Konačno! Oralna, probiotska terapija za vaginalnu disbiozu STRUČNE INFORMACIJE

Транскрипт

1 Konačno! Oralna, probiotska terapija za vaginalnu disbiozu STRUČNE INFORMACIJE

2 Vaginalna flora: zaštitna barijera u intimnom području Normalna vaginalna flora žena u reproduktivnoj dobi prije svega se sastoji od laktobacila (tzv. Döderlein bakterija) te anaerobnih i aerobnih bakterija koje su prisutne i u kožnoj i crijevnoj flori. U pločastom epitelu stanica vaginalne sluznice pod utjecajem estrogena nastaje glikogen koji laktobacili metaboliziraju u mliječnu kiselinu (laktat) te se u sluznici javlja kisela ph vrijednost od 3,8 do 4,4. Takvo kiselo okruženje omogućuje stvaranje dušikovog monoksida (NO) koji ima baktericidno i virucidno djelovanje budući da uništava stanične membrane štetnih bakterija, odnosno proteinske ovojnice virusa. Povrh toga, vodikov peroksid (H 2 O 2 ) koji laktobacili sintetiziraju sprječava razmnožavanje patogenih mikroorganizama. (Wolf, 2009.) U vaginalnom području žena kojima je dijagnosticirana bakterijska vaginoza prisutan je znatno manji broj laktobacila koji stvaraju H 2 O 2. Ovisno o etničkom porijeklu, u vaginalnoj flori žena dominiraju različiti sojevi laktobacila, pri čemu je kolonizacija jedinkama sojeva Lactobacillus crispatus i Lactobacillus jensenii povezana sa smanjenom pojavom bakterijskih vaginoza. (Antonio, 1999.) U znanstvenom istraživanju u kojem su sudjelovale trudnice pokazalo se da je u žena sa zdravom vaginalnom florom prisutan veći broj jedinki sojeva L. crispatus, L. (Kiss, 2007.) rhamnosus, L. gasseri i L. jensenii. Vaginalna flora u disbiozi - plodno tlo za infekcije Čim se u vaginalnom području pojave mikrobiološki poremećaji, odnosno vaginalna disbioza, stvara se okruženje koje pogoduje nastanku infekcija abdomena, zdjelične upalne bolesti (PID, odnosno Pelvic Inflammatory Disease) te upala kao što su cervicitis, endometritis, miometritis, salpingitis, adneksitis ili peritonitis. Komplikacije nastaju kod sekundarnih infekcija, prije svega humanim papilomavirusom (HPV), virusom Herpes simplex (HSV) ili različitim gljivicama iz roda Candide. Različite vaginalne infekcije posebno su problematične tijekom trudnoće, kada ugrožavaju majku i dijete: zbog ascendirajuće prirode infekcije, bakterijska vaginoza u trudnoći povećava rizik od prijevremenog pucanja vodenjaka, preranih trudova te prijevremenog porođaja. Povrh toga, nakon porođaja se javlja povećana opasnost od endometritisa ili od inficiranja rana, čemu su posebno podložne žene koje su imale carski rez. Također, vulvovaginalna kandidoza često izaziva kontrakcije, odnosno prijevremene trudove, a čini se da postoji i veća smrtnost rodilja. Novije publikacije navode da je izmijenjena vaginalna flora odgovorna i za recidivirajuće infekcije urinarnog trakta. Kada u vaginalnom području nema dovoljno laktobacila koji proizvode H 2 O 2 ili kada laktobacili ne mogu izgraditi antibakterijske zaštitne tvari, ekosustav vagine, ali i mokraćnog mjehura, ispada iz ravnoteže i patogeni mikroorganizmi uzrokuju kolpitis, cistitis te upalu jajovoda salpingitis. Infekcija Candidom albicans (razmaz) Dijagnosticiranje bakterijske vaginoze (Amsel, 1983.) Za postavljanje kliničke dijagnoze po Amselu moraju biti ispunjena 3 od 4 sljedeća kriterija: homogen rijedak vaginalni iscjedak prisutnost clue stanica u direktnom mikroskopskom preparatu vaginalnog iscjetka ph vrijednost vaginalnog sekreta > 4,5 riblji miris vaginalnog iscjetka (pogotovo nakon alkalizacije 10-postotnim kalijevim hidroksidom) Alternativno, dijagnoza bakterijske vaginoze može se postaviti bojanjem vaginalne tekućine po Gramu: pomoću Nugentovih kriterija vjerojatnost postojanja bakterijske vaginoze procjenjuje se ljestvicom od 1 do 10. Provjerava se prisutnost, (Nugent, 1991.) odnosno smanjenje ili povećanje broja sljedećih mikroorganizama: laktobacila (uglavnom dugačkih gram-pozitivnih mikroorganizama štapićastog izgleda) - pad broja fakultativnih anaeroba u korist Gardnerelle vaginalis (malih gram-varijabilnih bakterija) Mobiluncusa spp. (gram-negativnih ili gram-varijabilnih mikroorganizama u obliku savijenih štapića) peptostreptokoka i Prevotelle spp.

3 Česte infekcije vaginalnog trakta Bakterijska vaginoza Bakterijska vaginoza je najčešći mikrobiološki poremećaj vaginalnog područja u žena reproduktivne dobi. Ovaj klinički sindrom nastaje zbog propadanja sojeva laktobacila u vagini, odnosno zbog pretjeranog rasta Gardnerelle vaginalis, Bacteroidesa spp., Prevotelle spp. ili drugih anaerobnih patogenih bakterija u vaginalnog flori. U Europi se javlja u oko 5% žena koje obavljaju preventivne preglede. Tijekom trudnoće njezina učestalost drastično raste - bakterijska vaginoza zahvaća 7-22% trudnica. Simptomi i terapijske mogućnosti U karakteristične simptome bakterijske vaginoze ubraja se pojačani homogeni vaginalni iscjedak kod kojeg se, pogotovo nakon alkalizacije (kalijevim hidroksidom, vidi kriterije po Amselu), uočava riblji miris. Ovaj simptom pojavljuje se u oko 50% pacijenata. Povrh toga, ispoljavaju se simptomi kao što su svrbež, bolovi u vaginalnom području i donjem dijelu abdomena i teškoće prilikom seksualnog odnosa. Liječenje bakterijske vaginoze prvenstveno se provodi oralnom ili lokalnom primjenom antibiotika (metrodinazol, klindamicin). No, ova terapija se ne preporučuje tijekom prvog tromjesečja trudnoće. Budući da upravo u trudnoći postoji veći rizik od pojave bakterijske vaginoze, pojavljuje se potreba za prikladnom zamjenskom terapijom. Kod bakterijske vaginoze na vaginalni se epitel često prilijepi polimikrobni biofilm, koji je tipičan za kronične infekcije. Ovaj biofilm ne uklanja niti jedna do sada primjenjivana terapija, zbog čega je bakterijska vaginoza vrlo često kronično recidivirajuća: nakon 3 mjeseca poteškoća nema samo 60-70% pacijenata, a nakon pola godine broj izliječenih je daleko manji. Prema najnovijim saznanjima, primjena određenih sojeva laktobacila predstavlja mogućnost za značajno smanjenje recidiva bakterijske vaginoze nakon prethodne terapije antibioticima ili mliječnom kiselinom, koja se primjenjuje kako bi se snizila vaginalna ph vrijednost: korištenjem probiotika broj recidiva bakterijske vaginoze može se prepoloviti. (AWMF, 07/2013) Suvremeni oblik korištenja probiotika je oralna primjena odabranih sojeva laktobacila. To odgovara prirodnom načinu na koji sojevi probiotskih bakterija još od rođenja naseljavaju vaginalni trakt. Studije pokazuju da rektum, odnosno debelo crijevo, igra važnu ulogu rezervoara za laktobacile koji koloniziraju vaginalni trakt. (Petricevic, 2012.) Oralnom primjenom može se izbjeći dodatna iritacija već iziritirane vaginalne sluznice kemijskim dodacima iz kapsula i čepića. Zahvaljujući metaboličkim procesima u laktobacilima, prirodno vlaženje vagine postiže se u roku nekoliko dana. Vulvovaginalna kandidoza Vulvovaginalana kandidoza također pripada najčešćim infekcijama ženskog spolnog sustava: tijekom života barem jednom zahvati 70-75% žena, a više od 50% žena pati od često ponavljajućih infekcija. Najčešći uzročnik vulvovaginalne kandidoze (u 85-90% slučajeva) je Candida albicans, no poteškoće mogu uzrokovati i C. glabrata i druge vrste gljivica. Dijagnostika počiva na kombinaciji anamneze, kliničkih simptoma i mikroskopske analize gljivica u vaginalnoj tekućini. Simptomi i terapijske mogućnosti Najčešći simptom vulvovaginalne kandidoze je svrbež, a uz njega se pojavljuju promijenjeni iscjedak (rijedak do pahuljast), crvenilo vagine, osjećaj otečenosti, povećana osjetljivost, pečenje, bolovi tijekom seksualnog odnosa i prilikom mokrenja. Liječenje vulvovaginalne kandidoze provodi se lokalnom ili oralnom primjenom antimikotika, pri čemu su i ovdje prisutna ograničenja primjene tijekom trudnoće. Povrh toga, Candida glabrata nije dovoljno osjetljiva na uobičajene doze niti jednog antimikotika odobrenog (AWMF, 12/2013) za ginekološku namjenu. Upravo zbog toga probiotici dobivaju na značenju: već su identificirani sojevi laktobacila koji znatno smanjuju naseljavanje patogenih mikroorganizama u vagini, a mogu odigrati i zaštitnu ulogu protiv vulvovaginalne kandidoze. Literatura: Amsel R et al. Nonspecific vaginitis. Diagnostic criteria and microbial and epidemiologic associations. Am J Med 1983; 74: I Antonio MAD et al. The Identification of Vaginal Lactobacillus Species and the Demographic and Microbiologic Characteristics of Women Colonized by These Species. JID 1999;180: I AWMF. Bakterielle Vaginose in Gynäkologie und Geburtshilfe, AWMF Leitlinien-Register Nr. 015/028; Stand 07/2013 I AWMF. Die Vulvovaginalkandidose, AWMF Leitlinien-Register Nr. 015/072; Stand 12/2013 I Domig KJ et al. Strategies for the evaluation and selection of potential vaginal probiotics from human sources: an exemplary study. Beneficial Microbes, 2014; 5: I Kaufmann U et al. Ability of an orally administered lactobacilli preparation to improve the quality of the neovaginal microflora in male to female transsexual women. Eur J Obstet Gynecol Reprod Biol 2014; 172: I Kiss H et al. Vaginal Lactobacillus microbiota of healthy women in the late first trimester of pregnancy. BJOG 2007;114: I Nugent RP et al. Reliability of diagnosing bacterial vaginosis is improved by a standardized method of Gram stain interpretation. J Clin Microbiol 1991; 29: I Petricevic L et al. Characterisation of the oral, vaginal and rectal Lactobacillus flora in healthy pregnant and postmenopausal women. Eur J Obstet Gynecol Reprod Biol 2012;160:93 9. I Wolf, E. Vaginalflora in Aufruhr. Pharmazeutische Zeitung, 36/2009 (

4 Studije oralne terapije za vaginalnu disbiozu Evaluacija i selekcija potencijalnih vaginalnih probiotika ženskog spolnog sustava (Domig KJ et al., 2014.) Infekcije ženskog urogenitalnog trakta, koje su često recesivne prirode, ne samo da snižavaju kvalitetu života, već mogu dovesti i do komplikacija kao što su povećani rizik obolijevanja od spolno prenosivih bolesti ili veća vjerojatnost od preranog poroda. Laktobacili imaju sposobnost blokirati i eliminirati patogene mikroorganizme, odnosno detoksicirati, kao i obuzdati upalnu kaskadu koja uzrokuje prerani porod. Kako bi se odabrali prikladni sojevi laktobacila, više prirodnoznanstvenih institucija Sveučilišta u Beču surađivalo je na ispitivanju fundamentalnih svojstava probiotskih bakterija, pri čemu je testirana njihova sposobnost inhibiranja patogenih mikroorganizama. Počelo se sa 127 sojeva laktobacila koji su sastavni dio zdrave vaginalne flore (Kiss, 2007.) i čija je sposobnost razmnožavanja na MRS podlozi dokazana. Prva selekcija sojeva provedena je na osnovu sličnosti njihovih RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA) markera. Drugi krug selekcije baziran je na saznanjima o individualnim sposobnostima razmnožavanja, otpornosti na želučane sokove, žučnu kiselinu i ostale probavne sekrete, sposobnostima vanstanične proizvodnje vodikovog peroksida te sposobnostima suzbijanja rasta patogenih mikroorganizama (sojeva E. coli, G. vaginalis, C. krusei, C. albicans i C. glabrata) svakog soja ispitanih laktobacila. U posljednjem su koraku na osnovu otpornosti na želučane sokove, žučnu kiselinu i ostale probavne sekrete, osjetljivosti na antibiotike i višestrukih sinergijskih učinaka, izabrana 4 soja laktobacila koja su izrazito značajna za zdravlje ženskog urogenitalnog trakta. Zaključak: U znanstveno utemeljenom postupnom procesu selekcije identificirana su 4 soja laktobacila koji uz najvišu sigurnost posjeduju i sposobnost razmnožavanja i sposobnost učinkovite inhibicije patogenih mikroorganizama te su u djelotvornim koncentracijama ujedinjeni u sinbiotik s više sojeva OMNi-BiOTiC FLORA plus+. Odabir prikladnih bakterijskih sojeva za probiotik po sigurnosti primjene i učinkovitosti Oralna primjena laktobacila za poboljšanje kvalitete vaginalne flore (Kaufmann U et al., 2014.) Crijeva su važan izvor mikroorganizama koji se naseljavaju u vagini te je već više studija pokazalo da putem oralne primjene sojevi laktobacila mogu uspješno kolonizirati vaginalni trakt. Dvostruko slijepom studijom kontroliranom placebom provedenom na Medicinskom fakultetu u Beču istraženo je može li se oralnim uzimanjem laktobacila postići pozitivan učinak na neovaginalnu floru transseksualnih žena. Vaginalna flora u disbiozi, koja je karakteristična za bakterijsku vaginozu, nalikuje vaginalnoj flori transseksualnih žena: u složenoj simbiozi aerobnih i anaerobnih sojeva prisutan je ograničen broj laktobacila. Zbog toga transseksualne žene (koje primaju hormonalnu terapiju) mogu biti subjekti ispitivanja učinkovitosti koloniziranja vagine laktobacilima. U tu je svrhu 60 transseksualnih žena 7 dana oralno uzimalo posebno razvijen sinbiotik s više sojeva (OMNi-BiOTiC FLORA plus+) u dnevnoj dozi od 5 x 10 9 CFU, što odgovara 1 vrećici sa 2 g praha. Saznanja: U skupini koja je primala sinbiotik (n=33) je u 48,5% transseksualnih žena zabilježeno značajno poboljšanje Nugentovih kriterija, dok je u placebo skupini (n=27) do pozitivne promjene došlo kod samo 14,8% ispitanica. Osim toga, analiza vaginalnih briseva (koji su uzeti prije početka i nakon završetka oralne primjene sinbiotika) jasno je pokazala da je nakon oralne suplementacije neovaginalna mikroflora ispitanica koje su uzimale sinbiotik znatno obogaćenija laktobacilima od neovaginalne mikroflore ispitanica iz placebo skupine. U intervencijskoj je skupini zabilježen rast od ±600 CFU, dok je placebo skupina pokazala marginalan rast od svega 1.600±100 CFU. Zaključak: Dokazano je da oralna primjena sinbiotika s više sojeva pozitivno utječe na vaginalnu floru: uz znatno poboljšanje Nugentovih kriterija, u skupini koja je uzimala sinbiotik dokumentirano je i više od 6 puta jače naseljavanje laktobacila u vagini nego u placebo skupini. To znači da se sinbiotikom OMNi-BiOTiC FLORA plus+ može provesti oralna probiotska terapija vaginalne disbioze bez neželjenih nuspojava povezanih sa lokalno primjenjivanom terapijom, kao što su pojačani vaginalni iscjedak ili iritacija aplikatorima, odnosno stranim tvarima sadržanim u kapsulama i čepićima. 50% 40% 30% 20% 10% 0% OMNi-BiOTiC FLORA plus+ Placebo Poboljšanje Nugentovih kriterija u skupini koja je uzimala sinbiotik u odnosu na placebo skupinu

5 Probiotska, oralna terapija za vaginalnu disbiozu Tijekom posljednjih godina primjena probiotika u ginekološkoj praksi sve više dobiva na značenju i kao terapija i u prevenciji. Istraživanje mikrobioma danas omogućava stvaranje specijaliziranih preparata za ginekološke probleme koji sadrže učinkovite bakterijske sojeve. Proizvod OMNi-BiOTiC FLORA plus+ razvijen je u sklopu više znanstvenih studija provedenih na ginekološkom odsjeku Medicinskog fakulteta u Beču s ciljem pozitivnog utjecanja na disbiozu vaginalne flore na prirodan način i putem oralne primjene. OMNi-BiOTiC FLORA plus+ sadrži 4 bakterijska soja ženskog spolnog sustava sa sposobnošću razmnožavanja koji su otporni na želučane sokove, žučnu kiselinu i ostale probavne sekrete u kvalitativno i kvantitativno idealnoj kombinaciji: Lactobacillus crispatus LBV88 Lactobacillus gasseri LBV150N Lactobacillus rhamnosus LBV96 Lactobacillus jensenii LBV116 Kvaliteta proizvoda Za djelovanje probiotika i sinbiotika nužno je da bakterijski sojevi sadržani u proizvodu prežive put do crijeva i tamo stignu na najvišem stupnju aktivnosti kako bi se upravo u crijevima mogla ispoljiti njihova specifična svojstva. Zbog toga je neophodno da se suhosmrznuti crijevni simbionti prije primjene rehidriraju i aktiviraju izvan tijela u za njih povoljnom miljeu. Sposobnost preživljavanja i razmnožavanja mješavine kultura mikroorganizama te broj jedinki (CFU) liofiliziranih bakterijskih sojeva zajamčeni su do isteka roka valjanosti. Kome je namijenjen? OMNi-BiOTiC FLORA plus+ razvijen je specijalno za liječenje vaginalne disbioze i njezinih pratećih simptoma tijekom više znanstvenih studija koje su provedene na ginekološkom odsjeku Medicinskog fakulteta u Beču. Proizvod ne sadrži proteine životinjskog porijekla, GMO, gluten, šećer, kvasac ni laktozu te je prikladan za dijabetičare, vegane, osobe s intolerancijom na laktozu, djecu te imunosuprimirane bolesnike. OMNi-BiOTiC FLORA plus+ ne sadrži hormone ni aktivne supstance kemijskog porijekla, već isključivo laktobacile humanog porijekla zahvaljujući čemu se može uzimati istovremeno s hormonalnim pripravcima, kao i tijekom trudnoće i dojenja. Trajanje terapije Za postizanje uočljivog učinka na vaginalnu disbiozu preporučuje se proizvod primjenjivati najmanje 2 tjedna. U slučaju izrazito jake vaginalne disbioze koju prati recidiv pretjeranog rasta broja štetnih mikroorganizama, OMNi-BiOTiC FLORA plus+ može se primjenjivati i kroz dulje vremensko razdoblje. Način primjene 1-2 x dnevno sadržaj 1 vrećice (2 g praha koji sadrži 5 x 10 9 CFU mikroorganizama sa sposobnošću razmnožavanja) proizvoda OMNi-BiO- TiC FLORA plus+ umiješati u 1 dl vode, pričekati 1 minutu za aktivaciju, ponovo promiješati i popiti. Preporučuje se popiti ujutro natašte i/ili navečer prije spavanja. Za cjelokupnog trajanja terapije antibioticima uzimati 2 x dnevno po 1 vrećicu proizvoda OMNi-BiOTiC FLORA plus+. Nakon terapije antibioticima, po mogućnosti nastaviti s uzimanjem još 14 dana, 1 x dnevno po 1 vrećicu proizvoda. U slučaju ponavljajućih tegoba korištenje proizvoda OMNi-BiOTiC FLORA plus+ preporučuje se i ženinom partneru. OMNi-BiOTiC FLORA plus+ uzima se oralno zahvaljujući čemu se isključuje opasnost prijenosa štetnih mikroorganizama koji se nalaze na rukama u vaginalno područje te opasnost od iritacije vagine koju mogu izazvati aplikatori ili strani materijali iz kapsula i čepića. Sastav OMNi-BiOTiC FLORA plus+ je znanstveno provjereni sinbiotik s više sojeva koji sadrži 4 međusobno optimalno uravnotežena bakterijska soja. Provjera proizvoda provedena je u sklopu više znanstvenih studija. U svakoj vrećici proizvoda OMNi-BiOTiC FLORA plus+ (2 g) nalazi se ukupno 5 milijardi visokovrijednih mikroorganizama ženskog spolnog sustava sa sposobnošću razmnožavanja. Ostali sastojci proizvoda su maltodekstrin, fruktooligosaharidi (FOS) i kukuruzni škrob. Pakiranja 14 vrećica x 2 g 28 vrećica x 2 g OMNi-BiOTiC proizvodi i ostali proizvodi Vitality International Productsa dostupni su u ljekarnama, biljnim drogerijama i izabranim prodavaonicama zdrave hrane.

6 Oralna, probiotska terapija za tretiranje vaginalne disbioze OMNi-BiOTiC FLORA plus+ Sinbiotik za oralno tretiranje vaginalne flore u disbiozi. Sadrži znanstveno provjerene bakterijske sojeve koji: čine sastavni dio zdrave vaginalne flore imaju sposobnost razmnožavanja i naseljavanja u vaginalnom području nadoknađuju manjak laktobacila u vaginalnoj flori blokiraju rast patogenih mikroorganizama u vaginalnom području Prednosti oralne primjene: ne predstavlja ograničenje kod seksualne aktivnosti ni pri izboru kontracepcije može se koristiti za vrijeme menstruacije bez dodatnog iscjetka prisutnog kod korištenja vaginaleta može se koristiti za vrijeme trudnoće i tijekom dojenja Vitality International Products d.o.o. Ul. V. Nazora 50, Zagreb/HR/EU T: +385 (0) E: vitality@vitality-international.hr Proizvođač: Institut Allergosan Pharmazeutische Produkte Forschungs- und Vertriebs GmbH Gmeinstraße 13, 8055 Graz/A/EU