GTZ-ABU projekt : " Strukovno obrazovanje orijentirano na tržište

Транскрипт

1 HRVATSKA OBRTNIĈKA KOMORA GTZ-ABU projekt: "Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u RH" Prvo izvješće o vanjskoj evaluaciji projekta Zagreb, sijeĉanj Autor: Mr.sc. Olga Lui Ispitivanje dionika provela i obradila: Mirela Franović, prof.

2 Sadržaj Uvod Obrazovna politika u Hrvatskoj danas Općenito o razvoju obrazovne politike u razdoblju od Strategija razvoja strukovnog obrazovanja Zakon o strukovnom obrazovanju komentar prijedloga zakona Uloga HOK-a u strukovnom obrazovanju CARDS projekti i njihov utjecaj na hrvatsku obrazovnu politiku GTZ-ABU Projekt stanje projekta Prateća evaluacija GTZ-ABU projekta Opis studije (cilj, teţište, mjesta provedbe, trajanje, metodološki pristup) Usporedba strukture i sadrţaja tradicijskih i novih programa Rezultati ispitivanja Metode ispitivanja Anketiranje nauĉnika Anketiranje majstora struĉnih uĉitelja u licenciranim obrtima Zakljuĉak preporuke Mr.sc. Olga Lui 2

3 Uvod Projekt GTZ-a Strukovno obrazovanje usmjereno na trţište rada u RH povezan je s dijelom obrazovnog sustava koji je Hrvatska vlada proglasila prioritetnim. Osnovni cilj reforme obrazovanja je povezivanje gospodarstva i strukovnog obrazovanja, decentralizacija sustava koju će promicati regionalni subjekti vlasti, gospodarstva i školstva. Projekt je u tu svrhu oformio nove instrumente. Glavni cilj projekta definiran kao Ponude u strukovnom obrazovanju odgovaraju potrebama malih i srednjih poduzeća provjerava se pomoću indikatora. Krajnji oĉekivani uĉinci koje bi projekt trebao proizvesti su: - kvalitetno obrazovani mladi ljudi koji su u stanju povećati produktivnost i omogućiti bolji plasman robe i usluga na trţištu, - bolja mogućnost zapošljavanja, - smanjena socijalna iskljuĉenost, - jaĉanje uloge gospodarstva u procesima strukovnog obrazovanja. Cilj ove studije je dati relevantne podatke o stanju projekta u korelaciji sa stanjem strukovnog obrazovanja općenito i obrtniĉkog obrazovanja u Hrvatskoj. GTZ-ABU Projekt Strukovno obrazovanje usmjereno na trţište rada u RH provodi se u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatskom obrtniĉkom komorom. Mr.sc. Olga Lui 3

4 1. Obrazovna politika u Hrvatskoj danas 1.1. Općenito o razvoju obrazovne politike u razdoblju od Prateći pravce razvoja sustava odgoja i obrazovanja u Europi i Hrvatska prepoznaje potrebu preobrazbe svog školskog sustava prema novim zahtjevima koje sebi postavljaju ĉlanice EU-a. S tim u skladu Vlada Republike Hrvatske je godine usvojila dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja koji smatra strateškim i razvojnim dokumentom za naznaĉeno razdoblje. U ovom dokumentu naznaĉen je cilj: U obrazovnom se sustavu provodi djelatnost odgoja i obrazovanja usmjerena na opće dobro svih dionika i društva u cjelini, kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja u funkciji kulture ţivljenja, gospodarstva i društva temeljenog na znanju i demokratskim načelima te osiguralo pravo na obrazovanje za sve. 1 Ovaj dokument predstavljao je okosnicu u pregovorima s EU-om. U njemu su opisana ĉetiri kljuĉna razvojna prioriteta: - razvoj strategija upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom i njegova uĉinkovitost, - poboljšanje kvalitete i uĉinkovitosti odgoja i obrazovanja, - trajno profesionalno usavršavanje nastavnika i drugih zaposlenika u obrazovanju, - odgoj i obrazovanje za društvenu povezanost, gospodarski rast i razvoj. Prioritet razvoja strategije upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom diskutira se na drţavnoj razini, regionalnim razinama te na razini škola. U tu svrhu planirano je da će se izraditi kratkoroĉne i dugoroĉne razvojne mjere s ciljem ostvarivanja kvalitete odgojnoobrazovne politike. Osnaţit će se regionalna suradnja izmeċu obrazovnih ustanova i to putem razmjene iskustava, a u cilju njegovog unaprjeċivanja. Hrvatska je svjesna da za obrazovanje izdvaja premalo financijskih sredstava. Novi izazovni ciljevi koji se nalaze pred obrazovanjem i koji obrazovanje postavljaju kao prioritet budućem razvoju gospodarstva nalaţu da se posebna pozornost posveti proraĉunskim izdvajanjima za obrazovanje. Ova izdvajanja trebala bi se pribliţiti europskim standardima. Prema mogućnostima proraĉuna trebalo bi povećati drţavnu pomoć za sve vrste obrazovanja, a naroĉito za onaj dio koji se smatra obaveznim obrazovanjem. Mjere za poboljšanje praćenja obrazovanja prema ovom dokumentu odnose se na izgradnju informacijskog sustava za praćenje upravljanja u obrazovanju, za koji se planira da će biti uspostavljen do godine, te na unapreċenje prikupljanja statistiĉkih podataka koje se obavlja unutar cijelog sustava. Osim toga osigurat će se praćenje razvoja odgojno-obrazovne politike od strane nadleţnog ministarstva i utvrdit će se pokazatelji za praćenje i poboljšanje kvalitete izvedbe cjelokupnog razvoja obrazovanja. Kako bi se te mjere mogle kvalitetno provesti u djelo, planira se uspostavljanje jedinstvene metodologije prikupljanja svih vrsta podataka. 1 - Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja , Vlada RH, Mr.sc. Olga Lui 4

5 U okviru poboljšanja kvalitete i uĉinkovitosti odgoja i obrazovanja Hrvatska je u Planu razvoja naglasila da će cjelokupni sustav odgoja i obrazovanja osnaţiti i uskladiti s obrazovnim standardima EU-a, što podrazumijeva poticanje cjeloţivotnog uĉenja svakog ĉovjeka, a temeljem kojeg se on moţe lakše zaposliti i ukljuĉiti u društvo. Pri tom će se razvijati partnerski odnosi s gospodarstvom, priznavat će se znanja i kompetencije steĉene u okviru neformalnog uĉenja te će se nastojati sprijeĉiti društveno raslojavanje i iskljuĉenost pojedinaca iz skupina, tako što će se izjednaĉiti pristup obrazovnim uslugama na cijelom teritoriju Hrvatske. Povezivanje obrazovanja i gospodarstva navodi se kao kljuĉni ĉimbenik za strukovno obrazovanje i u sustavu cjeloţivotnog obrazovanja. S tim u svezi u razvoj obrazovne politike ţele se ukljuĉiti svi zainteresirani gospodarski, socijalni partneri. Obrazovanje za poduzetništvo bit će poseban sadrţaj i osnovnoškolskog obrazovanja koje bi uz ciljano profesionalno usmjeravanje pomoglo mladima za što kvalitetnije ukljuĉivanje na trţište rada. TakoĊer će se naglasak dati obrazovanju odraslih i njihovoj poziciji na obrazovnoj ljestvici. Hrvatska Vlada je u nizu dokumenata naglasila da će se zalagati kako bi osigurala horizontalnu i vertikalnu prohodnost obrazovnih programa i tako omogućila svim mladim ljudima odnosno svim ljudima koji sudjeluju u procesu obrazovanja, napredovanje u profesionalnom smislu. U skladu s tim drţavna tijela i lokalna zajednica zalagat će se kako bi osigurali jednakost pristupa svim oblicima obrazovanja. Osigurat će se realizacija obrazovnih potreba pripadnika nacionalnih manjina. Prema posljednjim podacima oko 80% uĉenika koji završe osnovnu školu nastavljaju obrazovanje u srednjoj školi. Za onih 20% poduzimat će se razliĉite mjere njihovog ukljuĉivanja i to u suradnji s partnerima (socijalni partneri, komore, zavodi za zapošljavanje i sl.). Tu se prije svega misli na stjecanje jednostavnijih, niţih kvalifikacija. Promjene u strukovnom obrazovanju koje su vezane uz razvoj gospodarstva zahtijevat će i veću odgovornost nastavniĉkog kadra. Bolonjski proces pruţa okvir i poticaj za obrazovanje nastavnika, a trajno profesionalno usavršavanje nastavnika bit će sastavni dio drţavne pomoći odgojno-obrazovnom sustavu. Prioriteti ovog obrazovanja su: razvijanje nacionalnog kurikuluma i primjena suvremenih metodiĉkih pristupa, korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi, razvijanje suradniĉkih odnosa izmeċu nastavnika i škola, uĉenje u praksi i sl. Osim usavršavanja nastavnika, u sve oblike stalnog usavršavanja predviċeno je i ukljuĉivanje ravnatelja. PredviĊa se uvoċenje licence, kako za nastavnike, tako i za ravnatelje. Pokazatelji pomoću kojih će to biti praćeno su takoċer zadani do godine. Osim škola, ravnatelja i nastavnika radit će se na jaĉanju upravljaĉke sposobnosti regionalnih ureda za obrazovanje i nacionalnih ureda za obrazovanje. Sukladno strategiji razvoja obrazovnog sustava planirano je decentralizirati upravljanje obrazovanjem Strategija razvoja strukovnog obrazovanja Temeljem osnovnih postavki da je odgoj i obrazovanje strateški razvojni prioritet hrvatskog društva napravljena je Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanje u Hrvatskoj. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj oslanja se na naĉela i ciljeve obrazovnih strategija EU-a. Ciljevi koji su navedeni u Strategiji su: Mr.sc. Olga Lui 5

6 - definirati ciljeve razvoja strukovnog obrazovanja i načina njihove realizacije, - definirati parametre promjena strukovnog obrazovanja, - definirati promjene sustavnog praćenja i ostvarivanja ciljeva, - promicati jednaka prava učenja za sve, - promicati strukovno obrazovanje i osposobljavanje, - unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja, - izgraditi mehanizme usporedivosti i priznavanja hrvatskih strukovnih kvalifikacija u Europi (EQF). 2 Izradi Strategije prethodili su dokumenti koje su hrvatska Vlada, ministarstva i ostala nacionalna tijela izradili u razdoblju od godine. 3 Kao kljuĉni nositelji Strategije navedeni su: - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, - Agencija za strukovno obrazovanje, - Agencija za obrazovanje odraslih, - Agencija za odgoj i obrazovanje, - Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, - Hrvatska obrtniĉka komora, - Hrvatska gospodarska komora, - Hrvatski zavod za zapošljavanje, - Drţavni zavod za statistiku, - Hrvatska udruga poslodavaca i - obrazovne ustanove. U Strategiji se predstavlja slika postojećeg sustava strukovnog obrazovanja koje obuhvaća 70,9% ukupne srednjoškolske populacije, odnosno uĉenika u 290 škola. 2 - Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanje u Hrvatskoj, Vlada RH, preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Deklaracija o znanju - Hrvatska utemeljena na znanju i primjeni znanja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja , Vlada RH, Strateški okvir za razvoj , Vlada RH, Bijeli dokument o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju Prijedlozi i preporuke u vezi s politikom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, strategijom i zakonodavstvom, Radna skupina Strategija i zakonodavstvo u okviru CARDS 2002 projekta Strukovno obrazovanja i osposobljavanje: Modernizacija i izgradnja institucija, Nacionalni program mjera za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja, Sabor RH, lipanj Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Operativni program za razvoj ljudskih potencijala IPA Instrument pretpristupne pomoći, Vlada RH i Europska komisija, Drţavni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, Sabor RH, Mr.sc. Olga Lui 6

7 Sustav redovnog strukovnog obrazovanja za stjecanje niţe i srednje struĉne spreme prema obrazovnim programima ĉine: - jednogodišnji i dvogodišnji programi niţe struĉne spreme u 23 obrazovna programa. Broj uĉenika koji pohaċa ove programe je što je 0,7% ukupnog broja uĉenika strukovnog obrazovanja, odnosno 0,5% ukupne srednjoškolske populacije. - trogodišnji programi za zanimanja u industriji i obrtništvu u 93 obrazovna programa. PohaĊa ih uĉenika, što je 36,5% ukupnog broja uĉenika strukovnog obrazovanja, odnosno 25,9% ukupne srednjoškolske populacije. - ĉetverogodišnji programi tehniĉkog i njima sliĉnog usmjerenja u 83 obrazovna programa. PohaĊa ih uĉenika što je 62,8% ukupnog broja uĉenika strukovnog obrazovanja, odnosno 44,5% ukupne srednjoškolske populacije. Prema procjenama gospodarstvenika postojeći sustav strukovnog odgoja i obrazovanja ne osigurava stjecanje kompetencija potrebnih trţištu rada. Mišljenje je da se vrlo sporo osuvremenjuje obrazovna ponuda, kao i obrazovni programi. Ponude se ne temelje na analizama trţišnih potreba niti se prate indikatori stope zapošljavanja i/ili nastavka obrazovanja onih koji su završili strukovno obrazovanje. Analize trţišta rada i njihove projekcije, gospodarski planovi razvoja na lokalnoj i nacionalnoj razini još uvijek se ne uzimaju kao nuţan preduvjet za planiranje potreba za upisom. Jednako tako, pri planiranju upisa ne uzimaju se u obzir, a ĉesto niti ne postoje, jasni kvantitativni pokazatelji uspješne zapošljivosti u struci i/ili nastavku obrazovanja. S druge strane, postojeći pokazatelji govore kako se znaĉajan broj mladih ljudi obrazovanih u strukovnim zanimanjima, a posebice u programima trogodišnjeg trajanja, teško zapošljava i/ili se ne zapošljava u svojoj struci. To je veliko opterećenje i za obrazovni sustav i za poslodavce zbog potrebe velikog broja prekvalifikacija. Za dio nastavnih programa smanjen je ili ĉak uopće ne postoji interes upisa zbog nepostojanja interesa trţišta rada za tim zanimanjem i/ili nedovoljne atraktivnosti samog zanimanja unatoĉ trţišnim mogućnostima. Suoĉena s gore navedenim problemima Hrvatska je u proteklom periodu od do danas napravila pomake koji su pretpostavka za rješavanje navedenih problema. Tako je godine osnovana Agencija za strukovno obrazovanje kao kljuĉan dionik u sustavu strukovnog obrazovanja, kao i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (osnovan godine) koji skrbi o osiguranju kvalitete cijelog sustava, a godine Agencija za obrazovanje odraslih koja skrbi o obrazovanju odraslih odnosno cjeloţivotnom uĉenju. Pokrenuto je niz inicijativa, izraċena je Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma, donesen je Drţavni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja te je u tijeku izrada Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Agencija za strukovno obrazovanje u suradnji s relevantnim dionicima, a u okviru projekta CARDS, je provela analizu trţišta rada što je rezultiralo uspostavom 13 obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju umjesto 32 podruĉja rada. Uspostavljena su privremena sektorska vijeća kao tripartitna tijela tako da predstavljaju izravnu poveznicu trţišta rada i obrazovanja. Napravljeni su i pomaci u podizanju razine osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju provoċenjem nacionalnih ispita, pripremama za provoċenje drţavne mature, uvoċenjem samovrednovanja škola te donošenjem Drţavnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Ipak, ovo su tek poĉetni koraci uvoċenja elemenata osiguranja kvalitete u Mr.sc. Olga Lui 7

8 sustav. Pomak je uĉinjen i izgradnjom VETIS-a (informacijskog sustava za upravljanje strukovnim obrazovanjem) i e-matice. TakoĊer je stupio na snagu Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji predstavlja temeljni školski zakon. U pripremi je donošenje Zakona o strukovnom obrazovanju koji na suvremeni naĉin tretira ovaj segment obrazovnog sustava. Ciljevi reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja realiziraju gore navedena naĉela. Pet je kljuĉnih ciljeva reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji su predviċeni ovom Strategijom: - razviti kvalifikacije temeljene na kompetencijama i rezultatima uĉenja, - trajno usklaċivati obrazovanje s potrebama trţišta rada, - izgraditi sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji omogućava cjeloţivotno uĉenje i mobilnost, - definirati uloge nastavnika u sustavu usmjerenom na rezultate uĉenja i - uspostaviti sustav osiguranja kvalitete. Razvitak kvalifikacija temeljenih na kompetencijama i rezultatima uĉenja baziran je na Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF). Vlada je donijela dokument Polazne osnove Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Zadani indikatori su: - do kraja godine razviti sve strukovne kvalifikacije (s jasnim oznakama nacionalne razine i razine EQF-a) i - do kraja godine razviti sustav kreditnih bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Trajno usklaċivanje obrazovanje s potrebama trţišta rada podrazumijeva da strukovno obrazovanje ima kljuĉnu ulogu u razvijanju ljudskih potencijala s ciljevima postizanja gospodarskog rasta, zapošljavanja i ostvarivanja socijalnih ciljeva. Indikatori koji su zabiljeţeni u ovom podruĉju su: - do kraja godine definirati uloge svih kljuĉnih dionika i mehanizme njihove suradnje, - do kraja godine definirati rad sektorskih vijeća, - do kraja godine definirati metodologiju istraţivanja trţišta rada, - do kraja prvog kvartala godine izraditi Akcijski plan cjeloţivotnog profesionalnog usmjeravanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i - do kraja godine prikupiti i obraditi rezultate istraţivanja trţišta rada. Izgradnja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koja omogućava cjeloţivotno uĉenje i mobilnost znaĉi da će sustav promicati naĉelo dostupnosti svim skupinama stanovništva osiguravajući im pri tome mogućnost vertikalne i horizontalne prohodnosti izmeċu svih dijelova obrazovanja. Indikatori su: - do kraja godine izgraditi mehanizme praćenja ukljuĉenosti u cjeloţivotno uĉenje i - do kraja godine izgraditi mehanizme praćenja mobilnosti uĉenika. Definirati ulogu nastavnika u sustavu usmjerenom na rezultate uĉenja znaĉi da se prepoznaje kljuĉna uloga nastavnika u provedbi reforme strukovnog obrazovanja. Mr.sc. Olga Lui 8

9 Strategija naglašava da se nastavnici moraju permanentno obrazovati i da im treba osigurati bitno veću povezanost s gospodarstvom. Indikatori su: - do kraja godine izgraditi mehanizme praćenja struĉnog usavršavanja nastavnika, - do kraja prve polovice godine izraditi kurikulum za usavršavanje nastavnika, - do kraja godine izraditi standard zanimanja i kvalifikaciju strukovnog nastavnika i - do kraja prve polovice godine izraditi kurikulum za obrazovanje nastavnika. Uspostaviti sustav osiguranja kvalitete znaĉi sustavno i redovito vrednovanje svih elemenata odgojno-obrazovnih procesa. Ono treba sadrţavati: - definirane i mjerljive ciljeve i standarde, kao i smjernice za njihovu realizaciju, - konzistentne metode samovrednovanja i vanjskog vrednovanja, - uvjete, mehanizme i procedure za naknadno unaprjeċivanje u sluĉaju nezadovoljavajućeg rezultata vrednovanja i - dostupnost rezultata vrednovanja široj javnosti. Razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s istovremenom uspostavom sustava osiguranja kvalitete jaĉat će povjerenje pojedinca i poslodavca u sustav obrazovanja te olakšati prijenos i priznavanje kvalifikacija meċu institucijama i drţavama. Indikator je: do kraja godine uspostaviti sustav osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Realizacija Strategije razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj podrazumijeva i donošenje Zakona o strukovnom obrazovanju, kao i ostalih potrebnih provedbenih akata. PredviĊeno je da će nadleţna ministarstva i ostali dionici za provedbu ove Strategije donositi godišnje akcijske planove krajem kalendarske godine za slijedeću godinu te odrediti tijela za implementaciju, kao i za praćenje provedbe, mjera i aktivnosti akcijskog plana Zakon o strukovnom obrazovanju komentar prijedloga zakona S ciljem izgradnje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji će Hrvatsku pribliţiti zemljama EU-a, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u srpnju godine uputilo je Vladi RH Strategiju razvoja sustava strukovnog obrazovanja u RH. Ova Strategija oslanja se na naĉela i ciljeve Lisabonske strategije i Kopenhaške deklaracije. Navedeni dokumenti naglašavaju mogućnost usporedivosti, prenosivosti i priznavanja kvalifikacija i kompetencija razvijanjem referentnih razina, zajedniĉkih naĉela za izdavanje diploma i prenošenje kreditnih bodova u svim zemljama EU-a, kako bi se promicala mobilnost graċana. Da bi se navedena Strategija mogla razvijati, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa bilo je duţno izraditi Zakon o strukovnom obrazovanju. Vlada RH je Zakon o strukovnom obrazovanju uputila u proceduru donošenja Hrvatskom saboru. Mr.sc. Olga Lui 9

10 Zakon o strukovnom obrazovanju regulira materiju koja bi trebala biti od strateškog interesa za RH s obzirom na razinu razvoja njezinog gospodarstva u koju bi kvalitetno osposobljena radna snaga na srednjoškolskoj razini trebala dati impuls novom ciklusu razvoja. Zakon je dobro strukturiran, ima logiĉan tijek i konzistentno je ureċen. S obzirom da je orijentiran na ishode uĉenja i da garantira horizontalnu i vertikalnu prohodnost onima koji su u sustavu obrazovanja, pretpostavlja se da će omogućiti stalni razvoj strukovnog obrazovanja na suvremen i na dinamiĉan naĉin. Pozitivno je što Zakon predviċa društveno partnerstvo u dogovoru oko niza pitanja, a razlikuje i formalno, neformalno i informalno uĉenje. TakoĊer Zakon govori o mreţi programa, o centrima novih tehnologija i tu zapravo spominje i izvrsnost. Sektorska vijeća koje definira Zakon, kao i Nacionalno vijeće za strukovno obrazovanje sigurno će doprinijeti boljim pretpostavkama i suvremenoj politici ovog dijela odgojno-obrazovnog procesa. Bojazan koja se moţe iznijeti je ta da će implementaciji Zakona koji propisuje visoke standarde biti potrebno angaţiranje većeg broja kvalificiranih dionika, ali i znatno veća sredstva. Obrazovni programi za ĉiju realizaciju Hrvatska obrtniĉka komora ima javnu ovlast kao i ispiti o struĉnoj osposobljenosti i majstorski ispiti ostali su i dalje u nadleţnosti Zakona o obrtu. MeĊutim, rezultati u provoċenju strukovnog obrazovanja u segmentu obrta, uloţeni trud i uloţena sredstva dali su pravo i obavezu HOK-u da bude aktivan dionik u donošenju Zakona o strukovnom obrazovanju. Osnovno naĉelo Zakona da je strukovno obrazovanje u funkciji razvoja gospodarstva i da je pri tom gospodarstvo ĉimbenik, koji treba iskazivati potrebe za kadrovima, financijski participirati u procesu njihovog obrazovanja i nadzirati obrazovanje zajedno s drţavom, je i naĉelo Zakona o obrtu, odnosno njegovog dijela koji se odnosi na strukovno obrazovanje. Hrvatska obrtniĉka komora u svojim primjedbama na Zakon zalaţe se da se osigura neovisnost Agencije za strukovno obrazovanje, kao i Nacionalnog vijeća za strukovno obrazovanje i da ta dva tijela budu tijela Vlade RH Uloga HOK-a u strukovnom obrazovanju U okviru Strategije razvoja strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj vaţno mjesto zauzima uspostavljanje kvalitetnih mehanizama izmeċu gospodarstva i obrazovanja. Dosadašnja praksa pokazuje da ta poveznica postoji u strukovnom obrazovanju za obrtništvo. Ovdje postoji ozakonjeno partnerstvo izmeċu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatske obrtniĉke komore. Prema Zakonu o obrtu Hrvatska obrtniĉka komora ima javne ovlasti uz redovni školski sustav za obrtniĉka zanimanja, kao i ovlasti vezane uz daljnje obrazovanje i cjeloţivotno uĉenje za obrtnike. Sustav koji njeguje Hrvatska obrtniĉka komora je dvojni sustav obrazovanja u kojem participiraju s jedne strane obrtniĉka škola, a s druge strane licencirani ili ovlašteni obrti. Od godine u svrhu osiguranja kvalitete izraċeno je 60 novih kurikuluma za zanimanja s liste vezanih obrta. No, izrada novih programa potakla je i veći upis u obrtniĉka zanimanja. MeĊutim, stanje na trţištu rada u Hrvatskoj godinama pokazuje dugu nezaposlenost odreċene vrste kadrova koji ni uz poticajnu upisnu politiku nisu postigli ţeljenu razinu. Statistiĉki podaci koje Hrvatska obrtniĉka komora izraċuje svake godine pokazuju da je u sve tri godine obrazovanja u obrtniĉke programe upisano uĉenika. Mr.sc. Olga Lui 10

11 Tablica 1: Upisi u I. razred po godinama školska godina broj učenika u I. razredima 2006./ / / Grafikon 1: Upisi učenika u programe obrtničkih zanimanja za razdoblje od 2006./ /09. U struĉnim školama u Hrvatskoj moguće se školovati za 434 obrazovna programa, od kojih je njih 181 trogodišnjih, od ĉega 57 programa obrtniĉkih zanimanja. Mr.sc. Olga Lui 11

12 Grafikon 2: Programi u strukovnom obrazovanju u RH U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva usklaċuju se planovi upisa na lokalnoj i drţavnoj razini. Moţe se sa zadovoljstvom istaknuti da je ovo partnerstvo iz godine u godinu sve bolje i da resorno ministarstvo redovno konzultira HOK o broju nauĉniĉkih mjesta i elemenata i kriterija upisa u obrtniĉka zanimanja. MeĊutim, generalno uzevši ovakvim naĉinom upisa se ne ostvaruje stvarna veza s razvojem gospodarstva i njegovom konkurentnošću na trţištu. Iskazana potreba za nauĉnicima ĉesto nije i stvarna potreba za kadrovima koja proizlazi iz namjere razvoja obrta i poduzeća. Stanje na trţištu rada u Hrvatskoj godinama je nepromijenjeno i pokazuje permanentnu visoku nezaposlenost. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kolovozu godine ukupno je bilo nezaposlenih osoba od ĉega sa srednjom školom, zanimanja KV i VKV radnika što je 34% od ukupnog broja nezaposlenih. To predstavlja i najveći ukupni postotak nezaposlenih koje je statistika iskazala prema razini obrazovanja i spolu u kolovozu godine. Po broju nezaposlenih na vodećem mjestu su usluţna i trgovaĉka zanimanja a slijede zanimanja u obrtu i pojedinaĉnoj proizvodnji. Prema podacima istog Zavoda potraţnja za ovim zanimanjima je vrlo mala. Tablica 2: Nezaposlene osobe i traţeni radnici rod i vrsta zanimanja nezaposlene osobe traženi radnici usluţna i trgovaĉka zanimanja zanimanja u obrtu i pojedinaĉnoj proizvodnji Mr.sc. Olga Lui 12

13 Prema gore navedenim statistiĉkim podacima na trţištu rada u Hrvatskoj ima veliki broj nezaposlenih osoba u djelatnosti koje pokriva obrt. Iz ovih podataka takoċer bi proizašlo da trţište rada nema potrebu za ovim kadrovima dok svakodnevna praksa pokazuje posve drugaĉiju sliku. U nekim djelatnostima obrta prema navodima ĉlanica HOK-a, nije moguće doći do radnika. To osim HOK-a takoċer potvrċuju i velike firme koje sve ĉešće ukazuju na potrebu uvoza radne snage iz susjednih zemalja i to naroĉito za neke sektore. Vidljivo je da politika upisa u srednje strukovne škole ne poĉiva na dobrim temeljima. Partnerstvo izmeċu gospodarstva i obrazovanja samo je formalno. Gospodarstvo ne igra ulogu koja bi bila neophodna da se osiguraju kvalitetni i dostatni kadrovi za razvoj njegovih pojedinih grana. Tu naroĉito treba naglasiti nedovoljan angaţman poslodavaca u osiguravanju odgovarajućih kadrova i neprepoznavanje vlastite uloge u obrazovnim procesima. To se naroĉito odnosi na svijest o tome jesu li kvalifikacije za trţište rada koje danas radnici imaju odgovarajuće potrebama gospodarskog razvoja. Statistiĉka obrada podataka koje je Hrvatska obrtniĉka komora ove godine prikupila od podruĉnih obrtniĉkih komora pokazuje da je omjer planiranog i realiziranog upisa podjednak kao i ranijih godina. Realizirani upis u odnosu na planirani je 73,3%. S tim postotkom naravno, ne bismo trebali biti zadovoljni. MeĊutim, postavlja se pitanje realnosti planiranog. S obzirom da je planiranje još uvijek više usmjereno na resurse obrazovnih institucija, a manje na potrebe trţišta rada i realizacija ţeljenog bi se mogla smatrati realnom. Uvidom u tablice pregleda upisa po ţupanijama takoċer se moţe zakljuĉiti da su upisi uglavnom u okvirima prošlogodišnjih. Gledajući zanimanja vodeći broj upisnih mjesta zauzimaju kuhari 1.445, slijede frizeri 1.173, automehaniĉari 974 i konobari 913. Od proizvodnih zanimanja vodeći su: instalateri grijanja i klimatizacije 578, stolari 426, elektroinstalateri 421, vodoinstalateri 314, elektromehaniĉari 284, itd. Posljednjih godina ugostitelji se ţale na nedostatak kadrova i to ĉesto povezuju sa slabim upisom kuhara i konobara u srednjim školama. Navedeni podaci demantiraju te navode. MeĊutim, raspodjela upisa u ugostiteljska zanimanja je nepovoljna za razvoj turizma u priobalnim podruĉjima Hrvatske. Najveći broj mladih upisuje se u ugostiteljske škole u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Iz razgovora s roditeljima i školama u priobalju dolazi se do zakljuĉka da razlog leţi u tome što se konobari i kuhari tamo uglavnom zapošljavaju u ljetnim mjesecima, dakle kao sezonska radna snaga. Roditelji i uĉenici tu ĉinjenicu smatraju izrazito nepovoljnom, a svoju budućnost u tim zanimanjima nesigurnom. Oĉito je da neka obrtniĉka zanimanja posve nestaju, jer se već niz godina nitko ne prijavljuje niti upisuje u programe za ta zanimanja. To su primjerice: ljevaĉ, pećar, graditelj orgulja, krznar, mljekar, mlinar i sl. Neka od njih mogu se smatrati tradicijskim obrtima i nuţno im je posvetiti paţnju na razini drţave. Druga zanimanja se zbog razvoja tehnologije bitno mijenjaju, pa bi ih u skladu s novim smjernicama nacionalnog kvalifikacijskog okvira trebalo osuvremeniti, ili uvesti neka nova. Nakon otpora Ministarstva prosvjete koji je trajao 2 godine, ove godine je zapoĉela realizacija pilot programa za zanimanja automehatroniĉar i instalater sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja u okviru GTZ-ovog projekta. Ova zanimanja su traţena od strane gospodarskog sektora već niz godina. Mr.sc. Olga Lui 13

14 U sve tri godine najviše uĉenika imamo u sljedećim zanimanjima: Tablica 3: Zanimanja s najvećim brojem učenika u posljednje tri godine zanimanje broj učenika kuhar frizer automehaniĉar konobar instalater grijanja i klimatizacije elektroinstalater stolar vodoinstalater elektromehaniĉar U svim ostalim zanimanjima broj nauĉnika je manji od Grafikon 3: Zanimanjima s najvećim brojem učenika u posljednje tri godine Već nekoliko godina dio zanimanja je neatraktivan za mlade ljude. To se naroĉito odnosi na zanimanja u graċevini i strojarstvu. Zbog toga Hrvatska obrtniĉka komora poduzima niz akcija kako bi pokazala mladima da upisom u obrtniĉka zanimanja imaju šansu brzo se zaposliti i postati samostalni u graċenju vlastite karijere. Najvaţnije akcije koje smo poduzimali, i to kako na razinama podruĉnih obrtniĉkih komora tako i na razini Hrvatske obrtniĉke komore bile su: - prezentacija zanimanja za Zagrebaĉkom Velesajmu, Mr.sc. Olga Lui 14

15 - prezentacija zanimanja na lokalnim sajmovima, - promidţba na gradskim trgovima, - izrada promidţbenog materijala koji se upućuje u sve osnovne škole Republike Hrvatske, - razgovori s ravnateljima, pedagozima i roditeljima uĉenika osnovnih škola, - prezentacija zanimanja putem elektroniĉkih medija, - prezentacija zanimanja neposredno u osnovnim školama - suradnja sa Zavodima za zapošljavanje i sl. Situacija se nešto popravila stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o obrtu i Zakona o drţavnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Zakonom o drţavnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu drţava je osigurala novĉanu potporu za sve obrtnike i trgovaĉka društva koja provode proces naukovanja. Izmjene i dopune Zakona o obrtu s druge strane, dozvolile su da praktiĉni dio naukovanja izvodi veći broj pravnih osoba nego do sada. Tako npr. osobe koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona imaju registriran obrt, odgovarajuću srednju struĉnu spremu i najmanje 10 godina radnog iskustva za zanimanje za koje izvode praktiĉni dio naukovanja mogu uz poloţen ispit iz radne pedagogije primati nauĉnike na naukovanje. Novina ovog Zakona je i ta da Hrvatska obrtniĉka komora moţe licencirati i sva trgovaĉka društva odnosno pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, a koji vrijede i za obrtnike. Posljednjih mjeseci POK-ovima se javljaju upravo ovi subjekti koji u svojim radionicama ţele primiti nauĉnike na praksu. Bez obzira dolaze li iz pravnih osoba ili obrta, budući majstori - struĉni uĉitelji moraju poloţiti ispit iz radne pedagogije. Ove godine je taj ispit poloţilo 219 kandidata. Mr.sc. Olga Lui 15

16 U godini osigurano je nauĉniĉka mjesta za sve tri godine obrazovanja koja se nalaze u licenciranih radionica i licenci. Broj nauĉniĉkih mjesta u posljednje tri godine kretao se: Grafikon 4: Broj slobodnih naučničkih mjesta za razdoblje Izlazni rezultati uĉenika koji završavaju obrtniĉke programe iskazuju se polaganjem pomoćniĉkih ispita. U protekle tri godine ispite je poloţilo ukupno nauĉnika i to: Grafikon 5: Broj poloţenih pomoćničkih ispita za razdoblje 2005./ /08. Mr.sc. Olga Lui 16

17 Iz grafikona je vidljivo da su izlazni rezultati koji se iskazuju polaganjem pomoćniĉkog ispita (npr. 72% šk. god /07. te 71% šk. god /08.) s obzirom na broj upisane djece tih školskih godina pribliţno isti. Mr.sc. Olga Lui 17

18 2. CARDS projekti i njihov utjecaj na hrvatsku obrazovnu politiku CARDS projekti u podruĉju obrazovanja dio su pomoći EU-a zemljama Zapadnog Balkana. To je pomoć Zajednice za obnovu, razvitak i stabilizaciju u Procesu stabilizacije i pridruţivanja na ovim prostorima. Za definiranje i provedbu programa CARDS na strani Europske unije zaduţena je Europska komisija, njezina središnjica u Bruxellesu kao i Delegacija EK u RH. Komisija je u svojem radu odgovorna Upravnom odboru za program CARDS sastavljenom od predstavnika zemalja ĉlanica EU-a. Na strani RH to su nacionalni koordinatori pomoći u ime Vlade RH, Ministarstvo za europske integracije, Ministarstvo financija, te resorna ministarstva kao korisnici projekta. Korisnik CARDS projekata vezanih uz obrazovanje bilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U ostvarivanju projekata ukljuĉivani su svi dionici zainteresirani za razvoj strukovnog obrazovanja. U obrazovanju su realizirani projekti CARDS 2001, 2002, 2003 i CARDS 2001 bazirao je svoje rezultate na relevantnim dokumentima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Europske zaklade za obrazovanje (ETF) te drugih radova koji su opisivali situaciju u strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj. Vrijedno polazište za izradu završne studije bili su i dokumenti rednih skupina sastavljenih od hrvatskih struĉnjaka. Konceptualni dokument nazvan Zelena knjiga imao je za cilj detaljno raspraviti niz pitanja koja bi pomogla u izradi nacionalnog dokumenta obrazovne politike. Vizija hrvatskog strukovnog obrazovanja koju je sadrţavao ovaj dokument pozivala je na raspravu o restrukturiranju, upravljanju, financiranju i razvoju obrazovanja. Ono što je zapoĉeo projekt CARDS 2001 detaljnije su razraċivali ostali projekti CARDSa i to CARDS 2002, 2003 i CARDS 2002 završio je Njegovi najvaţniji rezultati su bili Bijela knjiga i Polazne osnove za izradu Zakona o strukovnom obrazovanju. TakoĊer je znaĉajan doprinos dao na polju izrade kurikuluma, povezivanja trţišta rada i strukovnog obrazovanja i informacijskog povezivanja dionika u obrazovanju. Paţnja je posvećena i osnovama kvalifikacijskog okvira. CARDS 2003 konkretizirao je postupke izrade kurikuluma na primjeru konkretne nove kvalifikacije (agroturizam), bavio se obrazovanjem nastavnika izradivši studiju o njihovom obrazovanju na visokoškolskim ustanovama, kao i o njihovom permanentnom obrazovanju. Provedba projekta CARDS 2004 Obrazovanje odraslih zapoĉela je u rujnu godine. Projekt je trebao završiti u prosincu godine, meċutim produţen je do svibnja godine. Glavni cilj projekta je ojaĉati okvir za uĉinkoviti razvoj i provedbu Strategije obrazovanja odraslih u Hrvatskoj. Provedba projekta se ostvaruje kroz šest komponenti: Uspostava baza podataka i informacija, razvoj ljudskih potencijala i smjernice politike, pregled postojećih i osmišljavanje novih sustava financiranja, osiguranje kvalitete programa osposobljavanja i pruţatelja usluga, poboljšanje programa stjecanja osnovnih vještina za odrasle i provedba obrazovne kampanje. Mr.sc. Olga Lui 18

19 Rezultati CARDS projekata u hrvatskom školskom sustavu znatnije su doprinijeli razvoju institucija vaţnih za razvoj strukovnog obrazovanja. To su: Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Agencija za znanost i visoko školstvo, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i mnoge druge prateće institucije bez kojih daljnji razvoj strukovnog obrazovanja ne bi bio moguć. Dokumenti koje su CARDS projekti proizveli predstavljaju bitnu okosnicu za razvoj svih relevantnih dokumenata koje Hrvatska treba napraviti kao potporu ili legislativu za stabiliziranje sustava i njegovu modernizaciju. Mr.sc. Olga Lui 19

20 3. GTZ-ABU Projekt stanje projekta Projekt GTZ-a: Strukovno obrazovanje usmjereno na trţište rada u Hrvatskoj se realizira u okviru obrazovanja za obrtništvo, a nositelj projekta s hrvatske strane je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u uskoj suradnji s Hrvatskom obrtniĉkom komorom. Projekt provodi ABU Consult za GTZ-e, a po nalogu njemaĉkog Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvitak (BTZ). Indikatori pomoću kojih projekt ţeli definirati cilj: Ponuda u strukovnom obrazovanju odgovara potrebama malih i srednjih poduzeća su: 1. Najmanje 75% poduzeća (uzorak ispitan anketom) potvrċuje da obrazovanje u poticanim zanimanjima odgovara njihovim potrebama. 2. Najmanje 30% postojećih škola preuzelo je uspješne modele pilot mjera. 3. Broj zainteresiranih za novu obrazovnu ponudu u poticajnim zanimanjima povećao se za 20%. 4. Najmanje 40% svih nauĉnika u poticajnim zanimanjima su djevojke i mlade ţene. 5. Završni ispiti potvrċuju struĉne radne kompetencije završenih uĉenika. Planirano vrijeme projekta je 4 godine i to prva faza 1/2006. do 12/2007. a druga faza 1/2007 do12/2009. Uĉinci koje bi projekt trebao proizvesti su: - kvalitetno obrazovani mladi ljudi koji su u stanju povećati produktivnost i omogućiti bolji plasman robe i usluga na trţištu, - bolja mogućnost zapošljavanja, - smanjena socijalna iskljuĉenost i - jaĉanje uloge gospodarstva u procesima strukovnog obrazovanja. Od do danas naĉinjena su 4 izvješća o radu na projektu. U izvješćima se detaljno opisuju faze zajedniĉkog rada dionika u projektu, sve aktivnosti koje su dovele do odabira i izrade kurikuluma za nova zanimanja, odabira pilot škola, osnivanje regionalnih koordinacijskih odbora, nabavka nove opreme u pilot školama, edukacija nastavnika i ravnatelja, zajedniĉki rad sa Zavodom za zapošljavanje vezan uz profesionalnu orijentaciju, studijska putovanja i posjete obrazovnim centrima u Njemaĉkoj, posjeta njemaĉkih struĉnjaka hrvatskim školama, rješavanje problema nastalih s ASO-om i Ministarstvom prosvijete do konaĉnog uvoċenja novih pilot programa u škole u Zadru i Novoj Gradišci. UtvrĊivanje projektne strukture kao i kriterija za odabir mjesta, škola i zanimanja, kao i razvoj kvalitete škola i modela obrazovanja bili su potpomognuti od strane njemaĉkih i hrvatskih struĉnjaka. Ustroj regionalnih koordinacijskih odbora poĉeo je u godini kad su intenzivirane i edukacije nastavnika. Ĉitavo vrijeme projekta suradnja s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i HOK-om bila je vrlo dobra. Paralelno s GTZ-projektom odvijaju se i CARDS projekti EU-a. Preklapanja u sadrţajima tih projekata nije bilo. CARDS projekti nude razvoj kompetencija dionicima strukovnog obrazovanja koje bi pomogle osmišljavanju politike strukovnog obrazovanja koja bi hrvatsko školstvo pribliţila trendovima razvoja EZ-a, dok su zadaće GTZ projekta operativnije i donose brţe rezultate. Nakon dvije godine rada i priprema zajedniĉkim akcijama njemaĉkih i hrvatskih struĉnjaka izraċeni su kurikulumi za 3 zanimanja od kojih Mr.sc. Olga Lui 20

21 su 2 dobila zeleno svijetlo za pokusnu realizaciju u 2008./09. školskoj godini i to u 2 sljedeće škole: STRUKOVNA ŠKOLA VICE VLATKOVIĆA (ravnatelj: Tihomir Tomĉić) - zanimanje: automehatroniĉar - Nikole Tesle 9c, Zadar Tel.: 023/ , ss-zadar-513@skole.t-com.hr INDUSTRIJSKO-OBRTNIĈKA ŠKOLA (ravnatelj: Mijo Matošević) - zanimanje: instalater sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja - Ljudevita Gaja bb, Nova Gradiška Tel.: 035/ , mijo.matosevic@sb.t-com.hr IzraĊen je i program za kuhara wellnes i dijetalne prehrane. Priprema za uvoċenje tog programa je uvedena u SREDNJOJ STRUKOVNOJ ŠKOLI VELIKA GORICA (ravnatelj: Stjepan Kos) Kralja Stjepana Tomaševića 21, Velika Gorica Tel.: 01/ , ss-velika-gorica-503-@skole.htnet.hr Iako za zanimanje kuhar wellness i dijetalne prehrane nije dobiveno odobrenje za realizaciju, opremljeni su prostori za praktiĉnu nastavu i zapoĉelo je intenzivna poduka nastavnika za nove metodiĉke postupke. Osim pilot škola tz. prve skupine u treninzima za nastavnike i školski menadţment sudjeluju i ravnatelji škola koji su pristali da uċu u drugi krug realizacije novih programa. To su škole: HOTELIJERSKO TURISTIĈKA I UGOSTITELJSKA ŠKOLA ZADAR (ravnateljica: Jadranka Brkić Vejmenka) A. G. Matoša 40, Zadar Tel./Fax: 023/ , ugoskzd@zd.htnet.hr PRIVATNA SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA WALLNER SPLIT (ravnateljica: Marina Wallner) Šnajnska 10, Split Tel.: 021/ , libar.osskola@gmail.com ŠKOLA ZA MONTAŢU INSTALACIJA I METALNIH KONSTRUKCIJA (ravnatelj: Ivan Justinić) Sveti Duh 129, Zagreb Tel.: 01/ , ss-zagreb-555@skole.t-com.hr INDUSTRIJSKO-OBRTNIĈKA ŠKOLA SLAVONSKI BROD (ravnatelj: Zvonko Petanović) Eugena Kumiĉića 52, Slavonski Brod Tel.: 035/ , ss-slavonski-brod-504@skole.t-com.hr Mr.sc. Olga Lui 21

22 U rad sa školama bio je vrlo intenzivan, a u teme koje su bile vezane uz školski menadţment i razvijanje kvalitete obrazovanja bile su ukljuĉene i dvije partnerske škole: KLESARSKA ŠKOLA (ravnatelj: Tonĉi Vlahović) Nova Riva bb, Puĉišća-Braĉ Tel.: 021/ , ss-pucisca-501@skole.htnet.hr POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENA ŠKOLA (ravnatelj: Jozo Bešlić) Ratarniĉka 3, Poţega Tel.: 034/ Mr.sc. Olga Lui 22

23 4. Prateća evaluacija GTZ-ABU projekta 4.1. Opis studije (cilj, težište, mjesta provedbe, trajanje, metodološki pristup) Cilj studije: Cilj je ove studije dati relevantne podatke o radu na projektu i rezultatima projekta te osigurati odrţivost aktivnosti koje je projekt pokrenuo. To se prije svega odnosi na uvoċenje novih pilot zanimanja u obrazovni sustav za obrtništvo kao i na potporu obrtniĉkim školama pri korištenju novog metodološkog pristupa u realizaciji ovih programa. Teţišta praćenja /Svrha projekta: - analizirati nove nastavne planove i programe (automehatroniĉar i instalater sustava vode plina grijanja i hlaċenja) utvrditi prednosti i nedostatke u odnosu na postojeće programe te uĉinkovitost izlaznih kompetencija na razvoj kvalifikacija orijentiranih na trţište rada, - usporediti nove oblike suradnje izmeċu dionika u procesu naukovanja i ispitati kvalitetu dosadašnjih, - pratiti razvoj obrazovnog menadţmenta u pilot školama i školama koje prate projekt, - ispitati utjecaj usavršavanja nastavnika (nova struĉna znanja, novi metodiĉki postupci) na nastavni rad u novim zanimanjima, - ispitati usmjerenost teoretskih sadrţaja na praksu u starim i novim zanimanjima te ispitati temelji li se zajedniĉki rad škola i radionica na pripremi nauĉnika za ulazak u poslovni svijet, - utvrditi veze potreba trţišta rada i obrazovanja, - utvrditi utjeĉe li i u kojoj mjeri korištenje nove suvremene opreme na kvalitetu obrazovanja za pilot za zanimanja, - ispitati atraktivnost obrazovanja za zanimanja (mladi i roditelji) i - utvrditi prednosti i nedostatke postupka umreţavanja srodnih programa i škola. Mjesta provedbe istraţivanja: Istraţivanje se provodi u Zagrebu, Zadru, Novoj Gradišci, Slavonskom Brodu, Splitu i Velikoj Gorici Trajanje: I faza / /analiza dokumenata, prikupljanje osnovnih ĉinjenica o tijeku projekta, prikaz stanja obrazovanja za zanimanja u Hrvatskoj analiza školskog i obrtniĉkog zakonodavstva, utjecaj rezultata CARDS projekata na stanje u strukovnom obrazovanju, statistiĉki pokazatelji. II faza / / izrada upitnika za uĉenike u pilot zanimanjima i uĉenike u srodnim zanimanjima, izrada upitnika za majstore struĉne uĉitelje u pilot i srodnim zanimanjima, Mr.sc. Olga Lui 23

24 provoċenje ispitivanja, izrada protokola za usporedbu tradicionalnih nastavnih planova i programa s eksperimentalnim planovima u podruĉju mehatronike i instalacija, školska izvješća prema protokolu, pozicija novih kvalifikacija, prvo izvješće na kraju Metodološki pristup - analiza dokumenata, diskusija, studijskih putovanja, izvješća škola, - priprava seminara i savjetovanja, i njihova evaluacija, - anketiranje, - intervjui Usporedba strukture i sadržaja tradicijskih i novih programa Usporedbu je bilo moguće uĉiniti analizirajući tradicijske i nove kurikulume i usklaċujući izvješća škola koje su zapoĉele realizaciju novih programa u I. godini obrazovanja, a istovremeno u II. i III. godini realiziraju tradicijske programe. usporedba programa AUTOMEHATRONIĈAR AUTOELEKTRIĈAR AUTOMEHANIĈAR INSTALATER SUSTAVA VODE, PLINA, GRIJANJA I HLAĐENJA PLINOINSTALATER VODOINSTALATER INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE Mr.sc. Olga Lui 24

25 Tablica 4: Usporedba nastavnih planova automehaničar (JMO), autoelektričar (JMO) i automehatroničar Broj sati struĉnoteorijskih sadrţaja I. razred Broj sati struĉnoteorijskih sadrţaja II. razred Broj sati struĉnoteorijskih sadrţaja III. razred Broj sati praktiĉne nastave I. razred Broj sati praktiĉne nastave II. razred Broj sati praktiĉne nastave III. razred Ukupan broj sati struĉno-teorijske nastave Ukupan broj sati praktiĉne nastave Sustav nastavnog plana automehaniĉar JMO autoelektriĉar JMO automehatroniĉar = = = = = 9 +1 izborni = izborni izborni I. razredpredmetni II. razredpredmetni III. razredpredmetni I. razredpredmetni II. razredpredmetni III. razredpredmetni I. razredpredmetni II. i III. razredpolja uĉenja Mr.sc. Olga Lui 25

26 Tablica 5: Usporedba nastavnih planova vodoinstalater (JMO), plinoinstalater (JMO), instalater grijanja i klimatizacije(jmo) i instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja vodoinstalater JMO plinoinstalater JMO instalater grijanja i klimatizacije JMO instalater sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja Broj sati struĉnoteorijskih sadrţaja I. razred Broj sati struĉnoteorijskih sadrţaja II. razred = = = = = = 8 8 Broj sati struĉnoteorijskih sadrţaja III. razred = 9 +1 izborni = 9 +1 izborni = 9 +1 izborni (izborni) 10 Broj sati praktiĉne nastave I. razred Broj sati praktiĉne nastave II. razred Broj sati praktiĉne nastave III. razred Ukupan broj sati praktiĉne nastave Sustav nastavnog plana I. razredpredmetni II. razredpredmetni III. razredpredmetni I. razredpredmetni II. razredpredmetni III. razredpredmetni I. razredpredmetni II. razredpredmetni III. razredpredmetni I. razredpredmetni II. i III. razredpolja uĉenja Mr.sc. Olga Lui 26

27 Tradicijski programi kao i novi programi u skladu s nacionalnim kurikulumom sadrţe istu zajedniĉku jezgru opće-obrazovnih sadrţaja koja prosljeċuje kljuĉne kompetencije. Struktura starih programa temeljena je predmetno-satnoj koncepciji, teoretskim sadrţajima koji nisu u meċusobnoj interakciji i najĉešće nisu vezani uz praksu. Sadrţajno su programi vrlo opseţni, pa je vrijeme predviċeno za njihovu realizaciju nedostatno. Gotovo u svim struĉno teoretskim sadrţajima ima previše ĉinjenica koje je teško usvojiti jer nisu logiĉno povezane i spremne za praktiĉnu upotrebu. Nastavnici struĉno teoretskih sadrţaja nedovoljno meċusobno suraċuju na realizaciji onih sadrţaja koji ĉine temelj stjecanja struĉnih kompetencija. Veza izmeċu praktiĉne nastave u školi, vjeţbi vezanih uz struĉnu teoriju i praktiĉnog rada u radionicama ĉesto je vrlo slaba i nedovoljna za osiguranje kvalitete kompetencija neophodnih za ukljuĉivanje mladih u gospodarske procese. Metodiĉki se tradicijski i novi programi takoċer bitno razlikuju. Frontalni rad i predavaĉka nastava prevladavaju u tradicijskim zanimanjima, praktikumi nisu zadovoljavajuće opremljeni niti za suvremene nastavnu metode, a naroĉito ne za nove tehnologije. Novi programi nude drugaĉiju strukturu i novi pristup. Struktura programa samo je u I. godini sliĉna strukturi starih programa jer je predmetno zacrtana. U II. i III. godini programi su koncipirani po cjelinama koje povezuju teoriju i praksu, rad u uĉionici s radom u praktikumu, a znanja i vještine steĉene u školi sa znanjima i vještinama steĉenim u radioniĉkoj praksi izvan škole. Za ovakav pristup nastavi neophodan je timski rad svih dionika. U timu nastavnici moraju imati struĉna primjenjiva znanja i praktiĉne vještine. U vremenu u kojem traje pilot projekt nuţno je skrbiti o obrazovanju nastavnika u primjeni novih metoda i upotpunjavanju struĉnih znanja. Poĉetak uvoċenja novih programa praćen je i uvodnim seminarima, ispitivanjima dionika o nizu problema koji su vezani uz njihovu realizaciju, snimanjem stanja pred poĉetak nastave u školama i sliĉnim aktivnostima. Kako bismo došli do što boljih spoznaja o tome prikazujemo rezultate prvih ispitivanja. Druga ispitivanja provoditi ćemo kad se za to osjeti potreba a svakako na kraju pojedinih faza projekta Rezultati ispitivanja Metode ispitivanja Metodiĉki pristup bio je usmjeren na: 1. prethodne aktivnosti u okviru Projekta; razgovore, okrugle stolove, seminare i sl. te analize kurikuluma i zakonskih propisa (prikazano u gore obraċenim cjelinama), 2. provedbu pismenog ispitivanja triju razliĉitih ciljnih grupa: - nauĉnika prve godine obrazovanja u pilot zanimanjima automehatroniĉar i instalater sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja, - nauĉnike druge godine u zanimanjima automehaniĉar, autoelektriĉar, plinoinstalater, vodoinstalater i instalater grijanja i klimatizacije i Mr.sc. Olga Lui 27

28 - majstora - struĉnih uĉitelja u radionicama gdje se realizira praktiĉna nastava u pilot projektu, 3. izvješća pilot škola: Strukovne škole "Vice Vlatkovića" iz Zadra i Industrijskoobrtniĉke škole iz Nove Gradiške i 4. razgovore s dionicima. U evaluaciji raspoloţivih dokumenata vidljivo je da kako u Komorama, tako i u školama i ţupanijama postoje opseţni materijali s velikim brojem informacija. Dio dokumenata koristio se u metodiĉkoj obradi. Ispitivanje je provedeno u suradnji s Hrvatskom obrtniĉkom komorom, školama i obrtnicima. Tablica 6: Ispitanici u dva mjesta provedbe ispitivanja naučnici/zanimanja mjesto broj automehatroniĉar Zadar 24 automehaniĉar Zadar 25 autoelektriĉar Zadar 9 instalater sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja Nova Gradiška 23 plinoinstalater Nova Gradiška 9 vodoinstalater Nova Gradiška 5 instalater grijanja i klimatizacije Nova Gradiška 10 obrtnici/zanimanja mjesto broj automehatroniĉar Zadar 20 instalater sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja Nova Gradiška Anketiranje naučnika U studenom godine prvi put je provedeno anketiranje 105 nauĉnika i to u Zadru i Novoj Gradišci. Ove dvije škole imaju nauĉnike u I. godini pilot zanimanja, i to Zadar automehatroniĉare, a Nova Gradiška instalatere sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja. U istim školama se takoċer obrazuju nauĉnici u II. godini za srodna tradicionalna zanimanja u istom podruĉju. Zbog toga je jedino bilo moguće paralelno ispitivati nauĉnike u I. godini novih zanimanja i nauĉnike u II. godini iz istog sektora. Djevojĉice nisu bile obuhvaćene anketiranjem iz razloga što u ovim zanimanjima nema nauĉnica. Mr.sc. Olga Lui 28

29 Grafikon 6: Broj ispitanih učenika Uzorak ispitanika nije dostatan da se dobiju posve pouzdani podaci. Obrada uzorka posluţit će kako bi se ostvarila jasnija slika ostvarivanju ciljeva projekta. Slijedeća grupa pitanja ispituje kvalitetu savjetovanja i usmjeravanja za odabir zanimanja s obzirom na izvor, odnosno subjekte koji su zaduţeni da uĉenici dobiju odgovarajuće informacije koje zadovoljavaju njihove interese i znanja o zanimanju. Pitanje 1.: Jeste li se prije upisa detaljno informirali o zanimanju? Tablica 7: odgovori Zadar Nova Gradiška da ne automehatroniĉar 62% 38% automehaniĉar 72% 28% autoelektriĉar 67% 33% instalater sustava vode, 91% 9% plina, grijanja i hlaċenja plinoinstalater 67% 33% vodoinstalater 60% 40% instalater grijanja i klimatizacije 50% 50% Mr.sc. Olga Lui 29

30 Grafikon 7: Pitanje 1: Jeste li se prije prijavljivanja za ovo zanimanje detaljno informirali o njemu? (podaci u %) Rezultati pokazuju da je novo zanimanje instalater vode, plina, grijanja i hlaċenja kod mladih izazvalo puno veći interes nego što je to bio sluĉaj s tradicionalnim zanimanjima. Općenito više od pola ispitanika pokazalo je interes za upis prije nego što je izabralo zanimanje. Pitanje 2.: Iz kojih ste izvora dobili informaciju o tom zanimanju i kakve su one bile? (apsolutni brojevi) Tablica 8 a): Odgovori učenika iz tradicionalnih instalaterskih zanimanja dobro dovoljno nedovoljno nikakve putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija Mr.sc. Olga Lui 30

31 Tablica 8 b): Odgovori učenika iz novog zanimanja instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja dobro dovoljno nedovoljno nikakve putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija Obradom ovog pitanja potvrċena je vrlo mala uloga profesionalne orijentacije pri izboru zanimanja uĉenika, što svakako nije pozitivna informacija i to naroĉito zato što profesionalna orijentacija moţe struĉno najbolje obraditi osobu i usmjeriti je prema njezinoj sposobnosti. Ostali izvori informiranja mogu biti nekompetentni ili samo vrlo površni. U tradicionalnim zanimanjima uĉenici su najviše podataka o zanimanju dobili od prijatelja i od obitelji, nakon ĉega slijedi obrtniĉka radionica. Osnovna i strukovna škola samo djelomiĉno pruţaju informacije o zanimanjima dok su mediji najmanje zastupljeni. Novo zanimanje instalater sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja s obzirom da se prvi puta uvodilo u srednje škole dobilo je u osnovnoj i strukovnoj školi veći publicitet, a i obitelj i obrtniĉka radionica pruţili su više informacija o tom zanimanju. Mediji su i dalje na zadnjem mjestu, a i profesionalna orijentacija nema znaĉajnog udjela. Tablica 8 c): Odgovori učenika iz tradicionalnih zanimanja autostruke dobro dovoljno nedovoljno nikakve putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija Tablica 8 d): Odgovori učenika iz novog zanimanja - automehatroničar dobro dovoljno nedovoljno nikakve putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija Informacije o tradicionalnim zanimanjima autoelektriĉar i automehaniĉar uĉenici su najviše dobivali od obitelji, prijatelja i obrtniĉkih radionica. Osnovna škola je pruţila vrlo Mr.sc. Olga Lui 31

32 malo ili nedovoljno informacija, strukovna škola nešto malo više, a pribliţno sliĉno i profesionalna orijentacija. Mediji su i ovaj puta na zaĉelju. Za novo zanimanje automehatroniĉar uĉenici su informacije dobivali podjednako intenzivno u strukovnoj školi, u obrtniĉkoj radionici, od obitelj i prijatelja. Osnovna škola i profesionalna orijentacija su nešto slabije zastupljene dok mediji i u ovom sluĉaju nisu dali nikakve korisne informacije. Tablica 8 e): Odgovori učenika iz tradicionalnih zanimanja instalaterske i autostruke (ukupni podaci) dobro dovoljno nedovoljno nikakve putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija Tablica 8 f): Odgovori učenika iz novih zanimanja instalaterske i autostruke (ukupni podaci) dobro dovoljno nedovoljno nikakve putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija UsporeĊujemo li tradicionalna zanimanja u mehanici i instalaterstvu primijetit ćemo da u tradicionalnim zanimanjima, kao i u novim zanimanjima, najvaţnije mjesto u dobivanju informacija o zanimanju i školovanju zauzima obitelj iza ĉega slijede prijatelji. Što se tiĉe obrtniĉkih radionica i strukovnih škola, one su kod novih zanimanja odigrale veću informativnu ulogu nego kod starih. TakoĊer su i osnovne škole u ovom sluĉaju pruţale više informacija dok se profesionalna orijentacija podjednako angaţirala. Interesantno je da je uloga medija u jednom i drugom sluĉaju odnosno u svim sluĉajevima informiranja o obrtniĉkim zanimanjima ocijenjena vrlo niskom. Mr.sc. Olga Lui 32

33 Tablica 8 g): Odgovori svih učenika iz tradicionalnih i novih zanimanja instalaterske i autostruke (sveukupni podaci) tradicionalna nova Nova Zadar zanimanja zanimanja Gradiška putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija Iz gornje tabele vidljivo je da su u tradicionalnim zanimanjima, bilo da se radi o automehaniĉaru, autoelektriĉaru ili vodoinstalateru, plinoinstalateru, instalateru grijanja i klimatizacije dobre informacije o zanimanjima prema mišljenju uĉenika dali roditelji i prijatelji. Ista konstatacija vrijedi i za nova pilot zanimanja i to u podjednakoj mjeri u Zadru i Novoj Gradišci. Osim obitelji i prijatelja dobro su pozicionirane radionice i strukovne škole što znaĉi da jedne i druge prezentiraju uĉenicima zanimanja za trţište rada. Navedene konstatacije izraċene su u postocima u grafikonu 8. i grafikonu 9. Grafikon 8: Kvalitetne informacije o zanimanjima po različitim izvorima i ispitnim grupama (u %) Mr.sc. Olga Lui 33

34 Tablica 9 a): Broj učenika koji od sljedećih izvora nisu dobili nikakve informacije (u apsolutnim brojkama) tradicionalna nova Nova Zadar zanimanja zanimanja Gradiška putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija Tablica 9 b): Postotak učenika koji od sljedećih izvora nisu dobili nikakve informacije: tradicionalna nova Nova Zadar zanimanja zanimanja Gradiška putem profesionalne orijentacije u osnovnoj školi u strukovnoj školi u obrtniĉkoj radionici od obitelji od prijatelja putem medija Deficiti u informacijama o strukovnom obrazovanju naroĉito su vidljivi iz gornjih tabela i grafikona 9. Mediji definitivno pruţaju najmanje informacija mladim ljudima što znaĉi da nemaju interesa za ovom vrstom prezentacija, pa je oĉito da tom aspektu ţivota mladih ne poklanjaju dovoljnu paţnju. Ĉudno je da oni koji bi najviše trebali skrbiti o usmjeravanju uĉenika u odreċene profesije, a to su profesionalna orijentacija i osnovne škole, igraju vrlo malu ulogu u tome. Informacije koje bi trebale doći iz osnovne škole i profesionalne orijentacije trebale bi biti znatno preciznije s detaljnim opisnicama zanimanja, tim više što se takav materijal od strane Hrvatske obrtniĉke komore svake godine dostavlja svim osnovnim školama u Hrvatskoj. Oĉito je da osnovne škole ne obavljaju svoj posao u razvijanju svijesti mladih da je za njihovu budućnost vrlo vaţno da izaberu profesiju za koju imaju afiniteta i od koje će moći ţivjeti. Mr.sc. Olga Lui 34

35 Grafikon 9: Deficiti u informiranju za strukovno obrazovanje Treće pitanje glasi: Biste li se radije školovali za neko drugo zanimanje? Tablica 10: odgovori tradicionalna zanimanja nova zanimanja Zadar Nova Gradiška da ne Mr.sc. Olga Lui 35

36 ili prikazano grafikonom 10: Ostale ţelje u strukovnom obrazovanju Sudeći prema odgovorima relativno mali postotak (13%) mladih ljudi mijenjao bi zanimanje, 2% je u dilemi, a 85% to ne bi uĉinilo. U tradicionalnim zanimanjima, s obzirom da se radi o II. godini obrazovanja za oĉekivati je da veći broj mladih (10%) ţeli mijenjati zanimanje, jer su ga bolje upoznali i moţda shvatili da se kroz njega ne mogu ili ne ţele realizirati u potpunosti. Nova zanimanja su sama po sebi atraktivnija, pruţaju šire mogućnosti zapošljavanja i samo 4% nauĉnika bi ih promijenilo. Od toga bi većina njih išla u srodno zanimanje, a samo su rijetki oni koji su oĉito zbog nemogućnosti upisa u ţeljeno zanimanje ušli u za njih posve neţeljeno podruĉje rada. Primjerice, jedan ispitanik je naveo da je ţelio biti kuhar jer to voli raditi, ali se nije uspio upisati u to zanimanje. Pitanje 4.: Zašto ste se odlučili za zanimanje za koje se školujete? Tablica 11: odgovori - instalateri instalaterska zanimanja tradicionalna nova Zanima me tehnika/automobili. 5 (21%) 6 (26%) Ţelim izuĉiti obrtniĉko zanimanje. 12 (50%) 13 (57%) Mislim da u tom zanimanju mogu dobro zaraċivati. 10 (42%) 19 (83%) Nakon školovanja radit ću u obiteljskom obrtu. 3 (13%) 4 (17%) Informacije koje sam dobio/la su me uvjerile. 6 (25%) 9 (39%) Preporuĉili su mi ga roditelji/roċaci 8 (33%) 8 (35%) SviĊa mi se obrtniĉka radionica u koju idem na 7 (29%) 10 (43%) naukovanje. Ţelio/ţeljela sam se upisati u drugo zanimanje ali nisam mogla dobiti mjesto za naukovanje. 2 (8%) 3 (13%) Mr.sc. Olga Lui 36

37 Pitanje 4. traţilo je da se definira odluka za upis u zanimanje za koje se nauĉnik školuje. Nauĉnici su mogli zaokruţiti više ponuċenih odgovora. Većina nauĉnika u tradicionalnim zanimanjima instalaterstva odluĉila se za upis zato jer ţeli izuĉiti obrtniĉko zanimanje (50%) i misli da u tom zanimanju mogu dobro zaraċivati (42%). Slijedeći razlozi su preporuka roditelja ili roċaka ili im se pak svidjela radionica u koju će ići na naukovanje. U novim zanimanjima uvjerljivo najveći postotak 62% nauĉnika misli da će u izabranom zanimanju dobro zaraċivati, a 57% je ţeljelo izuĉiti obrtniĉko zanimanje. TakoĊer je veliki postotak onih kojima je ugodno raditi u obrtniĉkoj radionici gdje je na naukovanju (43%). U jednim i drugim zanimanjima relativno je mali broj onih koji su zbog nemogućnosti upisa u ţeljeno zanimanje izabrali jedno od navedenih instalaterskih zanimanja. Tablica 12: odgovori autostruka zanimanja iz autostruke tradicionalna nova Zanima me tehnika/automobili. 30 (88%) 21 (88%) Ţelim izuĉiti obrtniĉko zanimanje. 16 (47%) 15 (63%) Mislim da u tom zanimanju mogu dobro zaraċivati. 12 (35%) 10 (42%) Nakon školovanja radit ću u obiteljskom obrtu. 5 (15%) 5 (21%) Informacije koje sam dobio/la su me uvjerile. 4 (12%) 5 (21%) Preporuĉili su mi ga roditelji/roċaci 13 (38%) 5 (21%) SviĊa mi se obrtniĉka radionica u koju idem na 17 (50%) 9 (38%) naukovanje. Ţelio/ţeljela sam se upisati u drugo zanimanje ali nisam 1 (3%) 3 (13%) mogla dobiti mjesto za naukovanje. Ostalo napisati: - volim raditi oko auta, tome zanima, mogu dobro zaraċivati i nauĉit ću posao - auti su predobra stvar 2 (6%) 2 (8%) Većina mladih u tradicionalnim 88% i u novom zanimanju 88% upisala je ova zanimanja zbog vlastitog interesa za autotehniku. Veliki dio njih 63% u novom zanimanju takoċer smatra da je dobro izuĉiti obrtniĉko zanimanje, i 42% misli da će u tom zanimanju dobro zaraċivati. 38% je takoċer zadovoljno s obrtniĉkom radionicom u koju idu na naukovanje. U tradicionalnim zanimanjima zadovoljstvo radionicom je takoċer visoko rangirano 50%, a ţelja za izuĉavanjem obrtniĉkih zanimanja je nešto manja nego u novim i izrazilo ju je 47% ispitanika. U tradicionalnim zanimanjima preporuka roditelja ili roditelja je znatno veća 38%, nego u novom zanimanju 21%. 21% uĉenika u novom zanimanju takoċer kaţu da su ih informacije koje su dobili uvjerile da je dobro upisati ovo zanimanje, dok za stara zanimanja to kaţe 12% uĉenika. Pitanje 5.: S kojim uspjehom ste završili osnovnu školu? Iz odgovora na pitanje o završnom uspjehu u osnovnoj školi vidljivo je da je većina uĉenika završila školu s dobrim uspjehom. Odliĉnih uĉenika u tradicionalnim zanimanjima je zanemarivo mali broj (7%), vrlo dobrih 12%, dobrih 81%. U novim zanimanjima odliĉnih uĉenika nema, vrlo dobrih je 19%, a dobrih je 71% dok je dovoljnih 10%. Mr.sc. Olga Lui 37

38 Grafikon 11: Uspjeh učenika u osnovnom obrazovanju Na pitanje o najdraţim predmetima u osnovnoj školi odgovori su većinom išli prema tehniĉkim predmetima. Što se prirodoslovlja tiĉe ono nije naroĉito omiljeno odnosno prije bi se moglo reći da se uĉenici prema njemu odnose kao podruĉju koje ne vole. S obzirom da bi prirodoslovlje trebalo biti osnovica za razumijevanje zanimanja kako novih tako i starih moţe se izraziti bojazan savladavanja odgovarajućih tehnologija u srednjoj školi. Pitanje 7.: Kako ste pronašli licenciranu radionicu u koju idete na naukovanje? Tablica 13 a): odgovori - instalateri instalaterska zanimanja tradicionalna nova roditelja/roċaka/prijatelja 21 (88%) 20 (87%) strukovne škole 3 (13%) 2 (9%) obrtniĉke komore 2 (8%) 0 (0%) profesionalne orijentacije/zavoda za zapošljavanje 2 (8%) 0 (0%) radionice 0 (0%) 0 (0%) ili sam/a 0 (0%) 0 (0%) Na pitanje kako su pronašli licenciranu radionicu u koju idu na naukovanje odgovor nauĉnika koji se školuju za instalatere u novim i u starim zanimanjima bio je gotovo isti. U prosjeku 85% svih nauĉnika pronašlo je licenciranu radionicu uz pomoć svojih roditelja, roċaka ili prijatelja. Primijećen je vrlo mali angaţman, škole odnosno obrtniĉke komore u pronalaţenju nauĉniĉkih mjesta. U novim zanimanjima obrtniĉka komora nije osigurala nauĉniĉko mjesto niti jednom nauĉniku. Mr.sc. Olga Lui 38

39 Tablica 13 b): odgovori - autostruka zanimanja iz autostruke tradicionalna nova roditelja/roċaka/prijatelja 29 (85%) 17 (71%) strukovne škole 3 (9%) 3 (13%) obrtniĉke komore 0 (0%) 1 (4%) profesionalne orijentacije/zavoda za zapošljavanje 1 (3%) 0 (0%) radionice 2 (6%) 1 (4%) ili sam/a 2 (6%) 4 (17%) U tradicionalnim zanimanjima autostruke roditelji su odigrali znaĉajnu ulogu pri pronalaţenju radionice za naukovanje 85%. U novim zanimanjima taj je postotak niţi i iznosi 71% i interesantan je podatak da su u ovim zanimanjima mladi ljudi sami našli radionicu u 17% sluĉajeva. Obrtniĉka komora je i ovdje kod zanimanja autostruke ostala po strani pri prolaţenju radionica. Pitanje broj 8 odnosilo se na kvalitetu kontakta s radionicom koji su nauĉnici imali tijekom dosadašnjeg naukovanja. Nauĉnici tradicionalnih zanimanja ĉiji kontakt s radionicom je dug već godinu dana mogli su puno bolje ocijeniti odnos struĉnih uĉitelja i opremu radionice koji obavljaju naukovanje nego nauĉnici novih zanimanja. Tako ovi prvi uglavnom smatraju da se struĉni uĉitelj prema njima odnosi na pozitivan naĉin, da je razgovor s njim ljubazan, da im je na adekvatan naĉin predstavio radionicu i organizaciju rada u radionici, ali da sam za njihovo naukovanje nije dovoljno zainteresiran. Nauĉnici smatraju da bi im trebalo posvetiti više paţnje na naukovanju i to naroĉito u samoj njegovoj provedbi. Dobar dio nauĉnika (38% u instalaterstvu i 68% u tradicionalnim auto zanimanjima) ţeljelo bi nakon izobrazbe ostati raditi u sadašnjoj radionici. Što se tiĉe novih zanimanja nauĉnici iz instalaterskog podruĉja još nisu imali kontakt s radionicom, dok nauĉnici automehanike imaju već neki dojam o "svojoj" radionici. I oni smatraju da struĉni uĉitelji nisu dovoljno zainteresirani za njih, a njih 54% ţeljelo bi nakon izobrazbe ostati raditi u istoj radionici. Mr.sc. Olga Lui 39

40 Pitanje 9.: Sa sadašnjeg stajališta, imate li namjeru prijevremeno prekinuti izobrazbu? Grafikon 12: Planirani prijevremeni prekid obrazovanja Iako su tek na poĉetku svoje izobrazbe i o njoj još nemaju puno dojmova nauĉnici novih zanimanja u sluĉaju automehatroniĉara 25% njih bi prekinulo naobrazbu, dok to ne bi uĉinio niti jedan nauĉnik iz podruĉja instalaterstva. U tradicionalnim zanimanjima u auto struci obrazovanje bi prijevremeno prekinulo svega 3% nauĉnika dok ostali to ne bi ţeljeli. Sliĉno stajalište imaju i nauĉnici za elektroinstalatere. Mr.sc. Olga Lui 40

41 Pitanje 10: Ţelite li se nakon izobrazbe dalje obrazovati? Grafikon 13: Planovi za daljnje obrazovanje Tablica 14: odgovori instalaterska zanimanja tradicionalna nova obrazovanje za majstora 10 (42%) 6 (26%) studij 1 (4%) 1 (4%) prekvalifikacija za drugo zanimanje 1 (4%) 0 (0%) drugo 0 (0%) 0 (0%) zanimanja iz autostruke tradicionalna nova obrazovanje za majstora 14 (41%) 8 (33%) studij 2 (6%) 2 (8%) prekvalifikacija za drugo zanimanje 2 (6%) 2 (8%) drugo 0 (0%) 0 (0%) Što se tiĉe daljnjeg obrazovanja uĉenici novih zanimanja, kao i uĉenici tradicionalnih zanimanja (u prosjeku 46%) ţeljeli bi nastaviti daljnje obrazovanje i to najveći postotak njih obrazovanje za majstorsko zvanje, a u prosjeku 6% bi ţeljelo na studij ili se prekvalificirati za drugo zanimanje. Mr.sc. Olga Lui 41

42 Pitanje 11: Je li Vaše zanimanje prema Vašem mišljenju prikladno za djevojke? Grafikon 14: Prikladnost zanimanja za djevojčice Na pitanje nauĉnicima, dakle mladim ljudima, je li njihovo zanimanje prikladno za djevojke u tradicionalnim zanimanja njih 40 od 56 smatra da nije, a 16 misli da je. Što se novih zanimanja tiĉe, 31 nauĉnik od ukupno 44 smatra da zanimanje nije prikladno za djevojke, dok njih 13 smatra da je. S obzirom na nove tehnologije i na automatizirane procese koji više ova zanimanja ne stavljaju u kategoriju "prljavih" zanimanja moţe se ocijeniti da svijest o tome nije doprla ni do mladih, kao ni do starijih u ovoj branši. Procjena mogućnosti zapošljavanja koja je obuhvaćena pitanjem 12 nudila je tri mogućnosti odgovora koje se odnose na to da nauĉnici smatraju kako će se moći zaposliti u radionici u kojoj idu na naukovanje, zatim u nekoj drugoj radionici ili pak u nekoj drugoj djelatnosti. Većina mladih ljudi u novim zanimanjima smatra da će se zaposliti u radionici u koju ide na naukovanje i da su šanse za to jako dobre dok je na drugom mjestu druga radionica, ali u izuĉenom zanimanju. Postoji dio njih koji je skeptiĉan i koji se odluĉio na odgovor ne znam. U tradicionalnim zanimanjima nauĉnici takoċer smatraju da imaju šanse za zapošljavanje u radionici u koju idu na naukovanje ili u drugoj radionici. Uĉenici iz Nove Gradiške su optimistiĉniji u odnosu na Zadar. Što se tiĉe vremena zapošljavanja, većina ih misli da će se zaposliti u roku od godine dana od završetka školovanja i to s podjednakim optimizmom izriĉu i oni iz tradicionalnih zanimanja, kao i novih zanimanja. Osim pitanja s ponuċenim odgovorima, bilo je i nekoliko otvorenih pitanja. Primjerice, pitanje koje se odnosi na mišljenje o neopravdanim izostancima s teoretske nastave i naukovanja. Bilo je vrlo razliĉitih odgovora. Nauĉnici smatraju da je bolje izostajati iz škole nego iz radionice jer ako se izostaje iz radionice "nećeš znati svoje zanimanje". Neki smatraju da je to vrlo neodgovorno, jer se odraţava na njihovo znanje dok drugi kaţu da je samo bitno da ne budeš " izbaĉen iz škole". MeĊutim, mogli bismo reći da postoje tri osnovne vrste odgovora: 1. Prva skupina nauĉnika smatra da bjeţanje s nastave, a naroĉito s naukovanja stvara velike pukotine u njihovom znanju, a zanimanje koje vole i ţele zbog toga ne bi mogli dobro savladati. Mr.sc. Olga Lui 42

43 2. Druga skupina kaţe da to povremeno koristi samo kad je nuţno, i to se više odnosi na izostajanje iz škole, a puno manje s naukovanja. 3. Treća skupina o tome nema mišljenje i dobiva se dojam da se radi o uĉenicima kojima nije stalo do stjecanja kompetencija u njihovom zanimanju. Drugo pitanje odnosilo se na ambicioznost i dobre rezultate u izobrazbi. Samo mali broj je mladih ljudi koji ne ţele ostvariti svoju budućnost u zanimanju koje su izabrali, otvoriti nove putove svog razvoja i postati kvalitetni majstori. Svi ostali izraţavaju svoju spremnost da iskoriste dobre prilike u svom poslu i da zarade novac za s ţivot. Iz toga bi se dalo zakljuĉiti da je većina mladih koja su ušla u ova zanimanja ambiciozna i da voli posao koji će u budućnosti raditi. Treće pitanje se odnosilo na razne projekte izvan škole i na teme koje smatraju interesantnima. Većina ispitanih je ostala pri tome da ih najviše zanima struka u kojoj se školuju. Što se hobija tiĉe, i ovdje su vrlo ĉesti odgovori vezanih uz struku nakon ĉega slijedi sport, kompjuteri, igrice i sl Anketiranje majstora stručnih učitelja u licenciranim obrtima U okviru vanjske evaluacije projekta Strukovno obrazovanje usmjereno na trţište rada u Republici Hrvatskoj u studenome provedeno je anketiranje sveukupno 29 licenciranih obrta, od toga 20 u Zadru, a 9 u Novoj Gradišci. Od toga 15 licenciranih obrta zapošljava do 16 suradnika, a deset ima više od 20 zaposlenika. Zadarsko poduzeće s 250 zaposlenih ima status velikog poduzeća. Tri licencirana obrta nisu navela podatke o broju zaposlenih. Grafikon 15: Broj zaposlenih u obrtima Gotovo 60% ispitanika ocjenjuje da će ostati pri istom broju zaposlenih, 31% ispitanika oĉekuje povećanje broja zaposlenih, a samo se u jednom obrtu oĉekuje pad broja zaposlenih. S 56% ispitanika koji planiraju zadrţati otprilike isti broj zaposlenih i 39% ispitanika koji planiraju povećati broj zaposlenih, prognoza obrtnika u Zadru je nešto povoljnija nego u Novoj Gradišci. Mr.sc. Olga Lui 43

44 Svi anketirani licencirani obrti obrazuju nauĉnike ili za zanimanja iz podruĉja autostruke ili za instalaterska zanimanja u I., II. i III. godini obrazovanja, pri ĉemu teţište leţi na obrazovanju za dva nova zanimanja: automehatroniĉar 4 i instalater sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja. Zato je pitanje: o sudjelovanju u izradi eksperimentalnih nastavnih planova od velike vaţnosti. 17 licenciranih obrta odgovorilo je slijedeće: Grafikon 16: Suradnja pri izradi novih nastavnih planova Kako bi obrazovanje usmjereno na trţište rada uistinu zaţivjelo, nuţno je od samog poĉetka u proces integrirati i licencirane obrte. U razvoju dva nova nastavna plana u okviru projekta sudjelovali su i obrtnici, ovisno o mogućnostima. Ipak, rezultati ankete su pokazali da je suradnja u izradi nastavnih planova dotiĉnih zanimanja bila puno veća u Zadru gdje je sudjelovalo 42% ispitanih obrtnika, negoli u Novoj Gradišci, gdje je suraċivalo 22%. I u Zadru i Novoj Gradišci, dakle, postoji potreba za boljom suradnjom. Budući da skoro dvije trećine svih licenciranih radionica negiraju suradnju, moţemo zakljuĉiti da licencirane radionice moraju biti intenzivnije ukljuĉene u razvoj novih kurikuluma. Skoro polovica svih anketiranih licenciranih radionica u Zadru, te dvije trećine anketiranih radionica u Novoj Gradišci nisu dobile eksperimentalni nastavni plan. S takvim manjkom informacija nije moguće provoditi i organizirati naukovanje u skladu s nastavnim planom. 4 Hrvatski automehatroniĉar nije identiĉan njemaĉkom zanimanju automehatroniĉar, no pri izradi polja uĉenja odabir se vršio na temelju istih sadrţaja, te se potom prilagoċivao hrvatskim uvjetima. Mr.sc. Olga Lui 44

45 Grafikon 17: Odabir naučnika u licenciranim radionicama Na temelju gornjeg prikaza postaje jasno da u 72% svih sluĉajeva roditelji prvi stupaju u kontakt s licenciranim obrtima. Roditelji se na obje lokacije nalaze na prvom mjestu. U Zadru je na drugom mjestu strukovna škola s 45%. Obrtniĉke komore nisu razvile dovoljnu inicijativu u posredovanju izmeċu licenciranih radionica i zainteresiranih uĉenika ni u Zadru ni u Novoj Gradišci. Naravno, ovi rezultati su predvidivi zbog relativne mladosti uĉenika (prosjeĉno 14 godina). Mladi bi ipak u budućnosti trebali aktivnije i svjesnije sudjelovati u odabiru svog budućeg profesionalnoga puta, a na taj naĉin bi se nešto poduzelo i u svrhu sprjeĉavanja visoke stope uĉenika koji ne završavaju školu. Zanimljiv rezultat ankete je da se skoro 70% (60% u Zadru i 89% u Novoj Gradišci) svih ugovora o naukovanju sklapa prije poĉetka obrazovanja. Sljedeće pitanje o isplati novĉane naknade nauĉnicima je vrlo vaţna tema za licencirane radionice, škole, roditelje, a naroĉito za nauĉnike. Za ugled obrtniĉkih zanimanja jako je loše ako licencirane radionice nisu spremne primjereno nagraditi rad svojih nauĉnika. Ovdje treba naglasiti da su na ovo pitanje odgovorili svi ispitanici. To bi se moglo protumaĉiti kao pozitivan znak spremnosti za zajedniĉku raspravu. Mr.sc. Olga Lui 45

46 Grafikon 18: Udio licenciranih radionica koje isplaćuju novčanu naknadu naučnicima Rezultati ankete pokazuju da, iako je plaćanje naknade nauĉnicima zakonski propisano, u Zadru 50%, a u Novoj Gradišci 67% obrtnika ne isplaćuje naknadu. To je u prosjeku 55%, odnosno više od polovice ispitanih radionica. Na taj naĉin većina licenciranih radionica propušta priliku da pomoću financijskog instrumenta pozitivno utjeĉe na kvalitetu obrazovanja, na motivaciju nauĉnika, kao i na ugled strukovnog obrazovanja za obrtništvo. No, i one radionice koje isplaćuju naknadu nauĉnicima, u prosjeku plaćaju izmeċu 100 i 200 kuna mjeseĉno, tj. 3,80-6,25 kuna po satu, što je daleko ispod plaće utvrċene kolektivnim ugovorom. Ako ţelimo da strukovno obrazovanje bude atraktivnije, onda ne smijemo izostavljati financijske poticaje, u bilo kojem obliku. Ne smije se podcijeniti uĉinak postupnog nagraċivanja prema postignućima. Ni najbolji zakoni ne sluţe niĉemu ako ostanu samo mrtvo slovo na papiru. Kod pitanja "Što je po Vašem mišljenju novo u naukovanju za zanimanje automehatroničar/instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja?" ispitanici procjenjuju da se novostima u pilot programima moţe smatrati sljedeće: Tablica 15: odgovori da Bolja prilagodba na moderne tehnologije i proizvode 66% 1. Više obrazovanja usmjerenoga prema trţištu rada 62% 2. Nove metode uĉenja i nastave 48% 3. Nastava usmjerena na praksu 41% 4. Razvijanje bolje sposobnosti poduzetniĉkog razmišljanja i djelovanja 41% 5. Posredovanje strukovno-teoretskog znanja uz veću usmjerenost na praksu 38% 6. Razvijanje svijesti o vaţnosti kvalitete 21% 7. Razvijanje društvenih/osobnih kompetencija (soft skills) za cjeloţivotno uĉenje 14% 8. Mr.sc. Olga Lui 46

47 Vrlo mali broj obrtnika novostima u programu smatra razvijanje svijesti o vaţnosti kvalitete i razvijanje društvenih/osobnih kompetencija (soft skills) za cjeloţivotno uĉenje, što se moţe smatrati diskutabilnim. Naime, ne moţe se sa sigurnošću utvrditi da su obrtnici u pilot programima prepoznali inzistiranje na ovim novostima. Isto potvrċuje i postotak odabira odgovora ne znam u istom pitanju. Tablica 16: odgovori ne znam Razvoj socijalnih/osobnih kompetencija (soft skills) za cjeloţivotno uĉenje 41 % 1. Razvijanje svijesti o vaţnosti kvalitete 31 % 2. Razvijanje sposobnosti poduzetniĉkog razmišljanja i djelovanja 31 % 2. Posredovanje strukovno-teoretskog znanja uz veću usmjerenost na praksu 24 % 3. Više obrazovanja usmjerenoga prema trţištu rada 21 % 4. Bolja prilagodba na moderne tehnologije i proizvode 14 % 5. Nastava usmjerena na praksu 7 % 6. Nove metode uĉenja i nastave 7 % 6. Na temelju ove dvije tablice moţe se zakljuĉiti da u okviru suradnje s licenciranim radionicama glavno teţište treba staviti na stvaranje jasnije predodţbe o njihovim zadaćama te na stjecanje socijalnih kompetencija u strukovnom obrazovanju. Budući da je strukovna škola glavni partner licenciranih radionica, pitanje o njihovoj suradnji je od velike vaţnosti. Odgovori su sljedeći: Tablica 17: Kvaliteta suradnje sa strukovnim školama sa stajališta licenciranih radionica (Zadar crno, Nova Gradiška crveno) Suradnja s nastavnicima s podruĉja teorije i prakse je intenzivna i konstruktivna. 67% Obrazovni sadrţaji u radionici se usklaċuju sa školom. 20% da djelomično ne ne znam 65% 15% 0% 5% 22% 20% 0% 20% 11% 15% 11% Postoji stalan kontakt s nastavnicima u školi. 60% 67% 10% 11% 5% 11% 0% Zajedno se izraċuju i provode projekti na više mjesta uĉenja. Nastavnik/obrazovatelj posjećuje nauĉnika za vrijeme naukovanja u licenciranoj radionici. 44% 5% 11% 50% 56% 44% 30% 33% 25% 44% 11% 40% 33% 10% 0% 0% 0% 22% 0% 0% Odgovori pokazuju da od dvije trećine do polovice licenciranih radionica smatraju da postoji uska suradnja sa školom i nastavnicima, no takoċer da konkretno pri usklaċivanju sadrţaja i provoċenju zajedniĉkih projekata/zadataka još postoji velika mogućnost poboljšanja. Mr.sc. Olga Lui 47

48 Grafikon 19: Podaci o suradnji između licenciranih radionica i škola, s gledišta licenciranih radionica na obje lokacije Od jedne trećine do polovice svih licenciranih radionica smatra da je suradnja nedovoljna i da je potrebno znatno poboljšati usklaċivanje obrazovnih sadrţaja. Zanimljiv je i visok udio (7-14%) onih koje moţemo ocijeniti nezainteresiranima ili neinformiranima. Na pitanje Moţe li Vaša radionica realizirati sve potrebne praktične sadrţaje? svi ispitanici (100%) iz Zadra odgovaraju pozitivno, dok u Novoj Gradišci pozitivno odgovaraju dvije trećine anketiranih licenciranih radionica. Grafikon 20: Realizacija svih praktičnih sadrţaja u licenciranim radionicama Mr.sc. Olga Lui 48

49 Pitanje koje je takoċer povezano s realizacijom praktiĉnih sadrţaja je pitanje o opremljenosti licenciranih radionica: - opremljenost je u skladu s najmodernijom tehnikom i tehnologijama 55% - opremljenost je dovoljna kako bi se proizvodilo u skladu s trţištem 66% - u sljedećih nekoliko godina je predviċena investicija u tehnološki park 45% Samo jedna od 29 anketiranih licenciranih radionica procjenjuje da u budućnosti neće moći primati nauĉnike. U razgovoru s odgovornima u podruĉju strukovnog obrazovanja stalno se spominjao nedostatak discipline i odgovornosti mladih. No, rezultati ankete to ne potvrċuju. Pitanje: Molimo Vas procijenite prosječni udio neopravdanih izostanaka svih naučnika u svojoj radionici? dalo je sljedeće rezultate: Grafikon 21: Udio neopravdanih izostanaka prema lokacijama Mr.sc. Olga Lui 49

50 Grafikon 22: Udio neopravdanih izostanaka sveukupno Obrtnici razliĉito procjenjuju mogućnosti zapošljavanja automehatroniĉara/instalatera sustava vode, plina, grijanja i hlaċenja na regionalnom trţištu rada. Njihova procjena ovisi o lokaciji. Grafikon 23: Mogućnosti pronalaska posla u zanimanju sa stručnom spremom nakon završnog ispita prema lokacijama Mr.sc. Olga Lui 50

51 Grafikon 24: Mogućnosti pronalaska posla u zanimanju sa stručnom spremom nakon završnog ispita sveukupno Prema mišljenju 82% licenciranih radionica mogućnosti za pronalazak posla nakon završnog ispita su dobre do srednje, pri ĉemu se situacija na trţištu rada za automehatroniĉare u Zadru smatra daleko povoljnijom. Mr.sc. Olga Lui 51