Naziv studija Preddiplomski Teološko-katehetski studij Naziv kolegija Povijest Crkve Status kolegija Obvezni Godina 1. Semestar 2. ECTS bodovi 3 Nastavnik Prof. dr. sc. Ante Bralić abralic@unizd.hr vrijeme konzultacija Ponedjeljkom u 18 sati i po dogovoru sa studentima Suradnik / asistent Don Zdenko Dundović donzdenko@gmail.com vrijeme konzultacija četvrtkom u 13 sati i po dogovoru sa studentima Mjesto izvođenja nastave Ul. dr. Franje Tuđmana 24i, dvorana 121 Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 45P + 0V + 0S Način provjere znanja i polaganja ispita Aktivno sudjelovanje u raspravama, izlaganje određenih tema i usmeni ispit. Početak nastave 5. 3. 2015. Završetak nastave 11. 6. 2015. Kolokviji Ispitni rokovi Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj kolegija Obvezna literatura 16. 6. 2015. 2. 7. 2015. 1. 9. 2015. 15. 9. 2015. u 10 sati u 10 sati u 10 sati u 10 sati Nakon odslušanog i položenog ispita iz kolegija student bi trebao biti sposoban: - objasniti temeljne zakonitosti i manifestativne oblike snage povijesnog kauzaliteta - obrazložiti, usporediti i kritički vrjednovati odnos svjetske i nacionalne povijesti - predstaviti bitne odrednice integracijskog i dezintegracijskog procesa - primijeniti temeljne povijesne zakonitosti u cilju plauzibilne izgradnje mogućih naracija Nema uvjeta 1. Povijesne prilike na početku kršćanske ere 2. Širenje i razvoj kršćanstva 3. Progoni, heretički pokreti i opći koncili 4. Kasnoantičke povijesne prilike i pad Zapadnog Rimskog Carstva 5. Srednji vijek i uspon papinstva 6. Clunyjevska i Grgurska reforma 7. Crkveni raskol 1054.god. 8. Križarski ratovi 9. Razvoj redovništva 10. Biskupska i papinska inkvizicija 11. Humanizam i renesansa 12. Reformacija i protureformacija 13. Prosvjetiteljstvo, Francuska revolucija, liberalizam 14. Drugi vatikanski sabor i njegovi odjeci. 15. Katolički laikat i društvena gibanja u XX. St FRANZEN, A., Povijest Crkve, Zagreb 1993. GOLUŽA, B., Povijest Crkve, Mostar 1998.
Dopunska literatura Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi /ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena ŠANJEK, F., Kršćanstvo na hrvatskomu prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb 1996. KOVAČIĆ, S., Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku, Split 2004. BUTURAC, J. - IVANDIJA, A., Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima, Zagreb 1973. JEDIN, H., Velika povijest Crkve, Zagreb 1995. VASILJ, S. DŽAJA, S. (ur.), Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1993. Hrčak, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (http://hrcak.srce.hr/). Evidencija o pohađanju nastave, aktivnom sudjelovanju u raspravama, analiza ispitnih rezultata, studentska evaluacija U skladu sa sveučilišnim Pravilnikom o studijima i studiranju. Redovito pohađanje nastave (50 ECTS postotnih bodova) Seminar 16,7 (ECTS postotnih bodova) Usmeni ispit 33,3 (ECTS postotnih bodova) Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u raspravama,izlaganje određenih tema temeljem proučenog povijesnog teksta Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura 1. 5.3.2015. Povijesne prilike na početku kršćanske ere 2. 12.3.2015. Širenje i razvoj kršćanstva 3. 19.3.2015. Progoni, heretički pokreti i opći koncili 4. 26.3.2015. Kasnoantičke povijesne prilike i pad Zapadnog Rimskog Carstva 5. 2.4.2015. Srednji vijek i uspon papinstva 6. 9.4.2015. Clunyjevska i Grgurska reforma 7. 16.4.2015. Crkveni raskol 1054.god. 8. 23.4.2015. Križarski ratovi 9. 30.4.2015. Razvoj redovništva 10. 7.5.2015. Biskupska i papinska inkvizicija 11. 14.5.2015. Humanizam i renesansa 12. 21.5.2015. Reformacija i protureformacija 13. 28.5.2015. Prosvjetiteljstvo, Francuska revolucija, liberalizam 14. 4.6.2015. Drugi vatikanski sabor i njegovi odjeci. 15. 11.6.2015. Katolički laikat i društvena gibanja u XX. st Nastavnik: Ante Bralić Zdenko Dundović
Naziv studija Preddiplomski Teološko-katehetski studij Naziv kolegija Opći uvod u Sveto pismo Status kolegija Obvezni Godina I. Semestar 2. ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc. dr. sc. Pero Vidović Suradnik / asistent esthet2@gmail.com; pvidovic@unizd.hr vrijeme konzultacija Redovito nakon predavanja i po dogovoru sa studentima. Mjesto izvođenja nastave Ul. dr. Franje Tuđmana 24i, dvorana 121 Oblici izvođenja nastave Predavanja Nastavno opterećenje P+S+V 30P + 0S + 0V Način provjere znanja i polaganja ispita Rasprave i priređena tematska izlaganja, kolokviji, konzultacije i usmeni ispit. Početak nastave 2. 3. 2015. Završetak nastave 8. 6. 2015. Kolokviji Ispitni rokovi Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj kolegija Obvezna literatura 23. 6. 2015. 10. 7. 2015. 7. 9. 2015. 21. 9. 2015. u 10 sati u 16 sati u 10 sati u 10 sati Primjena usvojenih saznanja poslužit će: čitanju Biblije kao složenog teksta koji nosi crte duge ljudske povijesti tijekom koje je nastajala ta knjiga nad knjigama. Biblijski tekst koji je usmjeren na "transcendentalnu stvarnost", istodobno ima kvalitetu kreativne aktualnosti jer "čini ljudsku osobu svjesnom duboke dimenzije njenog bića" (P. Ricoeur). uporabi stečenih biblijskih spoznaja u praćenju egzegetskih, teoloških i ostalih kolegija za koji je potrebno temeljno poznavanje Biblije i biblijske terminologije. primjeni biblijskog znanja za razumijevanja raznih oblika kulturnih izražaja (književnosti, likovne umjetnosti, glazbe, filma ) koji su tijekom povijesti bili inspirirani biblijskim sadržajima. Ti kulturni izražaji spadaju također u opis pojedinih kolegija. 1. Uvodne hermeneutičke napomene: Čovjek kao biće riječi (homo loquens) i Božja riječ (DV 2). 2. Biblija: Definicija pojma (hrvatski, grčki, hebrejski). 3. Biblijski tekst: Povijesni pregled formiranja teksta Staroga zavjeta. 4. Biblijski tekst: Povijesni pregled formiranja teksta Novoga zavjeta. 5. Biblijske zemlje i biblijski jezici. Povijesni, zemljopisni, kulturni i religijski pregled biblijskog ambijenta Bliskog istoka. 6. Pouzdanost i integritet biblijskog teksta. Paleografija. Biblijska tekstualna kritika. 7. Izvorni biblijski tekstovi (autografi) i biblijski tekstualni svjedoci (apografi, manuskripti ). Septuaginta i drugi najstariji prijevodi Biblije. Apokrifi (pseudoepigrafi). 8. Suvremena kritička izdanja biblijskog teksta Staroga i Novoga zavjeta. 9. Inspiracija Svetog pisma. Svete knjige drugih religija. 10. Biblijski kanonski popis u židovstvu i kršćanstvu. Suvremena ekumenska biblijska izdanja. 11. Tumačenje Biblije, egzegeza i hermeneutika. Povijest interpretacije Svetoga pisma. 12. Suvremeni pristupi i metode u interpretaciji Svetoga pisma. Dodir filozofske i biblijske hermeneutike. ZASEBNE TEMATSKE CJELINE: I. Značaj otkrića svitaka u Kumranu i drugih arheoloških nalaza na Bliskom istoku za suvremenu biblijsku znanost. II. Biblija u Hrvata: Povijest prevođenja Biblije na hrvatski jezik. Biblijski prijevodi na suvremenom hrvatskom jeziku. BIBLIJA: (Stari i Novi zavjet; Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta), Zagreb, Sarajevo
Dopunska literatura Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi /ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena et al., 2012. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. T. SÖDING, Više od knjige: Razumjeti Bibliju, Zagreb, 2001. R. E. BROWN, Biblija: 101 pitanje i odgovor, Zagreb, 1999. I. DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: Narod Božji i njegovo Sveto pismo, Zagreb, 2011. S. JURIČ, Biblija: Misterij Boga i čovjekova spasenja izražen ljudskim jezikom, Zagreb, 2008. C. TOMIĆ, Pristup Bibliji: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 1986. P. BIBLIJSKA KOMISIJA, Tumačenje Biblije u Crkvi, Zagreb, 2005. MONOGRAFIJE: N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001.; W. J. HARRINGTON, Uvod u Bibliju: Spomen objave, Zagreb, 1995.; J. KREMER, Biblija - Riječ Božja za sve ljude: Kratki uvod u čitanje Biblije, Zagreb, 1993.; G. LOHFINK, Kako čitati Bibliju, Zagreb, 1968.; J. B. PRITCHARD, Biblijski atlas, Zagreb, 1990.; D. i P. ALEXANDER (prir.), Biblijski priručnik: Mala enciklopedija, Zagreb, 1989.; G. ANDRESEN et al., Biblija nekoć i sad, Zagreb, 2001.; I. BAGARIĆ, Kumranski rukopisi i Novi zavjet, Tomislavgrad, 1986.; J. BRATULIĆ (prir.), Biblija u Hrvata: Izbor tekstova od XIV. do XX. stoljeća, Zagreb, 1996.; J. BURIĆ, Život i običaji Svete zemlje u Isusovo vrijeme, Split, 1998.; B. DUDA, Što je za me Biblija?, Zagreb, 2 2004.; A. REBIĆ, Biblijske starine, Zagreb, 1983.; L. A. SCHÖKEL, Današnji čovjek pred Biblijom, Zagreb, 1986.. LEKSIKONI: A. REBIĆ (ur.), Opći religijski leksikon: A-Ž, Zagreb, 2002.; D. FOUILLOUX et al., Rječnik biblijske kulture (dalje: RBK), Zagreb, 1999.; A. GRABNER-HAIDER (prir.), Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1997. STUDIJE: S. BOTICA, Biblijski izvori hrvatske tradicijske kulture, Književna smotra 26 (1994) 197-202.; J. BRATULIĆ, Biblija u kulturi i civilizaciji hrvatskoga naroda, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb, 1999., 249-256.; LJ. MOKROVIĆ, Biblija u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb, 1999., 257-264.; B. PETRAČ, Biblija i hrvatska književnost, Književna smotra 26 (1994) 185-196.; M. STEINER, Biblija u hrvatskoj glazbenoj umjetnosti, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb,1999., 243-248.; P. VIDOVIĆ, Kumran u Novom zavjetu, OŽ (1996) 515-542.; (P. VIDOVIĆ), Biblija, Hrvatska enciklopedija 2, ZAGREB, 1999., 97-101. Hrčak, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (http://hrcak.srce.hr/). Kolokviji, tematski sastavci i izlaganja, konzultacije, ankete. U skladu sa sveučilišnim Pravilnikom o studijima i studiranju. Aktivno sudjelovanje na nastavi 30 bodova, kolokviji 40 bodova, usmeni ispit 30 bodova. Konačna ocjena formira se na temelju aktivnog sudjelovanja na nastavi (30%), na kolokvijima (40 %) i na usmenom ispitu (30%). Odnos pokazanog znanja (na izlaganjima, kolokvijima, vježbama, ispitu) i ocjene je sljedeći: do 60% nedovoljan; 61-70% dovoljan; 71-80% dobar; 81-90% vrlo dobar; 91-100% izvrstan. Izvoditelj nastave nastojat će sa studentima kolegija posjetiti Zbirku Biblija Zadarske nadbiskupije (http://www.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=166). Nastavne teme-predavanja Red. br. Uvodne hermeneutičke napomene: 1. 02.03.2015. čovjek - biće riječi (homo loquens) i Datum Naslov Literatura R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012.
2. 09.03.2015. 3. 16.03.2015. 4. 23.03.2015. 5. 30.03.2015. 6. 13.04.2015. 7. 20.04.2015. Božja riječ (DV 2); Biblija: definicija osnovnih pojmova (hrvatski, grčki, hebrejski). Pregled plana za semestar. Sadržaj i metodologija suradnje sa studentima tijekom semestra. Biblija u Hrvata: Povijest prevođenja Biblije na hrvatski jezik. Značenje biblijskih prevođenja za hrvatski jezik i i razne oblike kulture. Biblija u Hrvata: Povijest prevođenja Biblije na hrvatski jezik. Biblijski tekstovi na suvremenom hrvatskom jeziku. Biblijski tekst: povijesni pregled formiranja knjiga Staroga zavjeta. Biblijski tekst: Uvodni pregled novozavjetnih predtekstualnih faza. Sinoptičko pitanje i sinoptički tekstovi. Ivanovski spisi s posebnim naglaskom na Evanđelju Ljubljenog učenika. Fenomen novozavjetnih poslanica s posebnim naglaskom na Pavlovim i pavlovskim poslanicama. S. JURIČ, Biblija: Misterij Boga i čovjekova spasenja izražen ljudskim jezikom, Zagreb, 2008. B. DUDA, Što je za me Biblija?, Zagreb, 2 2004. I. DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: Narod Božji i njegovo Sveto pismo, Zagreb, 2011. SJ. BRATULIĆ (prir.), Biblija u Hrvata: Izbor tekstova od XIV. do XX. stoljeća, Zagreb, 1996. S. BOTICA, Biblijski izvori hrvatske tradicijske kulture, Književna smotra 26 (1994) 197-202. J. BRATULIĆ, Biblija u kulturi i civilizaciji hrvatskoga naroda, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb, 1999., 249-256. LJ. MOKROVIĆ, Biblija u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb, 1999., 257-264. B. PETRAČ, Biblija i hrvatska književnost, Književna smotra 26 (1994) 185-196. M. STEINER, Biblija u hrvatskoj glazbenoj umjetnosti, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb,1999., 243-248.; J. BRATULIĆ (prir.), Biblija u Hrvata: Izbor tekstova od XIV. do XX. stoljeća, Zagreb, 1996. J. BRATULIĆ, Biblija u kulturi i civilizaciji hrvatskoga naroda, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb, 1999., 249-256. LJ. MOKROVIĆ, Biblija u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb, 1999., 257-264. B. PETRAČ, Biblija i hrvatska književnost, Književna smotra 26 (1994) 185-196. M. STEINER, Biblija u hrvatskoj glazbenoj umjetnosti, u D. FOUILLOUX et al., RBK, Zagreb,1999., 243-248.; (P. VIDOVIĆ), Biblija, Hrvatska enciklopedija 2, ZAGREB, 1999., 97-101. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. S. JURIČ, Biblija: Misterij Boga i čovjekova spasenja izražen ljudskim jezikom, Zagreb, 2008. I. DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: Narod Božji i njegovo Sveto pismo, Zagreb, 2011. R. E. BROWN, Biblija: 101 pitanje i odgovor, Zagreb, 1999. C. TOMIĆ, Pristup Bibliji: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 1986. N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001. B. PRITCHARD, Biblijski atlas, Zagreb, 1990. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008. I. DUGANDŽIĆ, Kako su nastala evanđelja? Egzegetskoteološki uvod i tumačenje izabranih poglavlja, Zagreb, 1999. R. E. BROWN, Biblija: 101 pitanje i odgovor, Zagreb, 1999. C. TOMIĆ, Pristup Bibliji: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 1986. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008. I. DUGANDŽIĆ, Evanđelje ljubljenog učenika: Uvodna pitanja i komentar Ivanova evanđelja, Zagreb, 2012. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008.
8. 27.04.2015. 9. 04.05.2015. 10. 11.05.2015. 11. 18.05.2015. 12. 25.05.2015. 13. 01.06.2015. Biblijske zemlje i biblijski jezici. Povijesni, zemljopisni, kulturni i religijski pregled biblijskog ambijenta Bliskog istoka. Pouzdanost i integritet biblijskog teksta. Paleografija. Biblijska tekstualna kritika. Izvorni biblijski tekstovi (autografi) i biblijski tekstualni svjedoci (apografi, manuskripti ). Septuaginta i drugi najstariji prijevodi Biblije. Apokrifi (pseudoepigrafi). Suvremena kritička izdanja biblijskog teksta Staroga i Novoga zavjeta. Značaj otkrića u Kumranu i drugih arheoloških nalaza na Bliskom istoku za suvremenu biblijsku znanost. Biblijski kanonski popis i pitanje biblijske inspiracije u židovstvu i kršćanstvu. Svete knjige drugih religija. M. VIDOVIĆ, Pavlovski spisi: Uvod i osnove tumačenja, Split, 2007. I. DUGANDŽIĆ, Pavao: Svjedok i apostol Isusa Krista, Zagreb, 2002. C. TOMIĆ, Počeci Crkve - Pavao apostol naroda, Zagreb, 1995. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008. A. POPOVIĆ, Novozavjetno vrijeme: Povijesno-političko i religiozno-kulturno obilježje, Zagreb, 2007. I. DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: Narod Božji i njegovo Sveto pismo, Zagreb, 2011. C. TOMIĆ, Pristup Bibliji: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 1986. B. PRITCHARD, Biblijski atlas, Zagreb, 1990. A. REBIĆ, Biblijske starine, Zagreb, 1983. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. T. SÖDING, Više od knjige: Razumjeti Bibliju, Zagreb, 2001. I. DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: Narod Božji i njegovo Sveto pismo, Zagreb, 2011. R. E. BROWN, Biblija: 101 pitanje i odgovor, Zagreb, 1999. N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001. W. J. HARRINGTON, Uvod u Bibliju: Spomen objave, Zagreb, 1995. J. KREMER, Biblija - Riječ Božja za sve ljude: Kratki uvod u čitanje Biblije, Zagreb, 1993. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. I. DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: Narod Božji i njegovo Sveto pismo, Zagreb, 2011. N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001. W. J. HARRINGTON, Uvod u Bibliju: Spomen objave, Zagreb, 1995. P. VIDOVIĆ, Septuaginta, Biblija Novoga zavjeta i ranoga kršćanstva, u: I. ŠPORČIĆ (ur.), Stari zavjet, vrelo vjere i kulture, Rijeka, 2004., str. 177-191. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001. W. J. HARRINGTON, Uvod u Bibliju: Spomen objave, Zagreb, 1995. L. H. SCHIFFMAN & J. C. VANDERKAM (ed.), Encyclopedia of the Dead Sea Scrolls, Oxford (etc.), 2000. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008. B. PRITCHARD, Biblijski atlas, Zagreb, 1990. P. VIDOVIĆ, Kumran u Novom zavjetu, OŽ (1996) 515-542. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. T. SÖDING, Više od knjige: Razumjeti Bibliju, Zagreb, 2001. I. DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: Narod Božji i njegovo Sveto pismo, Zagreb, 2011. R. E. BROWN, Biblija: 101 pitanje i odgovor, Zagreb, 1999. C. TOMIĆ, Pristup Bibliji: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb,
14. 08.06.2015. 15. Tumačenje Biblije, hermeneutika i egzegeza. Povijest interpretacije Svetoga pisma. Suvremeni pristupi i metode u interpretaciji Svetoga pisma. Susret filozofske i biblijske hermeneutike. Rekapitulacijski osvrt na ključne teme iz kolegija Opći uvod u Sveto pismo. 1986. N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001. W. J. HARRINGTON, Uvod u Bibliju: Spomen objave, Zagreb, 1995. J. KREMER, Biblija - Riječ Božja za sve ljude: Kratki uvod u čitanje Biblije, Zagreb, 1993. R. E. BROWN et al., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo, Zagreb, 2012. A. POPOVIĆ, Načela i metode za tumačenje Biblije: Komentar Papina govora i dokumenta Biblijske komisije Tumačenje Biblije u Crkvi, Zagreb, 2005. S. JURIČ, Biblija: Misterij Boga i čovjekova spasenja izražen ljudskim jezikom, Zagreb, 2008. P. BIBLIJSKA KOMISIJA, Tumačenje Biblije u Crkvi, Zagreb, 2005. T. SÖDING, Više od knjige: Razumjeti Bibliju, Zagreb, 2001. I. DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: Narod Božji i njegovo Sveto pismo, Zagreb, 2011. N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije: Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001. Nastavnik: Pero Vidović
Naziv studija Preddiplomski Teološko katehetski studij Naziv kolegija Opća katehetika Status kolegija Obvezni Godina 1. Semestar 2. ECTS bodovi 3 Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Jadranka Garmaz jgarmaz@kbf-st.hr vrijeme konzultacija nakon predavanja Suradnik / asistent vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Novi kampus, Ul. dr. Franje Tuđmana 24i, dvorana 121 Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 15P + 0V + 15S Način provjere znanja i polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit Početak nastave 6. 3. 2015. Završetak nastave 12. 6. 2015. Kolokviji Ispitni rokovi Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj kolegija Obvezna literatura Dopunska literatura 24. 6. 2015. 7. 7. 2015. 8. 9. 2015. 22. 9. 2015. u 9 sati u 9 sati u 9 sati u 9 sati Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Protumačiti važnost kateheze u djelovanju Crkve. 2. Interpretirati ciljeve kateheze. 3. Prezentirati sadržaje i zadaće kateheze. 4. Analizirati metodičke elemente katehetskog programiranja. 5. Definirati identitet i profil katehete u sadašnjim društveno-kulturnim okolnostima. Nema preduvjeta za upis. Katehetika kao disciplina (1). Kateheza u evangelizacijskom procesu (2). Identitet, značenje i smjerovi kateheze danas (3). Kateheza: služba riječi i navještaj Krista (5). Temeljni katehetski dokumenti o katehezi (4). Kateheza: inicijacija u vjeru i odgoj vjere (3). Crkvena dimenzija kateheze (3). Kateheza i socijalno-karitativno djelovanje (2). Kateheza i zajednica(1). Kateheza i liturgija (1). Metoda u katehezi (1). Identitet i profil katehete (1). Vježbe (3). E. Alberich, Kateheza danas, KSC, Zagreb 2002. Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, KS, NKU HBF, Zagreb 2000. P. Pavao VI, Evangelii nuntiandi, KS, Zagreb 2002. Ivan Pavao II, Apostolska pobudnica Catechesi tradendae, GK, Zagreb 1979, br. 5-30. P.Franjo, Evangelii gaudium. Radost evanđelja, KS, Zagreb 2014. Religijsko-pedagoško-katehetski leksikon, Zagreb 1991, str. 331-336. J.Garmaz M. Kraml, Živjeti od Euharistije. Elementi euharistijske kateheze,
Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi /ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena GK, Zagreb 2010., str.15-58. Kolokvij, anketa, osobne konzultacije Redovito sudjelovanje na nastavi Sudjelovanje u nastavi (33,3, ECTS postotnih bodova) Seminar (33,3, ECTS postotnih bodova) Završni ispit (33,3, ECTS postotnih bodova) Zbroj prethodno navedena bodovanja Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura 1. 6.3. Katehetika kao disciplina. 2. 13.3. Kateheza u evangelizacijskom procesu. 3. 20.3. Identitet, značenje i smjerovi kateheze danas. 4. 27.3. Kateheza: služba riječi i navještaj Krista. 5. 10.4. Temeljni katehetski dokumenti o katehezi. 6. 17.4. Kateheza: inicijacija u vjeru i odgoj vjere. 7. 24.4. Crkvena dimenzija kateheze. 8. 8.5. Kateheza i socijalno-karitativno djelovanje. 9. 15.5. Kateheza i zajednica. 10. 22.5. Kateheza i liturgija. 11. 29.5. Metoda u katehezi. 12. 30.5. Identitet i profil katehete. 13. 5.6. Celebratio catechetica. 14. 6.6. Opći direktorij za katehezu. 15. 12.6. Evangelii gaudium. Seminari Red. br. Datum Naslov Literatura 1. 6.3. Evangelizacija u poslanju Crkve prema apostolskom pismu Evangelii gaudium (24.11.2013.). 2. 13.3. Kateheza u evangelizacijskom procesu. 3. 20.3. Kateheza u tradicionalnom i modernom modelu pastorala. 4. 27.3. Kateheza - navještaj Krista 5. 10.4. Evangelii nuntiandi 6. 17.4. Kateheza - odgoj vjere: Catechesi tradendae 7. 24.4. Crkvena dimenzija kateheze 8. 8.5. Kateheza i dijakonija. 9. 15.5. Kateheza i koinonia. 10. 22.5. Kateheza i liturgija. 11. 29.5. Metodički elementi i sadržajni aspekti kateheze. 12. 30.5. Lik katehete: temeljne kompetencije. 13. 5.5. Studentska izlaganja: izabrana tema 1 (EN i CT) 14. 6.6. Studentska izlaganja: izabrana tema 2 (ODK) 15. 12.6. Studentska izlaganja: izabrana tema 3 (EG) Nastavnik: Jadranka Garmaz
Naziv studija Preddiplomski Teološko katehetski studij Naziv kolegija Crkvena glazbena kultura Status kolegija Obvezni Godina 1. Semestar 2. ECTS bodovi 3 Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Katica Koprek vrijeme konzultacija Nakon predavanja Suradnik / asistent Dario Tičić uznesenja.bdm-zadar@zd.t-com.hr vrijeme konzultacija Nakon predavanja Mjesto izvođenja nastave Novi kampus, Ul. dr. Franje Tuđmana 24i, dvorana 121 Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe Nastavno opterećenje 15P + 0S + 15V P+S+V Redovito pohađanje predavanja Način provjere znanja i Kolokvij slušni test polaganja ispita Završni ispit Početak nastave 6. 3. 2015. Završetak nastave 12. 6. 2015. Kolokviji 18. 6. 2015. 2. 7. 2015. 3. 9. 2015. 17. 9. 2015. u 8 sati u 8 sati u 8 sati u 8 sati Ispitni rokovi 19. 6. 2015. 3. 7. 2015. 4. 9. 2015. 18. 9. 2015. u 8 sati u 8 sati u 8 sati u 8 sati Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: - prepoznati i interpretirati osnovne glazbene pojmove - prepoznati važnost crkvene glazbe u svim povijesnim razdobljima Ishodi učenja - prepoznavati svjetsku i hrvatsku crkvenu glazbenu baštinu - vrjednovati smisao crkvene glazbene prakse poslije II. vatikanskog sabora te crkvenog pučkog glagoljaškog pjevanja u Crkvi u Hrvata. Preduvjeti za upis Nema preduvjeta za upis. 1. Upoznavanje s osnovnim glazbenim pojmovima 2. Utjecaj židovske (sinagogalne) i grčke glazbe na nastanak crkvenog pjevanja u kršćanskom bogoslužju 3. Rim i prvi kršćani 4. Srednji vijek crkva kao nositelj kulture i pismenosti, značajne ličnosti 5. Renesansa 6. Barok 7. Rokoko i klasika Sadržaj kolegija 8. Romantizam, impresionizam, moderni stilovi 9. Crkvena glazba u liturgiji poslije II. vatikanskog sabora 10. Glagoljaško pjevanje, specifičnost crkvenog liturgijsko-glazbenog izričaja na hrvatskom tlu 11. Kapelništvo u bazilikalnim i katedralnim crkvama 12. Cecilijanski pokret u svijetu i njegova prisutnost u Hrvatskoj 13. Dokumenti o crkvenoj glazbi 14. Razvoj pučke popijevke i najvažnije pjesmarice u Hrvatskoj Šćedrov Lj., Perak Lovričević N., Ambruš-Kiš R. (1998.) Glazbeni susreti I., II., Obvezna literatura vrste Zagreb: Profil international Š. Marović, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, CuS, Split, 2009.
Crkvena glazba, priručnik za bogoslovna učilišta, Hrvatsko-književno društvo sv. Ćirila i Metoda Dopunska literatura Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi /ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena J. Andreis: Povijest glazbe I., II., III., IV., Liber Mladost Zagreb, 1975. Pjevajte Gospodu pjesmu novu, Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb, 2003. Slušni primjeri s you tube-a Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom predmetu te periodičnom neovisnom vanjskom provjerom izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura. Redovito sudjelovanje u nastavi Redovito pohađanje nastave (33,3 ECTS postotnih bodova) Usmeni ispit (50 ECTS postotnih bodova) Odlazak na koncert crkvene glazbe (16,7 ECTS postotnih bodova) Zbroj prethodno navedena bodovanja Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura 1. 6. 3. 2015. Upoznavanje s osnovnim glazbenim pojmovima 2. 13. 3.2015. Glazba u prvim stoljećima kršćanstva 3. 20. 3. 2015. Srednji vijek I. 4. 27. 3. 2015. Srednji vijek II. 5. 10. 4. 2015. Renesansa 6. 17. 4. 2015. Barok 7. 24. 4. 2015. Klasika 8. 8. 5. 2015. Romantizam 9. 15. 5. 2015. Glagoljaško pjevanje, specifičnost crkvenog liturgijskoglazbenog izričaja na hrvatskom tlu 10. 22. 5. 2015. Cecilijanski pokret 11. 29. 5. 2015. Dokumenti o crkvenoj glazbi 12. 29.5. 2015. Splitski prvostolni kapelnici 13. 5. 6. 2015. Razvoj pučke popijevke i najvažnije pjesmarice u Hrvatskoj 14. 12. 6. 2015. Crkvena glazba u liturgiji poslije II. vatikanskog sabora 15. 12. 6. 2015. Priprema za ispit Vježbe Red. br. 1. 6. 3. 2015. Datum Naslov Literatura 1. Gregorio Allegri Miserere mei, Deus (skladba skladana za četveroglasni zbor) 2. Joseph Haydn Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu (kako bi djelo imalo što više izvedbi Haydn je djelo skladao za različita sastave - za puni klasični orkestar,
za gudački kvartet, te za glasovir, kao i verziju s dodanim zborom) ovo je izvedba gudačkog kvarteta koji čine dvije violine, viola i violončelo 3. Wolfgang Amadeus Mozart Kirchensonate No. 12, KV 278 (skladba skladana za komorni orkestar; Crkvene sonate su kratka, jednostavačna djela napisana da bi ih se izvodilo za vrijeme Mise između poslanice i Evanđelja; Mozart je napisao sedamnaest crkvenih sonata sonata da chiesa, poznatih još kao epistolarne ili poslanične sonate) 4. Johann Sebastian Bach Jesus, bleibet meine Freude, koral iz Kantate Herz und Mund und Tat und Leben BWV 147 (skladba skladana za mješoviti zbor i orkestar - postala je jedna od najizvođenijih Bachovih skladbi uopće) 5. Krsto Odak Hvali, duše moja, Gospoda (izvodi mješoviti zbor uz pratnju orgulja) 6. Johann Sebastian Bach Toccata i Fuga u d-molu (solo orgulje) 7. Franz Schubert Ave Maria (solo violina uz pratnju glasovira) 2. 13. 3. 2015. Pater noster (Oče naš), gregorijanski koral 3. 20. 3. 2015. 1. Pater noster (Oče naš), gregorijanski koral 2.Vidimus stellam (Vidjeli smo zvijezdu), gregorijanski koral 1. Anonimus Carmina Burana, Tempus est 4. 27. 3. 2015. iocundum (Vrijeme je veselja) 2. Leoninus Viderunt omnes (Svi će vidjeti) 3. Guillaume de Machaut Quant en moy 4. Guillaume de Machaut Missa Notre Dame, Agnus Dei 5. Hildegard iz Bingena Ordo Virtutum, In principio omnes creature 5. 10. 4. 2015. 1. G. P. da Palestrina Missa Papae Marcelli, Kyrie 2. Josquin des Prez Missa Pange lingua, Kyrie 3. Orlando di Lasso Super flumina Babylonis (motet) 4. Giovanni Pierluigi da Palestrina Assumpta est Maria (motet za šest glasova) 5. Tomas Luis de Victoria Tenebrae Responsories, Caligaverunt oculli mei (otpjev skladan za Veliki tjedan) 6. G. P. da Palestrina Conditor almae siderum (adventski himan) 7. Giovanni Gabrieli Salvator noster (Naš Spasitelj), motet 6. 17. 4. 2015. 1. Claudio Monteverdi - Marijanska večernja (Vespro della Beata Vergine) 2. Arcangelo Corelli Sonata da chiesa, op. 1, br. 11 u
7. 24. 4. 2015. 8. 8. 5. 2015. d-molu 1.st. Grave 2.st. Allegro 3.st. Adagio 4.st. Allegro 3. Antonio Vivaldi Beatus Vir, psalam 111 4. G. F. Handel Mesija, For unto Us a Child is born, 1. dio, br. 12 5. G. F. Handel Mesija, Halleluja, 2. dio, br. 42 6. J. S. Bach Jesus, bleibet meine Freude, koral iz kantate Herz und Mund und Tat und Leben, BWV 147 7. J. S. Bach Muka po Mateju, Erbarme dich, mein Gott BWV 244 (solisti: Yehudy Menuhin violina, Eula Beal kontraalt) 8. Ivan Lukačić Canite et psalite omnes populi (Pjevajte i svirajte svi narodi) iz zbirke moteta Sacrae cantiones 1. G. B. Pergolesi Stabat Mater u f-molu, 1. 2. i 3 stavak (djelo skladano za sopran, alt, gudače i basso continuo; ima 12 stavaka) 2. N. Jommelli Veni Creator Spiritus (duhovski himan), 1. st. Veni Creator 2. st. Deo Patri sit gloria 3. st. Amen (djelo se po fakturi može smjestiti u doba kada skladatelj živi i radi u Rimu kao pomoćni regens chori bazilike Sv. Petra između 1750. i 1753. godine; ovo trostavačno djelo pisano je za sopran solo, mješoviti zbor, gudače te continuo) 3. Carl Philipp Emanuel Bach Magnificat, 1. st. Magnificat anima mea 4. Luigi Boccherini Stabat Mater, 1. st. Stabat Mater, Grave (djelo se sastoji od 11 stavaka) 5. J. Haydn Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu 1. dio - Introdukcija (u izvedbi orkestra) 6. W. A. Mozart Ave verum corpus (jedan od najizvođenijih Mozartovih moteta) 7. W. A. Mozart Misa Requiem u d-molu KV 626, 1. st. Kyrie: Adagio-Allegro 8. W. A. Mozart Misa Requiem u d-molu KV 626, 7. st. Lacrimosa 9. W. A. Mozart Regina Coeli KV 276 (za sopran, zbor i orkestar) 1. L. van Beethoven Missa solemnis, Gloria in excelsis Deo 2. F. Schubert Ave Maria
9. 15. 5. 2015. 10. 22. 5. 2015. 11. 29. 5. 2015. 12. 29. 5. 2015. 13. 5. 6. 2015. 14. 12.6. 2015. 15. 12.6. 2015. 3. C. Franck Panis Angelicus 4. A. Bruckner 150. psalam za sopran, zbor i orkestar 5. Johannes Brahms Njemački requiem, 2.st. 1.dio Denn alles Fleisch, es ist wie Gras 6. G. U. Faure Requiem, 6.st. Libera me 7.st. In Paradisum 7. V. Lisinski Cum invocarem 1. Lorenzo Perosi: Missa Secunda Pontificalis, Gloria (1906.) 2. Franjo Dugan stariji: Toccata alla fuga u g-molu (za orgulje) 3. Krsto Odak: Hvali, duše moja, Gospoda (za mješoviti zbor uz pratnju orgulja) 4. Krsto Odak: Svrši stopi moje (za mješoviti zbor i solo bariton uz pratnju orgulja) 5. Albe Vidaković: Missa Caeciliana Agnus Dei 1. Ivan Lukačić: Canite et psallite omnes populi (iz zbirke moteta Sacrae cantiones) 2. Julije Bajamonti: Sonata za orgulje u F-duru Pjevanje pučkih popjevaka: 1. Radujte se narodi 2. Stala plačuć 3. Kraljice neba 1. Anđelko Klobučar: Pjesma stvorova sv. Franje Asiškog, 1. st. Allegro maestoso 2. Anđelko Klobučar: Papinska misa - Slava 3. Nikša Njirić: Tri koralna preludija (solo orgulje) 4. Boris Papandopulo: Hrvatska misa u d-molu Gospode, pomiluj 5. Boris Papandopulo: Hrvatska misa u d-molu - Slava 1. Pater noster (Oče naš), gregorijanski koral 2. Guillaume de Machaut Missa Notre Dame, Agnus Dei 3. G. P. da Palestrina Missa Papae Marcelli, Kyrie 4. Gregorio Allegri Miserere mei, Deus 5. Ivan Lukačić: Canite et psallite omnes populi (iz zbirke moteta Sacrae cantiones) 6. G. F. Handel Mesija, For unto Us a Child is born, 1. dio, br. 122. 7. Johann Sebastian Bach Jesus, bleibet meine Freude, koral iz Kantate Herz und Mund und Tat und Leben BWV 147 8. J. Haydn Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu 1. dio - Introdukcija (u izvedbi orkestra) 9. W. A. Mozart Ave verum corpus
(jedan od najizvođenijih Mozartovih moteta) 10. W. A. Mozart Misa Requiem u d-molu KV 626, 7. st. Lacrimosa 11. L. van Beethoven Missa solemnis, Gloria in excelsis Deo 12. C. Franck Panis Angelicus 13. Franjo Dugan stariji: Toccata alla fuga u g-molu (za orgulje) 14. Krsto Odak: Svrši stopi moje (za mješoviti zbor i solo bariton uz pratnju orgulja) 15. Boris Papandopulo: Hrvatska misa u d-molu Slava Nastavnik: Katica Koprek Dario Tičić
Naziv studija Preddiplomski Teološko katehetski studij Naziv kolegija Svjetske religije Status kolegija Izborni Godina 1. Semestar 2. ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc. dr. sc. Klara Ćavar kcavar@unizd.hr vrijeme konzultacija Nakon predavanja Suradnik / asistent Mr. sc. Ivica Jurišić ivica.jurisic@zd.t-com.hr vrijeme konzultacija Nakon predavanja Mjesto izvođenja nastave Novi kampus, Ul. dr. Franje Tuđmana 24i, dvorana 121 Oblici izvođenja nastave Predavanja Nastavno opterećenje P+S+V 30P + 0V + 0S Način provjere znanja i polaganja ispita Ispit usmeni i/ili pismeni Početak nastave 2. 3. 2015. Završetak nastave 8. 6. 2015. Kolokviji Ispitni rokovi Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj kolegija Obvezna literatura 17. 6. 2015. 6. 7. 2015. 7. 9. 2015. 23. 9. 2015. u 9 sati u 9 sati u 9 sati u 9 sati Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Razumjeti činjenicu religioznosti i religije, te prepoznati osnovne elemente religije. 2. Nabrojati koje su velike svjetske religije i koje su njihove specifi čnosti. 3. Opravdati specifičnost i jedincatost kršćanstva u odnosu prema religijama. 4. Promatrati, uočavati i znati prosuditi u kulturalno-društvenom kontekstu prisutnost religioznog i njegovu vjerodostojnost. 5. Vrjednovati važnost dijaloga s drugim religijama, te se uključiti u međureligijski dijalog. Nema U prvom se dijelu analizira fenomen religije, religioznosti i primitivnih oblika religioznosti (totemizma, animizma, fetišizma, magije). Zatim se ulazi u analizu temeljnih kategorija koje strukturiraju iskustvo homo religiosus-a. To su kategorije svetog i svjetovnog, svetog prostora, svetog vremena, mita, molitve, obreda, kulta, meditacije, hodočašća. U drugom dijelu, proučava se povijest nastanka, naučavanje, duhovnost, povijesni razvoj, širenje, razgranatost, aktualni ustroj i stanje velikih svjetskih religija kao što su hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam, japanske religije, židovstvo i islam. Osim velikih svjetskih religija, proučava se i religioznost modernog i postmodernog doba, te osnove religioznosti New agea. Tijekom izlaganja se nastoji ukazati na temeljne sličnosti i razlike između pojedinih religija i kršćanskog (katoličkog) naučavanja.. U trećem dijelu se nastoji, polazeći od katoličkog teološkog nauka, utemeljenog na biblijsko-patrističkoj tradiciji te dokumentima Crkvenog učiteljstva, ponuditi smjernice za odnos i dijalog sa svjetskim religijama. MEĐUNARODNO TEOLOŠKO POVJERENSTVO, Kršćanstvo i
Dopunska literatura Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi /ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena religije, KS, 1999. DRUGI VATIKANSKI SABOR, Deklaracija o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama»nostra aetate«, KS, Zagreb, 1970. KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Dominus Iesus. Deklaracija o jedincatosti i spasenjskoj univerzalnosti Isusa Krista i Crkve, KS, Zagreb, 2000. N. DOGAN, U potrazi za Bogom. Kršćanin u postmodernom vremenu, Biblioteka Diacovensia, Đakovo, 2003. Kršćanstvo i religije, zbornik teoloških radova, prir. N. Hohnjec, KS, Zagreb, 2000. H. BÜRKE, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, KS, Zagreb, 2000. J. RATZINGER, Vjera-istina-tolerancija. Kršćanstvo i svjetske religije, KS, Zagreb, 2004. N. BIŽACA, Ogledi iz teologije religija, Zagreb, 2008. H. KÜNG, Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb, 1994.; N. DOGAN, Pristup religijskoj problematici na temelju saborskih smjernica i današnjega razvoja, u: BS 75(2005.)3, str. 875.-903. Religije svijeta. Enciklopedijski priručnik, GZH KS, Zagreb, 1987. Leksikon temeljnih religijskih pojmova. Židovstvo-Kršćanstvo- Islam, prir. A.T. Khoury, Prometej, Zagreb, 2005. P. POUPARD, Religije, Jesenski Turk, Zagreb, 2007. D. GIRA, S onu stranu tolerancije. Susret religija, Agm, Zagreb, 2008. Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon predavanja ili/i ispita. Redovito sudjelovanje u nastavi Sudjelovanje u nastavi: 30% Završni ispit: 70% Zbroj prethodno navedena bodovanja Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura 1. 2. 3. 2015. Uvodno predavanje 2. 9. 3. 2015. Fenomenologija religije, religija kao dinamičan element ljudske egzistencije, razlika između religioznosti i religije, religija kao odnos djelomičnoga prema cjelini, religija kao egzistencijalno ostvarenje, religija kao iskustvo straha, religija kao nevjera, unutarnji sadržaj religije sveto 3. 16. 3. 2015. Sveti prostor, sveto vrijeme, religija prapočetka, podjela religija na objavljene i neobjavljene, magija, animizam, fetišizam, kult mrtvih, totemizam, kult mrtvih predaka, mit, obred, mistično iskustvo, hodočašće 4. 23. 3. 2015. Hinduizam 5. 30. 3. 2015. Budizam
6. 13.4. 2015. Kineska religiozna tradicija, šintoizam, kineski budizam, kineski monoteizam 7. 20. 4. 2015. Zen u umjetnostima, parsi, sikhi, đainizam, bahaizam, zoroastrizam, mahajana budizam 8. 27. 4. 2015. Judaizam 9. 4. 5. 2015. Kršćanstvo 10. 11. 5. 2015. Islam 11. 18. 5. 2015. Staro i novo poganstvo 12. 25. 5. 2015. New age 13. 26. 5. 2015. Katolička prosudba religija 14. 1. 6. 2015. Kriterij istinitosti religija 15. 8. 6. 2015. Stav Crkve prema nekršćanskim religijama Nastavnik: Klara Ćavar Ivica Jurišić
Naziv studija Preddiplomski Teološko-katehetski studij Naziv kolegija Otajstvo trojedinog Boga Status kolegija Obvezni Godina 2. Semestar 4. ECTS bodovi 4 ECTS Nastavnik Doc. dr. sc. Dražen Volk dvolk@unizd.hr vrijeme konzultacija Nakon predavanja Suradnik / asistent Dr. sc. Elvis Ražov erazov@unizd.hr vrijeme konzultacija Nakon predavanja Mjesto izvođenja nastave Novi kampus, Ul. dr. Franje Tuđmana 24i, dvorana 121 Oblici izvođenja nastave Predavanja Nastavno opterećenje P+S+V 4P + 0S + 0V Način provjere znanja i polaganja ispita Redovito pohađanje predavanja, aktivno praćenje i sudjelovanje u raspravama. Usmeni ispit. Početak nastave 2. 3. 2015. Završetak nastave 12. 6. 2015. Kolokviji Ispitni rokovi Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj kolegija 23. 6. 2015. 7. 7. 2015. 8. 9. 2015. 22. 9. 2015. u 9 sati u 9 sati u 9 sati u 9 sati Student će biti u stanju: - analizirati i argumentirano predstaviti temeljne izazove negacije Božjeg postojanja i mogućnosti smislenog govora o Bogu u suvremenom društvu - argumentirano izložiti temeljne odrednice kršćanske slike o Bogu utemeljenoj na iskustvu objave koje je posvjedočeno u Pismima i tradiciji - interpretirati najvažnije tekstualne iskaze crkvenog učiteljstva kao najznačajnijih teoloških oblika govora o Bogu u povijesti Crkve - argumentirano vrjednovati teološku autentičnost aktualnog govora o Bogu u Crkvi i društvu - predstaviti bitne odrednice trojstvene teologije u povijesti i suvremenoj teologiji Položeni ispiti iz nastavnih predmeta: Uvod u misterij Krista i povijest spasenja Opći uvod u Sveto pismo 1. Kako danas govoriti o Bogu. Suvremeno protivljenje kroz spoznajnoteoretske probleme govora o Bogu. Pokušaj odgovora kroz antropološki pristup Hansa Kuenga, Karla Rahnera, H. de Lubacua i drugih. 2. Filozofsko-teološki dokazi o Bogu, njihova struktura i doseg. Kozmološki, teleološki, ontološki, historijski, antropološki, moralni. Stav Učiteljstva o važnosti i vrijednosti tih dokaza. 3. Ljudski govor o Bogu kroz tri puta patristike (via negationis, via positionis i via eminentiae) i načelo analogije. Govor o Bogu koji završava u doksologiji. 4. Bog Izraelove vjere, jedan i jedini Bog. Božja svetost i otkrivanje imena u Starom zavjetu. 5. Bog sklapa savez sa svojim narodom i očituje se kao njegov stvoritelj. Bog se objavljuje kao osoba. 6. Božja posvećujuća blizina i prisutnost. Božje očinstvo i nadspolnost. 7. Bog, Otac Isusa Krista. Kristovo sinovstvo i naše adoptirano sinovstvo. Isus kao poslani Sin Očev u kojem Bog se priopćuje svijetu. Bog postaje čovjekom u Isusu Kristu.
Obvezna literatura Dopunska literatura Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi /ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena 8. Duh Sveti zalog i dovršenje spasenje i njegovo svjedočenje za Sina. Trojstvene formule u novozavjetnim tekstovima. 9. Trojstvo u pravilu vjere (regula fidei). Čimbenici koji su oblikova trojstvenu ispovijest Crkve. Starozavjetne naznake trojstvenog nauka. Nauk o Logosu. 10. Naravna analogija govoru o trojedinom Bogu. Misaoni dosezi. 11. Opasnosti, granice i zastranjenja. Monarhijanizam (dinamičkoadopcionistički, modalističko-sabelijevski), gnostički dualizam. 12. Arijevo krivovjerje (ontološki subordinacionizam). Pneumatomasi. 13. Sabori u Niceji i Carigradu. Isus istobitan s Ocem, a Duh Gospodin i Životvorac. 14. Filioque i istočni raskol. 15. Augustinov trojstveni nauk. Pavlovska kristocentričnost, pneumatološka dimenzija. 16. Nauk o odnosima. 17. Trojstveni nauk u ranoj i visokoj skolastici. Imamentno i ekonomijsko Trojstvo. 18. Božje samopriopćenje. Granice govora o Bogu i doksologijski okvir. 19. Trinitarna teologija Heinricha Otta i Josepha Ratzingera. 20. Isus Krist osobnog odnosa prema Ocu, Waltera Kaspera. Vjera u trojstvenog Boga kao bit kršćanstva H. de Lubaca. 21. Bog sućutne ljubavi H. U. von Balthasara i teologija križa J. Moltmanna. 22. Bog trojstvene ljubavi. Objava Oca u Sinu, a Sina u Duhu Svetome. Božji trojstveni bitak i troosobnost. Courth, F., Bog Trojstvene Ljubavi, KS, Zagreb, 1999. Kasper, W., Bog Isusa Krista. Tajna Trojedinog Boga, UPS, Đakovo, 1994. Greshake, G., Kratki uvod u vjeru u Trojedinog Boga, KS, Zagreb, 2007. Tamarut, A., Bog Otac i Majka, KS, Zagreb, 2002. Rad studenata bit će sustavno i trajno praćen na samoj nastavi. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, bit će vođena i redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, aktivnome sudjelovanju u raspravama. Tijekom redovitih konzultacija studenti će biti izvješteni o napretku i eventualnim problemima. Krajem godine bit će napravljena evaluacija predmeta i sveučilišnog nastavnika koji radi na izvođenju predmeta. Redovito sudjelovanje na nastavi. Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u raspravama 50% Usmeni ispit 50% Zbroj prethodno navedenog bodovanja. Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura 1. 2. 3. Poteškoće i pitanja današnjeg govora o Bogu. Filozofskoteološki dokazi o Bogu i stav Učiteljstva ljubavi, str. 11-42. Franz Court, Bog trojstvene Ljudski govor o Bogu u kroz tri puta patristike i načelo 2. 9. 3. analogije upućeni na doksologiju. Bog Izraelove vjere, jedan i jedini Bog. Božja svetost i otkrivanje imena u Starom zavjetu. Isto, str. 42-67.
3. 16. 3. 4. 23. 3. 5. 30. 3. 6. 6. 4. 7. 13. 4. 8. 20. 4. Božji savez sa svojim narodom i očitovanje stvoritelja. Božja osobna komunikacija s čovjekom i narodom. On je prisutni Bog i Otac Izraelov. Bog, Otac Isusa Krista. Njegovo sinovstvo i naše adoptivno sinovstvo. Isus u svom čovještvu kao Očeva samokomunikacija svijetu. Duh Sveti kao zalog i dovršenje spasenja i njegovo svjedočenje za Sina. Trojstvene formule u novozavjetnim tekstovima. Trojstveno pravilo vjere. Oblikovanje trojstvene ispovijesti Crkve. Naznake "trojstva" u Starom zavjetu i nauk o Logosu. Naravna analogija govora o Bogu. Opasnosti i granice (monarhijanizam, dualizam gnoze, Arijev ontološki subordinacionizam, pneumtomasi). Sabori u Niceji i Carigrad. Isus istobitan s Ocem, a Duh Sveti Gospodin i Životvorac. 9. 27. 4. Filoque i istočni raskol Isto, str. 68-83. Isto, str. 83-91. Walter Kasper, Boga Isusa Krista., str. 219-229. Franz Courth, Bog trojstvene ljubavi, str. 91-101. Walter Kasper, Boga Isusa Krista, str. 364-372. Franz Courth, Bog trojstvene ljubavi, str. 101-114. Walter Kasper, Boga Isusa Krista, str. 372-376. Franz Courth, Bog trojstvene ljubavi, str. 114-136. Isto, str. 136-147. Walter Kasper, Boga Isusa Krista, str. 274-282. Franz Courth, Bog trojstvene ljubavi, str. 141-147. Walter Kasper, Boga Isusa Krista, str. 324-336. Franz Courth, Bog trojstvene ljubavi, str. 147-162. Franz Courth, Bog trojstvene ljubavi, str. 162-177. 10. 4. 5. Augustinov trojstveni nauk i pavlovska kristocentričnopneumatološka dimenzija. Nauk o odnosima. 11. 11. 5. Trojstveni nauk u ranoj i visokoj skolastici. Imanentno i ekonomijsko Trojstvo. Trojstvo kao navještaj spasenja. 12. 18. 5. Trinitarna teologija Heinricha Otta, Josepha Ratzingera i Waltera Kaspera Isto, str. 177-184. 13. 25. 5. Vjera u trojstvenog Boga kao bit kršćanstva H. de Lubaca. Isto, str. 184-192. 14. 1. 6. Bog sućutne ljubavi H. U. von Balthasara i teologija križa J. Moltmanna. Isto, str. 192-203. 15. 8. 6. Bog - događaj ljubavi E. Juengela. Bog trojstvene ljubavi. Isto, str. 203-217. Nastavnik: Dražen Volk Elvis Ražov
Naziv studija Preddiplomski Teološko-katehetski studij Naziv kolegija Etika Status kolegija Obvezni Godina 2. Semestar 4. ECTS bodovi 2 Nastavnik Prof. dr. sc. Iris Tićac iticac@unizd.hr vrijeme konzultacija Nakon predavanja Suradnik / asistent vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Predavanje s raspravom Nastavno opterećenje P+S+V 30P + 0S + 0V Način provjere znanja i polaganja ispita Kontinuirano:domaće zadaće (analize filozofijskih tekstova), kraći referat, usmeni ispit Početak nastave 4. 3. 2015. Završetak nastave 10. 6. 2015. Kolokviji Ispitni rokovi Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj kolegija Obvezna literatura Dopunska literatura 16. 6.2015. u 9 sati 8. 7. 2015. u 9 sati 1. 9. 2015. u 9 sati 16. 9. 2015. u 9 sati Nakon odslušanog i položenog ispita studenti će biti sposobni: - sustavno, argumentirano i kritički raspravljati temeljna etička pitanja i probleme - obrazložiti, usporediti i kritički vrednovati različite načine utemeljenja moralnih sudova - sustavno, argumentirano i kritički raspraviti različite pristupe opravdanju ćudoredne norme - samostalno analizirati i tumačiti filozofijske tekstove iz područja etike Predmet, cilj i metode etike. Odnos etike i drugih filozofijskih disciplina. Razine etičkog argumentiranja. Određenje moralnog dobra. Ćudoredno dobro i/ili ispravno. Utemeljenje moralnih sudova. Kriteriji i mjerila ćudoredno dobrog djelovanja. Deontološka etika. Konsekvencijalistička etika. Aretaička etika. Etika odgovornosti. Savjest kao subjektivna norma moralnosti. Odnos prava i morala. Etika osobnosti. Wojtyla, K., Temelji etike, Verbum, Split, 1998. Aristotel, Nikomahova etika,snl, Zagreb,1998. Akvinski, T., Summa contra Gentiles. Suma protiv pogana (odabrana poglavlja), KS, Zagreb,, 1994. Kant, I., Osnivanje metafizike ćudoređa, Feniks, Zagreb, 2003. Kant, I., Metafizika ćudoređa, MH, Zagreb, 1990. Ćović, A., Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb De Finance, J., Etica generale, Tipografia Meridionale, Cassano Murge 1984., engleski prijevod : An ethical Inquiry, Editrice Pontifica Universita Gregoriana, Roma 1991. Frankena, K.W., Etika, Kruzak, Zagreb 1998. Hildebrand, D. von, Ethik, Habell-Kohlhammer, Regensburg - Stuttgart, 1973.
Ivan Pavao II., Veritatis splendor. Sjaj istine, KS, Zagreb 1998. Jonas, H., Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990. Koprek, I., Kao dio mene. Etika-prijateljstvo-krepost, HFD, Zagreb, 1995. Koprek,I., Etički vidici čovjekove odgovornosti, Obnovljeni život, 2/2009. Macan, I., Savjest norma moralnog djelovanja, u: Steiner, M., (ur.) Ljepota istine, FTI, Zagreb 1996. McIntery, A., Za vrlinom, Studija o teoriji morala, KruZak, Zagre, 2002. Mill, J.S., Utilitarizam, Kultura, Beograd, 1960. (dostupno on-line) Nida-Ruemelin, J., Kritik des Konseqentialismus, R.Oldenbourg Verlag, Muenchen, 1993. Ricken,F., Allgemeine Ethik, Kohlhammer, Stuttgart, 1983. Seifert, J., Was ist und was motiviert eine sittliche Handlung?,Verlag Anton Pustet, Salzburg, 1976. Singer, P., Praktična etika, KruZak, 2003. Tugendhat, E., Predavanja o etici, Jesenski i Turk, Zagreb (odabrana poglavlja) Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi /ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena Sukladno dogovorenim kriterijima kvaliteta rada pratit će se sustavno na samoj nastavi što uključuje praćenje aktivnog sudjelovanja studenata u raspravi, kvalitete domaćih radova (analize filozofijskih tekstova i kraćeg pisanog rada), te na redovitim konzultacijama. Posebno zainteresirani studenti imaju mogućnost individualnog rada s nastavnikom-mentorom na konzultacijama. Pored toga razina kvalitete pratit će se temeljem studentske evaluacije (ankete), samoevaluacije koju provodi nastavnik i analize ispitnih rezultata. Studenti su obvezatni: a) redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama što pretpostavlja čitanje temeljne literature b) izraditi analize filozofijskih tekstova, c)izraditi kraći pismeni rad (referat), te ga izložiti Aktivnost na nastavi (sudjelovanje u raspravi) - max broj bodova 10;pismene analize filozofijskih tekstova max broj bodova 20; izrada kraćeg referata i izlaganje max 30 bodova; usmeni ispit max broj bodova 40 Konačna ocjena rezultat je vrednovanja svih elemenata provjeravanja: aktivnost u nastavi (sudjelovanje u raspravama) 10% ocjene; izrada domaćih zadaća (analize filozofijskih tekstova) 20% ocjene; izrada kraćeg referata i izlaganje 30% ocjene; usmeni ispit 40% ocjene Načini i kriteriji ocjenjivanja domaćih zadaća (analiza filozofijskih tekstova), kraćeg pisanog rada (referata) i njegove prezentacije, te usmenog ispita bit će prezentirani studentima na nastavi. Postoji mogućnost proširivanja popisa dopunske literature sukladno interesima studenata.
Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura 1. 4.3. Predmet, problemska pitanja, razine i metode etike; odnos etike i morala 2. 11.3. Odnos etike i drugih filozofijskih disciplina (filozofijske antropologije, epistemologije, ontologije, metafizike) 3. 18.3. Specifikum moralnog dobra (dobro i/ili ispravno) 4. 25.3. Moralna obligacija 5. 1.4. Utemeljenje i opravdanje moralnih sudova 6. 8.4. Kriteriji i mjerila ćudoredno dobrog djelovanja 7. 15.4. Deontološko utemeljenje etike 8. 22.4. Suvremene recepcije Kantove etike 9. 29.4. Klasični utilitarizam i utilitarizam preferencija 10. 6.5. Konsekvence konsekvencijalizma 11. 13.5. Aretaička etika 12. 20.5. Etika odgovornosti 13. 27.5. Savjest kao subjektivna norma moralnosti F.Ricken, Allgemeine Ethik; J.de Finance, Etica generale I.Koprek, Kao dio mene; F. Ricken, Allgemeine Ethik; W. Frankena, Etika Ivan Pavao II., Sjaj istine; J.Seifert,Was ist und was motiviert eine sittliche Handlung? I.Kant, Osnivanje metafizike ćudoređa; I.Kant, Metafizika ćudoređa E.Tugendhat, Predavanja o etici Mill, J.S., Utilitarizam; P.Singer, Praktična etika J.Nida-Ruemelin, Kritik des Konseqentialismus Aristotel, Nikomahova etika; I.Koprek, Kao dio mene.etika-prijateljstvokrepost; A.McIntery, Za vrlinom H.Jonas, Princip odgovornost; I.Koprek, Etički vidici čovjekove odgovornosti Ivan Pavao II., Sjaj istine; I.Macan, Savjest norma moralnog djelovanja 14. 3.6. Odnos pravne i moralne norme I.Kant, Metafizika ćudoređa 15. 10.6. Osoba kao princip etike Nastavnik: Iris Tićac