SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Prijedlog programa dodatnog usavršavanja za medicinske sestre/tehničare ZDRAVSTVENA NJEGA U KUĆI Osijek, 2014.
PREDGOVOR Ovaj dokument predstavlja prijedlog programa dodatnog usavršavanja za medicinske sestre/tehniĉare iz djelatnosti zdravstvene njege u kući. Cilj programa dodatnog usavršavanja je stvaranje dovoljnog broja struĉnjaka koji će biti kompetentni po završetku specijalizacije organizirati, analizirati i provoditi zdravstvenu njegu u kući uz holistiĉki pristup, suraċivati u timskom u. Ovaj cilj se postiže usvajanjem vještina i znanja temeljenih na novim znanstvenim i struĉnim spoznajama, te usvajanjem stavova u skladu s najvišim etiĉkim normama koje vrijede u spomenutom podruĉju djelovanja. Svrha programa je osposobiti polaznika (polaznika) za samostalni na podruĉju pružanja zdravstvene njege u kući. Ovaj prijedlog je utemeljen na zakljuĉcima ne skupine osnovane od strane Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) tijekom 2014. godine. Radnu skupinu su ĉinili predstavnici struĉnog povjerenstva Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući u sastavu: Jadranka Plužarić, mag.med.techn., Eva Smokrović, mag.med.techn., mr.sc. Petar Ćosić bacc.med.techn. i Vlatka Mrzljak, bacc.med.techn. Zakljuĉke ne skupine podržalo je i Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske (dopis u prilogu).
1. UVOD 1.1. Razlozi za pokretanje programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara/tehničara U zdravstvenom sustavu u Republici Hrvatskoj medicinske sestre iz djelatnosti zdravstvene njege u kući, na razini primarne zdravstvene zaštite, samostalno provode odreċene postupke zdravstvene njege, odnosno medicinsko-tehniĉke zahvate prema nalogu lijeĉnika. Organizacija djelatnosti provodi se na naĉin da medicinska sestra ulazi sama u kuću korisnika zdravstvene usluge. Za takvu provedbu samostalnih postupaka potrebna je odreċena razina teorijskoga znanja, iskustva i kompetencija. Prema Pravilniku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ustanove za zdravstvenu njegu u kući kao provoditelja usluge zapošljavaju medicinsku sestru/tehniĉara sa srednjom struĉnom spremom, stoga je nužna nadognja postojećeg znanja, vještina i kompetencija. Regionalni ured Europe, SZO je europsku strategiju za kontinuiranu edukaciju za medicinske sestre razvio kako bi se pomoglo zemljama ĉlanicama Europske unije osigurati trajnost kompetencija medicinskih sestara. Cilj ovog programa dodatnog usavršavanja je razviti nacionalni standard znanja i vještina medicinskih sestara i tehniĉara zdravstvene njege u kući te kompetencije koje su potrebne za samostalno pružanje skrbi u svojoj domeni a, a temeljen na suvremenim znanstvenim spoznajama u zbrinjavanju bolesnika u kući, u skladu s etiĉkim naĉelima. Trenutno u Republici Hrvatskoj i oko 1500 medicinskih sestara/tehniĉara zdravstvene njege u kući od kojih je više od 95% na razini srednjeg obrazovanja. Imajući u vidu direktivu 2005/36/EC, broj medicinskih sestara te omjer visoko i srednje obrazovanog osoblja u Republici Hrvatskoj, izvjesno je da će se u dužem razdoblju povećavati potreba za kvalitetnim obrazovanjem medicinskih sestara/tehniĉara. Na temelju gore navedenih ĉinjenica i pokazatelja, može se naslutiti da će u bliskoj budućnosti u Republici Hrvatskoj, kao odgovor na spomenute izazove, rasti potražnja za kompetentnim struĉnjacima iz podruĉja zdravstvene njege u kući koji će biti sposobni organizirati i analizirati razliĉite modele pružanja zdravstvene njege, provoditi akcije s ciljem promoviranja zdravlja i prevencije bolesti. Stoga pokretanje predloženog dodatnog usavršavanja ima svrhu obzirom na trenutne i buduće potrebe u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. 1
2. OPĆI DIO 2.1. Naziv programa dodatnog usavršavanja Dodatno usavršavanje medicinskih sestara/tehniĉara zdravstvene njege u kući 2.2. Nositelj programa dodatnog usavršavanja Institucije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj koje izvode preddiplomske i diplomske studijske programe sestrinstva 2.3. Trajanje programa dodatnog usavršavanja Jedna godina 2.4. Uvjeti upisa na program dodatnog usavršavanja Polazeći od naĉela ravnopravnosti i vertikalne i horizontalne prohodnosti kroz obrazovni sustav, specijalistiĉki program omogućuje nastavak obrazovanja osobama koje su: a) završili srednju razinu obrazovanja smjera medicinska sestra/tehniĉar opće zdravstvene njege ili završili studij sestrinstva i stekli naziv prvostupnik/ica sestrinstva b) položili struĉni ispit c) imaju licencu za izdanu od strane HKMS d) zaposleni ili žele iti u djelatnosti zdravstvene njege u kući Odabir kandidata će se vršiti prijavom i motivacijskim razgovorom tijekom kojeg će se na transparentan naĉin odabrati najbolji kandidati. 2.5. Kompetencije koje se stječu završetkom programa Nakon završene jedne godine programa odnosno nastavnog opterećenja od 60 ECTS, polaznici će biti kompetentni organizirati, analizirati i provoditi zdravstvenu njegu bolesnika uz holistiĉki pristup pacijentu, suraċivati u timskom u te biti osposobljeni za samostalan u djelatnosti zdravstvene njege u kući. 2
Razvoj vještina u u sa korisnikom usluge zdravstvene njege u kući upravo zahtjeva razvoj dodatnog usavršavanja zdravstvene njege na svim razinama kao i nastavne materijale koji će podržati razvoj temeljnih kompetencija medicinske sestre/tehniĉara te: omogućiti dodatnu edukaciju koja će razviti intelektualne sposobnosti polaznika sa ciljem facilitacije razvoja samostalnih vještina prosuċivanja i rješavanja problema osigurati edukacijski okvir koji će omogućiti polazniku razviti vještine analiziranja i kritiĉke svjesnosti kako bi stimulirali istraživaĉki i kreativni pristup kako u teoriji tako i praksi zdravstvene njege u kući razvijati sposobnost polaznika za davanje odgovora na promjenjive potrebe u zdravstvenoj njezi u kući utemeljene na analizi razvijati kritiĉku svjesnost polaznika o relevantnim istraživanjima i njihovim rezultatima te mogućnost integracije ovih saznanja u praksu (1). Ishodi programa bi se mogli podijeliti u nekoliko skupina znanja i vještina: Činjenična i teorijska znanja: vrednovanje ĉinjenica iz podruĉja teorije, filozofije i i ekspertne prakse iz podruĉja zdravstvene njege u kući vrednovanje teorijskih znanja, filozofije i ekspertne prakse iz podruĉja zdravstvene njege kao i (dodirna) znanja iz drugih podruĉja (medicina, psihologija, upravljanje resursima) koja mogu biti osnova za pokretanje istraživaĉkog a u podruĉju zdravstvene njege u kući. Vještine spoznajne: iza plana, provoċenje, prikupljanje, analiziranje i interpretiranje dobivenih rezultata i njihovu primjenu u praksi procjenjivanje ishoda medicinske skrbi i njihov utjecaj na zadovoljavanje ljudskih potreba primjena etiĉkih naĉela u praksi zdravstvene njege u kući planiranje i organizacija zdravstvene njege u kući sunja i/ili samostalno istraživanje općih pitanja iz podruĉja zdravstvene njege u kući korištenje literature i drugih podataka te dedukcijom oblikovati osobne zakljuĉke cjeloživotno uĉenje 3
Psihomotoričke vještine: utvrċivanje potreba, planiranje, provoċenje i evaluacija zdravstvene njege provoċenje složenih zahvata u zdravstvenoj njezi u kući prema standardima sestrinske prakse organiziranje, upravljanje i voċenje zdravstvene njege u kući prema standardima kvalitete u zdravstvenim ustanovama i zajednici komunikacija-pisana i usmena o problemima u u, istraživanju i rješenjima problema s kolegama i sunicima, komunikacija s bolesnim i zdravim pojedincima, ĉlanovima obitelji, skupinama Samostalnost i odgovornost: donošenje odluka i upravljanje promjenama preuzimanje osobne i timske odgovornosti koja pridonosi profesionalnom razvoju preuzimanje društvene i etiĉke odgovornosti tijekom izvršenja zadataka i posljedica rezultata tih zadataka 4
3. OPIS PROGRAMA 3.1. Sadržaj programa i ishodi učenja dodatnog usavršavanja Program dodatnog usavršavanja opisan je kroz obvezne i izborne kolegija. Kako bi uspješno završio dodatno obrazovanje iz podruĉja sestrinske skrbi u kući korisnika, polaznik mora uspješno završiti sve kolegije i steći niže navedene ishode uĉenja. Ishodi uĉenja za polaznika su slijedeći: usvojiti potrebno znanje o djelatnosti zdravstvene njege u kući i timskom u unutar primarne zdravstvene zaštite, usvojiti potrebno znanje o pravnim propisima kojima se regulira medicinskih sestara u zdravstvenoj njezi u kući u Republici Hrvatskoj, objasniti i primjenjivati profesionalnu etiku u sestrinstvu (etiĉki kodeks), opisati, objasniti i primijeniti naĉela sestrinske etike, opisati, objasniti i zauzeti pozitivan stav u raznim etiĉkim dvojbama u sestrinskoj praksi, opisati, objasniti i primijeniti deklaraciju o ljudskim pravima, pravima bolesnika, objasniti važnost i ĉuvati profesionalnu tajnu, promovirati i poštivati prava ĉovjeka, djeteta i bolesnika, usvojiti potrebna znanja vezana za mentalno zdravlje, pružiti psihološku potporu pacijentu i obitelji. Usvojiti znanja i vještine potrebne za prvu i ostale posjete medicinske sestre iz zdravstvene njege u kući, opisati, objasniti, procijeniti i utvrditi potrebe bolesnika prema 14 potreba V. Henderson te pružiti sestrinsku skrb i/ili omogućiti uvjete u zadovoljavanju potreba, primijeniti i voditi sestrinsku dokumentaciju, opisati i objasniti organizaciju a i naĉin pružanja sestrinske skrbi, znati opisati i objasniti teorije zdravstvene njege kroz proces zdravstvene njege, opisati, objasniti i primijeniti proces zdravstvene njege, utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom, planirati zdravstvenu njegu, postaviti dijagnoze u procesu zdravstvene njege, organizirati, koordinirati i provoditi planiranu zdravstvenu njegu primjenjujući vještine sestrinske prakse prema standardu (algoritmu), evaluirati zdravstvenu njegu, dokumentirati zdravstvenu njegu u kući. Usvojiti znanje o pravilnoj pripremi i provoċenju dijagnostiĉkih postupaka u djelatnosti zdravstvene njege u kući, o pravilnom naĉinu transporta uzetih uzoraka te o pravilnom naĉinu zbrinjavanja infektivnog materijala, usvojiti znanje o struĉnom provoċenju terapijskih postupaka u zdravstvenoj njezi u kući i znati primijeniti iste. 5
Objasniti osnovne pojmove o starosti i starenju, fiziološke i psihološke promjene u starenju, patološke promjene u starenju, uvažavati osobitosti starijih korisnika, provoditi mjere za unaprjeċenje zdravlja starijih osoba, razviti pozitivna stajališta o starosti i starijim osobama. Polaznik će moći samostalno definirati i analizirati specifiĉne potrebe i probleme osoba s posebnim potrebama, evaluirati proces specifiĉnosti zdravstvene njege za sve korisnike zdravstvene njege u kući. Kao samostalni zdravstveni djelatnik nauĉena znanja i vještine moći će primijeniti u svakodnevnom u s osobama s posebnim potrebama i njegovom obitelji te širom zajednicom. Polaznik će usvojiti znanje o kroniĉnim bolestima i pravilnom pristupu bolesniku sa kroniĉnom bolešću i njegovoj obitelji, usvojiti će znanje o pristupu umirućem bolesniku, svim potrebnim sestrinskim postupcima, primijeniti će adekvatnu komunikaciju sa oboljelim, ĉlanom njegove obitelji, kao i unutar multidisciplinarnog tima. Primijeniti će proces zdravstvene njege, dokumentirati uĉinjeno te pružiti podršku obitelji i oboljelome. TakoĊer će usvojiti i znati primijeniti potrebna znanja i vještine u u sa osobom sa mentalnim poremećajem. Polaznik će usvojiti znanje o razvoju vrijednosti, odnosa i kljuĉnih kompetencija u podruĉju upravljanja ljudskim potencijalima te racionalnom i uĉinkovitom upravljanju materijalnim resursima. Sposobno i odgovorno obavljati zdravstvenu njegu zasnovanu na etiĉkim postavkama i kroz cijelo-životno obrazovanje. Usvojiti znanja o sustavu upravljanja kvalitetom te primjeni standarda, znaĉaju i specifiĉnostima timskog a te primjeni komunikacijskih vještina u zdravstvenoj njezi u kući. Polaznik će usvojiti znanje o zakonskoj obvezi provoċenja sestrinske dokumentacije, znati primijeniti pravilan naĉin dokumentiranja. Usvojiti znanje o mogućnostima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u rješavanju konkretnih zadataka u sestrinstvu, njegovim prednostima, pristupaĉnosti te iskoristivosti, ovladati osnovnim komunikacijskim znanjima i umijećima u primjeni ICT te prakticirati osnovna znanja u svakodnevnom u iz podruĉja sestrinske profesije. 6
3.2. Strategija obrazovanja programa dodatnog usavršavanja Ova strategija temelji se na odgojno-obrazovnim ishodima prema Bloom-ovoj taksonomiji, a koji jasno predstavljaju iskazane kompetencije odnosno oĉekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavove koje polaznici trebaju steći i moći pokazati po uspješnom završetku odreċene nastavne teme. Odgojno obrazovni ishodi iskazuju što polaznici trebaju znati i biti u stanju ĉiniti, ali i naĉin na koji će steĉeno znanje, vještine i stavove trebati pokazati. Naglasak će biti stavljen na aktivno sudjelovanje polaznika uz individualizirani oblik nastavnog a kroz razliĉite nastavne metode a. Kljuĉni cilj će biti upotreba razmišljanja polaznika, odnosno pristup usmjeren prema rješavanju problema, kroz razliĉite prikaze sluĉaja i kritiĉka razmišljanja. Praćenje a i napredovanje polaznika treba biti pod nadzorom iskusnog mentora, posebno tijekom obavljanja vježbi. Mentori su odgovorni za voċenje polaznika na vježbama kao i procjenu sposobnosti polaznika za primjenu znanja na vježbama. 3.3. Struktura programa dodatnog usavršavanja Program dodatnog usavršavanja medicinskih sestara/tehniĉara zdravstvene njege u kući sastoji se od organizirane nastave, vježbi u kabinetu vještina, kliniĉkih vježbi te individualnog a studenata uz sudjelovanje mentora. Program je strukturiran je kroz 15 obveznih i 4 izborna kolegija (kako je prikazano u cjelini 3.5.) Kolegiji se izvode tijekom 1 godine programa dodatnog usavršavanja. Kompetencije koje se planiraju u teorijskom dijelu integrirati će se i primijeniti u praktiĉnom dijelu kroz vježbe. Nakon završetka edukacije, polaznik će biti kompetentan u izvoċenju šireg podruĉja aktivnosti medicinske sestre/tehniĉara u zdravstvenoj njezi u kući. Program dodatnog usavršavanja Obvezni kolegiji ukupno sati: 270 P+ 240 S + 240 V + 480 MV Ukupno sati: 750 Ukupno ECTS bodova: 60 Napomene: P= predavanja, S= seminari, V= vježbe, MV=mentorske vježbe 7
3.4. Način završetka programa dodatnog usavršavanja Program dodatnog usavršavanja medicinskih sestara/tehniĉara zdravstvene njege u kući završava se polaganjem svih ispita i odraċenim programom praktiĉnih vježbi. 8
3.5. Popis obaveznih i izbornih predmeta/modula s brojem sati aktivne nastave i ECTS bodovima POPIS MODULA/PREDMETA MODUL PREDMET P V S MV ECTS STATUS 1 Organizacija zdravstvene njege u PZZ 15 15 2 0 Teorije i naĉela sestrinstva u zajednici 15 15 2 0 Upravljanje zdravstvenom njegom u zajednici Zakonska regulativa zdravstvene njege u zajednici 15 15 2 0 15 15 2 0 Primjena etiĉkh naĉela u zajednici 15 15 2 0 Psiho-socijalni aspekti skrbi u zajednici 15 15 2 0 Primjena procesa zdravstvene njege u zajednici 15 30 30 90 5 0 Sestrinska dokumentacija u PZZ 15 15 60 3 0 Komunikacija u zajednici 15 15 15 30 3 0 Sestrinska praksa u kući korisnika 15 30 60 4 0 Zdravstvena zaštita oboljelih od kroniĉnih bolesti u zajednici Zdravstvena zaštita osoba s posebnim psihosocijalnim potrebama u zajednici Zdravstvena zaštita starijih osoba u zajednici 30 30 30 90 5 0 15 15 15 60 4 0 15 15 15 60 4 0 Palijativna skrb u kući 30 30 15 90 5 0 Dijagnostiĉki postupci u kući 15 30 15 60 5 0 Terapijski postupci u kući 15 30 15 60 5 0 UKUPNO: 270 240 240 660 55 Telenjega 15 15 2 1 Mogućnosti sestrinskih istraživanja u zajednici 15 15 2 1 Hitna stanja u kući 15 30 15 3 1 Integralni pristup oĉuvanja zdravlja i prevencije bolesti P- predavanja, V- vježbe, S-seminari, MV- mentorske vježbe 15 30 15 3 1 1 VAŢNO: Ako je predmet obvezatan, upisuje se 0, a ako je izborni I. 9
3.6. Pojedinačni opis kolegija Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave Jadranka Pluţarić, predavaĉ ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE NJEGE U PZZ Zdravstvena njega u kući Obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 Broj sati (P+V+S) P 15+ S 15 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s organizacijom i strategijama razvoja zdravstvene njege u okviru primarne zdravstvene zaštite. Omogućiti razvoj znanja i vještina za preuzimanje različitih uloga medicinske sestre u zajednici. Razvijati samostalnost i odgovornost u organiziranju zdravstvene njege uz zajednici. 1.2. Uvjeti za upis predmeta 1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet - opisati organizaciju zdravstvene njege u PZZ kao dio sustava zdravstvene zaštite - objasniti čimbenike koji utječu na funkcioniranje PZZ - opisati sestrinske organizacijske modele - razlikovati vrste sestrinske skrbi u zajednici - prikazati uloge i profesionalne kompetencije medicinske sestre u zajednici 1.4. Sadržaj predmeta Koncept i osnovna načela primarne zdravstvene zaštite. Organizacijski modeli sestrinstva u zajednici. Vrste sestrinske skrbi u zajednici. Uloge i profesionalne kompetencije medicinske sestre u zajednici predavanja seminari i samostalni zadaci ionice multimedija i mreţa vjeţbe laboratorij 1.5. Vrste izvođenja nastave obrazovanje na mentorski daljinu ostalo terenska nastava 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata 1.8. Praćenje 2 a studenata 2 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 10
PohaĎanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio Aktivnost u nastavi 10 Seminarski 40 Eksperimentalni Usmeni ispit 50 Esej Istraţivanje Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Mojsović Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 1, Visoka zdravstvena škola, Zagreb 2004. 2. Mojsović Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 2, Zdravstveno veleučilište, Zagreb 2006. 3. Kovačić L. i sur. Organizacija zdravstvene zaštite. Medicinska naklada. Zagreb, 2004. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Blackie C: Community health nursing, Edinburgh, Chrchil Livingstone, 1998. 1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 11
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave Doc. dr. Nada Prlić / Jasenka Vujanić, mag. med. techn TEORIJE I NAĈELA SESTRINSTVA U ZAJEDNICI Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata Broj sati (P+V+S) P 15+S 15 2. OPIS PREDMETA 1.14. Ciljevi predmeta Upoznati studente s povijesnim razvojem teorija u sestrinstvu i znanstvenom podlogom sestrinstva kao profesije. Osposobiti studente za primjenu sestrinskih načela u svakodnevnoj praksi 1.15. Uvjeti za upis predmeta 1.16. Očekivani ishodi učenja za predmet - opisati razvoj sestrinstva kao znanstvene discipline - definirati opće teorije i modele u sestrinstvu - usporediti sestrinske modele i teorije usmjerene na sestrinstvo u zajednici - primijeniti osnovna načela sestrinske prakse - kritički analizirati primjenu odabrane teorije u praksi - razviti pozitivan stav prema stalnom učenju i usavršavanju te potrebi znanstvenih istraţivanja u djelokrugu svog a. 1.17. Sadržaj predmeta Povijesni razvoj sestrinstva kao znanstvene discipline. Opdi modeli i teorije. Sestrinski modeli u zajednici. Obiteljski modeli. Osnovna načela sestrinske prakse. predavanja seminari i samostalni zadaci ionice multimedija i mreţa vjeţbe laboratorij 1.18. Vrste izvođenja nastave obrazovanje na mentorski daljinu ostalo terenska nastava 1.19. Komentari 1.20. Obveze studenata 1.21. Praćenje 3 a studenata PohaĎanje Aktivnost u 10 Seminarski 30 Eksperimentalni 3 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 12
nastave nastavi Pismeni ispit 30 Usmeni ispit 30 Esej Istraţivanje Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični znanja Portfolio 1.22. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.23. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Mojsović Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 1, Visoka zdravstvena škola, Zagreb 2004. 2. Mojsović Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 2, Zdravstveno veleučilište, Zagreb 2006. 3. Henderson W : Osnovna načela zdravstvene njege, HUSE, HUMS Zagreb, 1994 1.24. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Meleis A.I. Theoretical nursing: development and progress. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, 2007. 2. McEwen M. Theoretical basis for nursing. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, 2007. 3. Chitty K.K. Professional Nursing, Concepts and Challenges. Elsevier Saunders, Missouri, 2005. 4. Tomey A.M., Alligood M.R. Nursing Theorists and their work. Mosby, Missouri 2002. 1.25. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.26. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 13
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave DOC. DR. SC. SONJA KALAUZ UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENOM NJEGOM U KUĆI Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 Broj sati (P+V+S) P 15 + S 15 3. OPIS PREDMETA 1.27. Ciljevi predmeta Upoznati studenta s osnovnim pojmovima i načelima menadţmenta u zajednici. Omogućiti usvajanje znanja i vještina upravljanja ljudskim i materijalnim resursima kao i za primjenu najviših profesionalnih standarda u području sunje i a u timu. Osposobiti specijalizanta da samostalno i u stručnom timu, sukladno prihvaćenim standardima i zakonskim obvezama, uz razvijanje profesionalne savjesnosti i humanog odnosa prema korisniku zdravstvene njege u kući primjenjuje i razvija najviše standarde u kvaliteti pruţene usluge. 1.28. Uvjeti za upis predmeta 1.29. Očekivani ishodi učenja za predmet - definirati osnovne pojmove u menadţmentu u zajednici - izdvojiti ulogu medicinske sestre na svim razinama menadţmenta u zajednici - primijeniti osnovne menadţerske vještine - primijeniti načela sunje i timskog a u zajednici - upravljati materijalnim i ljudskim resursima u zdravstvenoj njezi u zajednici - definirati profesionalne standarde za SUZ - ocijeniti kvalitetu a u SUZ 1.30. Sadržaj predmeta Osnovni pojmovi, načela i organizacijske razine menadţmenta u zajednici. Značaj i specifičnost timskog a i sunje u zajednici. Upravljanje ljudskim i materijalnim resursima. Upravljanje sustavom kvalitete u zajednici. Sunja i timski. Komunikacija sa sunicima i s javnošću u zajednici. 1.31. Vrste izvođenja nastave 1.32. Komentari 1.33. Obveze studenata predavanja seminari i ionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski ostalo 14
1.34. Praćenje 4 a studenata PohaĎanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio Aktivnost u nastavi 10 Seminarski 30 Eksperimentalni 30 Usmeni ispit 30 Esej Istraţivanje Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 1.35. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.36. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Sonja Kalauz: Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj njezi, Medicinska naklada, Zagreb 2014. 2. Lee, R.H.: Economics for healthcare managers, Health Administration Press, Chicago, 2009. 3. Sare, M.V., Oglivie, L., Strategic planning for nurses, Jones and Bartlett, Sudbury, 2010. 4. Kovačić, L.: Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, Medicinska naklada, Zagreb, 2003. 1.37. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite Narodne novine broj 107/07 2. Priručnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene, Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, Zagreb, 2011. 1.38. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.39. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 4 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 15
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave Marija Vrkić, predavaĉ / Ljiljana Lujanac, ZAKONSKA REGULATIVA ZDRAVSTVENE NJEGE U ZAJEDNICI Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 Broj sati (P+V+S) P 15 + S 15 4. OPIS PREDMETA 1.40. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa socijalnim i zdravstvenim zakonodavstvom Republike Hrvatskekojiima se regulira medicinskih sestara u Republi 1.41. Uvjeti za upis predmeta 1.42. Očekivani ishodi učenja za predmet - navesti zakone iz područja zdravstvenog i socijalnog zakonodavstva - primijeniti zakonske propise koji reguliraju medicinske sestre u zajednici - dati primjer primjene zakona o pravima pacijenata 1.43. Sadržaj predmeta Osnove socijalnog i zdravstvenog zakonodavstva s odabranim poglavljima vezanim za legislativu i regulativu sestrinske prakse u Republici Hrvatskoj; Regulativa i legislativa sestrinske prakse u svijetu; Regulativa i legislativa sestrinske prakse u Republici Hrvatskoj; Prava pacijenata 1.44. Vrste izvođenja nastave 1.45. Komentari 1.46. Obveze studenata predavanja seminari i ionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski ostalo 1.47. Praćenje 5 a studenata PohaĎanje Aktivnost u Seminarski Eksperimentalni 10 30 nastave nastavi Pismeni 30 Usmeni ispit 30 Esej Istraţivanje 5 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 16
ispit Projekt Portfolio Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 1.48. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.49. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Zakon o sestrinstvu ( Narodne novine broj 121/03, 117/08, 57/11) 2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ( Narodne novine broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11) 3. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ( Narodne novine broj 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11) 4. Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju ( Narodne novine broj 85/06, NN 150/08, 71/10) 5. Zakon o zaštiti prava pacijenata ( Narodne novine broj 169/04, 37/08) 6. Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite ( Narodne novine broj 107/07) 1.50. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe, Narodne Novine broj 67/09., 116/09., 4/10. i 13/10 1.51. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.52. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 17
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave Prof. dr. sc. Jure MIrat PRIMJENA ETIĈKH NAĈELA U ZAJEDNICI Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 Broj sati (P+V+S) P 15 + S 15 5. OPIS PREDMETA 1.53. Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovama medicinske etike i deontologije. Omogućiti razvoj znanja i vještina o primjeni načela sestrinske etike, razvijati pozitivno stajalište u raznim etičkim dvojbama u sestrinskoj praksi. Razvijati samostalnost i odgovornost u primjeni etičkih načela u sestrinstvu u zajednici 1.54. Uvjeti za upis predmeta 1.55. Očekivani ishodi učenja za predmet - primijeniti osnovna etička načela u provoďenju zdravstvene njege u zajednici - komentirati najčešće etičke dvojbe u skrbi za korisnike u zajednici - dati primjer individualne i kulturološke različitosti u provoďenju zdravstvene njege u zajednici - razviti pozitivna etička stajališta u sestrinskoj praksi 1.56. Sadržaj predmeta Osnovni pojmovi medicinske etike, morala, medicinska deontologija. Deklaracija o ljudskim pravima. Profesionalna etika i sestrinstvo. Etika u sestrinskim interakcijama.najčešće etičke dvojbe zdravstvene njege u zajednici. Eutanazija i distanazija,. Etički kodeks HKMS. 1.57. Vrste izvođenja nastave 1.58. Komentari 1.59. Obveze studenata predavanja seminari i ionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski ostalo 1.60. Praćenje 6 a studenata PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi 10 Seminarski 30 Eksperimentalni 6 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 18
Pismeni ispit Projekt Portfolio 30 Usmeni ispit 30 Esej Istraţivanje Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 1.61. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.62. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Prlić N. Etika zdravstvenih djelatnika u Zdravstvena njega, VII. izd. Školska knjiga, Zagreb 2003 2. Kalauz, S.: Etika u sestrinstvu, Medicinska naklada, Zagreb, 2012. 3. Etički kodeks: HKMS, Zagreb 2005. 4. Zurak N. i sunici. Medicinska etika, Zagreb, 2007. 5. Znidarčić Ţ. Medicinska etika I. Centar za bioetiku FTIDI Zagreb, Zagreb 2004 1.63. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Matulić T. Bioetika. Zagreb. Glas Koncila, 2001 2. Frković A. Bioetika u kliničkoj praksi. Zagreb. Pergamena, 2006 3. Volarić Mršić A. Kultura ţivota, Centar za bioetiku Hrvatska, FTIDI, Zagreb 2002. 4. Kubler Ross E. Razgovori s umirućima, «Oko tri ujutro», Zagreb, 1980. 5. Baccarini E. Kantovo nasljeďe i pitanje eutanazije, Filozofska istraţivanja 85-86. Zagreb 2002.517:30. 6. Barišić P. Etika kreposti u suvremenom društvu. Filozofska istraţivanja 85-86. Zagreb 2002.507:15. 7. Singer PA, Viens AM. The Cambridge Textbook of Bioethics. Cambridge University press. Cambridge 2009. 1.64. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.65. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 19
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave IVANA BARAĆ, prof.psih., predavaĉ PSIHO-SOCIJALNI ASPEKTI SKRBI U ZAJEDNICI Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 Broj sati (P+V+S) P 15 + S 15 6. OPIS PREDMETA 1.66. Ciljevi predmeta Upoznati specijalizante s pojmom i odrednicama mentalnog i socijalnog zdravlja. Osposobiti studenta za prepoznavanja psihosocijalnih problema i pruţanje pomoći oboljelom i njegovoj obitelji 1.67. Uvjeti za upis predmeta 1.68. Očekivani ishodi učenja za predmet - opisati teorije psihičkog i socijalnog razvoja u sestrinskoj skrbi - razlikovati posebnosti razvojnih razdoblja tijekom ţivotnog vijeka čovjeka - procijeniti osnovne psihičke i socijalne probleme korisnika u zajednici - prilagoditi intervencije medicinske sestre specifičnim problemima u komunikaciji, samopoštovanju, mišljenju, znanju, svladavanju stresa, prilagodbi, kod korisnika u zajednici - usporediti različite sustave psihosocijalne podrške u zajednici - razviti stajalište o rješavanju psihosocijalnih problema korisnika kao dio sestrinske prakse u zajednici 1.69. Sadržaj predmeta Osnove razvojne psihologije isociologije. Psihološke i sociološke teorije razvoja. Psihosocijalne odrednice zdravlja i bolesti. Poučavanje i zdravstveno ponašanje. Primjeri sestrinskih dijagnoza u području psihosocijalnih problemasustavi psihosocijalne podrške u zajednici. 1.70. Vrste izvođenja nastave 1.71. Komentari 1.72. Obveze studenata predavanja seminari i ionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski ostalo 20
1.73. Praćenje 7 a studenata PohaĎanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio Aktivnost u nastavi 10 Seminarski 30 Eksperimentalni 30 Usmeni ispit 30 Esej Istraţivanje Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 1.74. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.75. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Havleka M.: Zdravstvena psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko 2013 1.76. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Hudek-Kneţević, J., Kardum, I.: Psihosocijalne odrednice tjelesnog zdravlja. Stres i tjelesno zdravlje. Naklada Slap, Jastrebarsko 2006. 2. Berk L.E. Psihologija cjeloţivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2008. 3. Cohen S. Psychosocial models of social support in the etiology of physical disease. Official Journal of the Division of Health Psychology, American Psychological Association,1988;7(3):269-297. 4. Kletečki Radović M.Teorija osnaţivanja u socijalnom u. Ljetopis socijalnog a, 2008;15 (2):215-242. 1.77. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.78. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 7 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 21
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave Ivana Barać, prof. psih., predavaĉ PRIMJENA PROCESA ZDRAVSTVENE NJEGE U ZAJEDNICI Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 5 Broj sati (P+V+S) P 15+S 30+V 30+ MV 90 7. OPIS PREDMETA 1.79. Ciljevi predmeta Omogućiti uvajanje znanja, vještina te razvijanje samostalnosti i odgovornosti za primjenu procesa zdravstvene njege u zajednici, procjenu stanja korisnika; utvrďivanje potreba, ize planova te primjenu intervencija sestrnske skrbi. 1.80. Uvjeti za upis predmeta 1.81. Očekivani ishodi učenja za predmet - razlikovati osobitosti primjene procesa zdravstvene njege kode različitih korisnika u zajednici - analizirati definicije procesa zdravstvene njege s obzirom na faze - procijeniti stanje korisnika - utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom - planirati zdravstvenu njegu u skladu s dijagnozom u procesu zdravstvene njege - primijeniti zdravstvenu njegu prema standardima sestrinskih intervencija - dokumentirati proces zdravstvene njege - evaluirati zdravstvenu njegu 1.82. Sadržaj predmeta Definicija procesa zdravstvene njege s obzirom na faze.utvrďivanje potreba za zdravstvenom njegom.izvori i tehnike prikupljanja podataka.vrste i sadrţaj podataka te pomagala pri prikupljanju podataka.analiza prikupljenih podataka dijagnoza u procesu zdravstvene njege. Planiranje zdravstvene njege utvrďivanje prioriteta u procesu zdravstvene njege.definiranje ciljeva u procesu zdravstvene njege. Plan zdravstvene njege ProvoĎenje zdravstvene njege validacija, analiza i realizacija. Evaluacija u procesu zdravstvene njege cilja i plana Otpusno pismo u procesu zdravstvene njege. Najčešće sestrinske dijagnoze. 1.83. Vrste izvođenja nastave 1.84. Komentari predavanja seminari i ionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski ostalo 22
1.85. Obveze studenata 1.86. Praćenje 8 a studenata PohaĎanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio Aktivnost u nastavi Seminarski 20 Eksperimentalni 30 Usmeni ispit 30 Esej Istraţivanje Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 20 1.87. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.88. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Fučkar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1992. 2. Fučkar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE. Zagreb 1992. 1.89. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Carpenito Moyet L.: Nursing diagnosis application to clinical practice, 11. izd., Philadelphia Lippincott Williams & Wilkins, 2006. 2. Gordon, M.: Nursing diagnosis, process and application. McGraw-Hill Book Company, New York, 1987. 3. Ackley, B. J. Ladwig, G. B.: Nursing diagnosis handbook: a guide to planning care, 8. izd., Mosby St. Louis 2008. 1.90. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.91. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 8 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 23
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave Prof. dr. sc. Vesna Ilakovac SESTRINSKA DOKUMENTACIJA U PZZ Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Broj sati (P+V+S) P 15 + V 15+ MV 60 8. OPIS PREDMETA 1.92. Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovnim načelima administracije i dokumentiranja u sestrinstvu. Omogućiti razvoj znanja i vještina o primjeni ICT u sestrinskoj dokumentaciji. 1.93. Uvjeti za upis predmeta 1.94. Očekivani ishodi učenja za predmet - definirati sestrinsku dokumentaciju u RH - opisati meďunarodnu klasifikaciju sestrinske prakse - objasniti svrhu sestrinske dokumentacije u zajednici - kreirati pojedine sastavnice sestrinske dokumentacije u zajednici - koristiti informacijski sustav za sestrinsku dokumentaciju 1.95. Sadržaj predmeta Definicija sestrinske dokumentacije. Svrha sestrinske dokumentacije. Sastavnice sestrinske dokumentacije. MeĎunarodna klasifikacija sestrinske prakse. Primjena ICT u voďenju sestrinske dokumentacije.. predavanja seminari i samostalni zadaci ionice multimedija i mreţa vjeţbe laboratorij 1.96. Vrste izvođenja nastave obrazovanje na mentorski daljinu ostalo terenska nastava 1.97. Komentari 1.98. Obveze studenata 1.99. Praćenje 9 a studenata PohaĎanje Aktivnost u Seminarski Eksperimentalni 10 30 nastave nastavi Pismeni 30 Usmeni ispit Esej Istraţivanje 9 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 24
ispit Projekt Portfolio Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 30 1.100. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.101. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Hršak B., Mioković V., Pluţarić J., Pintarić Lj., Kreković A., Kovačević B., Husinec V., Cetina N., Smjernice za postupke u zdravstvenoj njezi u kući, Hrvatska komora medicinskih sestara, Udruga zdravstvene njege u kući, Zagreb, 2009. 2. Kern J., Petrovečki M. Medicinska informatika.medicinska naklada.zagreb, 2009. 3. Kalauz S: Načela administracije, HKMS, 2013. 1.102. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Uredba o opsegu i sadrţaju medicinske dokumentacije, Narodne novine br.94/99 1.103. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.104. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 25
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave IVANA BARAĆ, prof.psih., predavaĉ KOMUNIKACIJA U ZAJEDNICI Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Broj sati (P+V+S) P15+S15+V15+MV30 9. OPIS PREDMETA 1.105. Ciljevi predmeta Uputiti studenta u osnovna načela meďuljudske komunikacije.osposobiti studenta za primjenu učinkovite komunikacije s pojedinim skupinama korisnika, sa sunicima i javnosti. 1.106. Uvjeti za upis predmeta 1.107. Očekivani ishodi učenja za predmet - objasniti osnovna načela meďuljudske komunikacije - primjeniti osnovne komunikacijske vještine - koristiti specifične komunikacijske vještine s pojedinim skupinama korisnika (starije osobe, djeca, umirući) - demonstrirati strategije komunikacije s osobama koje iskazuju negativne emocije - upotrijebiti načela učinkovite komunikacije meďu sunicima - razviti metode komunikacije s medijima /javnosti - izgiti stav o vaţnosti komunikacije u u medicinske sestre 1.108. Sadržaj predmeta Definicija komunikacije, oblici verbalne i neverbalne komunikacije, preventivna, dijagnostička i terapijska uloga komunikacije s pacijentom i njegovom obitelji, načela uspješne komunikacije, uloga suosjećanja i empatije u komunikaciji s bolesnicima, načela individualne i grupne komunikacije, uzroci preslabe komunikacije medicinske sestre i bolesnika, utjecaj komunikacije na pridrţavanje zdravstvenih savjeta i uputa, mogućnosti unapreďenja komunikacije, načini prevladavanja komunikacijskih prepreka, komunikacija s bolesnicima u pojedinim psihičkim stanjima (depresivni bolesnik, tjeskobni bolesnik, hipohondrični bolesnik, agresivni bolesnik, bolesnik koji trpi jaku bol, bolesnik sa samoubilačkim tendencijama, umirući bolesnik) načini priopćavanja loših vijesti, način provoďenja psihološke pripreme na invazivne i operativne zahvate, komunikacija s obitelji bolesnika u situacijama akutnih ozljeda i teških kroničnih bolesti, komunikacija s obitelji umrlog bolesnika. Vertikalna i horizontalna komunikacija sa sunicima. Komunikacija s medijima /javnošću. 1.109. Vrste izvođenja nastave 1.110. Komentari 1.111. Obveze studenata predavanja seminari i ionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski ostalo 26
1.112. Praćenje 10 a studenata PohaĎanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio Aktivnost u nastavi 10 Seminarski 30 Eksperimentalni 30 Usmeni ispit Esej Istraţivanje Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 30 1.113. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.114. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Kathleen K. Reardon: Interpersonalna komunikacija Gdje se misli susreću, Alineja, Zagreb 1998. 2. Lučanin D., Despot Lučanin J. Komunikacijske vještine u zdravstvu, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010. 3. Havelka M. (1998.): Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko, Naklada slap ; - 2. Poglavlje: (od 27. do 42. stranice 1.115. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Rijavec, M., Miljković, D.: Neverbalna komunikacija - Jezik koji svi govorimo, IEP, Zagreb, 2002. 2. ĐorĎević V. Braš M.ur: Komunikacija u medicini, Medicinska naklada, Zagreb 2011. 1.116. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.117. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 10 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 27
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave Jadranka Pluţarić, predavaĉ SESTRINSKA PRAKSA U KUĆI KORISNIKA Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 4 Broj sati (P+V+S) P15+V30+MV60 10. OPIS PREDMETA 1.118. Ciljevi predmeta Upoznati studente s ulogama i kompetencijama medicinske sestre u kući. Osposobiti studente za pripremu, planiranje i provođenje posjete medicinske sestre u kući korisnika.razvijati samostalnost i odgovornost u pružanju zdravstvene njege uz uvažavanje posebnosti uvjeta u kući. 1.119. Uvjeti za upis predmeta 1.120. Očekivani ishodi učenja za predmet - razlikovati različite vrste sestrinske prakse u kući - prezentirati stručno sadrţajnu, tehničku i psihofizičku pripremu medicinske sestre za kućni posjet - demonstrirati tijek kućnog posjeta 1.121. Sadržaj predmeta Vrste sestrinske skrbi u kući.uloge i kompetencije medicinske sestre u kući. Planiranje i priprema kućnog posjeta. Komunikacija i interakcija u prvom kućnom posjetu. Tijek kućnog posjeta. 1.122. Vrste izvođenja nastave 1.123. Komentari 1.124. Obveze studenata predavanja seminari i ionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski ostalo 1.125. Praćenje 11 a studenata PohaĎanje nastave Pismeni ispit Aktivnost u nastavi 10 Seminarski Eksperimentalni Usmeni ispit 20 Esej Istraţivanje 11 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 28
Projekt Portfolio Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični 70 1.126. Ocjenjivanje i vrednovanje a studenata tijekom nastave i na završnom ispitu 1.127. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Mojsović Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 1, Visoka zdravstvena škola, Zagreb 2004. 2. Mojsović Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 2, Zdravstveno veleučilište, Zagreb 2006. 1.128. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Šimunec D. ur.: Smjernice za postupke u zdravstvenoj njezi u kući, HKMS, Zagreb 2009. 2. Šimunec D. ur.: Smjernice za provoďenje zdravstvene njege u patronaţnoj djelatnosti, HKMS, Zagreb 2013. 1.129. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata 1.130. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija Provedba jedinstvene sveučilišne ankete Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave 29
Opis predmeta Opće informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i način izvoďenja nastave Prof. dr. sc. Aleksandar Vĉev ZDRAVSTVENA ZAŠTITA OBOLJELIH OD KRONIĈNIH BOLESTI U ZAJEDNICI Zdravstvena njega u kući obvezan ECTS koeficijent opterećenja studenata 5 Broj sati (P+V+S) P30+S30+V30+MV90 11. OPIS PREDMETA 1.131. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za provoďenje zdravstvene njege bolesnika oboljelih od kroničnih bolesti s naglaskom na prepoznavanje vaţnosti procjene boli i neugodnih simptoma bolesti. Omogućiti razvoj znanja i vještina za provoďenje mjera prevencije kod kroničnih bolesnika u zajednici. 1.132. Uvjeti za upis predmeta 1.133. Očekivani ishodi učenja za predmet - protumačiti javnozdravstveni aspekt kroničnih bolesti u zajednici - prepoznati čimbenike rizika za razvoj kroničnih bolesti - demonstrirati mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije kroničnih bolesti u zajednici - primjeniti proces zdravstvene njege kod bolesnika oboljelih od različitih kroničnih bolesti - opisati fizioterapijske postupke kod kroničnih bolesnika u zajednici 1.134. Sadržaj predmeta Javnozdravstveni aspekt kroničnih bolesti. Čimbenici rizika za razvoj kroničnih bolesti. Mjere prevencije kroničnih bolesti. Akutna i kronična bol. Osnove fizikalne terapije i rehabilitacije oboljelih od kroničnih bolesti. Metode ublaţavanja neugodnih simptoma. Reflektiranje kronične bolesti na bolesnikov ţivot, njegovu obitelj, zajednicu. Edukacija i bolesnika i njegove obitelji. Sustavi podrške bolesnicima od kroničnih bolessti u zajednici. Uloga samozaštitinih klubova. 1.135. Vrste izvođenja nastave 1.136. Komentari 1.137. Obveze studenata predavanja seminari i ionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski ostalo 1.138. Praćenje 12 a studenata 12 VAŢNO: Uz svaki od načina praćenja a studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja moţete upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 30