HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE PREGLED UVJETA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU U REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA ZAKONU O MIROVI

Величина: px

Почињати приказ од странице:

Download "HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE PREGLED UVJETA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU U REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA ZAKONU O MIROVI"

Alex Spasić
пре 5 година
Прикази:

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE www.

hr PREGLED UVJETA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA

O MIROVINSKOM OSIGURANJU Zakon o mirovinskom

1 HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE PREGLED UVJETA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU U REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU Zakon o mirovinskom osigranj Narodne novine, br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015 i 120/

2 STAROSNA MIROVINA Pravo na starosn mirovin osigranik ima kada navrši 65 godina i 15 godina mirovinskog staža. Izzetno od ovoga, prijelaznom razdoblj od 1.siječnja do 31. prosinca pravo na starosn mirovin z navršenih 15 godina mirovinskog staža osigranica žena stječe pod sljedećim vjetima: STAROSNA MIROVINA (najmanje 15 godina staža) Od postpno se podiže dobna granica za ostvarivanje prava na starosn mirovin: STAROSNA MIROVINA (najmanje 15 godina staža) i dalje 67

3 Osigranicima koji prvi pt ostvarj pravo na starosn mirovin nakon propisane dobi polazni faktor za određivanje mirovine većava se 0,15% za svaki kalendarski mjesec nakon navršenih godina propisanih za stjecanje prava na starosn mirovin. Starosn mirovin za dgogodišnjeg osigranika stječe osigranik s navršenih 60 godina i 41 godinom staža. Polazni se faktor za ov vrst mirovine povećava za 0,15% za svaki mjesec nakon navršene 60., a najviše za 5 godina. Pravo na ov vrst mirovine ne mog steći osobe koje s navršile životn dob za ostvarivanje prava na starosn mirovin kako je navedeno ranije ovom odjeljk. PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA Prijevremen starosn mirovin može ostvariti osigranik koji je navršio 60 godina i 35 godina mirovinskog staža. Izzetno od ovoga, prijelaznom razdoblj od do osigranica-žena može ostvariti pravo na prijevremen starosn mirovin pod sljedećim vjetima: PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA staža

4 Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine smanjje se za svaki mjesec prije navršenih godina osigranika propisanih za stjecanje prava na starosn mirovin i to za: NAVRŠENIH GODINA STAŽA ODBITAK PO MJESECU ,34% 0,32% 0,30% 0,25% 0,15% 0,10% Izzetno od ovoga, osigranici-ženi prijelaznom razdoblj prijevremena starosna mirovina se manjje na sljedeći način: U GODINI AKO OSIGURANICA IMA GODINA-MJESECI NAVRŠENOG STAŽA i manje i manje i manje i manje i manje i manje i manje i manje i manje i manje i manje i manje i manje UMANJENJE ZA SVAKI MJESEC RANIJEG UMIROV- LJENJA 0,34% 0,32% 0,30% 0,25% 0,15% 0,10%

5 Od postpno se podiže dobna granica za ostvarivanje prava na prijevremen starosn mirovin: PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA (najmanje 35 godina staža) i dalje 62 Pravo na prijevremen starosn mirovin radi stečaja poslodavca ima osigranik koji je nakon prestanka osigranja radi stečaja, neposredno prije ispnjenja vjeta za prijevremen starosn mirovin kako s navedeni ranije ovom odjeljk, proveo neprekidno najmanje dvije kao nezaposlena osoba prijavljena slžbi nadležnoj za zdržavanje. INVALIDSKA MIROVINA Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osigranika, zbog trajnih promjena zdravstvenom stanj koje se ne mog otkloniti liječnjem, radna sposobnost smanji za više od polovice odnos na zdravog osigranika iste ili slične razine obrazovanja. Preostala radna sposobnost postoji kada se osigranik, kod kojeg je nastalo smanjenje radne sposobnosti, profesionalnom rehabilitacijom može osposobiti za rad s pnim radnim vremenom na drgim poslovima. Djelomični gbitak radne sposobnosti postoji kada se osigranika, kod kojeg je nastalo smanjenje radne sposobnosti ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s pnim radnim vremenom na drgim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraj njegovim dosadašnjim poslovima. Potpni gbitak radne sposobnosti postoji kada kod osigranika nastane trajni gbitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

6 Pravo na invalidsk mirovin ima osigranik/osigranica na temelj djelomičnog ili potpnog gbitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina i ako m/joj navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jedn trećin radnog vijeka, odnono najmanje trećin razdoblja izmeđ navršene 20. (za osigranike sa višom strčnom spremom navršene 23., a visokom strčnom spremom navršene 26. ) i dana nastanka invalidnosti. Pokriveno razdoblje skraćje se za razdoblja odslženja vojnog roka i razdoblja nezaposlenosti. Pravo na privremen invalidsk mirovin ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za drge poslove, ako je nakon rehabilitacije najmanje 5 godina ostao nezaposlen, a nezaposlenost je trajala do navršene 58.. OBITELJSKA MIROVINA Pravo na obiteljsk mirovin imaj: dovica odnosno dovac izvanbračni drg, koji je s osigranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio zajedničkom kćanstv najmanje tri razvedeni bračni drg s pravom na zdržavanje djeca (bračna, izvanbračna, posvojena, pastorčad koj je osigranik zdržavao) roditelji koje je osigranik zdržavao do svoje smrti. Opći vjeti za mrlog osigranika 5 godina staža osigranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, ili prema ostvarenom staž stečeni vjeti za invalidsk mirovin, ili mrli osigranik bio je korisnik starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine ili korisnik prava na profesionaln rehabilitacij. Ako je zrok smrti posljedica ozljede na rad ili profesionalne bolesti, pravo na obiteljsk mirovin stječe se bez obzira na džin mirovinskog staža. Posebni vjeti Udovica i dovac, izvanbračni ili razvedeni bračni drg s pravom na zdržavanje ako je do smrti osigranika navršila/navršio 50 godina, ili ako je mlađa/mlađi od 50 godina, ali je do smrti ili rok od dana od smrti osigranika nastpio potpni gbitak radne sposobnosti

7 bez obzira na navršene, ako obavlja roditeljske džnosti prema djetet/djeci koje/koja ima/imaj pravo na obiteljsk mirovin. Ako dovica/dovac/izvanbračni drg/razvedeni bračni drg s pravom na zdržavanje do smrti bračnog/ izvanbračnog drga nije navršio/navršila 50, ali je imao/imala navršenih 45 godina, stječe pravo na obiteljsk mirovin kada navrši 50 godina. Dijete do navršene 15. ; poslije 15. ako je na redovnom školovanj, najdže do 26. dijete nakon navršene 15. koje nije na redovnom školovanj do 18., razdobljima kada nije zaposleno; dijete može steći pravo na obiteljsk mirovin i nakon te dobi, ako kod njega nastpi potpni gbitak radne sposobnosti, a osigranik ili korisnik prava ga je do svoje smrti zdržavao dijete kod kojeg tijekom trajanja prava na obiteljsk mirovin nastpi potpni gbitak radne sposobnosti zadržava pravo dok takav gbitak postoji. Roditelj ako je do smrti osigranika navršio 60 godina, ili ako je mlađi od 60 godina, ali je do smrti osigranika ili korisnika prava nastao potpni gbitak radne sposobnosti, sve dok takva nesposobnost traje. Odredbe o stjecanj, određivanj, korištenj, ponovnom određivanj i gbitk prava na obiteljsk mirovin odgovarajće se primjenjj i na osigrane članove obitelji osigranika ili korisnika koji je sklopio životno partnerstvo s osobom istog spola i to: životnog partnera, dijete nad kojim ostvarje partnersk skrb, dijete preminlog životnog partnera kojeg je zdržavao i životnog partnera roditelja kojeg je zdržavao.

8 HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Središnja slžba A. Mihanovića 3, Zagreb, Hrvatska INFOTELEFONI (radnim danom od 8 do 16 sati)

Слични документи

Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Zakon o mirovinskom osiguranju Narodne no

Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Zakon o mirovinskom osiguranju Narodne no Pregled vjeta za ostvarivanje prava na mirovin Repblici Hrvatskoj prema Zakon o mirovinskom osigranj Zakon o mirovinskom osigranj Narodne novine, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16 i 115/18 2019.