Kod kolegija

Транскрипт

1 Kod kolegija (TKNJŽXIV) Naziv kolegija TALIJANSKA KNJIŽEVNOST XIV. STOLJEĆA LA LETTERATURA ITALIANA DEL TRECENTO Opći podaci Studijski program Talijanski jezik i književnost (jednopredmetni studij) Godina 2. Nositelj kolegija i asistent/asistentica dr. sc. Elis Deghenghi Olujić, red. prof. (dr. sc. Eliana Moscarda Mirković, viša asistentica) Status kolegija X Obvezan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Broj sati po semestru 30 (2P-0S-0V) Ciljevi kolegija, metode i ishodi Temeljni ciljevi ovoga kolegija jesu opisati talijansku književnu djelatnost u XIV. stoljeću i najznačajnije autore toga razdoblja (Dante, Petrarca i Boccaccio) te analizirati njihova djela (Divina Commedia, Canzoniere, Decameron) koja su snažno utjecala i na druge europske književnosti. Nastavne metode: - metoda usmenog izlaganja (pripovijedanje, objašnjavanje) - metoda razgovora (rasprava) - metoda čitanja i rada na tekstu - metoda pokazivanja ili demonstracije Specifični ciljevi i ishodi nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza jesu znati: 1. definirati značajke talijanske književne i kulturne baštine u europskom civilizacijskom i kulturološkom kontekstu tijekom XIV. stoljeća 2. prepoznati kronološki slijed povijesnih zbivanja 3. definirati temeljne književne i teorijske pojmove 4. imenovati najznačajnije autore talijanske književnosti u XIV. stoljeću i njihova najznačajnija djela 5. tumačiti utjecaj društveno-političkih i povijesnih događaja na zbivanja u književnosti i kulturi uopće 6. prepoznati, analizirati i interpretirati kulturološku dimenziju književnih problema. Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost Preduvjet: odslušani kolegiji i seminari talijanske književnosti prve godine preddiplomskog studija. Kolegij Talijanska književnost XIV. stoljeća korelira s programom kolegija Književni seminar 2 i 3 te s kolegijima: Povijesni pregled talijanske književnosti, Počeci talijanske književnosti i XIII. stoljeće, Sociologija književnosti, Teorija književnosti, Latinski jezik. Sadržaj kolegija Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: - Danteov život u pozadini društveno-političkih previranja u Firenci i Italiji - «manje poznata djela» na latinskom jeziku i na narodnom jeziku - Francesco Petrarca: čovjek erudit, humanist, preteča renesansnog individualizma - Canzoniere, zbirka pjesama napisana na narodnom jeziku - latinska djela Francesca Petrarce - petrarkizam, posebna pjesnička škola koja se proširila diljem Europe - Giovanni Boccaccio: «manje poznata djela» i Decameron - struktura Decamerona - Boccaccio, začetnik novih tokova u svjetskoj književnosti i utemeljitelj novele Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadatci Obrazovanje na daljinu Napomena: Nastava i provjera znanja izvode se na talijanskom jeziku. Studentske obveze Multimedija i internet Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava 1

2 - pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu - položiti jedan (1) kolokvij tijekom semestra - usmeno izlagati jednu (1) zadanu temu - napisati jedan (1) samostalan zadatak na zadanu temu i predati ga prije izlaska na usmeni ispit (najkasnije deset dana prije zakazanog ispitnog roka) - položiti završni usmeni ispit - koristiti primarnu i sekundarnu literaturu Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom) Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE pohađanje nastave i aktivnost u nastavi kolokvij i priprema za kontinuiranu provjeru znanja esej (kritička analiza preporučenog lirskog ili narativnog teksta) završni ispit: usmeni (usmena provjera stečenih kompetencija) Dodatna pojašnjenja: SATI (procjena) Pohađanje nastave je obvezatno. Tolerira se do četiri (4) izostanka koje nije potrebno opravdati. 30 ISHODI UČENJA UDIO U ECTS-u 1-6 0, , UDIO U OCJENI 10% 20% 20 % 50 % Pohađanje nastave je obvezatno. Tolerira se do četiri (4) neopravdanih izostanaka. Tijekom semestra polaže se 1 kolokvij. Završnom se usmenom ispitu može pristupiti na kraju semestra, u zimskom ispitnom roku (u veljači) te u ljetnom ili jesenskom ispitnom roku ( 4 puta). Dodatne informacije o kolokviju i o završnom ispitu studenti će dobiti na početku predavanja. Esej (samostalni zadatak) mora imati najmanje pet (5) kartica teksta (svaka kartica teksta ima slovnih znakova) te se mora predati najkasnije deset (10) dana prije zakazanog termina za usmeni ispit. Oblikovanje eseja također se ocjenjuje, te je stoga potrebno slijediti upute profesora o izradi eseja. Gramatička i pravopisna točnost uvjet su za pozitivnu ocjenu rada. Plagijat (prezentiranje tuđega rada kao svojega) neće se tolerirati. Za dodatne informacije o načinu pisanja i o tehničkom izgledu seminarskoga rada vidjeti osobnu mrežnu stranicu nositeljice kolegija ( Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, no pasivno ih prati, bez aktivnoga sudjelovanja. 4% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je te dobrovoljno i aktivno sudjeluje u nastavnome procesu. 8% = Postavlja svrsishodna pitanja, redovito je pripremljen/na. 10% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij. 2

3 Kolokvij je usmeno ili pismeno provjeravanje znanja. Znanje na kolokviju ocjenjivat će se na sljedeći način: Kolokvij usmena provjera 20% ocjene 4 pitanja 0% ocjene = 2 netočna odgovora (50% netočnih odgovora) 10% ocjene = 3 točna odgovora 20% ocjene = 4 točna odgovora Esej (samostalni zadatak) ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan ili sadrži manje od 5 kartica teksta. 4% = Rad sadrži manje od 5 kartica teksta te nisu poštivane zadane upute o oblikovanju rada. 8% = Rad sadrži 5 kartica teksta, no uočeni su nedostaci u formalnome oblikovanju rada te veći nedostaci u sadržajnome oblikovanju (to se posebno odnosi na učestale gramatičke i pravopisne pogreške koje se ne mogu smatrati omaškom). 12% = Rad sadrži više od 5 kartica teksta, no uočeni su manji nedostaci u sadržajnome oblikovanju rada. 16% = Rad sadrži kritičku analizu lirskoga ili narativnoga teksta, jezično je relativno ispravan no nije potkrijepljen i obogaćen podacima iz literature. 20% = Rad sadrži kritičku analizu lirskoga ili narativnoga teksta, jezično je ispravan, obogaćen je i potkrijepljen podacima iz literature i čini skladnu cjelinu. U radu studentica/student pokazuje i određenu samostalnost u analitičkom promišljanju literarnoga i narativnoga teksta. Završni ispit je usmeni ispit kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencije. Ocjenjivat će se na sljedeći način: Završni ispit usmeni 50% ocjene 6 pitanja 0% ocjene 3 netočna odgovora (50% netočnih odgovora) 25% ocjene 4 točna odgovora 35% ocjene 5 točnih odgovora 50% ocjene 6 točnih odgovora Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = % 5 (izvrstan) = % ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88,9% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75,9% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62,9% ocjene E = 50 59,9% Popis literature Obvezna literatura FERRONI G., Storia e testi della letteratura italiana. Dalle origini al Quattrocento, Einaudi, Milano, GIBELLINI P. - OLIVA G. - TESIO G., Lo spazio letterario. Storia e geografia della letteratura italiana, La Scuola, Brescia, GUGLIELMINO S. - GROSSER H., Il sistema letterario, Principato, Milano, MARCHESE A., Storia intertestuale della letteratura italiana, Il Duecento, il Trecento e il Quattrocento dal Medioevo all Umanesimo (vol. I), Casa editrice G. D Anna-Messina, Firenze, PETRARCA F., Il Canzoniere, Bietti, Basiano, 1966 (ili drugo PETRONIO G., L'attività letteraria in Italia, Palumbo, Firenze, 1991 (ili drugo antologia, (Vol. I), Dal Medioevo all' Umanesimo, La Nuova Italia, Firenze, SAPEGNO N., Disegno storico della letteratura italiana, La Nuova Italia, Firenze, Izborna literatura ALIGHIERI D., De vulgari eloquentia, Oscar Mondadori, Milano, 2005 (ili drugo ALIGHIERI D., Vita Nuova, BUR, Milano, 1996 (ili drugo BELLINI G. - MAZZONI G., Letteratura italiana. Storia, forme e testi, Laterza, Bari, BEVILACQUA M., Leggere per diletto. Saggi sul Decameron, Salerno editrice, Roma, CHERCHI P., Verso la chiusura. Saggio sul Canzoniere di Petrarca, Il Mulino, Bologna,

4 ČALE F. - ZORIĆ M., Classici e moderni della letteratura italiana, Liber, Zagreb, ČALE F. - ZORIĆ M., Uvod u Boccaccia, u Giovanni Boccaccio, Djela I, MH, Zagreb, FORNASIERO S., Petrarca: guida al Canzoniere, Carocci editore, Roma, GARIN E., L'umanesimo italiano, Laterza, Roma-Bari, MARTI M. - VARANINI G., Problemi e testimonianze della civiltà letteraria italiana, (Vol. I), Le Monnier, Firenze, PICONE M., Boccaccio e la codificazione della novella. Letture del Decameron, Longo Editore, Ravenna, SALINARI C., Sommario di storia della letteratura italiana, Editori Riuniti, Roma, SEGRE C. - MARTIGNONI C., Testi nella storia. La letteratura italiana dalle origini al Novecento, (Vol.I) Mondadori, Milano, SOLAR M., Ideja i priča. Aspekti teorije proze, Liber, Zagreb, TOTARO L., Ragioni d'amore. Le donne del Decameron, Firenze University Press, Firenze, Napomena: Studenti će biti naknadno obaviješteni o mogućnostima istraživanja mrežnih izvora. Dodatne informacije o kolegiju Akademska čestitost: Studenti su dužni poštivati načela akademske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta (dokument je dostupan na mrežnoj stranici Sveučilišta: Na predavanju je potrebno postaviti granice prihvatljivoga i neprihvatljivoga ponašanja, a neke od njih su: 1. Svatko ima pravo da mu se obraća s poštovanjem. 2. Svatko ima pravo da ga se sasluša bez prekidanja. 3. Svatko ima pravo osjećati se sigurnim. 4. Nitko nema pravo uznemiravati druge u predavaonici. Nositeljica kolegija: dr. sc. Elis Deghenghi Olujić, red. prof. Mrežne stranice: E-adresa: elis.olujic@pu.t-com.hr Telefon: ++(0) Konzultacije: ovisno o rasporedu. Termin za konzultacije određuje se početkom svake akademske godine. Asistent/asistentica: dr. sc. Eliana Moscarda Mirković, viša asistentica Mrežne stranice: E-adresa: emoscarda@unipu.hr Telefon: ++ (0) Konzultacije: ovisno o rasporedu. Termin za konzultacije određuje se početkom svake akademske godine. 4

5 PRILOG: Kalendar nastave Br. nast. cjelina TEME, ISHODI I LITERATURA 1. Tema: Uvod u kolegij i opis detaljnog izvedbenog nastavnog plana i programa. Čimbenici koji su uvjetovali razvoj talijanske književnosti u XIV. stoljeću. Definirati čimbenike koji su utjecali na razvoj talijanske književnosti u XIV. stoljeću. FERRONI G., Storia e testi della letteratura italiana. La crisi del mondo comunle ( ), Mondadori Università, Milano, Tema: Danteov život u povijesnom i kulturnom kontekstu na prijelazu iz XIII. u XIV. stoljeće. Danteovo stvaralaštvo prije Božanstvene komedije: Vita Nova, De vulgari eloquentia, Convivio, De Monarchia, Epistole. Čitanje i interpretacija odlomka iz djela Epistole Dantea Alighierija: «A Cangrande della Scala». Definirati temeljna povijesna zbivanja i kulturna obilježja epohe u kojoj je Dante živio i stvarao te analizirati djela koja su prethodila Božanstvenoj komediji. 3. Tema: Biografski pregled Francesca Petrarce (život i književno stvaralaštvo). Subjektivni karakter Petrarcovog opusa. Izbor jezika: Petrarcov bilingvizam. Pravilno tumačiti povijesne događaje, političku pozadinu, društvene i kulturalne čimbenike koji su utjecali na književno-umjetničko stvaralaštvo Francesca Petrarce. Prepoznati i definirati važnost biografskih elemenata u opusu Francesca Petrarce. Analizirati autorova lirska djela i prepoznati stilska obilježja koja odražavaju autorovu potragu za stilskim i jezičnim savršenstvom. 4. Tema: Petrarcova djela na latinskom jeziku (Secretum, epistolarne zbirke, ep Africa) i na narodnom jeziku (Trionfi). Definirati i analizirati temeljne sadržajne i stilske karakteristike Petrarcovog latinskog književnog «repertoara» te alegoričkog epa na narodnom jeziku Trionfi. 5

6 5. Tema: Sadržaj i struktura Kanconijera (Canzoniere). Čitanje, parafraziranje i kritička analiza soneta Voi ch ascoltate in rime sparse il suono i Erano i capei d oro a l aura sparsi. Definirati i analizirati strukturu, povijest postanka te metriku, jezik i stil Kanzonijera. Proučavati i analizirati pjesnički lik Laure. FERRONI G., Storia e testi della letteratura italiana. La crisi del mondo comunle ( ), Mondadori Università, Milano, PETRARCA F., Il Canzoniere, Bietti, Basiano, 1966 (ili drugo 6. Tema: Čitanje, parafraziranje i kritička analiza pjesme: Chiare, fresche et dolci acque. Parafrazirati i tumačiti lirski tekst u izvorniku te ga kritički čitati i analizirati. PETRARCA F., Il Canzoniere, Bietti, Basiano, 1966 (ili drugo 7. Tema: Giovanni Boccaccio: biografija i književna djela. Napuljitanska faza: Caccia di Diana, Rime, Filostrato, Filocolo, Teseida. Pravilno tumačiti povijesne događaje, političku pozadinu, društvene i kulturalne čimbenike koji su utjecali na književno-umjetničko stvaralaštvo Giovannia Boccaccia. 8. Tema: Firentinska faza Ninfale d Ameto, Amorosa visione, Ninfale fiesolano Elegia di Madonna Fiammetta. Završna faza i latinska faza: Corbaccio, Bucolicum carmen, De casibus virorum illustrium, Genealogia deorum gentilium, Epistole, Il Traterello in laude a Dante i Esposizioni sopra la Commedia. Definirati temeljne sadržajne i stilske karakteristike Boccacciovog književnog opusa prije i nakon Dekamerona. 9. Tema: Dekameron i novela u kontekstu srednjovjekovne narratio brevis. Definirati temeljna obilježja novele te smjestiti Boccacciove novele u kontekst srednjovjekovnih žanrova. SOLAR M., Ideja i priča. Aspekti teorije proze, Liber, Zagreb,

7 10. Tema: Dekameron: knjiga deset dana. Definirati naslov, strukturu, povijest postanka i analizirati jezik i stil Dekamerona. ČALE F. - ZORIĆ M., Uvod u Boccaccia, u Giovanni Boccaccio, Djela I, MH, Zagreb, Tema: Autor/pripovijedač vs. likovi. Definirati ulogu pripovjedača i likova u Dekameronu. 12. Tema: Kulturalni, filozofski i povijesni kontekst u Dekameronu. Čitanje i kritička analiza uvoda Dekamerona: kuga i «vesela družina». Analizirati i argumentirati kulturalnu i povijesnu pozadinu nastanka djela. 13. Tema: Čitanje i kritička analiza novele Ser Ciappelletto (I, 1). Ishod Definirati i analizirati strukturalne elemente novele, posebice «tehniku obrata». 14. Tema: Čitanje i kritička analiza novele: Madonna Oretta (VI, 1). Definirati i analizirati ulogu novele te njezine strukturalne i stilske elemente. 15. Tema: Čitanje i kritička analiza novele: Griselda (X, 10). Definirati i analizirati strukturalne i stilske elemente novele te tumačiti ulogu novele u kontekstu Dekamerona. Litertura: 7