Pregled vjeta za ostvarivanje prava na mirovin Repblici Hrvatskoj prema Zakon o mirovinskom osigranj Zakon o mirovinskom osigranj Narodne novine, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16 i 115/18 2019. mirovinsko.hr
STAROSNA MIROVINA Pravo na starosn mirovin ostvarje osigranik kada navrši 65 godina i 15 godina mirovinskog staža. Iznimno od ovoga, prijelaznom razdoblj od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. pravo na starosn mirovin s navršenih 15 godina mirovinskog staža osigranik žena ostvarje kada navrši: god. STAROSNA MIROVINA (najmanje 15 godina staža) mj. god. 2019. 62 4 2024. 64 0 2020. 62 8 2025. 64 4 2021. 63 0 2026. 64 8 2022. 63 4 2027. 65 0 2023. 63 8 Od 2028. postpno se podiže dobna granica za ostvarivanje prava na starosn mirovin: STAROSNA MIROVINA (najmanje 15 godina staža) god. mj. 2028. 65 4 2029. 65 8 2030. 66 0 2031. 66 4 2032. 66 8 2033. i dalje 67 0 mj.
Osigranicima koji prvi pt ostvarj pravo na starosn mirovin nakon propisane dobi i koji imaj navršenih 35 godina mirovinskog staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava se za 0,34% za svaki kalendarski mjesec nakon navršenih godina propisanih za stjecanje prava na starosn mirovin. Starosn mirovin za dgogodišnjeg osigranika ostvarje osigranik s navršenih 60 godina i 41 godin staža osigranja efektivnom trajanj. Pravo na starosn mirovin za dgogodišnjeg osigranika ne mog ostvariti osobe koje s navršile životn dob za ostvarivanje prava na starosn mirovin. Od 1. siječnja 2027. dobna granica za ostvarivanje prava na starosn mirovin za dgogodišnjeg osigranika pomiče se na 61 godin z vjet 41 staža osigranja efektivnom trajanj. PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA Prijevremen starosn mirovin ostvarje osigranik koji je navršio 60 godina i 35 godina mirovinskog staža. Iznimno od ovoga, prijelaznom razdoblj od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. osigranik - žena može ostvariti pravo na prijevremen starosn mirovin kada navrši: PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA staža god. mj. god. mj. 2019. 57 4 32 4 2020. 57 8 32 8 2021. 58 0 33 0 2022. 58 4 33 4 2023. 58 8 33 8 2024. 59 0 34 0 2025. 59 4 34 4 2026. 59 8 34 8 2027. 60 0 35 0
Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine smanjje se za 0,3 % za svaki mjesec prije navršenih godina osigranika propisanih za stjecanje prava na starosn mirovin. Od 2028. postpno se podiže dobna granica za ostvarivanje prava na prijevremen starosn mirovin: PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA (najmanje 35 godina staža) god. mj. 2028. 60 4 2029. 60 8 2030. 61 0 2031. 61 4 2032. 61 8 2033. i dalje 62 0 Pravo na prijevremen starosn mirovin zbog stečaja poslodavca ima osigranik koji je nakon prestanka osigranja zbog stečaja, neposredno prije ispnjenih vjeta za prijevremen starosn mirovin, proveo neprekidno najmanje dvije kao nezaposlena osoba prijavljena slžbi nadležnoj za zapošljavanje, ako se s danom ispnjenih vjeta ili najkasnije s prvim idćim danom nakon ispnjenih vjeta odjavi iz evidencije nadležne slžbe za zapošljavanje. Pravo na mirovin ostvarje bez manjenja. DODANI STAŽ ZA ROĐENO ILI POSVOJENO DIJETE Roditelj majci ili posvojiteljici koja ostvarje pravo na mirovin kpni mirovinski staž za određivanje mirovine, stvarno navršenom mirovinskom staž dodaje se i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za vjet za stjecanje prava nego za određivanje visine mirovine).
Iznimno, ako je mjesto roditelja majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopst prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanj prava na mirovin dodani staž trajanj od šest mjeseci dodat će se roditelj-oc djeteta, ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopsta. INVALIDSKA MIROVINA Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osigranika, zbog trajnih promjena zdravstvenom stanj koje se ne mog otkloni liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice odnos na zdravog osigranika iste ili slične razine obrazovanja. Preostala radna sposobnost postoji kada se osigranik, kod kojega je nastalo smanjenje radne sposobnosti, profesionalnom rehabilitacijom može osposobiti za rad s pnim radnim vremenom na drgim poslovima. Djelomični gbitak radne sposobnosti postoji kada kod osigranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a osigranik s obzirom na svoj starosn dob te zdravstveno stanje, naobrazb i sposobnost može raditi na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraj njegovim dosadašnjim poslovima, najmanje 70% radnog vremena, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s pnim radnim vremenom na drgim poslovima. Potpni gbitak radne sposobnosti postoji kada kod osigranika odnos na zdravog osigranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena zdravstvenom stanj koje se ne mog otkloniti liječenjem, nastane trajni gbitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Pravo na invalidsk mirovin ima osigranik na temelj djelomičnog ili potpnog gbitka radne sposobnosti nastale zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina i ako m navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jedn trećin radnog vijeka, odnosno najmanje trećin razdoblja izmeđ navršene 20. (za osigranike s višom strčnom spremom s navršenih 23, a visokom strčnom spremom s navršenih 26 godina ) i dana nastanka invalidnosti. Pokriveno razdoblje skraćje se za razdoblja odslženja vojnog roka i razdoblja nezaposlenosti. Pravo na privremen invalidsk mirovin ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za drge poslove, ako je nakon rehabilitacije najmanje 5 godina ostao nezaposlen, a nezaposlenost je trajala do navršene 58..
OBITELJSKA MIROVINA Pravo na obiteljsk mirovin imaj: dovica odnosno dovac izvanbračni drg, koji je s osigranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio zajedničkom kćanstv najmanje tri razvedeni bračni drg s pravom na zdržavanje djeca (bračna, izvanbračna, posvojena, pastorčad koj je osigranik zdržavao) roditelji koje je osigranik zdržavao do svoje smrti pastorčad koj je osigranik zdržavao nčad koj je osigranik zdržavao, ako s bez oba roditelja ili ako imaj jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpni gbitak radne sposobnosti roditelji otac, majka, očh, maćeha i posvojitelj osigranika koje je osigranik zdržavao djeca bez roditelja braća, sestre i drga djeca koj je osigranik zeo na zdržavanje, ako s bez oba roditelja ili ako imaj jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpni gbitak radne sposobnosti životni partner dijete nad kojim ostvarje partnersk skrb dijete preminlog životnog partnera životni partner roditelja osigranika kojeg je osigranik zdržavao sklad s odredbama ZOMO-a i propisa o životnom partnerstv osoba istog spola. Opći vjeti za mrlog osigranika Pet godina staža osigranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili prema navršenom mirovinskom staž ispnjeni vjeti za invalidsk mirovin ili je mrli osigranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine ili korisnik prava na profesionaln rehabilitacij. Ako je zrok smrti posljedica ozljede na rad ili profesionalne bolesti, pravo na obiteljsk mirovin stječe se bez obzira na džin mirovinskog staža.
Posebni vjeti Udovica i dovac, izvanbračni, razvedeni bračni drg s pravom na zdržavanje, životni partner ako je do smrti osigranika osoba navršila 50 godina ili ako je mlađa od 50 godina, ali je do smrti ili rok od dana od smrti osigranika nastpio potpni gbitak radne sposobnosti bez obzira na navršene, ako obavlja roditeljske džnosti prema djetet/djeci koje/koja ima/imaj pravo na obiteljsk mirovin. Ako dovica/dovac/izvanbračni drg/razvedeni bračni drg/ životni partner s pravom na zdržavanje do smrti bračnog/ izvanbračnog drga/životnog partnera nije navršio 50, ali je imao navršenih 45 godina, stječe pravo na obiteljsk mirovin kada navrši 50 godina. Dijete do navršene 15. ; nakon 15. ako je na redovitom školovanj, najdže do 26. dijete nakon navršene 15. koje nije na redovitom školovanj do 18., razdobljima kada nije zaposleno; dijete može steći pravo na invalidsk mirovin i nakon te dobi, ako kod njega nastpi potpni gbitak radne sposobnosti, a osigranik ili korisnik prava ga je do svoje smrti zdržavao dijete kod kojeg tijekom trajanja prava na obiteljsk mirovin nastpi potpni gbitak radne sposobnosti zadržava pravo dok takav gbitak postoji.
Roditelj Roditelj kojega je osigranik ili korisnik prava zdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsk mirovin: ako je do smrti osigranika navršio 60 godina ili ako je mlađi od 60 godina, ali je do smrti osigranika ili korisnika prava nastao potpni gbitak radne sposobnosti, sve dok takva nesposobnost traje. HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Središnja slžba A. Mihanovića 3 10000 Zagreb Hrvatska INFOTELEFONI 01 4595 011 01 4595 022 (radnim danom od 8 do 16 sati)