ove vrste u Hrvatskoj i upravo kreće u svoju 19. vegetaciju. Fizički je osnovana sadnjom prvih 1000 biljaka u proljeće 2001. godine na do tada poljoprivrednom zemljištu uz rijeku Glogovnicu, nedaleko od Čazme. Radovi na podizanju zapravo su počeli tri godine ranije odabiranjem plus stabala po šumarijama UŠP Bjelovar - pregledani su brojni kandidati najboljih primjeraka hrasta lužnjaka i konačno su odabrana 53 tzv. plus stabla. S njih su uzete plemke, u rasadniku Hajderovac cijepljene su na podloge - sadnice hrasta lužnjaka, a uspjeli i zdravi cijepovi bili su spremni za sadnju na lokaciju u proljeće 2001. godine. Naravno, u Plešćici su prethodili i fizički radovi krčenja, ograđivanja, analize i pripreme tla kako bi se stvorili uvjeti za sadnju i daljnje održavanje ovakvog zahtjevnog objekta. Danas na plantaži raste 2580 jedinki hrasta lužnjaka. Toliko ih je registrirano na zadnjoj inventuri krajem prošle godine, ali to ne znači previše jer pojedina stabla ovdje propadaju, često zbog inkopatibilnosti podloge i plemke, ali i iz nepoznatih razloga. No, važno je da se na njihova mjesta odmah sade novi pri- mjerci točno određenog klona kako bi se sačuvala pažljivo određena struktura i raspored. U konačnici, na raspoloživoj površini od 26,23 ha trebalo bi živjeti 3.279 jedinki hrasta lužnjaka, uz raspored sadnje od 8x10 m, odnosno 125 kom/ha. Kod podizanja ove plantaže, koje je vodilo stručno povjerenstvo na čelu s akademikom Mirkom Vidakovićem, mnogi su pomalo skeptično doživljavali njegove riječi da će pojedina stabalca hrasta roditi već u četvrtoj godini i da se prvi jači urod može očekivati u 7./8. godini. I zaista, već 2006. godine ubrano je 88 kg žira, sljedeće godine 235 kg, a tonske količine krenule su od 2010. godine kad je sakupljeno 2.125 kg zdravog žira. Rekordne su 2015. godina sa 8.190 kg i, nažalost, 2016. s ukupno 0 kg. Radilo se o onom slavnom kratkotrajnom i intenzivnom mrazu od nekoliko sati koji je pokosio sve voćnjake u ovom kraju pa tako i naš hrastov. Unutar iste ograde, ali formalno na drugoj sjemenskoj plantaži HR-FAN- SP-123/298, dakle plantaži poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl), situacija je s urodima oprečno drukčija. - Ovdje urod još nije ni blizu tonskim vrijednostima - s malo samoironije domaćini će se pohvaliti da su do sada na njoj sakupili čak 3,5 kg sjemena. Urod najčešće izostaje, a uzrok se da naslutiti - mraz. Upravo i u vrijeme ovog obilaska vide se suhi i odumrli cvatovi jasena stradali od mraza otprije nekoliko dana. Izgledno je da ni ove godine od uroda neće biti ništa. Naravno, ne po-

stoje egzaktni podatci, no po mišljenju domaćina ploha jasena posađena je na nižem dijelu plantaže, bliže Glogovnici i to može biti detalj koji će odlučiti hoće li granični slučajevi mraza, kad se temperatura koleba oko nule, zahvatiti mlade cvatove jasena ili ne. Inače, podizanje ove plantaže započeto je 2003. odabiranjem plus stabala poljskog jasena u šumarijama u Čazmi, Garešnici, Grubišnom Polju, Ivanskoj, Velikom Grđevcu, Velikoj Pisanici i Vrbovcu. Odabrano je i po stručnoj komisiji odobreno 50 stabala, s njih su, po istom principu kao i kod hrasta, sakupljane plemke i cijepljene u Hajderovcu. Do sada je posađeno (i ostalo živo i zdravo) 2.669 cijepova poljskog jasena, a po popunjenju cijele površine od 7,3 ha bit će u plantaži 2.919 cijepova. Inače, poljski jasen posađen je u razmake 5x5 m, odnosno 400 kom/ha. Da završimo ovaj faktografski dio predstavljanja cijelog objekta Plešćice valja nadodati da je u planu na ukupnoj površini od 65,41 ha, koliko je u ogradi ovog objekta, podići još i klonsku sjemensku plantažu obične bukve (Fagus sylvatica L.) na 8 ha, daljnjih 5 ha je rezervirano za klonsku sjemensku plantažu divlje trešnje (Prunus avium), a 3 ha za plantažu gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.). Tu je i već prije formiran klonski arhiv nizinskog brijesta (Ulmus minor L.) sa 125 jedinki. Da bi se zaokružio proizvodni proces, na površini od 10 ha uz stari vodotok rijeke Česme planirano je podizanje modernog rasadnika za proizvodnju kvalificiranog, a kasnije i testiranog, šumskog reprodukcijskog materijala. Testovi potomstva već su postavljeni 2003., odnosno 2011. godine u čazmanskim nizinskim šumama u odjelima 43 a i 45 e. Nakon obavljenog procesa testiranja i priznavanja statusa, takav testiran reprodukcijski šumski sadni materijal trebao bi biti ne samo cijenjen, nego i imati veću potražnju na domaćem, a naročito na europskom tržištu. No, dok se ne završe testovi, osnuje rasadnik i ne razvije tržište, proizvedeni žir na ovoj plantaži sije se u rasadniku Zdenački gaj, a proizvedene sadnice s oznakom kvalificiranog šumskog reprodukcijskog materijala pojedinačno se sade u šumske sastojine prilikom popunjavanja kao oblik njihova oplemenjivanja. Ovakav objekt intenzivne biljne proizvodnje dosta je zahtjevan i traži svakodnevnu prisutnost i veliki angažman. Jedan pomoćnik revirnika stalno je, tijekom cijele godine, angažiran na plantaži i uz stalne radnike šumarije ili sezonske radnike u određenim razdobljima operativno vodi sve procese na plantaži. Također, na razini šumarije jedan revirnik, točnije revirnica Zdravka Skočić, koja nas je i vodila po plantaži, uz redovite poslove na svom reviru obavlja i sve potrebne poslove planiranja i nadziranja radova na plantaži. Podršku pruža i stručni suradnik za sjemenarstvo na razini UŠP Bjelovar Marin Antulov. Formalno i faktički klonska sjemenska plantaža pripada Šumariji Čazma. Posjeta klonskoj sjemenskoj plantaži Plešćice dogodila se krasnog proljetnog dana. Radnici su pod vodstvom poslovođe Franje Anića, šumarskog tehničara, hvatali zadnje rokove za rezidbu. Posao je vrlo specifičan. Treba dohvatiti i po 10 m visoke krošnje, svesti ih na odabranu visinu 6-7 m, a potom i ostatak krošnje oblikovati u skladu s novom visinom. Orezivač Željko Oštrić spretno balansira na vrhu platforme sa škarama i jednoručnom motornom pilom, a kolege mu s dugačkim pneumatskim škarama asistiraju sa zemlje. Poslovođa Franjo Anić na plantaži je od samog početka 2001. godine i spretno koordinira cjelokupnu akciju. Orezivanje je opasna i komplicirana, ali važna operacija na plantaži. Valja biljke držati na prihvatljivoj visini kako bi se omogućili svi ostali radovi koji slijede, a također i otvorili krošnje svjetlu kako bi Uzgajanje šuma plodonošenje bilo redovito, a kvaliteta ploda što bolja. Na početku, pri odabiru i formiranju uzgojnog oblika, a odabran je oblik tzv. modificiranog vretenastog grma, konzultirani su stručnjaci - voćari, a profesor s Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Nikola Pavičić upućivao je nas šumare u pomalo specifičan način rada. I uopće, pri radu na plantaži koriste se uobičajeni pomotehnički zahvati poznati u voćarstvu. I ostali su radovi voćarsko-šumarski (rasadničarski). Sva stabla valja pincirati da se spriječi izbijanje postranih izbojaka, a vrši se i gnojidba prema stručnim preporuka ovisno o pedološko-prehrambenim karakteristikama tla. U sušnom dijelu godine stabla se i zalijevaju iz traktorske cisterne jer su moderniji sustavi navodnjavanja i orošavanja za sada nedohvatljivi, iako bi oni znatno pomogli u zaštiti od mraza koji je ipak problem broj jedan ove plantaže. Zaštita od bolesti i štetnika također je nužna i intenzivna. Redovitim monitoringom profesora Šumarskog fakulteta u Zagrebu i stručnjaka Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, kao i pravodobnim tretiranjem pokušava se predusresti pojava gljivičnih oboljenja i napada insekata, a dosadašnje je iskustvo da ovakva intenzivna proizvodnja zahtijeva i do desetak tretiranja godišnje. Usprkos svemu, bitka sa žirotočom (Curculio sp.) je teška, a prisutna je na plantaži i mrežasta stjenica (Corythucha arcuata), kao i patogena gljiva Chalara fraxinea na jasenu, no još uvijek u manjem intenzitetu. Da, tu su i sitni glodavci svih vrsta - ipak je to BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 33

Uzgajanje šuma obilje hrane na jednom mjestu - što zahtijeva svakogodišnje tretiranje u razdoblju mirovanja vegetacije. S obzirom na značaj hrasta lužnjaka za šumarstvo sjeverozapada Hrvatske, podizanje ovakvog objekta praktički na pragu šumskog bazena Česme, jednog od nekoliko primjernih bazena hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, zapravo i nije nešto neobično. Šumarski genetičari desetljećima nastoje djelovati na genetsku kompoziciju ove važne vrste drveća, a podizanjem klonskih plantaža dobili su izvrstan alat koji im omogućuje vrlo učinkovit rad. Nakon 18 godina djelovanja zna se mnogo više o svakom od 53 inicijalno odabrana klona hrasta lužnjaka, kao i o fiziologiji i fenofazama hrasta lužnjaka uopće, a proizvodnja veće količine sjemena poznatih roditelja (plus stabla) omogućuje neminovno poboljšanje prirodne populacije pojedinačnim ubacivanjem genetski superiornijih sadnica, što se čini pri pomlađivanju sastojina svih ovih godina. Veliki je značaj klonskih sjemenskih plantaža i kao objekata očuvanja genofonda metodom ex situ, a prisutnost tako velikog broja roditeljskih plus stabala na jednom prostoru obećava i daljnja genetska poboljšanja hrastove populacije. Testovi potomstva, koji su postavljeni već petnaestak godina u čazmanskim nizinskim šumama pod nadzorom prof. dr. sc. Davorina Kajbe sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, zasigurno će i kvantificirati sva poboljšanja koja ovakav jedan objekt može donijeti. Osim genetičarskog, valja spomenuti da se ovaj objekt koristi i za brojna druga znanstvena istraživanja i ispitivanja zbog same koncentriranosti pojedinih vrsta, ali i zbog svoje pristupačnosti i blizine. Također, plantaža je, kao jedan ipak specifičan objekt u našem šumarstvu, redovita destinacija i za studente Šumarskog fakulteta, a par dana prije našeg posjeta ovdje su bili i učenici Šumarske škole iz Karlovca na svojoj terenskoj nastavi. Pregled klonskih sjemenskih plantaža Hrvatskih šuma UŠP registracijski broj šumarija vrsta površina UŠP Vinkovci HR-QRO-SP-121/300 Otok hrast lužnjak 25,00 ha UŠP Našice HR-QRO-SP-112/306 Orahovica hrast lužnjak 18,44 ha UŠP Požega HR-QPE-SP-211/180 Požega hrast kitnjak 10,28 ha UŠP N. Gradiška HR-FAN-SP-122/301 Nova Gradiška poljski jasen 3,53 ha UŠP Bjelovar HR-QRO-SP-123/299 Čazma hrast lužnjak 26,23 ha UŠP Bjelovar HR-FAN-SP-123/298 Čazma poljski jasen 7,30 ha UŠP Zagreb HR-PAV-SP-000/181 Kutina divlja trešnja 3,89 ha UŠP Senj HR-PNI-SP-331/312 Krk crni bor 2,00 ha 34 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno Posebna ponuda djelatnicima Hrvatskih šuma! STAMBENI KREDITI s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope iznosi od 75.000 HRK do 2.000.000 HRK rok otplate od 24 do 360 mjeseci kamatna stopa u kunama 3,00% godišnja (EKS od 3,15%), FIKSNA 5 godina otplate* *nakon navedenog roka kamatna stopa je promjenjiva i vezana je uz 6-mjesečni NRS1 za HRK NENAMJENSKI GOTOVINSKI KREDITI s promjenjivom kamatnom stopom iznosi od 1.500 EUR do 40.000 EUR/10.000 HRK do 300.000 HRK rok otplate: od 24 do 120 mjeseci kamatna stopa: u kunama uz valutnu klauzulu EUR 5,15% godišnja (EKS od 5,39%) u kunama 5,65% godišnja (EKS od 5,91%) Naknada za obradu kredita: 0,50% od iznosa kredita. Bez naknade za obradu kredita uz online zahtjev. HPB KOMBINACIJA sami birate vlastitu kombinaciju proizvoda i usluga uz jedinstvenu cijenu, a mi vas nagrađujemo dodatnim popustima i pogodnostima Uvjeti posebne ponude vrijede do 30. 06. 2019. godine. Donositelju ovog kupona u poslovnicu HPB-a Banka nudi gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR ili u kunama s posebnom kamatnom stopom u kunama uz valutnu klauzulu 5,15% godišnja, promjenjiva u kunama 5,65% godišnja, promjenjiva BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 35

Publicistika Biljke tvrđave Klis Dalmatinsko biljno blago na pet jezika Tekst/foto: Goran Vincenc Kliška tvrđava nije samo poznata kao mjesto gdje se snimala kultna serija Igre prijestolja, već i mjesto iznimne bioraznolikosti, pogotovo kad je u pitanju flora. Na tom malom prostoru koji se sastoji od jedne stijene nadmorske visine 358 m, smještene tik uz kaštelanski zaljev u prijevoju između dva planinska masiva Kozjaka i Mosora, svoj dom našlo je cijelo jedno biljno bogatstvo koje od sada imamo prilike pronaći na jednome mjestu, u knjizi autorskog dvojca mag. ing. šum. Ivana Limića, doktoranta u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu te dipl. ing. biol. Vedrana Šegote, kustosa herbarijskih zbirki Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naslovnica knjige Biljke tvrđave Klis Oni su početkom travnja u Narodnoj knjižnici i čitaonici Klis održali promociju knjige Biljke tvrđave Klis u kojoj su na 204 stranice opisali ukupno 92 biljne svojte na čak pet jezika (hrvatski, engleski, njemački, talijanski i francuski) popraćene brojnim visoko kvalitetnim fotografijama autora Ivana Limića, Vedrana Šegote i Mirka Bojića. Izdavač je Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu, a izrada i tisak knjige rađena je uz financijsku pomoć Općine Klis. Knjigu su recenzirali dr. sc. Antun Alegro, izvanredni profesor na Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovnomatematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Sandro Bogdanović, izvanredni profesor na Zavodu za poljoprivrednu botaniku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Nina Vuković, poslijedoktorantica na Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na prijevodu i lekturi tekstova radilo je ukupno devet prevoditelja i lektora, a knjiga je tiskana u tiskari Alfacommerce d.o.o. iz Zagreba u nakladi od 1000 primjeraka. Svojim kulturno-povijesnim značenjem tvrđava Klis postala je jedna od poznatijih turističkih destinacija na karti Hrvatske. No, svojom vrlo bogatom i zanimljivom florom tvrđava je postala i zanimljiv objekt istraživanja zbog čega su autori tijekom 2017. i 2018. godine proveli botaničko istraživanje tvrđave i okolnih stijena što je rezultiralo izradom popularno-znanstvenog vodiča Biljke tvrđave Klis. Cilj ovakvog rada bio je posjetiteljima tvrđave i grada Klisa, ali i svim zainteresiranima približiti bogatstvo flore kliške tvrđave, kao i njene okolice koja broji preko 300 biljnih svojti, uključujući 16 endema i 20 strogo zaštićenih vrsta poput jadranskog sijedca, dalmatinskog oštrolista, dalmatinske žutilovke, dalmatinskog buhaća, ljekovite kadulje, piramidalnog zvončića, dalmatinske perunike i modrog lasinja. Knjiga je praktičnog džepnog formata, uz svaku svojtu navode se njen kratki opis, fotografije, vrijeme cvatnje i visina što omogućuje svakom posjetitelju da u šetnji po tvrđavi s knjigom u ruci traga i pronalazi različite vrste. Svojom višejezičnošću ova će knjiga zasigurno obogatiti turističku ponudu Općine Klis, kao i šireg dalmatinskog područja. Zbog svoje visoke kvalitete i stručnosti knjiga je dobila preporuku Hrvatskog botaničkog društva te je ušla u botaničku literaturu. Knjigu je zasad moguće nabaviti preko Narodne knjižnice i čitaonice u Klisu (knjiznica@knjiznica-klis.hr), a uskoro će se moći kupiti i na samoj tvrđavi. Cijena knjige je 100 kuna. 36 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 37

Informatika Modernizacija Tekst/grafovi: Ratko Pacadi Rekonstrukcija mrežne infrastrukture Hrvatskih šuma Prošlo je više od 11 godina od prve velike rekonstrukcije mreže Hrvatskih šuma, o čemu smo pisali u broju 125 iz svibnja 2007. Teorija kaže da se ukupno svjetsko znanje udvostručuje svakih 5 do 8 godina. Sada se to uz primjenu velikih baza znanja i servisa u oblaku poput Googla, Microsoft Azurea, Amazona AWS i dr. te primjenom IOT-a (Internet of things) ubrzalo do neviđenih brzina. Umjetna inteligencija nije više naučna fantastika, svakog dana vidimo dok guglamo, odnosno pretražujemo internet da nam iskaču reklame i poveznice na sadržaje koje smo maloprije pregledavali. Osobni pomoćnici na mobitelima računalima tipa SIRI, Cortana i dr. svaki dan ljudima odgovaraju na pitanja na koja bi morali tražiti odgovore po rječnicima. U takvom okruženju mrežna infrastruktura, koja nas povezuje sa svijetom, je od iznimne važnosti. Osim izlaza u svijet, Hrvatske šume su u fazi izmjene ERP rješenja za koje je iznimno važna stabilna mrežna infrastruktura. Pred informatiku Hrvatskih šuma postavljen je zadatak da se optimizira i složi nova infrastruktura koja će moći izdržati nove zahtjeve uz što manje troškova. Projekt je trajao 1,5 godinu. Informatika Hrvatskih šuma napravila je analizu broja lokacija, uređaja i opreme te radnika po lokacijama te shodno analizi stavila u Plan investicija povećanje brzine lokacija od komunikacijskog davatelja usluga, opremu i usluge konfiguracije nove opreme te dizajn nove mrežne infrastrukture. Cilj je bio napraviti mrežnu infrastrukturu koja će zadovoljiti nove usluge, biti sigurna od prijetnji, zaštititi podatke te biti upravljana kako bi se na vrijeme uočili zastoji i reagiralo na ispade sustava. Nova mrežna infrastruktura koristi najnovije mrežne tehnologije. Na Slici 2. vidi se poopćena shema nove HŠ mrežne infrastrukture napravljene u suradnji s dobavljačem opreme. Na Slici 3. vidi se stanje mrežne opreme i njihovo opterećenje ( dio podataka je zasivljen) 38 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Ljekovito bilje Tekst: Marija Glavaš Foto: internet Jarebika zaslužuje pažnju Hranjiva i ljekovita Dizajn je napravljen kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja bez obzira na probleme s komunikacijom. Ako bi primarna veza (crna linija na slici) prestala raditi, veza bi se prebacila na alternativnu vezu (zelena linija na slici). Također, ako računala iz mreže Hrvatskih šuma ne bi mogla pristupiti centralnim poslužiteljima na primarnoj lokaciji i servisima na internetu zbog pada veze prema primarnoj lokaciji, alternativnim pravcima veza bi se prespojila preko sekundarne lokacije te korisnici ne bi primijetili nikakvu razliku. Usprkos takvim rješenjima greške su moguće te je praćenje stanja mrežne aktivnosti i stanja uređaja te zagušenja veza unutar HŠ infrastrukture od iznimne važnosti. Zbog toga je konfigurirano centralno mjesto za nadzor i upravljanje mrežnim uređajima. Ako se uoči neki od problema s vezom, alarmiraju se određeni radnici te se nakon analize kvar ili rješava ili prosljeđuje do telekom davatelja usluge na daljnju analizu. Nadalje, što bi mrežna infrastruktura bila ako ne bi bila sigurna? Svaki smo dan bombardirani zahtjevima za sigurnost zaštite osobnih podatka, podataka tvrtke, imovine i dr. zbog raznoraznih malwarea (zloćudni programi), virusa, cryptoloker hakera itd. Kako bi se zaštitili što bolje, u projektu izrade mrežne infrastrukture korištene su najbolje prakse, hardver i programi. Apsolutne zaštite nema te samo pravilna i pravovremena edukacija korisnika može dići razinu zaštite na još veću razinu. Informatika Hrvatskih šuma već je krenula u pripremu edukacija krajnjih korisnika da se što bolje upoznaju s novim mrežnim servisima i tehnologijama kako bi se mogli na efikasan i siguran način služiti njima. Mrežna je infrastruktura nakon ovog projekta postala stabilnija, bolja i spremnija za nova opterećenja koja stoje pred nama. Mreža koja opslužuje više od 2.500 računala, 2.400 vozila fleet managementa, brojnih uređaja terenskih radnika, printera, smartphonea i drugih uređaja mora biti spremna i za nove servise i usluge koji nastaju svakim danom sve više i brže nego do sada. Sumnjamo da će nova mreža izdržati kao prošla 11 godina, ali se nadamo da će izdržati bar nekoliko godina nalete novih tehnologija. Jarebika, lat. Sorbus aucuparia L., biljka je iz porodice ružovki, lat. Rosaceae. Ljudima je poznata iz davnina u mitovima, legendama, vjerovanjima, književnim djelima, heraldici i filateliji. Znanstveno ime roda dolazi od riječi sor što znači trpak, a ime vrste aucuparia potječe od lat. riječi avis (ptica) i capare (hvatati) jer su njeni plodovi privlačni pticama ili od lat. riječi aucupor što znači hvatati ptice. Za naše pretke, Stare Slavene jarebika je imala moći mjerljive s moćima hrasta, breze i vrbe. Drugi drevni europski narodi također su joj pripisivali jake moći. Osobito je zanimljiva nordijska mitologija koja kazuje da je žena stvorena od jarebike, a muškarac od jasena. Kazuje i da je spasila boga Tora da ga rijeka ne odnese u podzemni svijet tako što je savinula grane. Rasprostranjenje i stanište: rasprostranjena je u Europi, sjevernoj Africi, sjevernoj Aziji, Maloj Aziji i na Kavkazu. U Ameriku je uvezena kao ukrasno drvo. Uspijeva od nizinskih do visoko planinskih područja. Tipično je drvo brdskog i planinskog područja. U Hrvatskoj je zabilježena u 21 šumskoj zajednici, najviše u šumama bukve, smreke i jele na području Velebita i Gorskog kotara. Široke je ekološke valencije. Pogoduju joj dobro propusna tla bez obzira na hranjiva. Najbolje uspijeva u hladnoj i vlažnoj klimi, a ne podnosi izrazito vlažna tla. Opis: jarebika je manje drvo, naraste do 15 m visine, rijetko više, ili raste u obliku grma, pogotovo na visokim planinama. Krošnja je okrugla i dosta rijetka. Kora je dugo vremena glatka, svijetlo siva i sjajna. Na starijim stablima mjestimično se pojavljuju raspukline. Izbojci nose veliki broj lenticela. Listo- Jarkocrveni plodovi BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 39

Ljekovito bilje Dolazi kao manje stablo ili grm vi su naizmjenični, neparno perasti, dugački od 10 do 20 cm, sastoje se od 9 do 15 listića duljine od 2 do 5 cm. Brojni bijeli cvjetovi su u krupnim gronjama, promjera od 10 do 15 (20) cm. Cvjeta u vrijeme listanja od svibnja nadalje, ovisno o mjestu pridolaska. Plodovi su kuglasti, promjera od 7 do 9 mm, sjajnocrveni, sadrže od 2 do 6 sjemenki. Sazrijevaju u rujnu i listopadu te ostaju na stablu gotovo cijele zime što stablu daje osobito lijep izgled. Oplemenjivanjem je stvoreno nekoliko varijeteta jarebike. Spontanim i umjetnim križanjem s drugim vrstama iz roda Sorbus nastao je čitav niz križanaca. Postoje i križanci s pripadnicima srodnih rodova. Kemijski sastav: plodovi jarebike sadrže niz složenih tvari. Sadrže vitamine C, A i E, šećere, kiseline, fenole, antocijan, flavonoide, gorke tvari, eterično ulje, vosak, strobitol. Usplođe Bijeli cvjetovi dolaze u krupnim gronjama je bogato mineralima. Sjemenke sadrže veliku količinu bjelančevina, masti, vlakana, šećera, kalija i fosfora. Ljekovita svojstva: plodovi se upotrebljavaju svježi, suhi ili prerađeni. Plodovi su sredstvo za izlučivanje mokraće, liječenje artritisa, artroze i gihta. Imaju antimikrobno djelovanje. Korisni su protiv kašlja, promuklosti i potpunog gubitka glasa. Svježi plodovi i sok poboljšavaju tek i krv, dobri su u slučaju dijabetesa i bolesti žuči, kao purgativ i regulator probave. Sok pomaže kod svih plućnih bolesti, bubrežnih kamenaca i teškog mokrenja. Čaj od suhih plodova koristan je u slučaju želučanih tegoba i za čišćenje mokraćnih organa. Kompot, žele i sok dobri su kod pomanjkanja vitamina C, za grgljanje, kod promuklosti, bolesti pluća i neuredne stolice. Marmelada je dobra za postizanje teka i normaliziranje rada želuca. Povoljno djeluje protiv dijabetesa, promuklosti, kašlja, reume, bolesti žuči i za izlučivanje kamenaca. Smanjuje količinu kolesterola u krvi. Čaj od cvjetova koristan je u slučaju upale pluća, a od listova kao purgativ i sredstvo protiv kašlja. Alkohol sorbitol jest sirovina za kozmetičke i farmaceutske preparate. Druga upotreba: jarebika zauzima važno mjesto među ukrasnim biljkama zahvaljujući plodovima. Vrlo značajna odlika ove vrste je da su stabla zbog izraženog mirisa pogodna kod podizanja osjetilnih vrtova u svojstvu orijentira za slijepe i slabovidne osobe. Dobro podnosi gradska onečišćenja i sve se više sadi u naseljima. Kora je bogata taninima pa se koristi za štavljenje kože. Izbojci služe za pletenje košara. Plodovi su hrana pticama i šumskim životinjama te kao pčelinja paša. Neželjeni učinci: parasorbinska kiselina nadražuje sluznicu želuca i probavnog trakta, ali se uništava kuhanjem ili sušenjem. Svježi plodovi se ne smiju konzumirati u većim količinama jer to može izazvati blaža trovanja. 40 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Fenomeni krša Flora u službi turizma Vegetacija brda Srđ iznad Dubrovnika Tekst/foto: Nada Prce I dok se o Dubrovniku uglavnom razmišlja u kontekstu turizma i turista, zidina i ostalih povijesnih zdanja, malo tko obraća pozornost na zanimljivu i bogatu vegetaciju brda Srđ. Panorama sa Srđa Srđ je brdo iznad Dubrovnika s njegove sjeverne strane, najviše nadmorske visine od 415 m. Padine Srđa spuštaju se do samog mora i grada na južnoj strani. Iako je nekada davno ovo brdo bilo bogato hrastovom šumom koju su Dubrovčani nazivali dubravom, danas je ovdje zastupljena borova šuma. Mada je u mnogim požarima stradala više puta te je dio Srđa gotovo ogolio, vegetacija je još uvijek prilično bogata. Penjući se s južne strane brda prema vrhu izmjenjuje se vegetacija čempresa Cupressus sempervirens u podnožju te alepskog bora Pinus alepensis na obroncima padina. Gusta makija koja se gotovo ne održava, niti čisti uglavnom se sastoji od grmova mirte Myrtus communis i tršlje Pistacia lentiscus te poneke lovorike. Središnji dio brda, zahvaćen više puta požarom, nije šumovit, ali se na njemu ističe sva ljepota gariga. Od biljaka ove niske primorske vegetacije ističu se, kako izgledom, tako i mirisom, ljekovita kadulja Salvia officinalis, ružmarin Rosmarinus officinalis i obični vrijes Calluna vulgaris. Prizemni sloj šume nije bogat vrstama. Najčešće su zlatna paprat Asplenium ceterach i tetivika Smilax aspera. Nametnik koji redovito pohodi ovu šumu je borov prelac. Gusjenice nanose veliku štetu, a skidanje se obavlja mehanički (ručno) jednom u godini, kako je propisalo Gradsko vijeće. Prednost je šume na ovom prostoru njena mješovitost zbog čega se štetnik najčešće zaustavi u širenju te mnoga stabla ostanu nezaražena. Iako je Srđ svoj pokrov mijenjao kroz stoljeća, ljudima koji tu žive on je puno više od same vegetacije. Stazom koja vodi do vrha penju se Dubrovčani s djecom, usamljeni šetači, turisti, a Korizmeni križni put na Srđ održava se već preko dvadeset godina. Na vrhu Srđa nalazi se tvrđava Imerijal koja je imala ključnu ulogu u obrani Dubrovnika. Mediteranska flora Tvrđava Imerijal Alepski bor Prepoznatljivo bilje Srđa BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 41

Aktualno VUK Vukovi žive u čoporima. Jedan od njih je predvodnik. Ostarjeli vukovi, koje je čopor odbacio, žive kao samotnjaci, ali u blizini ostalih. Vukovi imaju vrlo dobro razvijen njuh. Zavijanje je način na koji se vukovi međusobno sporazumijevaju DV BJELOVAR Crtež je nacrtao: Jakov Prebježić, 7 god. Odgojiteljica: Snježana Aušperger DJEČJI VRTIĆ VEDRI DANI Autor: Luka Rubinić Majdak, 6,8 god. Odgojiteljice: Leonarda Stopić, Vera Siročić Izjava: Vuk živi u šumi i jede male životinje, a voli jesti i ovce. Odgojiteljice: Leonarda Stopić, Vera Siročić DV BUKOVAC, Zagreb Autor: Niko Ban, 5,7 god. Odgojna skupina Medvjedići Odgojiteljica: Ivanka Ivančić Izjava: Ovo je vuk koji ima dobro razvijen njuh. Traži plijen i ima dobar vid. DV ZLATNA RIBICA, Kostrena Ime i prezime djeteta: Petar Brusić, 6,5 god. Odgojiteljice: Andreja Gović i Doris Bucić Komentar djeteta: Vuk je mesožder. Zavija kada je pun mjesec i živi u čoporu. 42 HRVATSKE ŠUME BROJ 269 SVIBANJ 2019.

Aktualno DV ZAPRUĐE Crtež: Lovro Vrdoljak, 6,1 god. Odgojiteljice: Diana Dimitrov, Ivona Vekić, Biserka Drempetić Izjava: Vuk može biti siv, crn ili bijel, a ako je bijeli, onda je to polarni vuk. U nosu ima crvene točkice koje mu pomažu za njuškanje. DV GUSTAV KRKLEC, Krapina Ime i prezime djeteta: Lara Glas, 6,9 god. Odgajateljice: Fanika Vojnović i Tanja Peček Dječja izjava o crtežu: U šumi je vuk. DV JOSIPDOL Odgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka Pavković Likovni rad: Toni Belančić, 7 god. Izjava: Filip Krivačić, 6,9 god. - Vuk je budan po noći i po noći lovi. DV DUGA RESA Likovni rad: Jakov Jakšić, 7 god. Odgojiteljica: Zrinka Babić Komentar djeteta: Vukovi traže hranu u proljeće. DV MASLAČAK, Krapinske Toplice Ime i prezime djeteta: Elena Sesar, 6,11 god. Odgojiteljice: Nina Ljubičić, Valerija Bratković Izjava djeteta: Opasan vuk ponekad se čije po noći i dalekim krajevima u šumi. DV PLOČE Autor: Mihaela Vlahović, 6 god. Odgojitelji: Snježana Merdžan, Zagorka Radonić Burić Izjava djeteta: Vuk zbog svoje prilagodljivosti živi i na Artiku, u pustinjama, a u nas živi u velikim šumama. Znam da je zaštićena vrsta. BROJ 269 SVIBANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 43