Hrvoje KA^I] VUKOVAR [KABRNJA DUBROVNIK (1999.)

Транскрипт

1 Hrvoje KA^I] VUKOVAR [KABRNJA DUBROVNIK

2

3 Geografske i moralne granice Hrvatske Roland Dumas, ministar vanjskih poslova Francuske, u svojstvu predsjednika Vije}a sigurnosti UN, izjavio je da na kraju pretposljednjeg desetlje}a na{eg tisu}lje}a na prostorima Europe postoje dva neokolonijalna carstva. Iako izri~ito Roland Dumas to nije spomenuo, pod eufemisti~kim pojmom dvaju neokolonijalnih carstava podrazumijevali su se komunisti~ki totalitarni sustavi SSSR-a i SFRJ-a. Budu}i je totalitarni komunisti~ki sustav bio pred svojim neizbje`nim raspadom, kod prvih vi{estrana~kih izbora u biv{oj Jugoslaviji komunizam je bio pora`en u svim federalnim jedinicama tada{nje Jugoslavije osim u Beogradu (i Titogradu), dakle centru te Jugotragedije, odnosno u Srbiji i Crnoj Gori u kojima su iste stranke dobile ve}inu te ostale na vlasti, uz promjenu samo imena, zadr`avaju}i vlast, uz neizmijenjen kadrovski sustav i potpunu kontrolu nad svim organima vlasti, od vojske, sudstva, izvr{ne vlasti do vanjskih poslova, Narodne banke, a osobito unutarnjih poslova i raznih slu`bi sigurnosti. Naprotiv, komunizam je u Sovjetskom Savezu krahirao u samom centru vlasti, tj. u Moskvi. Zbog toga se dezintegracija SSSR-a u odnosu na pojedine federalne jedinice tog Saveza Republika odvijala mirnim putem, dok 131

4 132 se u Jugoslaviji neminovni raspad poku{ava iz srpskih centara, zbog raspolaganja vojnom silom, zaustaviti upotrebom oru`ane sile. Od Memoranduma, re`iranih doga anja naroda, antibirokratskih revolucija, mitinga istine, Gazimenstana pa do balvana u Kninu ve} ljeta velikosrpski hegemonizam, pod Milo{evi}evim vodstvom, instrumentaliziranjem svekolikog srpstva, u po~etku nastoji izazvati incidente kojima bi u za{titu tzv. JNA {irio svoju vlast. Svrha je bila centralisti~ki vladati od Triglava do Gevgelije i za takav pothvat je nastojao iskoristiti postoje}u me unarodnu konstelaciju koja je pru`ala podr{ku i za{titu kontinuitetu svim postoje}im dr`avama, a time i Jugoslaviji, ili bolje re~eno Jugotragediji. Sijanjem straha i ugro`enosti, dio vlastita etni~kog korpusa se pridobiva da se svladaju demokratske promjene i sru{e demokratskim putem izabrana tijela vlasti. Pri tome se ciljano i sustavno produciraju teze o ugro`enosti srpstva i re`iraju me unacionalni naboji te u tu svrhu koriste okolnosti za izazivanje me unacionalnih incidenata i sukoba. Tipi~an primjer takvih namjera su balvani u Kninu. Prisjetimo se to je bilo ve} u kolovozu godine. Kosovo osude SFRJ zbog kr{enja ljudskih prava na Kosovu. Lady Bentley Deli}. Tko je Lady Bentley Deli}? Posjet Beogradu sastanak s Jovi}em i Milo{evi}em. Izbor izvr{en od dueta Jovi}/Milo{evi}. Ra{kovi} i Babi} u Beogradu 15. kolovoza kod Jovi}a i Milo{evi}a. Izvanredno stanje odnosnih vojnih korpusa 16. VIII , a sljede}e ve~eri, 17. VIII balvani u Kninu. Organiziran po~etak suprotstavljanja demokratskim promjenama u Hrvatskoj re`ira se u

5 Kninu, a upravo Srbi, zbog nacionalnog sastava u to vrijeme u Kninu, nisu mogli biti izlo- `eni ugrozi, jer su po svojem etni~kom sastavu predstavljali znatnu ve}inu te su imali potpunu i apsolutnu kontrolu na svim razinama lokalne vlasti. Beograd je inscenirao kninske balvane radi izazivanja hrvatske vlasti, kako bi uz intervenciju JNA taj sukob iskoristili za obaranje vlasti u cijeloj Hrvatskoj. Armijski vrh organizira pripremu svojih po cijeloj Hrvatskoj razasutih brojnih kasarni, da se u slu~aju potrebe, upotrebom vojske, sprije~i otpor ostvarenju velikosrpskih ciljeva. Nakon {to je u Hrvatskoj donesen Bo`i}ni Ustav, slijedi ultimatum za predaju oru`ja teritorijalne obrane. U dokaz tomu slijede op- {irne upute, kako su definirane u Informaciji Politi~kog odelenja Sav. sekret. za nar. obranu od 24. I , uz obja{njenje o op}im prilikama u svijetu, a osobito u SFRJ u kojoj se zahtijeva visok stepen borbene gotovosti, s izri~itom naredbom za ja~anje Saveza komunista i tzv. Pokreta za Jugoslaviju. U to vrijeme lansira se u javnosti tzv. film o generalu Martinu [pegelju. Nakon poraza vojne operacije protiv Slovenije, 6. srpnja na~elnik {taba JA general Blagoje Ad`i} zapovijeda svojim komandantima sa sloganom Mi smo izgubili bitku, ali ne i rat, zavr{avaju}i ratnim poklikom i zahtijevaju}i da upotrebe sve svoje znanje i vje{tinu u borbi za ostvarenje ideala Oktobarske revolucije i za Jugoslaviju. U takvim okolnostima, a nakon njihove tu`ne i pogre{ne ocjene da su stvorene okolnosti da }e uz pomo} JNA ~ije su naoru`ane postrojbe bile razasute diljem Hrvatske, bez 133

6 134 velikih te{ko}a preuzeti vlast, Srbija prelazi u otvorenu agresiju. ^etvrti kolovoza godine Hrvatska vlada raspravlja o izjavi Veljka Kadijevi}a, dr`avnog sekretara za obranu vlade Jugoslavije, pa se povodom Kadijevi}eva istupa konstatira da se od vrha JNA de facto objavljuje rat narodu Hrvatske i najavljuje ru{enje njegovih legalnih vlasti. Tri dana nakon toga uslijedio je napad raketama iz zraka na Gornji grad i pogo eni su Banski dvori u trenutku kada je kod predsjednika Franje Tu mana bio u posjetu Ante Markovi}. Vukovar je me u prvima na tom udaru s istoka. Ali, unato~ ogromnoj premo}i, ne samo u te{kom naoru`anju srbo-~etni~ke Jugoarmije, Vukovar odolijeva napadima i s kopna i s Dunava i iz zraka. Na stotine oklopnih kola i na tisu}e vojnika iz sastava agresora izbacuje se iz stroja, {to demoralizira agresorske vojne sastave i poti~e dezertiranja rezervista te naru{ava efikasnu mobilizaciju. Hrabri branitelji Vukovara razbijaju iskonstruirani mit o nesvrhovitosti suprotstavljanja i otpora brojem vojnika i oru`jem puno nadmo}nijoj srpskoj Jugovojsci. Vukovar u vi{etjednoj opsadi rasplamsava prkos i ponos diljem cijele Hrvatske. U tim dramati~nim danima primjer Vukovara dao je dodatnu snagu i Pakracu, Karlovcu, Gospi}u, Zadru, [ibeniku i u. Milo{evi} daje Kara i}u upute o tome gdje je na raspolaganju oru`je, pa i avioni za daljnje prodore i prema Gospi}u i do sjeverne dalmatinske obale. Da im je uspjelo ostvariti namjere, cijela ju`na Hrvatska bila bi teritorijalno odsje~ena od svoje matice (RAM projekt).

7 Nakon {to su [ibenik, Zadar i Gospi} uspjeli odoljeti napadima i zaustaviti daljnje pro- dore, primjer [kabrnje pokazuje svu zlo~ina~ku narav agresora i osvaja~a kojima nije bio cilj samo osvajanje teritorija, nego zatiranje svakog `ivota. U obrani svojih domova i zavi- ~aja zabilje`eno je 25 poginulih branitelja iz [kabrnje, a nakon prodora u mjesto ubijeno je 55 stanovnika [kabrnje, prete`no djece i `ena (dakle, po broju izgubljenih `ivota, u odnosu na ukupan broj stanovnika, mo`e se uspore ivati sa `rtvama Vukovara). Upravo zbog geopoliti~kog polo`aja a, a znaju}i za oskudicu u naoru`anju, ~etni~ke horde kre}u u napad i na krajnji hrvatski jug. Osvajanjem a, u {to su bili sigurni, agresorska vlast `eljela je povratiti ratno-hu{ka~ki moral u javnosti preostale Jugoslavije, kada su se morali pomiriti sa ~injenicom da je propalo ostvarenje zauzimanja u smislu zlo~ina~ke ideologije krvi i tla na zapadu sve do pravca Sutle i Kupe i do pravca Virovitica Karlovac Karlobag. Napad, odnosno osvajanje a bilo je motivirano i potrebom da se amortiziraju iznevjerena obe}anja kako }e za dva dana biti u Vukovaru, {to se opetovano ponavljalo. Javnost Srbije je bila ~ak u rujnu izvje{tavana da je skr{en otpor Vukovaraca. Kao kompenzaciju za la`no dana obe}anja svojoj javnosti u odnosu na Vukovar, Jugoarmada nadire u cijelo podru~je krajnjeg hrvatskog juga, s namjerom da svoju javnost, a i agresorsku armiju zadovolje ~injenicom da su osvojili. Ciljevi su isti, a i sredstva za ostvarenje tih ciljeva se ne razlikuju. Zbog konfiguracije prostora i cesta koje se prostiru 135

8 136 kroz kra{ki kamenjar, u prodoru prema u tenkovske snage imale su vrlo ograni~enu mogu}nost upotrebe. Ali, treba spomenuti i ~injenicu da na dubrova~kom podru~ju nisu imali mogu}nost manipuliranja doma}ih Srba ili jugoslavena da se poku{aju suprotstaviti tijelima legalno izabrane vlasti. Osim toga, na podru~ju grada i okolnih naselja nije bilo ni jedne kasarne JNA, a oru`je tzv. Teritorijalne obrane a nalazilo se u podru~ju Graba kod Trebinja. Me utim, da bi prona{la do krajnosti podli izgovor za napad svojih agresora na, Vlada Republike Srbije na svojoj sjednici od 4. X zaklju~uje da predsjednik Vlade Dragutin Zelenovi} upozna Vladu Republike Hrvatske da su s podru~ja a izvr{eni oru`ani napadi na naselja u Hercegovini i Boki Kotorskoj. Unato~ blasfemi~nosti ovakve la`i, hrvatskoj Vladi je 5. listopada upu}en dopis u kojem stoji i sljede}e: Va{a odluka da u gradu od neprocenive istorijske i kulturne vrednosti smestite va{e paravojne formacije, crne legije i mnogobrojne strane pla}enike i da sa tog prostora zapo~nete oru`ane napade na naseljena mesta u Hercegovini i Boki Kotorskoj predstavlja krajnje necivilizovani, nehuman i nedostojan ~in. Nadamo se da ste i sami postali toga svesni i da }ete ulo`iti potreban napor da spre~ite te va{e oru`ane formacije da razore, kao {to su to u~inile sa mnogim drugim gradovima. Upu}uju}i Vam ovaj poziv da spre~ite razaranje a, Vlada Republike Srbije izra`ava ~vrsto uverenje da }e svi pripadnici JNA i jedinica

9 TO ulo`iti maksimalne napore da se sa~uva ovaj grad. Slijedi vlastoru~ni potpis predsjednika Vlade Srbije, a ne treba zaboraviti da je u tom trenutku na ~elu vlasti u Srbiji Slobodan Milo{evi} i nije osnovano pretpostaviti da bi Zelenovi} ovakav dokument potpisao, a da predsjednik Predsjedni{tva te Srbije to nije znao. Kom. Ðurovi}, 7. X Zap. obrane a N. M. 12. XII (tri) mitraljeza promjera 12,7 i garantiram: ne}e pasti. je ve} po~etkom jeseni pod opsadom kao i Vukovar, a to su hrvatski Alcasar i Guernica. Narod u skloni{tima oskudijeva i vodom i hranom. Elektri~ne energije i plina nema. Dragovoljci na prvim linijama boji{nice, a to su upravo stambene zgrade vlastitoga grada, vrlo ~esto oskudijevaju i streljivom. Me utim, srca za borbu i obranu rodne grude nije nedostajalo. Upravo sada se navr{ava osma obljetnica osvajanja Vukovara i [kabrnje s u`asnim i masovnim smaknu}ima njihovih stanovnika, a upravo toga dana godine prvi strani ratni brod uplovljava u dubrova~ku luku donose}i hranu, lijekove i vodu napa}enom stanovni{tvu koje je odoljelo napadima i opsadi koja je trajala ukupno vi{e od sedam mjeseci. Geopoliti~ki polo`aj a i njegove veze sa svjetskim morima, a osobito zahvaljuju}i vlastitom Odredu naoru`anih brodova i dragovoljcima, i ovaj put su bili odlu~uju}e va`ni da odoli napadima s prostora Crne Gore i isto~ne Hercegovine. 137

10 138 U Vukovaru je Srbija izgubila snagu, jer je nakon nekoliko tisu}a poginulih vojnika i uni- {tenih vi{e stotina tenkova i oklopnih kola, sru{en umjetno podr`avan mit o vojnoj nadmo}i Srbije i vojne Jugoarmade nad svojim zapadnim susjedima. Istodobno, klicu neizbje`ne katarze do`ivljavaju besmrtni akademici SANU kada su, zadojeni mr`njom, a uvjereni u svoju nadmo} nad Hrvatima, poru~ili preko svojeg egzekutora Slobodana Milo{evi}a, svojim sunarodnjacima i obi~nim smrtnicima da se dignu oru`jem na svoje susjede, jer, kako je govorio predsjednik SRJ akademik Dobri{a ]osi}: Srbija gubi u miru ono {to dobije u ratu. Na primjeru patnje i stradanja Vukovara pred zemljama srednje Europe Srbija pokazuje i svoje pravo lice. Na iskustvu obrane Vukovara jo{ vi{e se ubrzava dezertiranje mobiliziranih pripadnika JNA. Nakon {to je cijela okolica a bila oplja~kana, a stanovni{tvo s tih prostora protjerano uz u`asno ru{enje i pale`, ~esto kao sredstvo prikrivanja otima~ine, Jugoarmada sa svojim ~etni~kim sudionicima tako er do`ivljava kona~ni poraz u napadu na dan sv. Nikole, tj. 6. prosinca, na dan za{titnika pomoraca, kad su i jedinice ni{kih specijalaca koje su ve} stigle i na pojedine dijelove tvr ave Imperijal na Sr u iznad starog grada, bile odba~ene i ta agresorska armija zauvijek pora`ena. Na u Srbija, odnosno Jugoslavija pred cijelom Europom, a i ~itavim svijetom gubi obraz. Istina je da su patnje i `rtve Vukovara uvjerile europsku javnost, a time i vode}e politi~are tih zemalja da je raspad Jugoslavije

11 neminovan, ali isto je tako istina da je zlo~ina~ke napade koje je ta ista soldateska provo- dila nad om taj proces znatno ubrzao. Du`an sam posvjedo~iti da bi u mojim vrlo ~estim kontaktima s politi~arima i dr`avnicima stranih zemalja, pa i s onima koji su o~ito jo{ uvijek zadr`avali odre ene sklonosti prema jedinstvenosti te nesvrstane, dakle izvanblokovske, odnosno po njihovu mi{ljenju tzv. nekomunisti~ke Jugoslavije, sve njihove dvojbe nestale, kad bih slu~aj a usporedio onako kako pred Vama svjedo~im i ovdje doslovno citiram: Gospodo kakve bi bile va{e reakcije da ~ujete: Ratna mornarica i ratno zrakoplovstvo Italije obru{ava se bombama i granatama na Veneciju!!! Sazrelo je vrijeme da se vo`d s Dedinja suo~i s istinom da je ne samo pre~anske Srbe, nego vaskoliko srpstvo, pa i ono u u`oj Srbiji, doveo u te{ko i tu`no stanje. Lu~ zapaljena u Vukovaru rasplamsala se diljem Hrvatske, pa i u Karlovcu, i Gospi}u, i u u, i bila je sigurno jamstvo da se vra}amo na krajnje isto~ne granice hrvatskog sjevera i juga na{e domovine, a to zna~i u Ilok, Tovarnik i Batinu u Baranji na sjeveru te Prevlaku s rtom O{tro na jugu. Domovinski rat je na svim prostorima Lijepe na{e bio i ostao po svojoj prirodi i zna~enju borba suprotstavljenog Dobra i Zla u kojoj smo zajedni~kom predano{}u, osobito na- {ih dragovoljaca, uspjeli sa~uvati vlastitu domovinu i ste}i svoju dr`avu. Na{a moralna obveza je da tekovine koje su ste~ene i brojnim `rtvama polo`enim na oltar Domovine i 139

12 juna{tvom i hrabro{}u hrvatskih dragovoljaca sa~uvamo i {tujemo zauvijek. Od Vukovara do a kultura pomo}i ili zajedni{tva u Domovinskom ratu bila je zaista na zavidnoj razini i mora biti i ostati na{om moralnom obvezom. Vukovar je sa svojim patnjama i `rtvama, a osobito hrabro{}u svojih branitelja izrastao u simbol pobjede Hrvatske. To je i Hrvatski dr`avni sabor svojom jednoglasnom odlukom upravo sada i potvrdio. Na muci se poznaju junaci. Neka je vje~na slava i hvala svim na{im braniteljima, a osobito hrabrim junacima Vukovara, Gospi}a, [kabrnje i a. 140