SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANTONIJA KURTOV SPECIFIČNOSTI OPOREZIVANJA POMORACA DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET SPECIFIČNOSTI OPOREZIVANJA POMORACA DIPLOMSKI RAD Predmet: Oporezivanje poduzeća Mentor: Dr. sc. Helena Blažić Student: Antonija Kurtov Studijski smjer: Poduzetništvo JMBG: 0081124550 Rijeka, svibanj 2014.
SADRŽAJ 1. UVOD...1 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja... 1 1.2. Svrha i cilj istraživanja... 2 1.3. Radna i pomoćna hipoteza... 2 1.4. Znanstvene metode... 2 1.5. Struktura rada... 2 2. POREZ NA DOHODAK...4 2.1. Porezni obveznik i opseg porezne obveze... 4 2.2. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu... 5 2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu... 6 2.4. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave... 7 2.5. Prijava poreza na dohodak obrazac DOH... 9 2.6. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice... 11 3. MEĐUNARODNI UGOVORI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA... 13 3.1. Ugovori o oporezivanju nesamostalnog rada... 13 3.2. Prepoznavanja potrebe za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.. 14 4. NOVOSTI O PRAVILNIKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA POREZA NA DOHODAK... 19 4.1. Novi obrazac JOPPD... 19 4.2. Nove odredbe o obvezi isplate na račun... 20 4.3. Ostale izmjene i dopune... 21 5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA POMORACA...25 5.1. Oporezivanje primitaka pomoraca prema Pomorskom zakoniku... 25 5.2. Utvrđivanje plaće pomoraca... 27 5.2.1. Dokazi o ostvarenim primicima... 28 5.2.2. Dokaz o primicima ostvarenim po osnovi rada za stranog poslodavca... 29 5.2.3. Primici naplaćeni u inozemnoj valuti... 30
6. UTVRĐIVANJE DANA PLOVIDBE...31 6.1. Evidencija i računanje dana plovidbe... 31 6.2. Obrazac DPOM... 32 6.3. Obrazac EPOM... 33 7. OBRAČUN I PLAĆANJE GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK POMORCA... 36 7.1. Godišnji dohodak pomorca koji nema poreznu obvezu... 36 7.2. Godišnji dohodak pomorca koji ima poreznu obvezu... 38 7.3. Neoporezivi dio dohotka ili osobni odbitak... 38 7.4. Stope za obračun poreza i prirez porezu na dohodak... 41 7.5. Primjeri popunjavanja godišnje porezne prijave pomorca... 42 8. DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA ČLANA POSADE BRODA U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI... 44 8.1. Obveze doprinosa... 46 8.2. Dospijeće za uplatu doprinosa... 47 8.3. Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2014. godinu... 47 9. ZAKLJUČAK...51 LITERATURA...52 POPIS TABLICA...54 POPIS SLIKA...55
1.UVOD Pomorski zakonik donesen je krajem 2004. godine, te je izmijenjen i dopunjen 2007., 2008. i 2011. godine. Pomorskim zakonikom uređena su osnovna pitanja oporezivanja primitaka pomoraca - članova posade broda u međunarodnoj plovidbi. Od 01.01.2008. godine uvedeno je i obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za svakog pomorca državljanina Republike Hrvatske koji plovi na brodu u međunarodnim vodama, neovisno o tome pod čijom je zastavom brod na koji se pomorac ukrcao. Izmjenama i dopunama iz 2011. godine uveden je i staž osiguranja s produženim trajanjem. pomoraca oporezuje se kao plaća odnosno kao dohodak od nesamostalnog rada. Član posade broda u međunarodnoj plovidbi je obveznik obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak ostvarenog na temelju primitaka od rada na brodu u međunarodnoj plovidbi i doprinosa za sva obvezna osiguranja. Prema Pomorskom zakoniku obveznik poreza na dohodak je pomorac koji tijekom kalendarske godine u plovidbi provede manje od 183 dana. 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja Problem istraživanja ovog rada očituje se u tome da oporezivanje pomoraca jednako ne utječe na sve pomorce. Većina pomoraca boravi na brodovima duže od 183 dana godišnje kako bi bili oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak. Zakonska odredba koja je donesena tijekom 2007. godine (Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, Narodne novine 76/07), a primjenjuje se od 1. siječnja 2008. godine je zato uvelike pogodila pomorce koji su bolesni i nezaposleni. Vrijeme kada pomorci nisu na brodu tretiraju se kao nezaposlene osobe te kao takvi su prepušteni sami sebi s obzirom da su zdravstveno osigurani samo na brodu što predstavlja dodatni problem za pomorce. Iz definiranog problema istraživanja proizlazi i slijedeći predmet istraživanja: istražiti najvažnije značajke oporezivanja pomoraca. 1
1.2. Svrha i cilj istraživanja Svrha istraživanja je pobliže se upoznati sa specifičnostima oporezivanja pomoraca i obveznim osiguranjima pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Veliki značaj poreza na dohodak nameće potrebu njegove detaljne analize kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri tereti dohodak pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Cilj ovog rada je dokazati nepravednost oporezivanja dohotka nezaposlenih i bolesnih pomoraca u odnosu na druge pomorce te upoznavanje s poreznim teretom pomoraca. 1.3. Radna i pomoćna hipoteza Na temelju prethodno iznesenog problema, predmeta i objekta istraživanja postavljena je slijedeća radna hipoteza: nova zakonska odredba (Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, 2007) je dovela u nepovoljan položaj pomorce koji ne ispune kvotu od 183 dana. Pomoćna hipoteza: obveznost osiguranja pomoraca ne štiti pomorce za vrijeme kad nisu na brodu. 1.4. Znanstvene metode U odgovarajućim kombinacijama znanstvene metode koje su korištene u izradi diplomskog rada su: metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda generalizacije, metoda kompilacije. 1.5. Struktura rada U Uvodu su navedeni problematika istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, radna i pomoćna hipoteza te je obrazložena struktura rada. 2
Naslov drugog dijela rada je Porez na dohodak. U tom dijelu rada upoznaje se s osnovnim stvarima o poreznom obvezniku, obvezi podnošenja godišnje porezne prijave te rokovima za podnošenje godišnje porezne prijave. Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja naslov je trećeg dijela rada u kojem se upoznaje s ugovorima o oporezivanju nesamostalnog rada te ugovorima koje je Hrvatska sklopila s drugim državama. Novosti u pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika poreza na dohodak naslov je četvrtog dijela rada. Tu se upoznaje s novim obrascem JOPPD te ostalim izmjenama i dopunama. U petom dijelu rada s naslovom Utvrđivanje dohotka pomoraca upoznaje se s specifičnostima oporezivanja primitaka pomoraca prema Pomorskom zakoniku te utvrđivanju plaće pomoraca. Utvrđivanje dana plovidbe naslov je šestog dijela rada u kojem se upoznaje s računanjem dana plovidbe i obrascem DPOM i EPOM. Obračun i plaćanje godišnjeg poreza na dohodak pomorca naslov je sedmog dijela. U tom dijelu predočeni su rezultati istraživanja u pet tematskih jedinica o pomorcima koji nemaju poreznu obvezu, pomorci koji imaju poreznu obvezu, o osobnom odbitku, stopama za obračun poreza i prireza poreza na dohodak te su predočeni primjeri popunjavanja godišnje porezne prijave pomorca. U osmom dijelu rada s naslovom Doprinosi za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi navode se obveze doprinosa kojima podliježu pomorci u međunarodnoj plovidbi. U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana postavljena hipoteza. 3
2. POREZ NA DOHODAK Porez na dohodak je jedan od najsloženijih poreza, što je posebice slučaj ako se ostvaruje više vrsta dohotka, ili se ostvaruje dohodak iz inozemstva. Prema Zakonu o porezu na dohodak, dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih u jednoj kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju. Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka. 2.1. Porezni obveznik i opseg porezne obveze Obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Porezni obveznik je i svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku, ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak. Porezni obveznik je i nasljednik koji ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine. Prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, članak 3., stavak 1. i 2., članak 4.), porezni obveznik je rezident ili nerezident. Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj: - ima prebivalište ili uobičajeno boravište - nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću. Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnog Zakona. Ostvaren dohodak rezidenta oporezuje se prema svim izvorima dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, i drugi dohodak) u tuzemstvu i inozemstvu, odnosno opseg porezne obveze rezidenta utvrđuje se prema načelu svjetskog dohotka. Opseg porezne obveze nerezidenta utvrđuje se prema načelu 4
tuzemnog zakona odnosno oporezuje mu se dohodak ostvaren prema svim izvorima u tuzemstvu. 2.2. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu Prema članku 39. Zakona o porezu na dohodak godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu ako u poreznom razdoblju ostvari: 1. dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja i/ili 2. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga 3. rezident ako dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja 4. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak 5. porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak 6. rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji, prema Pomorskom zakoniku po osnovi rada na brodu ostvare dohodak od nesamostalnog rada. Porezni obveznik obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i 5
dohodak iz ostalih izvora obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju. Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom. 2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu Prema članku 40. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak, godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari: 1. dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno, i/ili 2. dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili, 3. dohodak od kapitala i/ili, 4. dohodak od osiguranja i/ili, 5. drugi dohodak, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona o porezu na dohodak. U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona o porezu na dohodak i člankom 86. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na: 1. korištenje osobnog odbitka, 2. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice, 3. korištenja stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovinskih prava, 4. korištenja neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti, 5. druga prava propisana zakonima. 6
Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja navedenih prava, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju. 2.4. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezni su je podnijeti po isteku godine, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno razloga za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dobrovoljno trebao predati) u zakonskom roku do 28. veljače, može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje odnosno od dana kada je doznao za uzrok. Po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom. Po poreznim prijavama koje su porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak procjenom, te podnosi prijavu za vođenje prekršajnog postupka. Po poreznim prijavama koje porezni obveznici žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisanom roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava donijet će rješenje o obustavi postupka. Navedeno znači da se po takvim 7
poreznim prijavama neće utvrđivati porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, a ni razlike. Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, dok nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu sjedišta isplatitelja ili većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak. Ako je rezident tijekom godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište između općina ili gradova u Republici Hrvatskoj, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći odnosno pretežiti dio godine. Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati izravno u ispostavi Porezne uprave ili je mogu poslati poštom. Kad je prijava upućena običnom poštom dan zaprimanja u ispostavi Porezne uprave se smatra kao dan predaje prijave. Kad je prijava upućena poštom preporučeno, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje prijave ispostavi Porezne uprave. Porezni obveznik koji zbog osobnih uvjeta (nepismenost, invaliditet gornjih ekstremiteta, sljepoća ili slabovidnost, nedostatak na tržištu propisanog obrasca) ne može poreznu prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, može poreznu prijavu usmeno izjaviti u zapisnik službenoj osobi poreznog tijela. U tom slučaju poreznu prijavu osobno izjavljuje u ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svojemu prebivalištu ili uobičajenom boravištu. 8
2.5. Prijava poreza na dohodak obrazac DOH Godišnja porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je porezno razdoblje 1 kraće od kalendarske godine, u obrascu DOH navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec). Godišnju poreznu prijavu Obrazac sastavljaju i Poreznoj upravi obvezno dostavljaju i oni porezni obveznici koji nisu obvezni niti ne žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, a tijekom poreznog razdoblja su iskoristili propisane olakšice i oslobođenja. Obrascu DOH treba priložiti i sljedeće isprave: 1. za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, preslici obrazaca IP, potvrde isplatitelja mirovine i potvrde ili obavijesti o mirovini Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za isplaćene mirovine, a za dohodak od nesamostalnog rada koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada Obrazac EPOM i propisane isprave iz članka 81.a stavka 8. točke 4. Pravilnika o porezu na dohodak, 2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti: 2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, te porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku, 2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku, 2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca, 1 Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina, a može biti i kraće od kalendarske godine u slučajevima: 1. kada fizička osoba rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident, ili obratno. U tom slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojem je fizička osoba bila rezident ili nerezident 2. rođenjem ili smrću fizičke osobe poreznog obveznika 9
2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 3. za drugi dohodak iz članka 32. Zakona, potvrde isplatitelja primitaka, 4. za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i 4. Zakona, pregled poslovnih primitaka i izdataka i potvrde isplatitelja primitaka, 5. za dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona i dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona, potvrde isplatitelja primitaka, 6. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice, 7. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika), potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem kojih su korištene porezne olakšice, 8. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 36. stavku 12. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama, 9. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa, 10. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka. 10
2.6. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice Utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza načelno podliježe ukupan dohodak (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka), koji je rezident ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu za razdoblje od 1.1. do 31.12.2013. godine, a koji je bio obvezan iskazati ili je iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi Obrascu DOH za 2013. godinu. U tablici 1 prikazat će se način izračuna porezne osnovice. Tablica 1.: Način izračuna porezne osnovice Osnovica za oporezivanje se utvrđuje od dohotka koji je ostvaren i iskazan u godišnjoj poreznoj prijavi prema članku 5. Zakona o porezu na dohodak na sljedeći način: dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) + dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost - plaće novozaposlenih - državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilniku o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu - državna potpora za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilniku o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu - izdaci za istraživanje i razvoj - preneseni gubici od samostalnih djelatnosti i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti + dohodak od imovine i imovinskih prava + 11
dohodak od kapitala + dohodak od osiguranja + drugi dohodak = ukupni dohodak - osobni odbitak = porezna osnovica Izvor: Izrada studentice prema http://www.poreznauprava.hr/hr_publikacije/lists/mislenje33/display.aspx?id=18908 Kad se od ukupnog dohotka umanji osobni odbitak dobije se porezna osnovica. Na utvrđeni iznos porezne osnovice primjenjuje se porezna stopa od 12% do visine 26.400,00 kuna, stopa od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između 26.400,00 kuna i 105.600,00 kuna i stopa od 40% na iznos porezne osnovice koja prelazi iznos 105.600,00 kuna. Obračunati iznos godišnjeg poreza čini osnovicu za obračun prireza i to kod rezidenata s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u općinama i gradovima koji su propisali tu obvezu, te primjenom propisanih odnosno prosječnih stopa prireza. Od obračunate ukupne svote poreza na dohodak i prireza za 2013. godinu odbijaju se predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku 2013. godine u tuzemstvu (po rješenju Porezne uprave i po odbitku) i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno uračunavati na način propisan), te se utvrđuje razlika poreza i prireza. Razlika poreza i prireza može biti pozitivna koju porezni obveznik mora platiti u roku petnaest dana od dana kada je rješenje o porezu i prirezu postalo konačno. Negativna razlika poreza i prireza, kao iznos preplaćenog poreza i prireza, za koju porezni obveznik može pisanim putem zahtijevati povrata ako povrat ne zahtijeva, preplaćeni iznos se uračunava u predujam poreza i prireza odnosno tekuću obvezu poreza i prireza za 2013. godinu. 12
3. MEĐUNARODNI UGOVORI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su ugovori što ih države sklapaju kako bi se izbjeglo dvostruko plaćanje poreza po istoj osnovi. Odredbe iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja odnose se samo na rezidente država ugovornica. Poticaj za pokretanje postupka za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u pravilu daje Ministarstvo financija. Odluku o pokretanju postupka za sklapanje međunarodnih ugovora donosi Vlada Republike Hrvatske. U pregovorima za sklapanje međunarodnih ugovora Republiku Hrvatsku zastupa izaslanstvo koje određuje Vlada Republike Hrvatske. Ti ugovori se odnose u pravilu na porez na dobit, porez na dohodak, te na oporezivanje imovine. 3.1. Ugovori o oporezivanju nesamostalnog rada Primanja što ih rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovornici oporezuje se samo u njegovoj državi rezidentnosti pod uvjetima: 1) primatelj boravi u drugoj državi ugovornici u razdoblju, ili razdobljima, što ne traju duže od ukupno 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju što počinje ili završava u predmetnoj poreznoj godini, 2) primanja se isplaćuju od strane ili u ime poslodavca koji nije rezident druge države ugovornice i 3) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koje poslodavac ima u toj drugoj državi ugovornici. Primanja što su ostvarena od nesamostalnog rada na brodu, zrakoplovu ili cestovnom transportnom vozilu što se koristi u međunarodnom prometu, ili na riječnom brodu u prometu na unutrašnjim vodama, mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj je mjesto stvarne uprave društva. 13
3.2. Prepoznavanja potrebe za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Pri određivanju postoji li potreba sklopiti ugovor s nekom stranom državom, država mora preispitati narav i opseg ekonomskih odnosa te mogućnosti i želju za napretkom u tim odnosima. Osobito je važno razumno procijeniti narav budućega ekonomskog odnosa s državom s kojom se želi sklopiti ugovor. Treba npr. uzeti u obzir mogućnosti ulaganja iz zemlje s kojom se želi sklopiti ugovor, zapošljavanja njezinih radnika te mogućnost osnivanja podružnica, ureda ili ispostava za rezidente druge države. Država treba, pritom, istražiti hoće li ugovor sputavati ekonomske odnose, što može biti npr. visoka stopa oporezivanja na međunarodne tijekove dohotka, nezadovoljavajuće uređenje otklanjanja dvostrukog oporezivanja te proturječna određenja pojmova ili ideja. Država, naposljetku, treba utvrditi dolazi li, u kolikom opsegu te zašto do dvostrukoga oporezivanja rezidenata dviju država (Sertić, 2013, p. 86). Osnova za pregovore je nacrt ugovora svake države sukladno OECD-ovu ili UN-ovu modelu. Razlike u nacrtima i pozicijama država ugovornica nastoje se usuglasiti tijekom pregovora, te se izrađuje nacrt ugovora. Ugovor se zatim parafira, potpisuje i ratificira u objema državama. U tablici 2 prikazani su ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila i preuzela Republika Hrvatska. 14
Tablica 2.: Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila i preuzela Republika Hrvatska Država Predmet ugovora Broj NN Međ. ugovori Datum primjene Autorska naknada Stopa Kamata Dividende Stopa S vlasničkim udjelom U svim ostalim slučajevima Albanija 13/95 01.01.1998. 10 10 10 10 Armenija 13/09 01.01.2011. 5 10 02 10 Austrija 3/01 01.01.2002. 0 5 03 15 Azerbajdžan 2/13 01.01.2014. 10 10 510 10 Belgija Bjelorusija BiH Bugarska Crna Gora 6/03 01.01.2005. 0 10 53 15 3/04 01.01.2005. 10 10 51 15 2/05 01.01.2006. 10 10 51 10 3/98 01.01.1999. 0 5 5 5 3/03 03.06.2006. 10 10 51 10 Češka 8/99, 6/09 01.01.2000. 10 0 5 5 Čile 10/04 01.01.2005. 5 2 /10 3 5 4 /15 57 15 Danska 12/08 01.01.2010. 10 5 52 10 Estonija 8/03 01.01.2005. 10 10 53 15 2 Obračunava se na bruto iznos naknada za korištenje ili za pravo korištenje bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme 3 Obračunava se na bruto iznos naknada i kamata u svim drugim slučajevima 4 Obračunava se na bruto iznos kamata po osnovi zajmova što ih odobre banke i osiguravajuća društva 15
Finska Preuzet od SFRJ NN 53/91 08.10.1991. 10 0 52 15 Francuska 7/04 01.01.2006. 0 0 03 15 Grčka Gruzija 18/97 01.01.1999. 10 10 52 10 12/13 01.01.2014. 5 5 5 5 Indonezija 13/09 01.01.2013. 10 10 10 10 Iran Irska Island 10/04 01.01.2009. 5 5 52 10 16/03 01.01.2004. 10 0 55 10 3/11 01.01.2012. 10 10 5 10 Italija 10/00 01.01.2010. 5 10 15 15 Izrael 11/06 01.01.2007. 5 5/15 52/ 109 15 Jordan 11/05 01.01.2007. 10 10 51 10 JAR 17/97 01.01.1998. 5 0 51 10 Kanada 12/99 01.01.2000. 10 10 5 15 Katar 1/09 01.01.2010. 10 0 0 0 Kina 3/01 01.01.2002. 10 10 5 5 Koreja Kuvajt 7/06 01.01.2007. 0 5 51 10 15/02 01.01.2004. 10 0 0 0 Latvija 3/01 01.01.2002. 10 10 52 10 16
Litva 3/01 01.01.2002. 10 10 51 15 Mađarska Makedonija 11/97 01.01.1999. 0 0 51 10 13/95 01.01.1997. 10 10 51 15 Malezija 6/03 01.01.2005 10 10 53 10 Malta 7/99 01.01.2000. 0 0 54 5 Maroko 1/09, 4/09 01.01.2013. 10 10 81 10 Mauricijus 10/03 01.01.2004. 0 0 0 0 Moldova Nizozemska Njemačka 3/06 01.01.2007. 5 10 51 10 3/01 01.01.2002. 0 0 03 15 9/06 01.01.2007. 0 0 53 15 Norveška Preuzet od SFRJ NN 53/91 08.10.1991. 15 15 0 10 Oman Poljska Rumunjska Rusija 9/10 01.01.2012. 0 0 5 10 13/95 01.01.1997. 10 10 52 15 11/96 01.01.1997. 5 5 10 10 11/96 01.01.1998. 10 10 56 10 San Marino 10/05 01.01.2006. 5 10 51 10 Sirija 12/08 01.01.2010. 12 10 53 10 Slovačka 11/96 01.01.1997. 10 10 51 10 17
Slovenija Srbija Španjolska 8/05 01.01.2006. 5 5 5 5 3/03 01.01.2005. 10 10 51 10 3/06 01.01.2007. 8 8 08 15 Švedska Preuzet od SFRJ NN 53/91 08.10.1991. 0 0 52 15 Švicarska 8/99 01.01.2000. 0 5 52 15 Turska 5/99 01.01.2001. 10 10 10 10 Ukrajina 11/97 01.01.2000. 10 10 51 10 Velika Britanija 08.10.1991. 10 10 51 15 Izvor: Porezna uprava, Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. Republika Hrvatska ima u primjeni 57 takva ugovora, čiji je popis dan u tablici. Svaki od navedenih ugovora sadrži detaljnu odredbu o podjeli prava oporezivanja između dviju država. 18
4. NOVOSTI O PRAVILNIKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA POREZA NA DOHODAK Pravilnik o Porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12), stupio je na snagu 3. siječnja 2005. godine, te je dosad, slijedom izmjena mijenjan i dopunjavan devet puta. Na temelju Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 79/13) propisan je novi obrazac Obrazac JOPPD. 4.1. Novi obrazac JOPPD JOPPD jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa omogućuje prikupljanje objedinjenih podataka za potrebe više ustanova na jednom mjestu radi učinkovita prikupljanja podataka o dohotku fizičkih osoba, obračunanome i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak te o obvezi doprinosa. Prema izmijenjenom Pravilniku, novi jedinstveni Obrazac JOPPD, zamjenjuje slijedeće obrasce: - Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu Obrazac ID - Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja Obrazac IDD - Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja Obrazac IDD-1 - Izvješće o plaći i mirovini Obrazac IP - Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu po odbitku i prirezu Obrazac ID-1 - Specifikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja Obrazac R-Sm 19
Na obrascu JOPPD iskazuju se i određeni primici kakvi ne podliježu oporezivanju kao što su obiteljske mirovine, doplatak za djecu, terenske dodatke, naknade troškova na službenom putovanju, stipendije i drugo. Datum stupanja na snagu bio je 1. siječnja 2014. godine, što znači da se podnosi za sve isplate nakon 31. prosinca 2013. godine. Godišnje podatke o isplaćenim primicima za 2013. godinu podnijet će se na Obrascu IP i Obrascu ID-1, do kraja siječnja 2014. godine (Cipak & Uljanić, 2013, p. 59). 4.2. Nove odredbe o obvezi isplate na račun Sukladno izmjenama Pravilnika isplatitelj je obvezan isplatiti primitke na račun poreznog obveznika ili fizičke osobe. Primitke koje će isplatitelj biti obvezan isplatiti na žiroračun poreznog obveznika ili fizičke osobe (Cipak & Uljanić, 2013, p. 74): - primitke od samostalne djelatnosti - primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak - primitke od imovine i imovinskih prava - primitke po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe Na ostale račune, osim na žiroračun može se isplatiti: - primitke od osiguranja - primitke od kapitala - primitke po osnovi nesamostalnog rada - primitke po osnovi otuđenja financijske imovine - neoporezive primitke (osim prema osnovi darovanja za zdravstvene potrebe što ih se obvezno isplaćuje na žiroračun) Pravilnik propisuje koje se primitke može isplatiti i u gotovini: - mirovine - neoporezive primitke 20
- nagrade rezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako su do završetka natjecanja ne zna koji natjecatelj stječe pravo na nagradu - primitke djece do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova, anketiranja, očitanja brojila i slično te amaterskog sudjelovanja u radu kulturnoumjetničkih društava i sličnih poslova, uz uvjet da takvi primici u jednog isplatitelja ne premaše 11.000,00 kuna godišnje - naknade ta rad u vezi s izborom, ako ih se isplaćuje do 1.600,00 kuna po održanom izboru Propisane su i neke iznimke prema kojima se sljedeće primitke ne može isplatiti u gotovini već samo na račune: - prema osnovi darovanja za zdravstvene potrebe (obvezno na žiroračun) - sportske stipendije - primitke od dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje - nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih svota - prema osnovi otuđenja financijske imovine - stipendije učenicima i studentima što ih se isplaćuje u tijeku redovnog školovanja pa ih se do propisane svote ne smatra drugim dohotkom te stipendije namijenjene pokriću troškova, osim troškova školarine što ih se isplaćuje na račun visokog učilišta - primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga - naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada što ih se smatra osobnom imovinom iznad 1.600,00 kuna mjesečno po isplatitelju. 4.3. Ostale izmjene i dopune Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak uvedene su i slijedeće izmjene i dopune (Cipak & Uljanić, 2013, p.75): 21
- uz godišnju poreznu prijavu ne podnose se preslike Obrasca IP, potvrde isplatitelja mirovine, potvrde isplatitelja primitaka od imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka - propisuje se da se dohotkom ne smatra uplate sredstava iz programa mirovinske rente prema posebnim propisima što ih poslodavci uplaćuju za radnike u vrijeme njihova umirovljenja, ali se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatra mirovinske rente što ih umirovljenicima isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja. Određeno je i da se rezidentima na ostvarene mirovine temeljem prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje i prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca te na ostvarene mirovinske rente temeljem prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna mjesečno - dohotkom se ne smatra perdiem dnevnice što ih se radnicima isplaćuje za službeno putovanje za potrebe njihovih radnih mjesta na teret sredstava EU-a - oporezivima mirovinama rezidenata ostvarenim u inozemstvu smatra s i mirovine što ih isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) što su obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne primjenjuju sustav obveznog mirovinskog osiguranja - neoporezive su naknade iz Pravilnika 5 (za službena putovanja, za prijevoz i sl.) što ih se isplaćuje fizičkim osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa 5 Osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa može se neoporezivo isplatiti: - naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka - naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka - naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla utvrđuje u visini cijene prijevoza utvrđene na otprilike jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz - naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza rabiti i mjesni prijevoz, stvarne izdatke utvrđuje se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza - naknade za uporabu privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru - dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje što traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji što traje dulje od 8, a kraće od 12 sati, neoporezivi dio dnevnice čini 85,00 kuna 22
- porez na dohodak ne plaća se na ukupnu svotu primitaka što ih se fizičkim osobama isplaćuje kao nepovratna sredstva, odnosno dodjeljuje iz fondova i programa EU-a putem tijela akreditiranih prema pravilima Europske komisije (EK) u Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti odnosno programa i fondova EU-a za obrazovanje i stručnousavršavanje pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te realizaciju projektnih aktivnosti što ih prijavljuju fizičke osobe (za najam prostora, osiguranje, opremu i drugo), sukladno financijskoj uredbi EK-a, uz uvjet da su osigurane vjerodostojne isprave po propisima EK-a. Svotu do koliko se može neoporezivo isplatiti te primitke utvrđuju tijela akreditirana prema pravilima EK-a u RH na osnovi kojih se isplaćuje te primitke, sukladno propisu ili sporazumu s EK-om te na temelju analizom utvrđene visine primitaka. Ti neoporezivi primici i neoporezivi primici po osnovi službenih putovanja, što se odnose na izdatke za prijevozne troškove, prehranu i smještaj, međusobno se isključuju - od 1. siječnja 2014. godine predujam poreza na dohodak isplatitelj primitaka uplaćuje zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim boravište u istoj općini / gradu, na OIB isplatitelja primitaka, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom obvezniku prema podacima iz dostavljena Obrasca JOPPD - obveznici koji ostvaruju dohodak iz inozemstva moraju podnijeti prijavu radi upisa u RPO Obrazac RPO, neovisno o tome ima li RH prema međunarodnim ugovorima pravo oporezivati taj dohodak ili ne, a ovim se izmjenama Pravilnika propisuje kako to vrijedi i za primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke što ih se prema Zakonu i Pravilniku ne smatra dohotkom, a obveznici prijavi moraju priložiti vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku (primitku). - dnevnice u inozemstvu do svota i uz uvjete utvrđene propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna - terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja što ih se namiruje na teret poslodavca i ne smatra dohotkom radnika - terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja što ih se namiruje na teret poslodavca i ne smatra dohotkom radnika - pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno - pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno - naknade za odvojen život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno - dnevnice za službena putovanja perdiem u ukupnoj svoti, što ih se radnicima isplaćuje iz proračuna EUa radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, u vezi s djelatnošću poslodavca 23
Prema Pravilniku propisano je da se račune ne mora ispostavljati, ako se: - promet ostvaruje od priređivanja lutrijskih igara, klađenja, igara u carinama te automatima za igre na sreću i zabavu - pretežiti dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica - prodaju obavlja putem automata - vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na obiteljskomu poljoprivrednom gospodarstvu prodaje izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na tržnicama i otvorenim prostorima, a to je isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču što je se obavlja na neki od sljedećih načina: na štandovima i klupama na tržnicama na malo i na štandovima i klupama izvan tržnica na malo. 24
5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA POMORACA Iznos primitaka, umanjen za iznos neoporezivog iznosa (pomorskog dodatka) i porezno priznatih izdataka (plaćenih na ime doprinosa za obvezna osiguranja) je dohodak što ga je porezni obveznik ostvario po osnovi primitaka za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom poreznog razdoblja. Na ovaj način utvrđen dohodak može biti oporeziv ili nije oporeziv, ovisno o danima plovidbe tijekom istoga razdoblja. 5.1. Oporezivanje primitaka pomoraca prema Pomorskom zakoniku Zakonikom su pitanja oporezivanja primitaka pomoraca, uređena drugačije od općih pravila o oporezivanju primitaka po osnovi rada (nesamostalnog rada) kako je to propisima o porezu na dohodak (Zakon o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak) uređeno za druge obveznike. Konkretno, Zakonikom je propisano (Narodne novine, broj 76/07, članak 128.): 1) da je pomorac-član posade brodova u međunarodnoj plovidbi 6 koji je rezident, bez obzira na državnu pripadnost broda, obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima pomoraca osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak 2) da vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano (ali mora biti unutar razdoblja obračuna poreza a to jest kalendarska godina) 3) za postizanje potrebnih 183 dana za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, mogu se pribrojiti i dani plovidbe iz prethodne godine koji kao prebrojeni nisu u prethodnoj godini uračunani u 183 dana, te: - dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod - dani potrebni za povratno putovanje - dani liječena zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, i - dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu 6 Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s Pomorskim zakonikom, zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda. 25
4) pomorac nema obvezu obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak prema primicima, ali je obvezan podnijeti poreznu prijavu, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak, bez obzira na broj dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi 5) u poreznoj prijavi, pored ostalih ostvarenih primitaka oporezivih porezom na dohodak u RH, pomorac osobno iskazuje i primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi oporezive porezom na dohodak, uključujući i pomorski dodatak bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja primitka ili nije, 6) u poreznoj prijavi dužan je iskazati sve primitke ostvarene tijekom poreznog razdoblja (2013.) po osnovi rada na brodovima u međunarodnoj plovidbi a to znači i primitke koji su isplaćeni tijekom 2013. godine, a odnose se na rad tijekom 2012. godine, 7) iznimno, u slučaju primitaka iz toče 6) taj primitak se može umanjiti na ime pomorskog dodatka prema broju dana plovidbe za koje se ti primici odnose, ako za isto razdoblje nije umanjio primitke iskazane za 2012. godinu i ako se to s sigurnošću može dokazati, 8) uz poreznu prijavu pomorac je dužan priložiti izvadak iz pomorske knjižice 7, odnosno dozvole za ukrcanje, kao dokaz o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom tog razdoblja, 9) pomorcu se, kao izdatak, priznaju i tijekom poreznog razdoblja uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja, osim doprinosa za koje je odobrena otplata duga u obrocima prema posebnom propisu, 10) zbroj iznosa pomorskog dodatka i iznosa uplaćenih doprinosa može iznositi najviše do iznosa ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, 11) razlika između primitaka umanjenih za pomorski dodatak i izdataka za doprinose jest dohodak od nesamostalnog rada prema kojemu se, ovisno o broju dana plovidbe utvrđuje ili se ne utvrđuje obveza poreza na dohodak, 7 Pomorska knjižica ili matrikula je osnovni dokument svakog pomorca. Matrikula se izdaje na rok od 10 godina. Matrikula se vadi u lučkoj kapetaniji. Pomorci iz županija koji nemaju lučku kapetaniju mogu izvaditi matrikulu u uredu kojem žele. 26
12) na obvezu poreza na dohodak prema primitku pomoraca te način utvrđivanja, rokove plaćanja, obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak koja nisu uređena Pomorskim zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka kao i opći porezni propisi, 13) poslodavac nema obvezu obračunavanja niti plaćanja predujma poreza na dohodak prema plaći koju isplaćuje za rad pomorca na brodu u međunarodnoj plovidbi, 14) visinu pomorskog dodatka pomoraca, način iskazivanja podataka o oporezivim primicima i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak (pomorski dodatak), te porezno priznatim izdacima i način dokazivanja broja dana u plovidbi, propisuje ministar nadležan za poslovne financije, uz prethodno mišljenje ministra mora. 5.2. Utvrđivanje plaće pomoraca Primici pomoraca po osnovi rada na brodovima (plaća) smatraju se primicima od nesamostalnog rada te se prema tim primicima, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada 8. Plaćom se smatraju i primici po osnovi rada koje pomorci članovi posade brodova u međunarodnoj plovidbi ostvare po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, uključujući i pomorski dodatak, bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja (poslodavca) ili nije. O primicima porezni obveznik mora imati dokaze. Većina je pomoraca plaćena samo kad je na brodu, što znači da nisu plaćeni kad su kod kuće. Ugovore koliko će se vremena provesti na brodu, a koliko doma, definiraju plaće, koje se formiraju prema standardima država odakle pomorac dolazi. Jednu će plaću imati Norvežanin, znatno nižu Hrvat, a najnižu Filipinac. 8 od nesamostalnog rada je razlika između primitaka proteklih u poreznom razdoblju (plaće) i izdataka nastalih u istom razdoblju. 27
5.2.1. Dokazi o ostvarenim primicima Svakom pomorcu izdaje se potvrda o isplaćenim primicima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi što je obveza poslodavca. Ova se obveza odnosi na tuzemnog poslodavca odnosno isplatitelja primitka koji je dužan potvrdu dostaviti pomorcu i Poreznoj upravi, najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Na slici 1 prikazat će se primjer potvrde o ostvarenim primicima tuzemnog poslodavca. Slika 1.: Primjer potvrde o ostvarenim primicima tuzemnog poslodavca 1. Naziv: «XXXXX» 2. Adresa sjedišta: ZADAR, Luka bb 3. Porezni broj: 3333333 Na temelju članka 65.a Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09 i 123/10) izdaje se P O T V R D A Kojom potvrđujemo da smo: 1. Zaposleniku XXX iz BENKOVCA, KNEZA TRPIMIRA MBG 2212965300798 2. tijekom poreznog razdoblja 2008. godine 3. isplatili na ime primitaka po osnovi rada kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi slijedeće primitke, na radnom mjestu kuhar i to: IZNOS PRIMITKA MJESEC POMORSKI NAPOMENE ISPLATE PLAĆA UKUPNO DODATAK 9 1 2 3 4 (2 + 3) 5 9 Upisuje se ako je isplaćen odvojeno od plaće 28
veljača 10.000,00 12.400,00 22.400,00 plaća za siječanj ožujak 10.000,00 11.600,00 21.600,00 plaća za veljaču travanj 10.000,00 12.400,00 22.400,00 plaća za ožujak svibanj 7.000,00 8.000,00 15.000,00 plaća za travanj (do 20.travnja) rujan 9.000,00 10.400,00 19.400,00 plaća za kolovoz (od 5. kolovoza) listopad 10.000,00 12.000,00 22.000,00 plaća za rujan studeni 10.000,00 12.400,00 22.400,00 plaća za listopad prosinac 4.800,00 6.000,00 10.800,00 plaća za studeni (do 15. studenog) UKUPNO 70.800,00 85.200,00 156.000,00 NAPOMENE:. Nadnevak izdavanja potvrde Pečat i potpis odgovorne osobe Izvor: Cipek, K., Šnajder, T. 2011, Godišnja prijava poreza na dohodak za 2010. i doprinosi za obvezna osiguranja za 2011., Pomorci članovi posade brodova u međunarodnoj plovidbi, Institut za javne financije, Zagreb 5.2.2. Dokaz o primicima ostvarenim po osnovi rada za stranog poslodavca Poslodavca inozemnu osobu ne obvezuje tuzemni porezni propisi te mu i nije propisana obveza izdavanja pisanog dokumenta o iznosu isplaćenih primitaka (plaće). Zato je sukladno Pravilniku o porezu na dohodak propisano da se u tom slučaju uz obračun primitaka prilaže potvrda poslodavca koji nije u vlasništvu tuzemne osobe. Dokazi o inozemnom dohotku i plaćenom inozemnom porezu mogu biti u različitim formama, s obzirom da pomorci ostvaruju dohodak od stranih brodara iz različitih 29
zemalja svijeta. Pri podnošenju godišnje prijave dokazima se mogu smatrati sve vjerodostojne isprave iz kojih je razvidan iznos ostvarenog inozemnog dohotka odnosno iznos uplaćenog inozemnog poreza, neovisno o njihovoj formi. Ako o broju dana plovidbe na brodu koji je u vlasništvu stranog brodara lučka kapetanija ne vodi podatke, pomorac treba uz godišnju poreznu prijavu priložiti potvrdu stranog brodara o danima plovidbe ili presliku pomorske knjižice iz koje je razvidan ukupan broj dana. Iznimno, ako pomorac iz opravdanih razloga nije u mogućnosti pribaviti od stranog brodara dokaze o ostvarenom inozemnom dohotku te broju dana plovidbe, dokazima u te svrhe mogu se smatrati pisane izjave pomoraca dane pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. U pravilu radi se o iznimnim slučajevima te Porezna uprava može u tim slučajevima zatražiti provjeru iskazanih podataka od nadležnih tijela matičnih država vlasnika broda i isplatitelja plaće. 5.2.3. Primici naplaćeni u inozemnoj valuti Kada je primitak isplaćen u inozemnoj valuti tada se, sukladno Pravilnika o porezu na dohodak, oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. 30
6. UTVRĐIVANJE DANA PLOVIDBE Ako je pomorac ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe od 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ako pomorac nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za u prethodnom obračunu prekobrojne dane), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak. 6.1. Evidencija i računanje dana plovidbe Dani plovidbe, u svrhu ispunjenja ili neispunjenja uvjeta od 183 ili više dana, utvrđuju se prema evidenciji lučke kapetanije polazeći od stvarnog broja dana plovidbe u poreznom razdoblju, koji se može povećati za (Porezna uprava, 2010, p. 23 ): 1. dane plovidbe iz prethodne godine koje, kao prekobrojne, član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana te za 2. dodatne dane za putovanje i to: 2.1. jedan dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda, 2.2. dva dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda, 2.3. četiri dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske, 3. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio, 31
4. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi liječničke ustanove odnosno liječnika privatne prakse. Prema Pravilniku o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13, članak 81.a, stavak 3.) pomorac može ukupan broj dana, umjesto dodatnih dana putovanja prethodne točke 2. povećati, prema evidenciji lučke kapetanije, za dane provedene na putu od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta do mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lučkoj kapetaniji dostavi izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima javnog domaćeg ili međunarodnog prometa. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu nakon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda umeđunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan dan za put na ukrcaj i jedan dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. Ako je broj stvarnih dana plovidbe u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa u slijedećem poreznom razdoblju. To znači da se slijedeće porezno razdoblje prenosi samo onaj broj dana koji prelazi 183 dana stvarne plovidbe te da se prekobrojeni dani plovidbe ne prenose. 6.2. Obrazac DPOM Za svrhe dokazivanja ukupnog broja dana plovidbe, lučke kapetanije obvezne su Poreznoj upravi i pomorcu dostaviti, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu (do 2. veljače 2014. za 2013.), Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi Obrazac DPOM. Tablica 3 u nastavku prikazuje obrazac DPOM. 32
Tablica3.: Obrazac DPOM Izvor: Porezna uprava, Pravilnik o porezu na dohodak U obrazac DPOM upisuje se ukupan broj dana plovidbe radi utvrđivanja poreznog statusa tekućeg razdoblja. Pomorac u međunarodnoj plovidbi koji je ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe od 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja, ne podliježe godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ukoliko pomorac ne ostvari taj uvjet, podliježe godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. 6.3. Obrazac EPOM Zbog iskazivanja ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi te obračuna iznosa pomorskog dodatka i izdataka te ostvarenog dohotka, pomorac je obvezan popuniti i godišnjoj prijavi priložiti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada Obrazac EPOM (Porezna uprava, 2013, p.12). Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to: - pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno, - pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno. 33
Pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno primjenjuje se za: 1. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima, 2. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora, 3. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima. Pomorski dodatak do 400,00 kn dnevno primjenjuje se za pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, a na temelju obračuna pomorskog dodatka koji prilažu uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i slično. U tablici 4 prikazat će se obrazac EPOM. Tablica 4.: Obrazac EPOM 34
Izvor:Porezna uprava, Pravilnik o porezu na dohodak Obrazac EPOM sadrži pored općih podataka o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi i pomorski dodatak. Pomorski dodatak predstavlja izdatak kod utvrđivanja dohotka pomorca koji se priznaje samo za stvarne dane plovidbe tekućeg razdoblja. Nakon pomorskog dodatka utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada. 35
7. OBRAČUN I PLAĆANJE GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK POMORCA 7.1. Godišnji dohodak pomorca koji nema poreznu obvezu Pomorac koji nema obvezu poreza na dohodak prema primicima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, jer je ispunjen uvjet o 183 ili više dana plovidbe, ne prenosi podatke sa Obrasca EPOM u godišnju prijavu poreza na dohodak te se ne obračunava porez osim ako je na godišnjoj prijavi iskazana neka druga vrsta oporezivog dohotka. Podatak o dohotku iskazanom na Obrascu EPOM unosi se u evidenciju Porezne uprave i taj se podatak koristi kao službeni podatak koji se upisuje na poreznu potvrdu. Pomorci podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu Poreznoj upravi nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu. U smislu Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti, te ako ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Pod takvim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. Osnovica poreza na dohodak utvrđuje se za rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a 36
umanjenog za osobni odbitak. Za nerezidenta osnovica poreza na dohodak utvrđuje se prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu. Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak, ako ti nerezidenti imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako međunarodnim sporazumima i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije, rezidenti plaćaju u Republici Hrvatskoj porez iz dohotka ostvarenog u inozemstvu, a u ukupnu obvezu godišnjeg poreza uračunava im se porez plaćen u inozemstvu do visine tuzemnog poreza, ako o uplaćenom porezu postoje odgovarajući dokazi koje trebaju priložiti uz godišnju poreznu prijavu. Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako je ispunjen uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana. Ako član posade broda ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, tada će u poreznoj prijavi iskazati samo dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, osim dohotka koji ostvari po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno Pomorskom zakoniku ne podliježe oporezivanju i dohotka od nesamostalnog rada koji rezident ostvari izravno iz inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak, pomorac ostvaruje pravo na sve porezne olakšice kao i drugi obveznici poreza na dohodak, ali i jednu dodatnu. Za svaki dan koji je proveo na brodu porezna mu se osnovica smanjuje za svotu dnevnoga pomorskog dodatka, neovisno o tome da li mu se isplaćivao pomorski dodatak. Ukoliko pomorac u Republici Hrvatskoj ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište kako to određuje Opći porezni zakon, obvezan je plaćati doprinose za obvezna osiguranja u Republici Hrvatskoj prema rješenju Porezne uprave. Navedeno se ne 37
primjenjuje samo u slučaju kada državljanin Republike Hrvatske ima uređen status u osiguranju u državi s kojom je Republika Hrvatska ima sklopljen međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju, budući da tada obveza doprinosa ovisi o njegovu statusu u obveznom osiguranju te države i u skladu s odredbama toga ugovora. RH je sa velikim brojem zemalja sklopila ugovore o socijalnom osiguranju i ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Odredbe tih ugovora dio su unutrašnjeg pravnog poretka i imaju prednost u primjeni pred tuzemnim propisima, odnosno jače su pravne snage od tuzemnih zakona. 7.2. Godišnji dohodak pomorca koji ima poreznu obvezu Pomorac koji ima obvezu poreza na dohodak prema primicima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, jer nije ispunjen uvjet o 183 ili više dana plovidbe, podatak o dohotku iz Obrasca EPOM unosi u godišnju prijavu poreza na dohodak. Pri tome: - ako se radi o dohotku prema primicima od brodara tuzemnog poslodavca, podatak o dohotku unosi se pod 4.1.1. te nastavno pod 5. - ako se radi o dohotku prema primicima od brodara inozemnog poslodavca, podatak o dohotku unosi se pod 4.7. i nastavno pod 5. Ukoliko je bolest kod pomorca nastupila na putu za ukrcaj na brod, na brodu ili na povratku sa broda, dani bolovanja uračunavaju se u 183 dana. Ako pomorac sa uračunatim danima bolesti pomorac nije ostvario 183 dana ili ako je bolest nastupila u danima kada pomorac nije bio na brodu, pa iz tog razloga također nije ostvario 183 dana, obvezan je prijaviti i platiti porez na dohodak za tu godinu. 7.3. Neoporezivi dio dohotka ili osobni odbitak Svi porezni obveznici imaju pravo na osnovni osobni odbitak za podmirenje njegovih osnovnih potreba i potreba njegove djece i drugih uzdržavanih članova obitelji. Tablica 5 u nastavku prikazuje osobni odbitak za 2014. godinu. 38
Tablica 5.: Osobni odbitak za 2014. godinu Izvor: Porezna uprava, Osobni odbitak Uvjet za korištenje osobnog odbitka za potpomognuta područja ili područje Grada Vukovara je da porezni obveznik i/ili članovi njegove uže obitelji imaju prebivalište i borave na tim područjima. Uvećani osobni odbitak može se koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj prijavi. Ako porezni obveznik ima više prebivališta na potpomognutim područjima ili području Grada Vukovara, mjerodavno je prebivalište obitelji. Uzdržavani članovi uže obitelji (bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe i očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom) i uzdržavana djeca su fizičke osobe kojima oporezivi primici, primici na koje se ne 39