Porezna reforma Zdravko Zrinušić i mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan Porezna reforma 1. Uvod Od siječnja 2014. godine kao država nalazimo se u proceduri prekomjernog proračunskog manjka. Navedena procedura znači da postoji značajna neusklađenost između prihodovne i rashodovne strane proračuna te se u tim uvjetima očekuju veliki reformski zahvati koji će promijeniti zatečenu situaciju. Kako prihodovnu stranu proračuna u velikoj mjeri čine porezi, jasno je da će reformski zahvati na prihodovnoj strani proračuna zahtijevati zadiranje u porezni sustav. Polazeći od činjenice prekomjernog proračunskog manjka Nacionalnim programom reformi za 2016. godinu utvrđena je potreba sveobuhvatne analize poreznoga sustava. Radi provedbe sveobuhvatne analize poreznog sustava ministar financija osnovao je posebnu Radnu skupinu koja se bavila analizom postojećeg sustava te predlaganjem mjera za njegovo poboljšanje. Na temelju rezultata rada Radne skupine odnosno na temelju analize karakteristika postojećeg sustava te prijedloga mjera za njegovo poboljšanje, a uvažavajući fiskalne mogućnosti proračuna izrađen je paket porezne reforme koju čine promjene u čak 16 zakona. Ovisno o obimu predloženih izmjena, neki propisi predloženi su kao izmjene i dopune, a neki kao sasvim novi propisi. Izrađeni prijedlozi poreznih propisa upućeni su u postupak usvajanja. Rasprava u Hrvatskom saboru u prvom čitanju održana je 17. studenoga 2016. Na temelju provedene rasprave u prvom čitanju, dorađeni zakonski prijedlozi upućeni su u drugo čitanje te je rasprava u drugom čitanju održana u razdoblju od 28. studenoga do 1. prosinca 2016. Paket zakona iz porezne reforme, koja je ukupno obuhvatila 773 članaka, donijeti su na 2. sjednici dana 2. prosinca 2016. godine. Objava zakona u Narodnim novinama očekuje se u prvoj polovici prosinca, a najveći dio novih odredaba stupa na snagu i počinje se primjenjivati od 1. siječnja 2017. U nastavku članka dan je prikaz rezultata rada Radne skupine: osvrt na postojeće karakteristike poreznog sustava te usporedba poreznog sustava u Republici Hrvatskoj s državama u okruženju te osnovne odrednice porezne reforme kroz prikaz najznačajnijih novina u poreznim propisima. 2. Postojeći porezni sustav Republika Hrvatska postala je 1. srpnja 2013. članica Europske unije. Jedan od preduvjeta za članstvo u Europskoj uniji je usklađeni porezni sustav s odredbama obvezatnog EU zakonodavstva. Stoga je hrvatski porezni sustav u cijelosti usklađen s europskim POREZNA REFORMA 27
standardima, što u bitnome znači da je izjednačen položaj svih poreznih obveznika (domaćih i stranih), fizičkih i pravnih. Međutim uz odredbe obvezatnog zakonodavstva EU-a, koje su uglavnom usmjerene na harmonizaciju zajedničkog unutarnjeg tržišta Europske unije te na određivanje odredbi koje omogućavaju slobodu kretanja ljudi i kapitala, državama člancima prepušteno je da ostale odredbe poreznog sustava uređuju u skladu sa specifičnostima svojega gospodarstva. Temeljne postavke za određivanje hrvatskog poreznog sustava sadržane su u članku 51. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) prema kojem: je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima i porezni sustav se temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Polazeći od ovih temeljnih odrednica, u poreznom sustavu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: porezni sustav RH) nalazi se niz različitih vrsta poreza. Tablica 1.: Porezni prihodi u 2015. Red. broj Pregled iznosa ukupnih prihoda prema vrsti ostvarenih u razdoblju od 01.01. do 31.12.2015. godine Vrsta prihoda Ukupni prihodi ostvareni u razdoblju od 01.01. do 31.12.2015. godine 1 Porez na dodanu vrijednoat 43.512.703,176 54,96 2 Porez na promet i ostali porezi na robu i usluge 543.725.307 0,69 3 Porez na dobit 6.240.339.494 7,88 4 Porez na dohodak 11.904.766.817 15,04 5 posebni porez na plaće i mirovine 785.491 0,00 6 Porez na promet nekretnina 828.629.047 1,05 7 Porez na igre na sreću i zabavne igre 1.051.355.861 1,33 8 Posebni porezi i trošarine 13.920.597.857 17,58 9 Carina i carinske pristojbe 422.967.194 0,53 10 Porez na potrošnju 158.036.052 0,20 11 Porez na kuće za odmor 114.197.374 0,14 12 Porez na tvrtku ili naziv 119.978.294 0,15 13 Porez na korištenje javnih površina 64.809.932 0,08 14 Porez na nasljedstva i darove 9.920.913 0,01 15 Porez na cestovna motorna vozila 218.958.904 0,28 16 Porez na plovila 3.954.853 0,00 17 Neporezni prihodi 50.363.749 0,06 Ukupno 79.166.090.314 100,00 Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava Ukoliko se ove različite vrste poreza usporede s osnove udjela u ukupnim poreznim prihodima, jasno je da njihovo značenje nije jednako važno za financiranje proračuna kojima pripadaju. Prema udjelu pojedinih poreznih oblika u ukupnim poreznim prihodima vidljivo je da se postojeći porezni sustav RH temelji na: 1. oporezivanju potrošnje kroz udjel poreza na dodanu vrijednost, posebnih poreza i trošarina, Udio 28 POREZNI VJESNIK 12/2016.
2. uz značajno oporezivanje rada kroz udjel poreza na dohodak i poreza na dobit i 3. tek neznatno oporezivanje imovine. Prema tako utemeljenom poreznom sustavu RH najznačajnije poreze za: građane, poduzetnike i proračune, predstavljaju: 1. porez na dodanu vrijednost, 2. porez na dohodak i 3. porez na dobit. Tablica 2.: Udjel pojedinih poreza u ukupnim poreznim prihodima 2015. Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava 3. Usporedba poreznih sustava kroz porezne stope u tri najznačajnija poreza u poreznom sustavu RH S obzirom na usmjerenost poreznog sustava RH, značajno je sagledati usporedbu poreznih stopa u tri najznačajnija porezna oblika u odnosu na porezne stope istih poreza u zemljama u okruženju. Porez na dobit U poreznom sustavu RH od 2001. godine primjenjuje se jedinstvena porezna stopa od 20%. Prosjek stope poreza na dobit u EU28 je 21,7%, što naizgled čini da je porezna stopa u Republici Hrvatskoj niža od prosjeka EU28. Ukoliko se uspoređuju porezne stope s državama u okruženju tada je sasvim razvidno da su stope poreza na dobit u okruženju znatno niže i kreću se u visini oko 10% do 15%. POREZNA REFORMA 29
Tablica 3. Usporedni prikaz poreznih stopa PREGLED OSNOVNIH POREZNIH STOPA U EU28 I ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE Porez na dobit (osnovna stopa) Porez na dohodak (najviša stopa) Porez na dodanu vrijednost (opća stopa) Austrija 25 55 20 Belgija 33 50 21 Bugarska 10 10* 20 Cipar 12,5 35 19 Češka Republika 19 15* 21 Danska 22 42 25 Estonija 20 20* 20 Finska 20 34 24 Francuska 33,33 45 20 Grčka 29 42 23 Hrvatska 20 40 25 Irska 12,5 40 23 Italija 27,5 43 22 Latvija 15 23* 21 Litva 15 15* 21 Luksemburg 21 40 17 Mađarska 19 15* 27 Malta 35 35 18 Nizozemska 25 52 21 Njemačka 15 45 19 Poljska 19 32 23 Portugal 21 48 23 Rumunjska 16 16* 20 Slovačka 22 25 20 Slovenija 17 50 22 Španjolska 25 45 21 Švedska 22 25 25 Ujedinjeno Kraljevstvo 20 45 20 EU28** 21,7 35,1 21,5 Albanija 15 23 20 BiH 10 10 17 Kosovo 10 10 18 Makedonija 10 10* 18 Crna Gora 9 9* 19 Srbija 15 15 20 * Jednostopni porez na dohodak (engl. flat tax). ** Neponderirani prosjek. Izvor: Institut za javne financije Porez na dohodak U poreznom sustavu RH na području poreza na dohodak primjenjuju se stope: 12%, 25% i 40%. Ako se u porezu na dohodak promatra primjena najviše porezne stope ona iznosi 40%. Prosjek EU28 je 35,1%, uz činjenicu da veliki broj država ima stope veće od 40%. Stoga sama usporedba visine najviše stope poreza na dohodak stvara privid primjene prosječne stope, međutim usporedba razine primitaka na kojoj se 30 POREZNI VJESNIK 12/2016.
počinje primjenjivati, svrstava poreznu stopu od 40% u Republici Hrvatskoj među najviše porezne stope u državama u okruženju. Porez na dodanu vrijednost U poreznom sustavu RH na području poreza na dodanu vrijednost primjenjuju se standardna stopa od 25% i snižene stope: 13% i 5%. Prosječna stopa poreza na dodanu vrijednost u EU28 je 21,5%. Istovremeno standardna stopa u Republici Hrvatskoj od 25% je druga najviša stopa među državama članicama EU-a (višu stopu od standardne stope poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj ima tek Mađarska u visini od 27%). 4. Trenutne karakteristike poreznog sustava te obuhvat porezne reforme Analiza poreznog sustava RH ukazala je na glavne zamjerke postojećem poreznom sustavu. Već primjena propisanih poreznih stopa u najznačajnijim poreznim oblicima poreznog sustava RH ukazuje na visoko porezno opterećenje u odnosu na države u okruženju. Međutim, efektivne porezne stope u pojedinim poreznim oblicima znatno su niže od propisanih što proizlazi iz velikog broja oslobođenja, olakšica i izuzeća (u daljnjem tekstu: porezi rashodi). Primjena poreznih rashoda osim što povećava kompleksnost poreznog sustava, dovodi do preispitivanja opravdanosti zadržavanja istih s obzirom na upitnost efekata pojedinih poreznih rashoda (na što upozoravaju izvješća EK, MMF-a, dubinska analiza poreznih rashoda i druga slična izvješća). Općenito smatra se da je neki porezni rashod prihvatljiv ako je iznos gubitka poreza po osnovi rashoda manji od koristi koje se dobivaju radi tog poreznog rashoda. Ukoliko ovaj efekt nije moguće izračunati, smatra se da je porezni rashod upitnog učinka, a što se veže za veliki broj danas propisanih poreznih rashoda u poreznom sustavu RH. Kao sljedeća bitna zamjerka poreznom sustavu RH navodi se porezna nestabilnost. Porezna nestabilnost proizlazi iz čestih izmjena poreznih propisa. Prema podacima proizlazi da su se u razdoblju od 2012. do 2015. godine, porezni propisi izmijenili ili dopunili 44 puta. Nužna posljedica učestalih izmjena i dopuna zakonskih odredaba su nejasne i nedosljedne zakonske odredbe, koje se stoga smatraju sljedećom zamjerkom postojećeg sustava. Učestalost izmjena zakonskih odredaba vodi do nedovoljnog poznavanja poreznog sustava kako od strane samih građana i poduzetnika, tako i od samih djelatnika Porezne uprave. Porezna administracija se ocjenjuje kao visoko administrativna, koja kao takva nije adekvatan servis građanima i poduzetnicima te koja neujednačeno i nedorečeno postupa u pojedinim poreznim pitanjima. Prema svemu navedenom proizlazi da se Republika Hrvatska nalazi među europskim državama u kojima je dojam porezne nesigurnosti među poduzetnicima najviši, što ima za posljedice: zapreke razvoju poduzetništva i izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Polazeći od obilježja današnjeg poreznog sustava RH, postavljeni su ciljevi porezne reforme: 1. smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, 2. poticanje konkurentnosti gospodarstva, 3. izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, POREZNA REFORMA 31
4. stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav što podrazumijeva širenje porezne osnovice, suzbijanje sive ekonomije i ukidanje nekonkurentnih poreznih rashoda (izuzeća, olakšica i oslobođenja koji moraju imati točno određenu svrhu, biti pravilno i ciljano odabrani, utemeljeni na realnim potrebama te usklađeni s ekonomskim i socijalnim ciljevima), 5. pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije, 6. smanjenje troškova vođenja evidencija uz ukidanje pojedinih obrazaca te 7. pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima. Da bi se postigli postavljeni ciljevi porezne reforme, promjene su predložene kroz sljedeće porezne propise: 1. Zakon o porezu na dobit izmjene i dopune, 2. Zakon o porezu na dohodak radi obima promjena kao novi zakon, 3. Zakon o doprinosima izmjene i dopune, 4. Zakon o porezu na dodanu vrijednost izmjene i dopune, 5. Zakon o porezu na promet nekretnina radi obima promjena kao novi zakon, 6. Zakon o lokalnim porezima kao novi porezni zakon koji odredbe o lokalnim porezima preuzima iz postojećeg Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14, 100/15), 7. Zakon o trošarinama, 8. Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, 9. Opći porezni zakon radi obima promjena kao novi zakon, 10. Zakon o administrativnoj suradnji na području poreza kao novi zakon koji odredbe o administrativnoj suradnji preuzima iz postojećeg Općeg poreznog zakona (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15, 44/16), 11. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom izmjene i dopune, 12. Zakon o Poreznoj upravi radi obima promjena kao novi zakon, 13. Zakon o Carinskoj službi, 14. Zakon o poreznom savjetništvu izmjene i dopune, 15. Zakon o upravnim pristojbama radi obima promjena kao novi zakon i 16. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izmjene i dopune. Od navedenih 16 propisa, 13 propisa su iz nadležnosti Porezne uprave dok su tri propisa iz nadležnosti Carinske uprave. 5. Vremenski tijek porezne reforme Prema prijedlogu pripremljenih propisa, porezna reforma trebale bi se odvijati u najvećem dijelu kroz dvije faze: od 1. siječnja 2017. smanjenje troška rada porezno rasterećenje oporezivanja rada kroz povećanje neoporezivog dijela uz sniženje poreznih stopa u sustavu poreza na dohodak; rasterećenje poduzetništva sniženje stope poreza na dobit već kroz utvrđivanje predujmova za 2017. godinu te uz fleksibilni pristup u izboru načina oporezivanja ostvarene dobiti i ostvarenog dohotka i smanjenje regresivnosti poreza na dodanu vrijednost redefiniranje proizvoda i usluga na koje se primjenjuje snižena stopa u sustavu poreza na dodanu vrijednost. 32 POREZNI VJESNIK 12/2016.
od 1. siječnja 2018. nakon dobivanja suglasnosti Vijeća Europske Komisije (u daljnjem tekstu: EK) predlažu se dvije promjene glede poreza na dodanu vrijednost: 1. odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam te povezane usluge kod osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna 2. povećanje praga za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost daljnje proširenje mogućnosti za prelazak na paušalno oporezivanje malih obveznika koji nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost uvođenje jednostavnog poreza na nekretnine. 6. Provedba porezne reforme Pripremljeni paket poreznih propisa iz porezne reforme upućen je na raspravu u Hrvatski Sabor. Rasprava u Hrvatskom saboru u prvom čitanju održana je 17. studenoga 2016.. Na temelju provedene rasprave u prvom čitanju dorađeni zakonski prijedlozi upućeni su u drugo čitanje te je rasprava u drugom čitanju održana u razdoblju od 28. studenoga do 1. prosinca 2016. Paket zakona iz porezne reforme donijeti su na drugoj sjednici 2. prosinca 2016. godine. Objava zakona iz porezne reforme u Narodnim novinama očekuje se u prvoj polovici 12. mjeseca. U nastavku članka dan je prikaz trenutačnog stanja pojedinih poreznih oblika te najznačajnijih promjena po pojedinim porezima odnosno zakonima iz porezne reforme u dijelu nadležnosti Porezne uprave. 6.1. Porez na dobit Sustav poreza na dobit temelji se na primjeni jedne stope poreza na dobit od 20% uz primjenu najznačajnije olakšice reinvestirane dobiti. Porezna olakšica za reinvestiranu dobit uvedena je u porezni sustav 2012. godine s ciljem poticanja investicija i razvoja društva. Počevši od prijave poreza na dobit za 2012. godinu obveznici poreza na dobit, koji dobit nisu ostvarivali iz bankarskog i financijskog nebankarskog sektora mogu koristiti poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit. Korištenje olakšice podrazumijeva da se dio ili cijela dobit poreznog razdoblja unosi u temeljni kapital te na taj način dobit ostaje trajno na raspolaganju društvu za razvoj i investiranje te se kao takva izuzima od oporezivanja. Međutim razdoblje korištenja predmetne olakšice reinvestirane dobiti ukazalo je na: 1. upitnu ustavnost olakšice s obzirom da olakšicu mogu koristiti samo društva kapitala te s obzirom da su izrijekom zakonske norme određena društva isključena iz mogućnosti korištenja navedene olakšice; 2. činjenicu da olakšicu koristi mali broj obveznika koji u značajnoj mjeri umanjuju ukupne prihode od poreza na dobit olakšicu koristi u prosjeku manje od 2% obveznika koji su umanjili obvezu poreza na dobit do 20% i 3. brojne nejasnoće u primjeni ograničavanjem odnosno dodatnim uvjetovanjem korištenja olakšice za 2015. godinu u praksi se postavilo niz zahtjeva za tumačenjem zakonske norme. POREZNA REFORMA 33
Tablica 4. Prihodi od poreza na dobit po godinama Pregled iznosa prihoda od poreza na dobit ostvarenih u razdoblju od 2012. do 2015. godine iznosi u tisućama kuna Godina Iznos prihoda 2012. 7.697.342 2013. 6.365.443 2014. 5.657.765 2015. 6.240.339 Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava Polazeći od navedenog sustava, donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit koji u bitnome s primjenom od 1. siječnja 2017. donosi sljedeće promjene: 1. promjena porezne stope Stopa poreza na dobit smanjuje se s 20% na 18%. Istovremeno se uvodi stopa poreza na dobit od 12% za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna. 2. promjena u poreznim olakšicama Ukida se porezna olakšica za reinvestiranu dobit radi uočenih problema u korištenju olakšice. Istovremeno se ukida i porezna olakšica za potpomognuta područja razvrstana u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju. Porezna olakšica za potpomognuta područja razvrstana u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju zadržava se kao umanjena stopa za 50%, dok se u cijelosti zadržavaju olakšice za Grad Vukovar. 3. prijelazne odredbe u primjeni stopa i olakšica Promjene u visini porezne stope te mogućnost korištenja poreznih olakšica, primjenjuju se za prijavu poreza na dobit za 2017. godinu (koja se podnosi u 2018. godini). Kako bi se porezno rasterećenje osjetilo već u 2017. godini, propisano je da se predujmovi koji se plaćaju tijekom 2017. godine izračunavaju primjenom novih poreznih stopa. Prijave poreza na dobit koje će se u 2017. godini podnositi za porezno razdoblje 2016. godine obračunavat će se po stopi od 20% uz priznavanje olakšice za reinvestiranu dobit. 4. mogućnost izbora porezne osnovice Kako bi se olakšala obveza utvrđivanja poreza na dobit za neprofitne osobe koje u obavljanju svoje primarne zadaće ponekad ulaze u pružanje gospodarskih djelatnosti propisana je mogućnost da se tim osobama obveza poreza na dobit za tu djelatnost utvrdi u paušalnom iznosu. Nadalje, za male porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna propisana je mogućnost utvrđivanja porezne osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu. Stoga porezni obveznici koji su po istom kriteriju već glede obračuna poreza na dodanu vrijednost izabrali plaćanje poreza na dodanu vrijednost prema naplaćenoj realizaciji mogu po istom načelu izabrati i obvezu plaćanja poreza na dobit. 5. promjene u mogućnosti otpisa potraživanja Za kreditne institucije kao provedba mjere iz Nacionalnog programa reformi za 2016. predviđena je jednokratna mjera otpisa teško naplativih i nenaplativih potraživanja postojećih na dan 31. prosinca 2015. u 2017, a koja bi potaknula kreditne institucije da izvrše otpise potraživanja od dužnika. Propisane su i izmjene u načinu priznavanja rashoda s osnove otpisa nenaplaćenih potraživanja za isporučena dobra i obavljene usluge za sve porezne obveznike ako je riječ od dugovima male vrijednosti te u slučajevima kada se može dokazati da bi poduzimanje naplate bilo nerazmjerno postignutim rezultatima. 34 POREZNI VJESNIK 12/2016.
6. ostale promjene: izjednačavaju se iznosi porezno nepriznatih rashoda s osnove reprezentacije i troškova osobnih automobila te se utvrđuju u iznosu od 50% s primjenom za osobne automobile od 1. siječnja 2018.; uvodi se mogućnost sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama i ostalo. 6.2. Porez na dohodak U sustavu poreza na dohodak primjenjuje se porezne stope: 12%, 25% i 40%. Primjena navedenih stopa ukazuju na visoko porezno opterećenje rada, što se očituje iz činjenice da u prihodima poreza na dohodak čak 90% svi prihoda nastaje od oporezivanja nesamostalnog rada. Osnovni problem poreznog opterećenja je niska razina prihoda (13.200,00 kn) na kojoj se počinje primjenjivati stopa od 40%, a što se radi primjene kod viših primitaka očituje kao negativan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih kadrova. Uz sve navedeno posebni problem predstavljaju složene odredbe o obvezatnom i dobrovoljnom podnošenju godišnje prijave. Polazeći od navedenog sustava, donijet je novi Zakon o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. u kojem najvažnije promjene u odnosu na danas važeći Zakon su: 1. osnovni osobni odbitak Kako bi osnovni osobni odbitak pratio stvarna gospodarska kretanja u sustav oporezivanja dohotka uvodi se novi pojam osnovica osobnog odbitka«a koji se određuje u odnosu na danas važeću neto minimalnu plaću koja iznosi 2.496,00 kn. Osnovni osobni odbitak izračunava se primjenom koeficijenta 1,5 na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna, te se tako dobiveni iznos (3.750,00 kuna) zaokružuje na stoticu što stvara visinu osnovnog osobnog odbitka od 3.800,00 kuna. Novinu predstavlja činjenica da se osnovni osobni odbitak propisuje u istoj visini za sve porezne obveznike. Tablica 5. Prikaz osobnog odbitka Osobni odbitak Trenutno stanje Prema odredbama ovog Prijedloga zakona Osnovni osobni odbitak 2.600,00 3.800,00 Osnovni osobni odbitak za 3.800,00 3.800,00 umirovljenike Osobni odbitak za porezne 3.500,00 3.800,00 obveznike iz I. skupine po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara Osobni odbitak za porezne obveznike iz II. skupine po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske 3.000,00 3.800,00 Izvor: Nacrt Zakona o porezu na dohodak 2. osobni odbitak za uzdržavane članove Uvećani iznos osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova izračuna se primjenom koeficijenta na osnovicu osobnog odbitka. Kroz primjenu koeficijenta na osnovicu osobnog odbitka, u odnosu na POREZNA REFORMA 35
danas važeće zakonsko rješenje vidljiva je znatna progresija u priznavanju osobnog dobitka za djecu. Svakako valja istaknuti da prema odredbama novog Zakona posebno se štite ranjive skupine društva te se stoga povećavaju iznosi osobnog odbitka za osobe s invaliditetom. Tablica 6. Prikaz osobnog odbitka za uzdržavane članove Osobni odbitak Trenutno stanje Prema odredbama ovog Prijedloga zakona Osnovica za utvrđivanje 2.600,00 2.500,00 Opis Faktor Iznos Faktor Iznos Uzdržavani član 0,5 1.300,00 0,7 1.750,00 Prvo dijete 0,5 1.300,00 0,7 1.750,00 Drugo dijete 0,7 1.820,00 1,0 2.500,00 Treće dijete 1,0 2.600,00 1,4 3.500,00 Četvrto dijete 1,4 3.640,00 1,9 4.750,00 Peto dijete 1,9 4.940,00 2,5 6.250,00 Šesto dijete 2,5 6.500,00 3,2 8.000,00 Sedmo dijete 3,1 8.060,00 4,0 10.000,00 Osmo dijete 3,9 10.140,00 4,9 12.250,00 Deveto dijete 4,8 12.480,00 5,9 14.750,00 Osobe s invaliditetom 0,3 780,00 0,4 1.000,00 Osobe s invaliditetom po jednoj osnovi 100% i/ili koje radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na njegu 1,0 2.600,00 1,5 3.750,00 Izvor: Nacrt Zakona o porezu na dohodak 3. porezne stope Kako bi se smanjilo porezno opterećenje, smanjuju se porezne stope te se stopa s 25% smanjuje na 24%, a stopa od 40% na stopu od 36%. Istovremeno se znatno proširuje razred za primjenu stope od 24% odnosno uvodi se jedinstveni porezni razred za primjenu stope od 24% do iznosa od 17.500,00kn. Primjena stope od 36% počinjen na mjesečnoj razini dohotka iznad 21.300 odnosno na godišnjoj razini iznad 255.600,00kn. Osobama s prebivalištem na području I. skupine razvijenosti kao i umirovljenicima utvrđeni iznos porezne obveze umanjuje se za 50%. Tablica 7. Porezne stope i porezni rashodi u porezu na dohodak Osobni odbitak Trenutno stanje Prema odredbama ovog Prijedloga zakona Dohodak od nesamostalnog rada (plaća) mjesečni predujam 12% od mjesečne porezne osnovice do visine 2.200,00 kuna, 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna 36% na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna 36 POREZNI VJESNIK 12/2016.
Osobni odbitak Trenutno stanje Prema odredbama ovog Prijedloga zakona Dohodak od nesamostalnog rada (mirovina) mjesečni predujam i dohodak od nesamostalnog rada (plaća) obveznicima s područja JLS I. skupine razvijenosti i Grada Vukovara 12% od mjesečne porezne osnovice do visine 2.200,00 kuna 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna 36% na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna umanjeno za 50% na mjesečnoj razini Drugi dohodak 25% 24% Izvor: Nacrt Zakona o porezu na dohodak 4. dohodak kao godišnji i konačni Godišnji dohodak utvrđuje se za dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Obračun godišnjeg dohotka izvršavat će Porezna uprava u pravilu po službenoj dužnosti, dok obveza podnošenja godišnje porezne prijave ostaje za obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnosti i za građane za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima. Konačni dohodak primjenjuje se za oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja, bez mogućnosti korištenja osobnog odbitka i bez mogućnosti podnošenja prijave, osim u slučaju da se porezni obveznik opredijeli na utvrđivanje dohotka na način propisan za samostalne djelatnosti. Učinak predloženih promjena u sustavu poreza na dohodak: Promjene u visini: osobnog odbitka, poreznih razreda i poreznih stopa imaju učinak smanjenja poreznog opterećenja troška rada. Prema dostupnim podacima, ove promjene smanjuju prosječnu stopu kod oporezivanja rada s današnjih 7,6% na 6,3%. Posljedica navedenog je da uz 900.000 osoba koje danas ne plaćaju poreza na dohodak, porez na dohodak iz plaća i mirovina neće plaćati dodatnih 560.000 osoba. Ukupno gledajući od 2,7 milijuna poreznih obveznika čak 1,5 milijuna osoba neće plaćati porez na dohodak iz plaća i mirovina. Isto je moguće sagledati kroz primjere: Osoba s jednim djetetom: do sada se do iznosa 3.840 kuna neto-plaće nije plaćao porez na dohodak od sada (prema novom Zakonu) se do iznosa 5.520 kuna neto-plaće neće plaćati porez na dohodak (što odgovara iznosu prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj) Osoba s dvoje djece: do sada se do iznosa 5.680 kuna neto-plaće nije plaćao porez na dohodak od sada (prema novom Zakonu) se do iznosa 8.000 kuna neto plaće neće plaćati porez na dohodak Umirovljenici: ukupno umanjenje godišnje porezne obveze za 125 mil. kuna Građani s prebivalištem na PP1 Umanjena porezna obveza na mjesečnoj razini, a ne godišnjoj razini 5. ostale promjene proširena je mogućnost paušalnog oporezivanja na porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine uz ispunjenje ostalih uvjeta; od 1. siječnja 2018. primjenjuju se dvije odredbe: sužava POREZNA REFORMA 37
se krug uzdržavanih članova te se uzdržavanim članovima smatraju bračni drug, roditelji poreznog obveznika te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu te se propisuje novi način dostave porezne kartice poslodavcima (elektroničkim putem) te novi načini prijave promjena podataka na poreznoj kartici (putem poslodavca, putem sustava eporezna, a iznimno i putem nadležne ispostave Porezne uprave); ostalo. 6.3. Doprinosi Donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji u bitnome s primjenom od 1. siječnja 2017. donosi sljedeće promjene: 1. povećanje koeficijenta za obračuna najniže mjesečne osnovice za obračuna doprinosa Radi usklađenja najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa s minimalnom plaćom, povećava se koeficijent za obračun najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa s 0,35 na 0,38. 2. primjena snižene stope za obračun doprinosa na drugi dohodak i drugu djelatnost uz ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa Ukidaju se iznimke od obveze doprinosa za umirovljenike, prema naknadama autora i umjetnika, ali se istovremeno smanjuje stopa doprinosa po osnovi drugog dohotka i druge djelatnosti za 50% te iznosi: za mirovinsko osiguranje 10% i za zdravstveno osiguranje 7,5%. Unatoč uvođenju obveze plaćanja doprinosa važno je istaknuti da autori zadržavaju pravo na 30% izdataka kao i umjetnici na 55% izdataka prije utvrđenja porezne osnovice za doprinose. 3. ostale promjene produžuje se rok dospijeća za naplatu doprinosa s 8 na 30 dana za primitke ostvarene iz inozemstva; mijenja se definicija osobe koja se prvi put zapošljava; propisuje se osnovica za utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi radnog odnosa za osobu koja je istovremeno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili izvršni upravitelj zadruge te se donose ostale promjene. 6.4. Porez na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) uveden je u porezni sustav Republike Hrvatske 1998. godine s pragom za ulazak u sustav PDV od 50.000,00 kn te s primjenom od tek jedne stope u visini od 22%. Već druge godine primjene, prag za ulazak u sustav PDV podiže se na iznos od 85.000,00 kn te se kao takav zadržava punih 14 godina. Od 1. siječnja 2013. prag za ulazak u sustav PDV podiže se na 230.000,00 kn. Tijekom razdoblja oporezivanja mijenjale su se stope: uvedena je stopa od 0%, zatim od 10%, mijenjala se preraspodjela između primjene sniženih stopa te od 2013. godine glede poreznih stopa imamo sustav kakav je danas: stope 5%, 13% i 25%. Podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2013. na 230.000,00 kn, iz sustava PDV-a izašlo 14% malih poreznih obveznika. Zanimljivo je da unatoč činjenici da je čak 14% poreznih obveznika izašlo iz sustava PDV-a ukupni prihodi od PDV ostali su nepromijenjeni. Navedeno pokazuje da su iz sustava PDV-a izašli oni porezni obveznici za koje je obveza obračuna PDV bio veliki administrativni trošak, a koji nisu pridonosili ostvarivanju prihoda. 38 POREZNI VJESNIK 12/2016.
Tablica 8. Broj obveznika PDV Godina Broj obveznika PDV-a (mjesečni i tromjesečni obveznici) 2012. 179.500 2013.* 153.655 2014. 153.488 2015. 153.051 Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava Obilježja današnjeg sustava PDV-a je primjena standardne stope od 25% te sniženih stopa od 5% i 13%. Između standardne stope i najniže snižene stope veliko je odstupanje. Ujedno primjena sniženih stopa odnosno izbor proizvoda i usluga na koje se primjenjuje snižena stopa nejasnih su kriterija. Analiza primjene efektivne stope PDV-a pokazuje da nerezidenti u današnjem sustavu na 100,00 kuna izdataka za osobnu potrošnju plaćaju 15,45 kuna PDV-a, a građani RH od 15,70 do 16,58 kuna PDV-a (ovisno o dohodovnom razredu). Navedeno jasno pokazuje veliki regresivni utjecaj današnjeg sustava PDV-a. Polazeći od navedenog sustava, donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji u bitnome donosi sljedeće promjene: 1. promjene koje se primjenjuju od 1. siječnja 2017. Glede standardne i sniženih stopa PDV i nadalje se primjenjuju iste stope 5%, 13% i 25%. Snižena stopa od 5% ostaje nepromijenjena odnosno primjenjuje se na iste proizvode i usluge kao i prema važećem zakonu. Mijenja se primjena stope od 13%. Iz stope 13% u 25% prelazi ugostiteljstvo i isporuka šećera, dok iz stope 25% u 13% prelaze: dječje sjedalice za automobile, isporuka električne energije, javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada, isporuke urni i lijesova te isporuka inputa u poljoprivredi (sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticida, hrane za životinje osim hrane za kućne ljubimce te drugih agrokemijskih proizvoda). Promjene u primjeni snižene stope od 13% imaju dva cilja: smanjiti regresivni učinak PDV na način da se u primjenu snižene stope prebacuju isporuke proizvoda i usluga koje koriste svi građani te potaknuti razvoj poljoprivredne djelatnosti kroz smanjenje troškova proizvodnje. 2. promjene koje se primjenjuju od 1. siječnja 2018. Nakon dobivanja suglasnosti od EK omogućit će se: odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam te povezane usluge kod osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna te će se povećati prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna. Radi povećanja likvidnosti pri uvozu primijenit će se obračunska kategorija za određene strojeve i opremu (investicijske opreme). Osim navedenih izmjena i dopuna, predviđene su i druge promjene manjeg značaja. 6.5. Porez na promet nekretnina Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11, 143/14) propisana je obveza plaćanja poreza na promet nekretnina kod stjecanja nekretnina. Prema odredbama navedenog Zakona kod svakog stjecanja nekretnina, stjecatelj plaća porez na promet nekretnina po stopi od 5% na tržišnu vrijednost nekretnine. Od obveze plaćanja ovoga poreza izuzeti su građani koji kupnjom prve nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje. Stoga pod uvjetom da se dokaže ispunjenje uvjeta propisanih Zakonom, građani se oslobađaju od plaćanja poreza na promet nekretnina. Međutim, od 1. siječnja 2015. određeni prometi nekretnina podliježu oporezivanju PDV-om te se u cijelosti izuzimaju od oporezivanja porezom na promet nekretnina. Kao POREZNA REFORMA 39
posljedica primjene takve odredbe proizlazi da građani koji kupuju nekretninu kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje, a koja podliježe obračunu PDV ne mogu ostvariti pravo na oslobođenje od plaćanja poreza. Praktična primjena dovodi do toga da se oslobođenje od plaćanja poreza može ostvariti ovisno o vrsti nekretnine koja se stječe, a što navedenu zakonsku odredbu dovodi pred ocjenu ustavnosti. Polazeći od navedenog sustava, donijet je novi Zakon o porezu na promet nekretnina koji u bitnome s primjenom od 1. siječnja 2017. donosi sljedeće promjene: 1. promjena porezne stope Porezna stopa poreza na promet nekretnina smanjuje se s 5% na 4% uz ukidanje prava na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina za građane koji kupnjom nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje. 2. provedba postupka po službenoj dužnosti Tijekom 2016. godine Porezna uprava radi provedbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN br. 78/15) zamjenjuje isprave o stjecanju nekretnina od javnih bilježnika uspostavljenim sustavom elektroničke razmjene podataka. S obzirom na razmjenu podataka između Porezne uprave i javnih bilježnika, ukida se obveza prijave prometa od strane poreznih obveznika te će se porez na promet nekretnina utvrđivati po službenoj dužnosti. Obveza prijave porezne obveze od strane samih poreznih obveznika ostaje samo kao izuzetak, ukoliko pri izradi isprave o stjecanju ista nije prošla kroz sustav javnih bilježnika ili kroz sud. Ujedno žalba izjavljena na rješenja o porezu ne odgađa izvršenje rješenja. 3. pripadnost prihoda od poreza na promet nekretnina Prihod od poreza na promet nekretnina u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne samouprave. 4. ostale promjene U pogledu ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina kod unosa nekretnina u trgovačko društvo više se ne zahtijeva da se unos nekretnina mora izvršiti u temeljni kapital. U potpunosti se propisuje oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina kada porezni obveznici rješavaju svoje imovinsko-pravne odnose razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva. Propisuje se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina iste skupine poreznih obveznika i kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kao i kod ugovora o doživotnom uzdržavanju. 6.6. Lokalni porezi Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave danas su propisane odredbe o financiranju lokalnih proračuna kao i odredbe o porezima koji pripadaju županijama i gradovima ili općinama (u daljnjem tekstu: lokalni porezi). Osim glavne zamjerke da su lokalni porezi propisani zakonom iz čijeg se naziva isto ne može iščitati, radi se o porezima koji se u bitnome nisu promijenili od 2001. godine. Tijekom godina primjene pojedini porezni oblici postali su preskupi u načinu ubiranja u odnosu na prihode koji se na temelju njih ubiru. Stoga se u bitnome kod lokalnih poreza rade dvije promjene: 1. postojeći lokalni porezi preuzimaju se iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u novi Zakon o lokalnim porezima i 2. mijenjaju se pojedine odredbe o lokalnim porezima. Promjene po pojedinim lokalnim porezima jesu: 1. porez na nasljedstva i darove Kao i kod poreza na promet nekretnina, porez na nasljedstva i darove utvrđivat će se na temelju dostavljenih isprava od javnih bilježnika. Stopa poreza na nasljedstva i darove usklađuje se s stopom poreza na 40 POREZNI VJESNIK 12/2016.
promet nekretnina te se ista propisuje do 4%. Nadležno porezno tijelo za utvrđivanje poreza na nasljedstva i darove je županija, uz napomenu da županija može prenijeti poslove utvrđivanja ovog poreza na Poreznu upravu. 2. porez na cestovna motorna vozila Od 1. siječnja 2017. godišnja obveza poreza na cestovna motorna vozila utvrđivat će se prilikom registracije vozila. Dokaz o plaćenom porezu preduvjet je za izvršavanje registracije vozila. Osim promjene trenutka nastanka porezne obveze, djelomično se mijenja i odredba o poreznom obvezniku te se poreznim obveznikom smatra vlasnik ili korisnik upisan u knjižicu vozila. Porezno tijelo za utvrđivanje poreza je županija, a postupak se izvršava putem stanice za tehnički pregled. 3. porez na tvrtku ili naziv Od 1. siječnja 2017. ukida se obveza poreza na tvrtku za sve porezne obveznike. 4. porez na kuće za odmor Porez na kuće za odmor zadržava se u poreznom sustavu još samo tijekom 2017. godine. Uvođenjem poreza na nekretnine od 1. siječnja 2018. porez na kuće za odmor se ukida, a prihodi koji se prikupljaju po ovoj osnovi uračunavaju se kroz primjenu koeficijenata kod utvrđivanja poreza na nekretnine. 5. porez na nekretnine od 1. siječnja 2018. uvodi se porez na nekretnine. Porez na nekretnine uvodi se kao supstitut komunalne naknade te se uvođenjem ovoga poreza ukida obveza komunalne naknade. Ujedno kroz obračun poreza na nekretnine obračunavat će se porez na kuće za odmor i spomenička renta čime će jedno davanje zamijeniti čak tri danas važeća javna davanja. Najznačajnija promjena koja nastaje kao posljedica uvođenja poreza na nekretnine odnosno transformacije komunalne naknade u porez«je da se korištenje prihoda u cijelosti oslobađa s obzirom da prihodi od poreza nemaju namjenu za razliku od prihoda komunalne naknade. 6.7. Ostali propisi U nastavku navode se bitne promjene po ostalim poreznim propisima iz porezne reforme: a) Zakon o Poreznoj upravi U dijelu porezne reforme donijet je i novi Zakona o Poreznoj upravi. Cilj novog Zakona o Poreznoj upravi je stvaranje temelja za funkcioniranje Porezne uprave kao jedinstvene i samostalne upravne organizacije u sastavu Ministarstva financija, koja na ekonomičan i efikasan način izvršava poslove iz svojeg djelokruga. Kako bi smanjila uočene probleme: u obavljanju poslovnih procesa, funkcionalnosti i komunikaciji, a koje se pripisuju prethodno provedenoj reorganizaciji, Porezna uprava provest će promjene u organizacijskoj strukturi. Podizanjem stručne razine ljudskih potencijala omogućit će se uspostava učinkovitog sustava odgovornosti i vertikalna kontrola na svim razinama rada. Automatizacija postupaka, promjena poslova u odnosu prema građanima i uspostava elektroničke komunikacije s poreznim obveznicima, rasteretit će poslovne procese Porezne uprave te će se preraspodijeliti ljudski resursi na druge značajnije poslove Porezne uprave, kao primjerice mjerenje porezne snage poreznih obveznika. b) Zakon o fiskalizacija u prometu gotovinom Kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, u bitnome donose se sljedeće promjene: uvodi se obveza fiskalizacije za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost od prodaje karata ili žetona u putničkom prometu, osim za prodaju karata ili žetona POREZNA REFORMA 41
u linijskom lokalnom prometu te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu (zahtjev udruge prijevoznika); propisuje se odgovornost za korištenje ispravnog fiskalizacijskog uređaja kako za poreznog obveznika tako i za proizvođača softvera (cilj je kažnjavanje korištenja programskih rješenja koja omogućavaju izdavanje nefiskaliziranih računa); od 1. srpnja 2017. ukida se mogućnost za paušaliste da izdaju račune iz knjige ovjerenih računa te se za njih uvodi obveza fiskalizacije putem uređaja (kao i za sve ostale obveznike) te ostalo: radi geolociranja poslovnica propisuje se obveza svim obveznicima da na novi način prijave sve poslovnice do 1. srpnja 2017. (s točnim šiframa ulica i oznakom djelatnosti koje obavljaju u tom prostoru za potrebe nadzora); visina blagajničkog maksimuma za obrtnike obveznike poreza na dobit izjednačuje se s pravnim osobama; nadzor fiskalizacije omogućuje se i Carinskoj upravi. c) Opći porezni zakon Novim Općim poreznim zakonom više nisu obuhvaćene odredbe o administrativnoj suradnji već su iste prebačene u novi Zakon o administrativnoj suradnji na području poreza. Osim navedenoga bitne promjene u odnosu na danas važeći zakon su: u pogledu zastare, jer se umjesto relativne i apsolutne zastare propisuje jedinstveni rok zastare od 6 (šest) godina. Na nastup zastare porezna tijela su dužna paziti po službenoj dužnosti. Postupci poreznog nadzora provodit će se unutar roka od tri godine; za postupanje po svim poreznim propisima izjednačena je bračna i izvanbračna zajednica, te životno partnerstvo ili neformalno životno partnerstvo; razrađuje se odredba o dostavi elektroničkim putem, koja je za poduzetnike već od ranije propisana kao obvezna; kod ispravka prijave, poreznom obvezniku se omogućuje dulji rok za ispravak od sada propisanog, radi izjednačavanja prava s onim kojim raspolaže porezno tijelo; proširuje se obveza banaka da dostavljaju, osim podataka o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i podatke o prometu građana po tekućim i štednim računima; ostalo: donose se promjene u postupcima ovrhe. d) Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza Zakonom su obuhvaćene odredbe: I. nove direktive: o razmjeni prekograničnih mišljenja o PDV-u te o prihodima multinacionalnih kompanija; II. odredbe koje su bile sadržane u Općem poreznom zakonu o administrativnoj suradnji u području oporezivanja: o obveznoj automatskoj razmjeni informacija u području oporezivanja te o uzajamnoj pomoći pri naplati tražbina povezanih s porezima, carinama i drugim mjerama. III. odredbe za primjenu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e. e) Zakon o upravnim pristojbama Radi potrebe prilagodbe Zakona o upravnim pristojbama (NN 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13, 40/14, 42 POREZNI VJESNIK 12/2016.
69/14, 87/14, 94/14) s Direktivom EU o uslugama na unutarnjem tržištu u dijelu mogućnosti obavljanja svih postupaka pa time i plaćanje upravnih pristojbi u svim iznosima, elektronički i na daljinu trebalo je izraditi novi Zakon o upravnim pristojbama. Zakon u bitnome zadržava rješenja iz postojećeg Zakona, dok se pojedine odredbe usklađuju s zahtjevima Direktive EU-a. f) Zakon o poreznom savjetništvu Radi potrebe za usklađenjem Zakona o poreznom savjetništvu (NN 127/00, 76/13) s Direktivom 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu donijete su izmjene i dopune ovoga Zakona. Bitne promjene odnose se na ukidanje ograničenja bilo kakvog pravnog oblika za pružanje ovih usluga. Ukidaju se i ograničenja prema kojem državljani EU mogu osnivati samo podružnicu za porezno savjetništvo, a ne i drugi oblik sjedišta (omogućava se sloboda prekograničnog pružanja usluga). Omogućuje se uvođenje elektroničkih postupaka za podnošenje zahtjeva i izdavanje odobrenja/rješenja za obavljanje djelatnosti poreznog savjetništva u Republici Hrvatskoj. POREZNA REFORMA 43