PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN - PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA OVLAŠTENIKA POSLODAVCA ZA ZAŠTITU NA RADU -

PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN - PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA OVLAŠTENIKA POSLODAVCA ZA ZAŠTITU NA RADU -

1. SUSTAV i ORGANIZACIJA ZAŠTITE NA RADU Zaštita na radu je skup svih propisanih mjera kojima je svrha unapređivanje sigurnosti te sprječavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Poslodavac je izravno odgovoran za ustroj i provedbu zaštite na radu, te je kao takav glavni čimbenik sustava zaštite. 1.1. OVLAŠTENIK POSLODAVCA ZA ZAŠTITU NA RADU Ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu je radnik kojemu je poslodavac dao ovlaštenje za neposrednu provedbu zaštite na radu. Navedeno ovlaštenje potrebno je utvrditi u pisanom obliku. Kako bi obavljao poslove u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu ovlaštenik poslodavca mora biti osposobljen za navedene poslove i obnavljati osposobljavanje svakih pet godina. Imenovanje ovlaštenika na izdvojenim lokacijama uvelike će pomoći poslodavcu u organiziranju sustava ZNR. Provedbeni propis: čl. 23. i 24. Zakona o zaštiti na radu (N.N. 71/14, 118/14, 154/14) Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (N.N. 112/14) 1.2. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU (čl.69. Zakona o ZNR) Kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika za ZNR čija je dužnost zastupati interese svih radnika u svim pitanjima zaštite na radu. Ukoliko je izabrano više povjerenika oni između sebe biraju koordinatora. Povjerenici radnika za ZNR dužni su se, na teret poslodavca, osposobiti za obavljanje poslova povjerenika. Provedbeni propis: čl. 70, 71. i 72. Zakona o zaštiti na radu (N.N. 71/14, 118/14, 154/14) Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (N.N. 112/14) 1.3. STRUČNJAK ZA ZAŠTITU NA RADU (čl.19., 20. i 21. Zakona o ZNR) Stručnjak za ZNR je radnik koji ispunjava propisane uvjete i kod poslodavca obavlja poslove unutarnjeg nadzora nad provedbom zaštite na radu i pružanja stručne pomoći poslodavcu, ovlaštenicima i povjerenicama radnika za ZNR. Obveza zapošljavanja stručnjaka za ZNR povezana je s brojem zaposlenih te osobito s utvrđenom razinom opasnosti kojima su zaposlenici izloženi. Provedbeni propis: čl. 20, 21. i 22. Zakona o zaštiti na radu (N.N. 71/14, 118/14, 154/14) Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (N.N. 112/14) Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N. 112/14, 43/15, 72/15) 1.4. ODBOR ZA ZAŠTITU NA RADU Poslodavac koji zapošljava 50 i više radnika obvezan je osnovati odbor za zaštitu na radu. Zakonom su određeni članovi odbora, a to su: poslodavac (ili njegov ovlaštenik), stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenik radnika za zaštitu na radu (ili njihov koordinator). Specijalist medicine rada je zaposlenik zdravstvene ustanove s kojom poslodavac ima sklopljen ugovor o obavljanju posebne zdravstvene zaštite. Odbor za ZNR je savjetodavno tijelo poslodavca za pitanja iz područja ZNR. Odbor za ZNR raspravlja o svim pitanjima iz područja sigurnosti na radu, uvjeta rada u okviru propisanih normi, otklanjanje nedostataka (tehničke i organizacijske prirode) koji mogu za uzrok imati ozljedu na radu ili profesionalno oboljenje radnika. Odbor se sastaje svaka 3 mjeseca u sjedištu tvrtke. Provedbeni propis: čl. 34. Zakona o zaštiti na radu (N.N. 71/14, 118/14, 154/14) 1.5. RADNIČKO VIJEĆE Člankom 134. Zakona o radu predviđena je mogućnost i pravo radnika za osnivanje radničkog vijeća kao tijela koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Osnivanje radničkog vijeća nije zakonska obveza, već ovisi o volji radnika. Provedbeni propis: čl. 140-162. Zakona o radu (N.N. 93/14) 1

1.6. PROCJENA RIZIKA Procjena rizika je osnovni dokument tvrtke u ustrojavanju sustava zaštite na radu i u nadzoru provedbi propisanih mjera zaštite. Procjena rizika mora ukazati na razinu opasnosti, štetnosti i napora, stupanj primjene pravila zaštite na radu, stanje sredstava rada, organizaciju zaštite i sva pitanja na kojima se temelji uspješna provedba zaštite na radu, sa svrhom otklanjanja (ili smanjivanja na najmanju moguću mjeru) opasnosti od ozljeda ili profesionalnih oboljenja radnika. Procjena rizika. Provedbeni propis: čl. 20, 21. i 22. Zakona o zaštiti na radu (N.N. 71/14, 118/14, 154/14) Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (N.N. 112/14) Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N. 112/14, 43/15, 72/15) ( Pravilnik o izradi procjene opasnosti - NN 48/97 ) 1.7. PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU (čl.18.st.2. Zakona o ZNR) Pravilnik o ZNR je opći akt kojim poslodavac utvrđuje organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite na radu te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena Zakonom o zaštiti na radu, propisima donesenim temeljem istoga te ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Pravilnik o zaštiti na radu može sadržavati i razne Odluke poslodavca iz područja zaštite na radu. Provedbeni propis: čl. 19. st. 2. Zakona o zaštiti na radu (N.N. 71/14, 118/14, 154/14) SUSTAV ZAŠTITE NA RADU POSLODAVAC OVLAŠTENIK U ORG. JEDINICI (niže razine) OVLAŠTENIK U ORG. JEDINICI (niže razine) OVLAŠTENIK VIŠE RAZINE STRUČNJACI (SLUŽBA) ZAŠTITE NA RADU ODBOR ZA ZAŠTITU NA RADU SPECIJALIST MEDICINE RADA KOORDINATOR POVJERENIKA POVJERENIK RADNIKA u ORG. JEDINICI POVJERENIK RADNIKA u ORG. JEDINICI RADNICI Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada, Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, Radilište je privremeno ili pokretno mjesto rada, na kojima se obavljaju privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima, Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika, Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika, Biološke štetnosti su agensi koji mogu uzrokovati zarazu/alergiju/trovanje, a koji se koriste u radu ili su prisutni u radnom okolišu, Napori su statodinamički, psihofiziološki, napori vida i govora, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika tijekom izloženosti, Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresova na radu kroz dulje vrijeme, Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca, Osoba na radu je osoba na stručnom osposobljavanju; osoba na sezonskom radu, redoviti student i učenik, volonter, naučnik i sl. Specijalist medicine rada je specijalist izabran od strane poslodavca za specifičnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad Radni okoliš čine fizikalni, kemijski i biološki čimbenici na mjestu rada i u njegovom okruženju, Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi pri čijem obavljanju radnik mora ispunjavati propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno psihičku sposobnost, Ozljeda na radu je ozljeda nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice, Sredstva rada su građevine namijenjene za rad, pripadajuće instalacije, uređaji i oprema, prometna sredstva i radna oprema, 2

2. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PODRUČJU ZAŠTITE NA RADU 2.1. OBVEZA IZRADE PROCJENE RIZIKA Poslodavac je obvezan izraditi Procjenu rizika. Procjenom rizika utvrđuje se razina opasnosti za život i zdravlje radnika i osoba na radu. Procjena se temelji na analizi: sredstava rada; radnog okoliša; tehnologiju rada; fizikalne, kemikalije i biološke štetnosti kojima su radnici izloženi; uređenja mjesta rada, organizacije procesa rada; jednoličnost rada; statodinamičke i psihofiziološke napore; rad s nametnutim ritmom; rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad); noćnog rada, psihičkog radnog opterećenja i drugih rizika koji su prisutni sa svrhom sprječavanja ili smanjenja rizika. (čl. 18. st. 1.). Procjena rizika mora biti izrađena u pisanom ili elektroničkom obliku, mora odgovarati postojećim rizicima na radu i u vezi s radom, mora biti dostupna radniku na mjestu rada (čl. 18. st. 2.), a radnici i njihovi predstavnici svakako moraju biti uključeni u postupak njene izrade (čl. 18. st. 5.). Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu (čl. 18. st. 3.), a propusti učinjeni u postupku izrade procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti uvezi sa zaštitom na radu (čl. 18. st. 4.). 2.2. UGOVARANJE OBAVLJANJA POSLOVA ZAŠTITE NA RADU Poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika (čl. 20. st. 1.). Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu (čl. 20. st. 2.). Poslodavac koji zapošljava 50 do uključivo 249 radnika, obavljanje poslova obvezan je ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu (čl. 20. st. 3.). Poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika, obavljanje poslova, obvezan je ugovorom o radu ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu u skladu s provedbenim propisom (čl. 20. st. 4.). Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom samo u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, odnosno te poslove ugovoriti na prethodno spomenute načine (čl. 20. st. 5.). Ako je poslodavac ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, ta je osoba dužna pisanim putem odrediti jednog ili više stručnjaka zaštite na radu za obavljanje poslova zaštite na radu kod toga poslodavca (čl. 20. st. 6.). Više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu međusobno ugovoriti organiziranje i provođenje zaštite na radu zapošljavanjem zajedničkog stručnjaka za zaštitu na radu, a mogu utemeljiti i zajedničku službu za zaštitu na radu, primjenjujući kriterij broja radnika i ostale propisane kriterije (čl. 20. st. 7.). 2.3. IMENOVANJE OVLAŠTENIKA Poslodavac može provođenje zaštite na radu prenijeti u pisanom obliku i na svojeg ovlaštenika u okviru njegovog djelokruga rada (čl. 23.), osobito za to da: radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika radniku za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, ne dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji više ne ispunjava tražene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima rada posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na njih štetno utjecati isključi iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu 3

nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvođača radne opreme, osobne zaštitne opreme, opasnih kemikalija i bioloških štetnosti te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno propisanim pravilima osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pića te da se ne uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada. 2.4. NESMETANO OBAVLJANJE DUŽNOSTI POVJERENIKA RADNIKA Kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu. Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća (čl. 70.). Poslodavac je obvezan osigurati povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu te mu ne smije, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika koji ima prava i obveze radničkog vijeća, otkazati ugovor o radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike (čl. 72. st. 1.). Poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zaštitu na radu osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti u skladu s općim propisima o radu kojima su propisani uvjeti za rad radničkog vijeća (čl. 72. st. 2.). Za obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu povjerenik ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno, osim ako se kolektivnim ugovorom to pitanje drugačije ne uredi, a bez mogućnosti ustupanja toga prava drugom povjereniku (čl. 72. st. 3.). 2.5. OSNIVANJE ODBORA ZA ZAŠTITU NA RADU Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je osnovati odbor zaštite na radu kao svoje savjetodavno tijelo za unapređivanje zaštite na radu. Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca, specijalist medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator (čl. 34.). Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik 2.6. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način prije početka rada, kod promjena u radnom postupku, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada, kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima. U skladu sa zakonskim odredbama Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje rada radnicima koji nisu osposobljeni za rad na siguran način. Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 60 dana. U slučaju povećanih opasnosti poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja. Istu obvezu može utvrditi i inspektor rada. 2.7. OBAVJEŠĆIVANJE I SAVJETOVANJE Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu (čl. 31.). 2.8. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom za te poslove (čl. 36. st. 1.). Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati samo radnici koji, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju i posebne uvjete glede; dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti. 4

Poslovi s posebnim uvjetima rada propisani su Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) a neki od tih poslova navedeni su u nastavku: rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti. upravljanje i rukovanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon ( buldožeri, bageri, kombajni, viličari i sl.) rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postrojenjima, stanicama i posudama s komprimiranim plinovima. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon poslovi signaliste ( vezanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicom i sl.) montaža, održavanje i ispitivanje el. instalacija, uređaja i postrojenja napona većeg od 250V i napona 220V s posebnim zahtjevima. građevinsko-montažni poslovi na podizanju skela, postavljanju oplata i ograda. poslovi vatrogasca poslovi koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje ( ručno nošenje tereta težih od 25 kg za muškarce i 15 kg za žene ; te poslovi koji se pretežno izvode u nefiziološkom i prisilnom položaju tijela ). poslovi koji se izvode na visini ( makar povremeno iznad 3 m ). rad u nepovoljnoj mikroklimi ( mikroklima izvan standarda; rad pod utjecajem hladnoće ) rad u buci (poslovi u prostorima gdje je moguća buka veća od 90 db ) poslovi pri kojima je radnik izložen vibracijama i potresanju. poslovi pri kojima je radnik izložen ionizacijskom zračenju. ( rendgen, radioaktivni materijali ili drugi izvori ) poslovi pri kojima je radnik izložen neionizacijskom zračenju (UV, IC, lasersko, mikrovalno i visokofrekventno zračenje, elektrozavarivanje i sl.) poslovi pri kojima je radnik izložen nefibrogenim prašinama ( cement i sl.). poslovi pri kojima je radnik izložen fibrogenim prašinama ( azbest, talk, i sl.). 2.9. ZAŠTITA POSEBNO OSJETLJIVIH SKUPINA RADNIKA Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti (čl. 37. st. 2.). 2.10. SREDSTVA RADA, OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA I MJESTA RADA Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu (čl. 41. st. 1.). Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike (čl. 41. st. 3.). Poslodavac je obvezan obavljati preglede, odnosno ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika (čl. 42.). 2.11. NADZORNI UREĐAJI KAO SREDSTVA ZAŠTITE NA RADU Poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanima Zakonom (čl. 43. st. 1.). Ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća (čl. 43. st. 4.). 2.12. TEHNOLOGIJA RADA I RADNI POSTUPCI Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika te osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost (čl. 44.) 5

2.13. RADNI OKOLIŠ Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnim djelovanjima na radu, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, njegovim provedbenim propisima i pravilima zaštite na radu te posebnim propisima o zaštiti od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti. Poslodavac je obvezan ispitivati radni okoliš na mjestu rada kada: radni postupak utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, u radnom postupku nastaje prašina, u radnom postupku nastaje buka, odnosno vibracije, pri radu koristi, proizvodi ili prerađuje opasne kemikalije, pri radu postoji izloženost opasnim zračenjima, su na radu prisutni rizici od eksplozivne atmosfere, je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu u skladu s procjenom rizika. Ispitivanja je poslodavac obvezan obaviti na način i u rokovima utvrđenim provedbenim propisima i pravilima zaštite na radu te posebnim propisima (čl. 45.). 2.14. UPORABA OPASNIH KEMIKALIJA NA RADU Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerađuje, odnosno skladišti opasne kemikalije, mora u skladu s procjenom rizika, primjenjivati pravila zaštite na radu (čl. 46. st. 2.). Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih kemikalija (čl. 47. st. 1.) i mora osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu (čl. 47. st.4.). Obveza poslodavca je i da koncentracija opasnih kemikalija, koje djeluju u obliku plinova, para, prašina i aerosola, na mjestima rada i u njihovom okruženju bude što niža i ispod granične vrijednosti izloženosti (čl. 48., st. 1.). 2.15. BIOLOŠKI AGENSI NA RADU Poslodavac je obvezan osigurati da su radnici obaviješteni o rizicima kojima su izloženi pri radu s biološkim štetnostima i da su osposobljeni za rad na siguran način (čl. 50. st. 4.). Na mjestima rada poslodavac je obvezan istaknuti pisane obavijesti i upute za postupanje u slučaju ozbiljne opasnosti, odnosno štetnosti uzrokovane uporabom bioloških štetnosti na radu (čl. 50. st. 5.). 2.16. STRES NA RADU ILI U VEZI S RADOM Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje (čl. 51.). 2.17. SIGURNOSNI ZNAKOVI, PISANE OBAVIJESTI I UPUTE Poslodavac je obvezan na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti sigurnosne znakove na vidljivom mjestu (čl. 53. st. 1.), no ako oni nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje radnika, potrebno je postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških štetnosti te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na radu (čl. 53. st.2.) 2.18. ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJE, EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE Poslodavac je obvezan poduzeti mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja, odrediti radnike koji će provoditi mjere te osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, u skladu s posebnim propisima (čl. 55.). 2.19. PRUŽANJE PRVE POMOĆI Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obvezan omogućiti postupanje javne službe hitne medicinske pomoći (čl.56.,st.1.). Na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi dva do 20 radnika, najmanje jedan radnik, te još po jedan do svakih sljedećih 50 radnika, mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u skladu s pravilima zaštite na radu i u pisanom obliku dobiti obavijest da je određen za pružanje prve pomoći (čl. 56. st. 2.). Poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomoći, koji uvijek moraju biti dostupni, označeni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja (čl. 56. st. 3.). 6

2.20. ZAŠTITA NEPUŠAČA Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima (čl. 57. st. 1.). Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima (čl. 57. st. 2.), na mjestu rada (čl. 57. st. 3.), a poslodavac može pisanim putem dozvoliti pušenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru na kojima je obvezan postaviti znak dozvoljenog pušenja (čl. 57. st. 4.). 2.21. ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada (čl. 58. st. 1.). Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito: obavješćivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost surađivati s njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu, pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provoditi zabranu njihovog unošenja u radne prostorije i prostore provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrđenim potrebama pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni postupak (čl. 58. st. 2.). Smatra se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju (čl. 58. st. 3.). 2.22. EVIDENCIJE, ISPRAVE I OBAVIJESTI Poslodavac je obvezan voditi evidencije, čuvati isprave te davati obavijesti i podatke u skladu s Zakonom o zaštiti na radu i drugim propisima o zaštiti na radu (čl. 61. st. 1.). 2.23. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA RADU Poslodavac je obvezan osigurati radniku zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom (čl. 63. st. 1.). Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za sigurnost i zdravlje na radu kojima je izložen radnik, poslodavac je obvezan radniku, jednom u pet godina, na njegov zahtjev osigurati zdravstveni pregled (čl. 63. st. 2.). Zdravstvena zaštita članka ostvaruje se suradnjom poslodavca, ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu i radnika s izabranim specijalistom medicine rada (čl. 63. st. 4.). Poslodavac je obvezan izabranom specijalisti medicine rada osigurati pristup na mjesta rada (čl. 63. st. 5.). Specijalisti medicine rada obvezni su surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenicima, stručnjacima zaštite na radu, radnicima i povjerenicima radnika za zaštitu na radu te s nadležnim inspektorima (čl. 63. st. 6.). Poslodavac i njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu, radnik i povjerenik radnika za zaštitu na radu, obvezni su izvijestiti specijalistu medicine rada o činjenicama vezanima uz rad, aktivnosti, mjesto rada i radni okoliš, za koje znaju ili pretpostavljaju da mogu nepovoljno utjecati na zdravlje radnika (čl. 63. st. 8.). 2.24. MEDICINA RADA Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika. Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju (čl. 80.). 7

2.25. OBVEZE POSLODAVCA PREMA TIJELIMA NADZORA Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, a obavijest je poslodavac je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede (čl. 65.). 2.26. ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE ZAŠTITE NA RADU Za praćenje stanja u zaštiti na radu osnovan je Zavod za unapređivanje zaštite na radu (čl. 83. st. 1.). Ministar će pravilnikom propisati obveznike, načine, postupke, rokove, vrste podataka i izvješća koje će Zavodu dostavljaju poslodavci, ovlaštene osobe, zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada te pravila o pristupanju podacima (čl. 83. st. 7.). 8

3. OSNOVE ZAŠTITE NA RADU 3.1. ZAŠTITA NA RADU Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih i društvenih mjera i sredstava, kojima se nastoji u potpunosti otkloniti ili u najvećoj mjeri smanjiti rizik od nastajanja ozljede ili profesionalnog oboljenja kod zaposlenika, a provodi se obavljanjem poslova zaštite na radu i provođenjem propisanih i priznatih pravila zaštite na radu. Tri su osnovna čimbenika u sustavu zaštite; čovjek (zaposlenik, rukovoditelj i poslodavac), sredstva rada (strojevi, uređaji, alati, zaštitna oprema...) i organizacija rada. Samo djelovanjem na sva tri polja, odnosno njihovim usklađivanjem u najvećoj mjeri, mogu se očekivati rezultati. 3.2. PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito: zaštitu od mehaničkih opasnosti (sva sredstva rada moraju uvijek biti ispravna, funkcionalna i opremljena zaštitnim napravama. Isto se utvrđuje propisanim ispitivanjima a dokumentacija i evidencija mora se čuvati.) zaštitu od udara električne struje (električne instalacije i uređaji, uključujući priključne i produžne kabele, moraju uvijek biti ispravni i funkcionalni. Isto se utvrđuje propisanim ispitivanjima a dokumentacija i evidencija mora se čuvati. sprječavanje nastanka požara i eksplozije (poslodavac je dužan poduzeti sve mjere zaštite od požara s obzirom na djelatnost tvrtke odnosno požarne opasnosti koje proizlaze iz tehnoloških procesa. Poslodavac je dužan, primjenom propisanih mjera zaštite, svesti opasnosti od požara na najmanju moguću mjeru. Poslodavac je dužan osigurati propisane sustave i sredstva tehničke zaštite te provesti osposobljavanje radnika za provođenje preventivnih mjera zaštite) osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine (poslodavac je dužan poduzeti sve propisane mjere zaštite kod projektiranja i izvođenja građevine te održavati građevine u stanju sigurnom za život i rad) osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora (Svaki radnik na radnom mjestu mora imati najmanje 2 m 2 slobodne podne površine i 10 m 3 zračnog prostora a radni prostor mora biti izveden i održavan na propisani način) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba (osim propisanih građevinskih mjera zaštite poslodavac mora za građevinu izraditi Plan evakuacije i spašavanja, temeljem kojega je dužan osposobiti radnike i osigurati provođenje vježbi svake dvije godine) osiguranje čistoće osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka (u svim radnim prostorijama moraju vladati propisani mikroklimatski uvjeti što se utvrđuje propisanim ispitivanjima dokumentacija se mora čuvati) osiguranje propisane rasvjete zaštitu od buke i vibracija (u svim radnim prostorijama, za koje je utvrđeno kako postoje izvori buke i vibracija, mora se provoditi mjerenje razine buke Isto se utvrđuje propisanim ispitivanjima a dokumentacija se mora čuvati). zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja (u svim radnim i pomoćnim prostorijama, za koje je utvrđeno kako postoje navedeni izvori opasnosti, mora se provoditi mjerenje razine štetnog aerozagađenja što se utvrđuje propisanim ispitivanjima a dokumentacija se mora čuvati) zaštitu od prekomjernih napora (poslodavac je dužan u najvećoj mogućoj mjeri osigurati mehanizirani prijevoz i prijenos robe i materijala) zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu. (radnicima se mora osigurati dovoljan broj prostorija i opreme za osobnu higijenu. Oprema i prostorije moraju biti u skladu s djelatnostima koje radnici obavljaju) Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zaštite na radu. 9

Posebna pravila zaštite na radu sadrže: poslovi s posebnim uvjetima rada; Poslovi za koje radnik osim općih uvjeta za zapošljavanje treba zadovoljavati uvjete u pogledu dobi života, spola, stručne osposobljenosti, zdravstvenog, tjelesnog i duševnog stanja i sposobnosti. Popis poslova s posebnim uvjetima rada utvrđuje se procjenom opasnosti. Poslodavac ne smije na radno mjesto s posebnim uvjetima rasporediti radnika koji propisane uvjete na zadovoljava. Radnici na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada moraju redovito obavljati zdravstvene preglede u ovlaštenoj ustanovi. O radnicima na navedenim radnim mjestima mora se voditi propisana evidencija. organizacijom radnog vremena i korištenjem odmora osobna zaštitna sredstva(ozs); Kada se opasnosti i štetnosti na radnom mjestu ne mogu u potpunosti otkloniti izravnim mjerama zaštite na sredstvima rada, poslodavac je dužan radnicima osigurati odgovarajuća OZS. Procjenom opasnosti moraju se utvrditi sve opasnosti i štetnosti na temelju čega se određuje vrsta i količina OZS. posebni postupci pri uporabi odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima; U tvrtkama gdje postoje tehnološki procesi pri kojima se koriste ili proizvode opasne radne tvari, poslodavac je dužan koncentraciju istih održavati stalno ispod graničnih vrijednosti. U tu svrhu potrebno je posebne postupke prirediti u obliku pisanih uputa na rad na siguran način s opasnim radnim tvarima, osigurati propisano označavanje, skladištenje i pakiranje opasnih tvari. znakovi sigurnosti i upozorenja; Poslodavac je dužan trajno postaviti odgovarajuće i propisane znakove zabrane, obveza, opasnosti i obavijesti na mjestima rada, sredstvima rada i pripadajućim instalacijama. način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radne operacije; Pisane upute za rad na siguran način kojima se utvrđuju uvjeti i način korištenja radnih i pomoćnih prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme, postavljaju se neposredno uz potencijalni izvor opasnosti, a u slučaju kada znakovi sigurnosti i upozorenja nisu dovoljni. postupak s unesrećenim i oboljelim radnicima; U svim radnim prostorijama u kojima boravi do 20 radnika, najmanje jedan mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. Radnicima određenim za pružanje prve pomoći mora biti stavljena na raspolaganje potrebna i propisana oprema. osposobljavanje radnika: poslodavac je dužan osposobiti svakog radnika i osobu na radu za rad na siguran način; poslodavac je dužan provesti stručna osposobljavanja za radna mjesta gdje to zahtijevaju uvjeti rada; poslodavac je također osigurati osposobljavanje radnika iz zaštite od požara te evakuacije i spašavanja kao i osposobljavanje svojih ovlaštenika te povjerenika radnika. Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj. 10

3.3. OPASNOSTI, ŠTETNOSTI I NAPORI NA RADNOM MJESTU Opasnosti na radnom mjestu su one činjenice i stanja koja pod određenim uvjetima mogu ugroziti život i zdravlje radnika te mogu uzrokovati uglavnom izravne fizičke ozljede, a dijelimo ih na: 1) Mehaničke opasnosti 2) Opasnosti od padova i rušenja predmeta 3) Opasnosti od električne struje 4) Opasnosti od požara i eksplozije 5) Toplinske opasnosti (vruće ili hladne tvari i predmeti) Štetnosti na radnom mjestu su čimbenici radnog okoliša koji mogu kod radnika izazvati pojavu profesionalnih bolesti (najčešće nakon dulje izloženosti). Štetnosti na radnom mjestu dijelimo na: 1) Kemijske štetnosti 2) Biološke štetnosti 3) Fizikalne štetnosti Buka Vibracije Nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti Štetna zračenja Nepovoljna rasvjeta Napori na radnom mjestu su: 1) Statodinamički napori Nefiziološki položaj tijela Tjelesni napori 2) Psihofiziološki napori 3) Napori vida 4) Napori govora Točno i potpuno utvrđivanje svih opasnosti, štetnosti i napora osnova je svake analize radnog mjesta kojoj je cilj u potpunosti odrediti mjere zaštite i utvrditi sigurne radne postupke. Često se u praksi dešava da radnik biva ozlijeđen tijekom obavljanja poslova koji nisu utvrđeni analizom radnog mjesta. Uglavnom su to sporedni poslovi koje radnik obavlja rijetko. Za obavljanje takovih poslova radnik možda nije osposobljen ili ih zbog rijetkog izvođenja ne obavlja neke poslove rutinirano ili nije opremljen potrebnom zaštitnom opremom. Stoga je upravo analiza radnog mjesta ta na temelju koje treba provesti uspješnu organizaciju rada, osposobljavanje radnika za rad na siguran način u svim tehnološkim procesima u kojima sudjeluje, utvrđivanje sigurnih radnih postupaka, potrebne zaštitne opreme te dužnosti radnika. 11

3.4. OSNOVNA NAČELA U SPRJEČAVANJU OZLJEDA I PROFESIONALNIH OBOLJENJA ( MJERE ZAŠTITE NA RADU ) Mjere zaštite na radu su sve tehničke, organizacijske, zdravstvene, obrazovne, društvene, pravne i slične mjere kojima je cilj sprečavanje ozljeda i oboljenja na radu. Mjere zaštite na radu provode se u skladu s zakonima, postojećim propisima, pravilima te znanstvenim i stručnim spoznajama. Mjere zaštite možemo podijeliti na: prethodne ili preventivne mjere mjere tijekom rada ili tekuće mjere kurativne mjere zaštite. Pod prethodnim mjerama zaštite podrazumijevamo skup svih mjera koje se poduzimaju prije početka s radom na određenom poslu. Te se mjere odnose na građevine u kojima će radnici raditi ili se kretati, na strojeve i uređaje koje će koristiti te na sam tehnološki proces i organizaciju rada. Prethodnim mjerama potrebno je predvidjeti sve opasnosti koje proizlaze iz tehnološkog procesa kao moguće. Tekuće mjere zaštite podrazumijevaju mjere zaštite na radu koje se poduzimaju u poduzeću ili ustanovi radi unapređenja zaštite u toku rada. Te se mjere odnose na radnu okolinu, strojeve i uređaje s kojima se radi i na radnike koji obavljaju rad (održavanje, ispitivanja i nadzor). Tekućim mjerama rješavati će se i moguće promjene ili poremećaji u procesu rada. Unatoč navedenim mjerama, za pretpostaviti je kako će ipak doći do ozljeda ili nesreća na radu. Kurativne mjere zaštite primjenjuju se kada dođe do posljedica koje su rezultat nepoštivanja propisa i spomenutih mjera zaštite. Svaki neželjeni događaj potrebno je analizirati, utvrditi uzrok i izvor te propisati nove ili dodatne mjere zaštite kako se isti događaj ne bi ponovio. Bez obzira o kojim se mjerama radilo osnovno načelo je potencijalnu opasnost u potpunosti otkloniti, ukoliko je to tehnički ili organizacijski izvedivo. Otkloniti opasnost u potpunosti znači stvoriti uvjete u kojima se radnik ni u kom slučaju ne može ozlijediti ili oboljeti. Ukoliko navedeno nije moguće, opasnost se mora tehnički ili organizacijski smanjiti ili ograničiti na najmanju moguću mjeru. 3.5. SREDSTVA ZAŠTITE NA RADU 3.5.1. SREDSTVA ZAŠTITE NA RADU U GRAĐEVINAMA Sve građevine u kojima se nalaze radne, pomoćne i druge prostorije u kojima borave ili se kreću radnici, moraju biti opremljene opremom ili uređajima za održavanje propisane temperature, za sprečavanje prekomjerne buke i vibracija te za odvođenje izvan radnog prostora para, plinova ili prašine. Navedene građevine moraju biti opremljene prostorijama, uređajima i opremom za osiguravanje propisanih zdravstvenih i sanitarnih uvjeta. 3.5.2. SREDSTVA ZAŠTITE NA STROJEVIMA I UREĐAJIMA Svi strojevi, uređaji, alati, aparati i ostala sredstva rada kojima se radnici služe ili njima upravljaju moraju biti opremljeni odgovarajućim zaštitnim napravama ili uređajima kojima se radnici štite od ozljede ili oboljenja. Zaštitne naprave moraju biti izvedene tako da se pogon oruđa, u slučaju mogućeg poremećaja, može isključiti automatski ili uz najmanji napor, kako bi se spriječila moguća ozljeda. 3.5.3. SREDSTVA ZAŠTITE U UNUTARNJEM TRANSPORTU Sredstva unutarnjeg transporta (ručni viličari, kolica i sl.) moraju biti opremljena zaštitnim napravama i opremom. Putovi i prolazi kojima se odvija unutarnji transport moraju biti izvedeni i opremljeni tako da se radnicima omogući siguran rad i kretanje. U sredstva zaštite spadaju znakovi, upozorenja, zaštitne ograde, odjeljivanje prometnica i sl. 3.5.4. SREDSTVA ZAŠTITE OD FIZIKALNIH ŠTETNOSTI (BUKA, AEROZAGAĐENJA...) Osim preventivne zaštite kod projektiranja i izgradnje (lokacija, materijali, konstrukcija...) primjenjuju se mjere zaštite sustavima za ventilaciju, uređajima za apsorpciju buke, uređajima za zaštitu od štetnih zračenja i sl. 3.5.5. OSOBNA ZAŠTITA Osobna zaštitna sredstva (OZS) su ona koja radnici koriste kao zaštitu od opasnosti i štetnosti na radnom mjestu. OZS se upotrebljavaju kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama ukloniti ili smanjiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavac je dužan u potpunosti snositi troškove opremanja potrebnim i propisanim sredstvima. Osobna zaštitna sredstva određuju se za svako radno mjesto procjenom opasnosti odnosno detaljnom analizom radnog i tehnološkog procesa. 12

4. ZNAKOVI SIGURNOSTI Znakove sigurnosti možemo podijeliti na: 1. znakovi zabrane koji imaju oblik kruga u crvenoj boji, a svojim sadržajem ukazuju na radnje i postupke koji su zabranjeni; npr. zabranjen prilaz otvorenim plamenom, zabranjeno odlagati teret itd. 2. znakovi opasnosti koji imaju oblik trokuta u žutoj boji; npr. opasnosti od plinova, opasnosti od pada predmeta, opasnost od električne struje, opasnost od trovanja, opasnost od radioaktivnih tvari itd. 3. znakovi obveznih postupaka koji se izrađuju u obliku kruga plave boje; npr. obvezna upotreba zaštitnih naočala, obvezna upotreba zaštitnih rukavica i sl. 4. znakovi obavještenja koji imaju oblik kvadrata ili pravokutnika u zelenoj boji; Navedeni znakovi uglavnom se izrađuju u obliku ploča ali se mogu pojaviti kao naljepnice, ovjesne kartice, plakati. Bez obzira na veličinu i materijal, izgled i značenje je uvijek isto. Znakovi sigurnosti ne postavljaju se (u pravilu) na pokretnim predmetima, ne smiju se zaklanjati i nipošto neovlašteno skidati ili premještati. Mjesta s postavljenim znakovima sigurnosti moraju biti dobro osvijetljena, vidljiva mjesta u visini očiju. Osim znakovima sigurnosti predviđeno je i korištenje boja u svrhu označavanja opasnih mjesta za zadržavanje (iscrtane pruge na podu), označavanja prometnica unutarnjeg transporta i sl. Zbog sigurnosti i lakšeg raspoznavanja svi cjevovodi moraju se posebno označiti slijedećim bojama; medij VODA PARA ZRAK PLIN KISELINA LUŽINE ULJA VAKUUM boja ZELENA CRVENA PLAVA ŽUTA NARANČASTA S CRVENIM POPREČNIM PRUGAMA LJUBIČASTA SMEĐA SIVA 13

5. ZAŠTITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima, ženama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika. Radnici smanjenih radnih sposobnosti, u smislu Zakona o zaštiti na radu, su radnici čija je radna sposobnost smanjena zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih ili ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca. Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i mikrovalnom zračenju, te opasnim radnim tvarima. Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama opasnih radnih tvari. Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu, osim u slučajevima utvrđenim u Zakonu o radu. Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema posebnom zakonu, ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne sposobnosti 6. KORIŠTENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCI Poslodavac je dužan prestati s radom u građevinama namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri obavljanju poslova. Poslodavac je dužan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Poslodavac ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. 7. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKA POMOĆ; Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći. U radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema. 8. DUŽNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora te za vrijeme obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupano po propisima zaštite na radu kao i odrediti svog ovlaštenika koji će inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza. Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva ili više radnika) ozljedi odmah po nastanku događaja. 14

Popis svih ispitivanja, akata i osposobljavanja koje poslodavac mora imati ISPITIVANJA Ispitivanje električnih instalacija zaštita od indirektnog napona dodira neprekinutost vodiča Propis: Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10) Rok za ispitivanje: svake 4 godine otpor uzemljenja otpor izolacije Propis: Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10) Rok za ispitivanje: svake 4 godine tipkala za isključenje napona Propis: Zakon o zaštiti od požara, čl. 38. (NN 92/10) Rok za ispitivanje: svake godine zaštita od statičkog elektriciteta Propis: Zakon o zaštiti od požara, čl. 38. (NN 92/10) Rok za ispitivanje: svakih 6 mjeseci Ispitivanje radne opreme Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 42. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Propis: Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/16) Rok za ispitivanje: svake 3 godine Ispitivanje uvjeta u radnom okolišu mikroklimatski uvjeti, razina rasvjete i razina buke na radnom mjestu Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 45. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Propis: Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša (NN 16/16) Rok za ispitivanje: svake 3 godine Ispitivanje učinkovitosti ventilacije Propis: Zakon o zaštiti od požara, čl. 38. (NN 92/10) Propis: Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave (NN 38/89, 69/97) Propis: Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) Rok za ispitivanje: svake 2 godine Funkcionalno ispitivanje stabilnih sustava za dojavu, gašenje i sprječavanje širenja požara sustavi za dojavu požara (vatrodojava) sustavi za dojavu prisutnosti plina (plinodojava) hidrantska mreža (vanjska i unutarnja) sustavi za gašenje vodom (sprinkler, drencher) sustavi za gašenje pjenom sustav za gašenje plinom (FM, CO2) protupožarne zaklopke, protupožarna vrata kupole, prozori za odimljavanje Propis: Zakon o zaštiti od požara, čl. 40. (NN 92/10) Rok za ispitivanje: svake godine Funkcionalno ispitivanje gromobranske instalacije Propis: Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08, 33/10) Rok za ispitivanje: svake 3 godine (prema projektom utvrđenim rokovima) Funkcionalno ispitivanje protupanične rasvjete Propis: Zakon o zaštiti od požara, čl. 38. (NN 92/10) Rok za ispitivanje: svake godine Periodički i unutarnji pregled (servis) vatrogasnih aparata Propis: Pravilnik o vatrogasnim aparatima, (NN 101/11, 74/13) Rok za ispitivanje: svake godine 15

AKTI Procjena rizika Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 18. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Propis: Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/04) Propis: Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05) Rok za reviziju: rok nije propisan, procjena uvijek mora biti ažurna Pravilnik o zaštiti na radu Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 19. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Pravilnik o zaštiti od požara Propis: Zakon o zaštiti od požara, čl. 21. (NN 92/10) NAPOMENA: Obveza se odnosi na poslodavce za koje je provedena kategorizacija građevina od strane MUP-a Rok za reviziju: nakon izmjena u organizaciji Plan evakuacije i spašavanja Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 55. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Rok za reviziju: nakon izmjena na građevini/u prostoru ili organizaciji Provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja (zapisnik) Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 55. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Rok: svake 2 godine Odluka o zabrani pušenja Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 55. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Odluka o zabrani konzumiranja alkohola i sredstava ovisnosti Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 55. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Odluka o imenovanju radnika za pružanje prve pomoći Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 56. stavak 2. (NN 71/14, 118/14, 154/14) OSPOSOBLJAVANJA Osposobljavanje poslodavca za obavljanje poslova ZNR Osposobljavanje ovlaštenika za obavljanje poslova ZNR Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 29. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Propis: Pravilnik osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14) NAPOMENA: Odnos poslodavca i ovlaštenika mora se utvrditi u pisanom obliku (Odluka o imenovanju); Rok za osposobljavanje: odmah po imenovanju Ponovna provjera znanja u roku 5 godina Osposobljavanje radnika (i osoba na radu) za rad na siguran način Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 27. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Propis: Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način (NN 114/02 i 126/03) NAPOMENA: Obveza je propisana za sva radna mjesta; osposobljavanje se provodi kod svakog novog poslodavca Rok za osposobljavanje: 60 dana od sklapanja ugovora o radu Osposobljavanje povjerenika radnika za ZNR Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 71. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Rok za osposobljavanje: odmah po provedenim izborima Osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći Propis: Zakon o zaštiti na radu, čl. 56. (NN 71/14, 118/14, 154/14) Propis: Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83) NAPOMENA: Na 20 zaposlenih 1 mora biti osposobljen, na svakih dodatnih 50 također po 1; osposobljavanje se provodi kod Crvenog križa RH ili kod specijalista medicine rada; ne vrijedi osposobljavanje provedeno prilikom polaganja vozačkog ispita Osposobljavanje radnika za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom Propis: Zakon o zaštiti od požara, čl. 16. (NN 92/10) Propis: Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN 61/94) NAPOMENA: Od obveze osposobljavanja mogu se izuzeti osobe mlađe od 15 godina. a starije od 60 godina (muškarci), odnosno 55 godina (žene) i DVD vatrogasci 16