Glasnik vp:CorelVentura 7.0

Транскрипт

1 Broj 4 Godina VIII. Zagreb 27. veljaèe SADRÝAJ ÝUPANIJSKA SKUPŠTINA 1. Zakljuèak o donošenju Strategije i programa odrþivog gospodarskog razvoja Zagrebaèke Þupanije... 3 Strategija i programi odrþivog gospodarstvenog razvoja Zagrebaèke Þupanije... 3

2 Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluþbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte. Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72. Glavni urednik: Marica Mikec, struèni suradnik u Struènoj sluþbi Skupštine, tel. 01/ , faks: 01/ Nakladnik: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Ratkajev prolaz 4 Tisak: TIPOMAT d.o.o., Habdeliæeva 70, Velika Gorica Poštarina plaæena u pošti Zagreb

3 Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 3 ÝUPANIJSKA SKUPŠTINA 1 Na temelju èlanka 19. Statuta Zagrebaèke Þupanije ( Glasnik Zagrebaèke Þupanije broj 16/01) i èlanka 63. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebaèke Þupanije ( Glasnik Zagrebaèke Þupanije broj 18/01) Ýupanijska skupština Zagrebaèke Þupanije na svojoj 15. sjednici odr- Þanoj 25. veljaèe godine donijela je ZAKLJUÈAK O DONOŠENJU STRATEGIJE I PROGRAMA ODRÝIVOG GOSPODARSTVENOG RAZVOJA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE I. Ýupanijska skupština Zagrebaèke Þupanije donosi Strategiju i programe odrþivog gospodarskog razvoja Zagrebaèke Þupanije, u tekstu koji je sastavni dio ovog Zakljuèka. II. Ovaj Zakljuèak i Strategija objavit æe se u Glasniku Zagrebaèke Þupanije. Klasa: /03-01/2 Urbroj: 238/ Zagreb, 25. veljaèe Predsjednica Ýupanijske skupštine Palma Klun-Posavec, prof., v. r. Ekonomski institut, Zagreb STRATEGIJA I PROGRAMI ODRÝIVOG GOSPODARSTVENOG RAZVOJA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE Predgovor Strategija i programi odrþivog gospodarstvenog razvoja Zagrebaèke Þupanije izraðena je u Ekonomskom institutu, Zagreb. Temelji se na Projektnom zadatku koji je bio sastavnica Ugovora zakljuèenog izmeðu Zagrebaèke Þupanije i Hrvatske gospodarske komore kao naruèitelja i Ekonomskog instituta, Zagreb, kao izvršitelja. Studija ima znaèajke programskih osnova, koje se mogu koristiti za potanku razradu izvedbenih aktivnosti smjerom postavljenih ciljeva razvoja, istovremeno vodeæi brigu o moguænostima i sposobnostima da se postavljeni ciljevi i ostvare. SadrÞaj istraþivanja obuhvatio je analizu relevantnih fizièkih i financijskih podataka, te institucionalnih uvjeta prošlog i buduæeg razdoblja. Pritom se vodila briga o tome da korišteni podaci i informacije omoguæe razradu izvedbeno usmjerenog sadrþaja kojim se kvantitativno i kvalitativno, teoretski konzistentno, a iskustveno provjerljivo: ocijeni dosadašnji razvoj i sadašnje stanje provjere moguænosti i ogranièenja u razvoju identificiraju razvojni ciljevi projiciraju dostizivi i racionalnim oèekivanjima sukladni razvojni uèinci predloþe institucionalne i organizacijske promjene. Pred Zagrebaèkom Þupanijom je izazovno razdoblje. U njemu je naglasak na novoj kvaliteti razvoja. Razvoj se usmjerava racionalnoj uporabi potencijala, osobito prirodnih resursa i temelji se na suradnièkom odnosu gradova i opæina s poduzetnicima i stanovništvom. Ustraje se na takvim strukturnim promjenama koje su osnovica jaèanja konkurentnosti smjerom razvojnog repozicioniranja u sklopu šireg regionalnog prostora. OdrÞivi razvoj Zagrebaèke Þupanije sagledava se u sklopu strategije razvoja Hrvatske. U tome pogledu razvojno usmjerenje razumijeva se kao društveni konsenzus o opredjeljenjima u sklopu dugoroèno usmjerenih aktivnosti na crti formiranja konkurentne ponude. Pritom se ustraje na kvalitativno novom razvoju i otvorenosti prema uþem i širem okruþenju. Studija je podijeljena na tri dijela: III. Analiza razvoja godine i ocjena stanja III. O gospodarstvenom razvoju godine III. Smjernice, politike i mjere za ostvarivanje razvojnih ciljeva Valja naglasiti da je ovdje rijeè o izmijenjenom i dopunjenom Konaènom tekstu Studije koji je bio predloþak za raspravu. Nareèene izmjene i dopune temelje se na primjedbama i sugestijama koje su rezultat rasprava odrþanih na Poglavarstvu, Hrvatskoj gospodarskoj Komori Komori Zagreb, skupštinskim odborima i Skupštini Zagrebaèke Þupanije. Dakako, za stavove, iznesena mišljenja, prijedloge i preporuke koji su na crti sagledavanja strateških odrednica i razvoja Zagrebaèke Þupanije odgovorni su autori Studije: 1. Dr. sc. Damir Aniæ 2. Mr. sc. Nada Antiæ 3. Mr. sc. Jelena Budak 4. Irena Ðokiæ, dipl.oec 5. Dr. sc. Ýeljko Lovrinèeviæ 6. Dr. sc. Davor Mikuliæ 7. Dr. sc. Mustafa Nušinoviæ 8. Dr. sc. Ivan Teodoroviæ Statistièku obradu baze podataka koja je ureðena u zasebnom Dodatku i drþi se sastavnim dijelom ove Studije obavila je Anica Kutleša, viša statistièarka, Ekonomski institut, Zagreb. Voditelj projekta u Ekonomskom institutu, Zagreb bio je dr. sc. Mustafa Nušinoviæ. Rad je umnoþen u ogranièenom broju primjeraka za naruèitelje, te se bez njihovoga izrièitog dopuštenja ne smije koristiti, ni u dijelovima, niti u cjelini za javno objavljivanje. U Zagrebu, sijeèanj, godine

4 Stranica 4 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. SadrÞaj Predgovor III. ANALIZA RAZVOJA GODINE I OCJENA STANJA RESURSNA OSNOVICA I GOSPODARSTVENE POSEBNOSTI Prostor, resursi i okoliš O prirodnim uvjetima, strukturi i namjeni površina Struktura i iskorištenost prirodnih resursa Poljoprivredni resursi Šume Lov Vode Struktura i kapaciteti vodocrpilišta Struktura sadašnje i oèekivane potrošnje vode u Ýupaniji Mineralne sirovine Graðevinsko zemljište Turistièki resursi Stanovništvo i zaposlenost Razmještaj, struktura stanovništva i povezanost s gospodarstvenim razvojem Strukturne znaèajke zaposlenosti Infrastruktura Prostorno ureðenje osnovica izgradnje i korištenja infrastrukture Institucionalni uvjeti i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem Prometni sustav u Zagrebaèkoj Þupaniji Cestovni promet Ýeljeznièki promet Zraèni promet Rijeèni promet Pošta i telekomunikacije Vodnogospodarski sustav O sadašnjem stanju vodoopskrbnog sustava Odvodnja Korištenje voda Ureðenje vodotoka i voda Energetski sustav Nafta i plin Elektroenergetika Gospodarenje otpadom u Zagrebaèkoj Þupaniji Komunalno gospodarstvo u gradovima i opæinama Zagrebaèke Þupanije Fiskalni sustav Vlastiti izvori sredstava Sredstva iz raspodjele zajednièkih prihoda Proraèunske dotacije Decentralizacija Financijska snaga Ýupanije Financijska snaga opæina i gradova ANALIZA GOSPODARSTVENE STRUKTURE I UÈINKOVITOSTI Nominalni pokazatelji uèinkovitosti i strukture Relativni pokazatelji uèinkovitosti po djelatnostima Osvrt na pokazatelje o obrtnicima i slobodnim zanimanjima u Ýupaniji INSTITUCIONALNI OKVIR I ORGANIZACIJSKI USTROJ Zakonski okvir i teritorijalno-upravne promjene Samoupravni djelokrug Predstavnièka, izvršna i upravna tijela Predstavnièka tijela Zagrebaèke Þupanije Izvršna tijela Zagrebaèke Þupanije Upravna tijela Zagrebaèke Þupanije Lokalna samouprava

5 Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica Središnja drþavna vlast na podruèju Zagrebaèke Þupanije Uloga Zagrebaèke Þupanije u poticanju suradnje Suradnja s Gradom Zagrebom Suradnja tijela Zagrebaèke Þupanije Suradnja gradova i opæina Trgovaèka društva u vlasništvu Zagrebaèke Þupanije ZAKLJUÈCI O STANJU II. O GOSPODARSTVENOM RAZVOJU VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA Strateška vizija dugoroènog razvoja O ciljevima razvoja Opæi ciljevi Ciljevi u podruèju prostora, prirodnih resursa i zaštite okoliša Ciljevi demografskog razvoja Ciljevi razvoja infrastrukture Ciljevi gospodarstvenog razvoja Ciljevi u podruèju fiskalnog sustava SASTAVNICE STRATEGIJE I PROGRAMI Polazište i sastavnice razvoja Lanac dodane vrijednosti unutarnji èimbenik razvoja Strategija i racionalna oèekivanja SaÞetak Razvojna ambicija i akcija Razvojna matrica i razvojna oèekivanja PROJEKCIJE I OÈEKIVANA STRUKTURA Strukturne promjene u prostoru Demografske promjene Strukturne promjene u podruèju prometa i veza Projekcije gospodarskog rasta i oèekivana gospodarska struktura Polazne pretpostavke i izvori podataka Polazno stanje i struktura gospodarstva Projekcije rasta gospodarstva Zagrebaèke Þupanije Pretpostavke za ubrzani rast gospodarstva Zagrebaèke Þupanije Poseban osvrt na strukturne promjene u poljoprivredi Strukturne promjene u financijskom sustavu O decentralizaciji Osnovni ciljevi Zakljuèno o fiskalnim projekcijama Srednjoroèni plan investicija III. SMJERNICE, POLITIKE I MJERE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH CILJEVA SMJERNICE, POLITIKE I MJERE PO PODRUÈJIMA RAZVOJA Polazna osnova i smjernice razvoj poticajnog okruþenja Poboljšanje investicijske i poduzetnièke klime Izvori rasta investicija osnovica razvoja Specifièna uloga Ýupanije u stvaranju poticajnog okruþenja Politike i mjere namjenskog korištenja prostora i prirodnih resursa Sastavnice poljoprivredne politike Politika i mjere u podruèju infrastrukture Financijska politika i proraèun POLITIKE I MJERE U PROCESU ORGANIZACIJSKIH PRILAGODBI Organizacijski aspekti Odjeli u funkciji optimiranja razvojnih odluka Ýupanijska agencija za razvoj O informacijskom sustavu kao infrastrukturi Sastavnice informacijskog sustava Organizacija i uporaba baze podataka

6 Stranica 6 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. I. ANALIZA RAZVOJA GODINE I OCJENA STANJA 1. RESURSNA OSNOVICA I GOSPODARSTVENE POSEBNOSTI 1.1. Prostor, resursi i okoliš Zemljopisni poloþaj Zagrebaèke Þupanije, regionalno i meðunarodno okruþenje s kolanjem ljudi, roba, kapitala i informacija, te osobito blizina i razvojna usmjerenost gradu Zagrebu, njezin je prvorazredni gospodarstveni i društveni potencijal O prirodnim uvjetima, strukturi i namjeni površina U godini, prema podacima DrÞavne geodetske uprave, Zagrebaèka Þupanija ima površinu od 3.058,15 km (5,4% površine Hrvatske), tablica 1. Smještena je u središnjem dijelu Hrvatske. Prstenasto okruþuje Grad Zagreb, glavni grad Hrvatske i granièi s nekoliko Þupanija i Republikom Slovenijom. Zagrebaèku Þupaniju obiljeþava raznolikost prostora, kulturno-povijesnog naslijeða i naselja. U sklopu prirodnih uvjeta istièu se osobito: razlièitost reljefne strukture u kojoj je gotovo jednako zastupljen dolinski i breþuljkasti reljef koncentracija voda u dolini rijeke Save umjerena kontinentalna klima niska razina zagaðenosti zraka i okoliša. Struktura površina po gradovima i opæinama navedena je u podacima Ureda za katastarsko-geodetske poslove Zagrebaèke Þupanije, u tablici 1.2. i tablici 1.3. Tablica 1.1. STRUKTURA POVRŠINA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE U GODINI PO GRADOVIMA I OPÆINAMA GRADOVI/OPÆINE Površina, km Udio, % 1. Gradovi 1.428,00 46, Velika Gorica 328,65 10, Samobor 250,73 8, Jastrebarsko 226,50 7, Sveti Ivan Zelina 184,68 6, Ivaniæ Grad 173,57 5, Vrbovec 159,05 5, Zaprešiæ 52,60 1, Dugo Selo 52,22 1,7 2. Opæine 1.630,15 53,3 3. Ýupanija ukupno 3.058,15 100,0 4. Površina Hrvatske (kopno) ,00 5. Udio Ýupanije u površini Hrvatske 5,4 Izvor: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije Polazišta i ciljevi prostornog razvoja i ureðenja, knjiga 1, 2001., str. 5, a prema: DrÞavna geodetska uprava, krajem godine, obrada: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša i SLJH 2001, str. 40 za površinu Hrvatske. Tablica 1.2. STRUKTURA POVRŠINA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE U GODINI PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA STRUKTURA Iznos u ha Struktura u % 1. Poljoprivredno zemljište , Oranice , Voænjaci , Vinogradi , Livade , Pašnjaci , Ribnjaci , Moèvare 13 0, Šume ,48 3. Vode ,81 4. Zgrade i dvorišta ,36 5. Ýeljeznice, ceste, putovi ,22 6. Ostalo ,88 7. Ýupanija ukupno ,00 Napomena: Razlika u odnosu na podatke u tablici 1.1. je u izvoru i vremenu obuhvata. Izvor: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije Polazišta i ciljevi prostornog razvoja i ureðenja, knjiga 1, 2001., str. 61., a prema: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebaèke Þupanije, sijeèanj 1999., obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebaèke Þupanije

7 Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 7 Tablica 1.3. STRUKTURA POVRŠINA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE U GODINI PO OSNOVNIM KATEGORIJAMA KORIŠTENJA, GRADOVIMA I OPÆINAMA GRAD/OPÆINA Ukupne površine Poljoprivredne površine Šume Ostale površine ha % ha % ha % ha % 1. Gradovi , , , , Velika Gorica , , , , Samobor , , , , Jastrebarsko , , , , Sveti Ivan Zelina , , , , Ivaniæ Grad , , , , Vrbovec , , , , Zaprešiæ , , , , Dugo Selo , , , ,10 2. Opæine , , , ,00 3. Ýupanija ukupno , , , ,00 Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebaèke Þupanije, sijeèanj 1999., obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebaèke Þupanije U strukturi površina gradovi zauzimaju 46,7 %, a opæine 53,3 %. Poljoprivredne površine imaju udio od 56,25 % i šume 34,48 %. Šest najveæih gradova zauzima 43,3 % ukupnih površina (tablica 2). Od ukupnih poljoprivrednih površina 41,94 % je u šest najveæih gradova, dok je kod šuma taj postotak 44,25%. Za potanku ocjenu gospodarstvenih znaèajki prirodnih resursa vaþno je poznavati i velièinu, te strukturu površina i vlasništvo nad njima. Temeljni podaci o tome navedeni su u tablici 1.4. Tablica 1.4. DRÝAVNO VLASNIŠTVO I UDIO U UKUPNIM POVRŠINAMA U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI U GODINI GRAD/OPÆINA Ukupne površine Poljoprivredne površine Šume Ostale površine ha % ha % ha % ha % 1. Gradovi , , , , Velika Gorica , , , , Samobor , , , , Jastrebarsko , , , , Sveti Ivan Zelina , , , , Ivaniæ Grad , , , , Vrbovec , , , , Zaprešiæ , , , , Dugo Selo , , , ,57 2. Opæine , , , ,03 3. Ýupanija ukupno , , , ,25 Izvor: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije Polazišta i ciljevi prostornog razvoja i ureðenja, knjiga 1, 2001., str. 60., a prema: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebaèke Þupanije, sijeèanj 1999., obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebaèke Þupanije Kao što je iz podataka navedenim u tablici 1.4. razvidno, od ukupne površine Ýupanije ha, nešto više od jedne treæine, tj. 35,51% u drþavnom je vlasništvu. Zanimljivo je pritom naglasiti da je od ukupnih poljoprivrednih površina ha 84% u privatnom vlasništvu, a od ukupne šumske površine ha veæi dio i to 56,96% je u drþavnom vlasništvu Struktura i iskorištenost prirodnih resursa Kada je rijeè o prirodnim i drugim resursima, kao materijalnim preduvjetima gospodarstvenog razvoja Zagrebaèke Þupanije, istièu se: a) poljoprivredni resursi b) šume

8 Stranica 8 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. c) vode d) mineralne sirovine e) graðevinsko zemljište f) turistièki resursi Prirodni resursi i uvjeti drþe se dobrom osnovicom za razvoj gospodarstva, osobito poljoprivrede, šumarstva i vodoopskrbe, te za kvalitetu Þivljenja u cjelini Poljoprivredni resursi Poljoprivreda ima znatne potencijale za razvoj na podruèju Zagrebaèke Þupanije. Prirodni preduvjeti tome jesu poljoprivredno zemljište, ruralni prostor, seoska naselja, poljoprivredno stanovništvo, povoljni klimatski uvjeti i blizina Grada Zagreba kao velikog preraðivaèkog i potrošaèkog centra. Osobito vrijedni poljoprivredni resursi su: obradivo, relativno plodno i oèuvano poljoprivredno zemljište resursi za voæarstvo, vinogradarstvo i stoèarstvo U tome pogledu zanimljivim se drþe podaci o strukturi poljoprivrednog zemljišta u Zagrebaèkoj Þupaniji. Podaci o tome navedeni su u tablici 1.5. Tablica 1.5. STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA STRUKTURA/GODINA ZAGREBAÈKA ÝUPANIJA, ha 1. Poljoprivredne površine ukupno Oranice i vrtovi Voænjaci Vinogradi Livade Obradiva površina Pašnjaci i ostalo USPOREDBA S HRVATSKOM, %, ha 2.1. Udio površina Ýupanije u površinama Hrvatske, % Poljoprivredne površine 5,43 5,51 5, Obradive površine 7,80 8,05 7, Udio obradivih površina u ukupnim površinama, % u Ýupaniji 91,18 92,02 92, u Hrvatskoj 63,52 62,92 62, Površine po stanovniku, ha Ukupne površine u Ýupaniji 0,57 0,57 0, Ukupne površine u Hrvatskoj 0,73 0,72 0, Obradive površine u Ýupaniji 0,52 0,53 0, Obradive površine u Hrvatskoj 0,46 0,45 0,45 - Napomena: Obradiva površina je zbroj površina oranica i vrtova, voænjaka, vinograda i livada Broj stanovnika: Hrvatska , Zagrebaèka Ýupanija Izvor: SLJH 1999., i Temeljem podataka navedenim u tablici 1.5. moþe se zakljuèiti da je Zagrebaèka Þupanija razmjerno bogata s obradivim zemljištem. To je osobito razvidno u usporedbi Ýupanije i Hrvatske. Primjerice, obradive površine po stanovniku u Ýupaniji iznose 0,52 ha, a u Hrvatskoj 0,45 ha. Udio obradivih površina u poljoprivrednim površinama u Ýupaniji je 92,14 %, a u Hrvatskoj 62,68 %. Raznovrsna struktura poljoprivrednih površina omoguæuje razvoj brojnih poljoprivrednih djelatnosti. Od povrtnih kultura, najširu moguænost uzgoja imaju krumpir i kupusnjaèe, a grah i luk najmanju. Sve ratarske kulture imaju velike moguænosti za uzgoj, no najveæe su pogodnosti za uzgoj Þitarica, kukuruza i soje. Zbog klimatskih prilika i svojstava tla, najveæe su moguænosti za uzgoj vinove loze na prisojnim stranama obronaka Ýumberaèke i Zagrebaèke gore, te manjim dijelom na obroncima Moslavaèke gore i Vukomerièkih gorica. Od voæa najveæe su moguænosti za uzgoj šljiva, a najmanje za breskve i marelice. Velike su moguænosti za razvoj govedarstva, konjogojstva i svinjogojstva, uzgoj ovaca moþe se pojaviti na širem podruèju Ýupanije, dok je uzgoj koza ogranièen za bre- Þuljkasto brdovita podruèja. Proizvodnja pastrve ima moguænosti u gorskim potocima Zagrebaèke i Ýumberaèke gore. Veæi ribnjaci mogu se graditi i na širim dolinama Èesme, Lonje, Krapine i njihovih pritoka.

9 Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 9 Zemljište Zagrebaèke Þupanije je relativno plodno. Postoje ogranièenja kod intenzivnije proizvodnje. Osobito vrijedno obradivo tlo nalazi se na aluvijalnim tlima rijeke Save, dok su tla breþuljkastih i gorskih predjela niþe bonitetne klase. U tome pogledu valja naglasiti da je poveæanje stupnja iskorištenosti tala moguæe, ali zahtijeva njihovo agrotehnièko i hidrotehnièko ureðenje na jednoj strani, te zaštitu najkvalitetnijih površina, na drugoj strani. Kada je rijeè o prirodnim resursima i potencijalima u poljoprivrednoj proizvodnji vaþnim se drþe usporedni podaci o korištenju oraniènih površina, voæarskim resursima, te strukturi stoènog fonda. O tome su odabrani podaci navedeni u tablici 1.6., tablici 1.7. i tablici 1.8. Tablica 1.6. KORIŠTENJE ORANIÈNIH POVRŠINA U ÝUPANIJI uha A) ZASIJANE POVRŠINE STRUKTURA/GODINA Oraniène površine ukupno Zasijane oraniène površine Ýitarice Povræe Krumpir Mahunasto povræe Ostalo povræe Krmno bilje Ostalo Neobraðene površine Ostalo korištenje oraniènih površina B) POÝNJEVENE POVRŠINE 1. Pšenica i kukuruz Pšenica Kukuruz Povræe Krumpir Grah Kupus i kelj Luk Rajèica Krmno bilje Djetelina Lucerna C) USPOREDBA S HRVATSKOM, % 1. Udio oraniènih površina u Hrvatskoj 6,87 6,89 6,92 6,90 2. Udio zasijanih oraniènih površina u Hrvatskoj 8,48 8,02 7,99 8,09 3. Udio neobraðenih oraniènih površina u ukupnim oraniènim površinama Ýupanija 10,42 17,90 14,98 12,14 4. Udio neobraðenih oraniènih površina u ukupnim oraniènim površinama Hrvatska 27,09 29,38 26,34 25,05 Izvor: SLJH 1999., i i podaci Zagrebaèke Þupanije

10 Stranica 10 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. Tablica 1.7. BROJ STABALA VOÆA I TRSOVA GROÝÐA POKAZATELJ/STRUKTURA ZAGREBAÈKA ÝUPANIJA 1.1. Broj rodnih stabala ukupno Jabuke Trešnje Višnje Šljive Trsovi groþða u USPOREDBA S HRVATSKOM 2.1. Udio u Hrvatskoj, % 11,55 10,87 10,86 11, Jabuke 16,91 15,56 15,65 17, Trešnje 6,16 6,02 6,11 6, Višnje 1,54 1,37 1,34 1, Šljive 10,37 9,98 9,89 9, GroÞðe 13,52 13,60 13,84 13,83 Izvor: Podaci Zagrebaèke Þupanije, a prema podacima DZS-a Tablica 1.8. STOÈNI FOND POKAZATELJ/STRUKTURA ZAGREBAÈKA ÝUPANIJA 1.1. Goveda Konji Svinje Ovce Perad UDIO U HRVATSKOJ, % 2.1. Goveda 12,99 12,39 11,75 11, Konji 2,40 1,32 0,95 1, Svinje 9,70 10,15 9,93 9, Ovce 0,40 0,35 0,60 0, Perad 12,02 11,08 11,67 10,00 Izvor: Podaci Zagrebaèke Þupanije, a prema podacima DZS-a Kao što se iz podataka navedenim u tablici 1.6. moþe zakljuèiti oraniène se površine u godini najviše koriste za uzgoj Þitarica sa 67,23 %, krmnog bilja 18,47 % i povræa 13,66 %. Isto se tako iz odabranih podataka zakljuèuje da je korištenje poljoprivrednih resursa usmjereno ne samo na ratarstvo, vinogradarstvo i voæarstvo, veæ i naglašeno na stoèarstvo. Kao što je iz podataka u nareèenim tablicama razvidno, u odnosu na Hrvatsku, Zagrebaèka Þupanija istièe se udjelima u broju rodnih stabala jabuka i šljiva, trsova groþða, te fondovima peradi, goveda i svinja. Statistièki podaci ukazuju na nedovoljno korištenje poljoprivrednih resursa u proizvodnji u Zagrebaèkoj Þupaniji. Iz tablice 1.6. je razvidno da su u u odnosu na godinu smanjene zasijane oraniène površine i poveæane neobraðene površine. U godini dolazi do poveæanja zasijanih oraniènih površina i smanjenja neobraðenih površina. Neobraðenih površina je u godini bilo ha, odnosno 12,14 % oraniènih površina. Rijeè je najveæim dijelom o drþavnim oranicama, zatim o zemljištu niþe proizvodne sposobnosti, površinama namijenjenim graðevinskom zemljištu, te ruralnim podruèjima i zapuštenom privatnom zemljištu. Tablica 1.8. pokazuje da je u godini u odnosu na godinu pao broj goveda, konja i svinja, dok je broj peradi i ovaca poveæan. Iz tablice 1.7. je vidljivo da je smanjen broj rodnih stabala šljiva i trsova groþða, dok su ostale kategorije zabiljeþile rast. Poljoprivredna proizvodnja fluktuira, što se moþe vidjeti iz tablice 1.9. U razdoblju od do godine proizvodnja pšenice, povræa, voæa, vina, kravljeg mlijeka biljeþi negativan trend, dok proizvodnja kukuruza i jaja nakon pada, raste u godini.

11 Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 11 Unatoè nareèenom trendu smanjenja proizvodnje, valja naglasiti da Zagrebaèka Þupanija još uvijek zadrþava visoke udjele u hrvatskoj proizvodnji kupusa i kelja, jabuka, šljiva, trešanja, groþða, sijena, vina, mesa, jaja i kravljeg mlijeka. U Zagrebaèkoj Þupaniji postoji na dugi rok opasnost daljnjeg pada proizvodnje zbog ogranièenja u proizvodnom sektoru, te organizacijskih i institucionalnih ogranièenja, koji su glavni uzrok niskim prirodima. Tablica daje usporedbu ostvarenih priroda u poljoprivredi Zagrebaèke Þupanije i Hrvatskoj. Kod veæine analiziranih proizvoda Zagrebaèka Þupanija ostvaruje manje prirode od Hrvatske, a koji su opet manji od onih u zemljama EU-a. Primjerice u godini prirod prosjeka EU-a iznosio je kod meke pšenice 6,45 t/ha i kod kukuruza 9,01 t/ha. U proizvodnji mlijeka, trešanja (osim u godini), jaja groþða, Ýupanija ostvaruje veæe prirode od Hrvatske. Glavna ogranièenja razvoja poljoprivrede u Zagrebaèkoj Ýupaniji jesu sljedeæa: usitnjena agrarna struktura nedostatak znanja i suvremene tehnologije kod obiteljskih gospodarstava migracije puèanstva i napuštanje poljoprivrede posebno u ruralnim podruèjima neorganiziranost poljoprivrednika slaba funkcionalnost i nedostatak trþišne infrastrukture neriješeni imovinsko-pravni odnosi nesreðenost zemljišnih knjiga neracionalno gospodarenje na drþavnom poljoprivrednom zemljištu neusklaðenost institucionalnog okvira sa standardima EU-a nesklad izmeðu norme i prakse nedostatak financijskih institucija sa sigurnim i dugoroèno povoljnim uvjetima štednje i kreditiranja poljoprivrede. Tablica 1.9. USPOREDNI POKAZATELJI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI I HRVATSKOJ STRUKTURA/ GODINA Iznos % Iznos % Iznos % Iznos % 1. Ýito, t Pšenica , , , , Kukuruz , , , ,7 2. Povræe, t Krumpir , , , , Grah , , , Kupus i kelj , , , , Luk , , , , Rajèica , , ,3 3. Sijeno, t Lucerna , , , Djetelina i mješavine , , ,7 4. Voæe, t Jabuke , , , , Šljive , , , , Trešnje , , , , GroÞðe , , ,4 5. Vino, hl , , ,42 6. Stoèna proizvodnja Meso i proizvodi, t , , , Kravlje mlijeko, 000, l , , , , Jaja, 000 kom , , , ,85 Napomena: Obuhvat proizvodnje mesa je Grad Zagreb i Zagrebaèku Þupaniju. Izvor: SLJH 1999., i 2001.

12 Stranica 12 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. Tablica OSTVARENI PRIRODI U ÝUPANIJI I HRVATSKOJ STRUKTURA/GODINA Ý HR Ý HR Ý HR Ý HR 1. Ýito, t po ha 1.1. Pšenica 3,44 4,22 2,86 3,30 3,44 4,37 2,61 4, Kukuruz 4,18 5,27 4,00 5,56 3,31 3,93 4,17 4,62 2. Povræe 2.1. Krumpir 9,15 10,21 9,38 10,95 6,95 8,47 6,88 10, Grah 0,85 1,38 1,28 1,48 0,55 0,61 1,30 1, Kupus i kelj 9,41 13,62 12,10 14,21 9,70 11,34 10,17 12, Luk 4,15 7,87 4,97 8,18 3,76 6,38 4,26 8, Rajèica - - 6,71 11,05 7,73 10,48 7,55 10,86 3. Voæe, kg po stablu 3.1. Jabuke 16,90 19,90 12,90 17,80 29,97 21,10 2,96 7, Šljive 12,30 14,40 4,79 6,61 7,37 7,08 3,35 7, Trešnje 16,50 10,70 14,10 11,01 15,15 9,99 4,37 10, GroÞðe 1,49 1,35 1,46 1,28 1,33 1,18 1,26 1,21 4. Krmno bilje 4.1. Djetelina 4,14 3, ,64 2,85 2,79 3, Lucerna 3,71 4, ,84 3,84 3,69 4,32 5. Stoèna proizvodnja 5.1. mlijeka po kravi, l jaja po nesilici, kom Napomena: HR Hrvatska, Ý Ýupanija Izvor: SLJH 1999., i Poljoprivredna proizvodnja u Zagrebaèkoj Þupaniji je usitnjena. Mali je broj trþišno usmjerenih gospodarstava s intenzivnom industrijskom proizvodnjom. Prema statistièkim podacima obiteljska gospodarstva obraðuju 87 % ukupnih poljoprivrednih površina. Prosjeèno gospodarstvo koristi 2,94 ha poljoprivrednih površina, drþi 1,1 kravu, 0,43 krmaèe, 14 peradi, posjeduje 0,2 jednoosovinskog i 0,44 dvoosovinskog traktora, utroši godišnje 409 kg mineralnih gnojiva i 5,26 kg pesticida. 1 Zbog nedostatka ekonomija obujma ne mogu se postiæi odgovarajuæe kolièine za trþište i opadajuæi prosjeèni troškovi. Prosjeèno obiteljsko gospodarstvo obiljeþava radno intenzivni proces proizvodnje, niska struènost, zastarjela tehnologija i proizvodni proces, nedostatak ekonomija obujma. Mnogima je poljoprivreda dopunsko zanimanje. Skupa je proizvodnja i razmjerno slaba kvaliteta zbog lošijih higijenskih uvjeta. Poljoprivrednici su neorganizirani u pogledu nastupa na trþištu i izostaje partnerstvo na ulaznoj i izlaznoj strani u distribucijskom sustavu. U godini bilo je aktivnih 10 poljoprivrednih zadruga i 25 poljoprivrednih udruga, a koje ne obavljaju funkciju usmjeravanja proizvodnje, pripremu robe, zajednièkog nastupa na trþištu i informacijske potpore. Najveæi broj poljoprivrednih zadruga je u financijskim poteškoæama i bavi se trgovaèkom djelatnošæu. Usitnjeni mali poljoprivrednici susreæu se s problemom ogranièenih kanala distribucije i izraþena je znatna neregistrirana trgovina. U distribucijskom sustavu dominiraju trgovaèki posrednici, koji vrše pritisak na smanjivanje cijena. Veliki trgovaèki lanci postavljaju visoke zahtjeve u pogledu kolièina, standarda kvalitete i pakiranja, èemu je teško udovoljiti i preferira se uvoz. 2 U tablici navode se za ilustraciju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni tvrtki sa sjedištem u Zagrebaèkoj regiji. Iz podataka je vidljivo da tvrtke u Zagrebaèkoj Þupaniji ostvaruju male kolièine vanjskotrgovinske razmjene i da je uvoz veæi od izvoza kod svih analiziranih proizvoda. Tvrtke sa sjedištem u Zagrebaèkoj regiji uvoze znatne kolièine voæa i povræa. Znatno ogranièenje u razvoju poljoprivrede u Zagrebaèkoj Þupaniji jest nerazvijena trþišna infrastruktura. Spori proces rješavanja imovinsko pravnih odnosa, nesreðenost zemljišnih knjiga i spori postupci usklaðivanja katastra i gruntovnice, ogranièenje su razvoju trþišta poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanju i ureðenju zemljišta. Zbog nedostatka trþnica i veletrþnica, hladnjaèa i rashladnih prostora, skladišta, opreme i prostora za doradu, sortiranje i pakiranje, izraþen je sezonski nesklad izmeðu ponude i potraþnje, uvoz u sluèaju manjkova, smanjenje cijena i dohotka proizvoðaèa u sluèaju viškova. 1 Podaci se odnose na godinu. Izvor: Zagrebaèka Þupanija, Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo Zagrebaèke Þupanije stanje i perspektiva, 2002, str Na Zagrebaèkoj veletrþnici, kao znaèajnom kanalu distribucije, dominira uvoz. Od ukupnog godišnjeg prometa Zagrebaèke veletrþnice u iznosu od tona roba uvoz je 56%, a izvoza nema. Sustav trgovaèkih posrednika znatno poveæava cijene, pa su domaæe cijene znatno više od uvoznih.

13 Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 13 Tablica VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA TVRTKI SA SJEDIŠTEM U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI STRUKTURA/GODINA Uvoz Zagrebaèka regija Pšenica i kukuruz Voæe Povræe Uvoz Zagrebaèka Þupanija Ýitarice Voæe za jelo Povræe za jelo Izvoz Zagrebaèka regija Pšenica i kukuruz Voæe Povræe Izvoz Zagrebaèka Þupanija Ýitarice Voæe za jelo Povræe za jelo Razlika uvoza i izvoza Zagrebaèka regija Pšenica i kukuruz Voæe Povræe Razlika uvoza i izvoza Z. Ýupanija Ýitarice Voæe za jelo Povræe Napomena: Zagrebaèka regija obuhvaæa Zagrebaèku Þupaniju i Grad Zagreb. Obuhvat su sljedeæi proizvodi: pšenica, kukuruz, jabuke, šljive, trešnje, groþðe, krumpir, grah, kupus i kelj, luk, rajèica. Izvor: Izraèunato na temelju podataka HGK-a-KZ, a prema podacima DrÞavnog Zavoda za statistiku ut Znatna ogranièenja u poljoprivrednoj proizvodnji jesu nedostatak sustava za odvodnju i navodnjavanje, te elementarne nepogode. Najveæe potrebe za navodnjavanjem su u srpnju, kolovozu i rujnu, i prosjeèno iznose oko 2000 m/ha godišnje. Problem je posebno izraþen u sušnim godinama, kada su zbog deficita vode pored svih ulaganja urodi slabi ili uništeni. Šteta uslijed tuèe, poplave, smrzavice i glodavaca iznosila je od do svibnja godine kuna. Nedostatak kompatibilnog informacijskog sustava potencira rizike u planiranju i prodaji i omoguæava nelegalno trgovanje. Posebno nedostaju podaci o strukturi trgovine, potrošnje i cijena. U usporedbi s EU-om, Hrvatskoj nedostaju propisi koji detaljnije ureðuju trþište poljoprivrednih proizvoda, što oteþava kvalitetnu kontrolu i zaštitu potrošaèa. Posebno se istièu nedostaci u pogledu standarda kvalitete za pojedine poljoprivredne proizvode, primjerice, kalibriranja, pakiranja, deklariranja, praæenju trþišta i poticanja kooperacije s individualnim proizvoðaèima. Razvitak poljoprivrede u Ýupaniji potican je od Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebaèke Þupanije, drþavne uprave i odjela gradova i opæina. Zagrebaèka Þupanija iz drþavnog proraèuna dobiva 1/10 ukupnih drþavnih novèanih poticaja i naknada. U realizaciji odobrenih kredita najveæi je problem vlasništvo na nekretninama odnosno osiguranje jamstva vraæanja kredita. Zakljuèak je da u Zagrebaèkoj Þupaniji postoje resursi koji omoguæuju poveæanje poljoprivredne proizvodnje. Uz primjerenu konkurentnost proizvodnje moguæa je prodaja na zagrebaèkom trþištu, koje ostvaruje manjkove proizvodnje u odnosu na potrebe kod velikog broja proizvoda, pa se znatne kolièine uvoze. Prema jednoj projekciji 3 u razdoblju od do godine, stupanj samodostatnosti Zagrebaèkog trþišta vrlo je nizak. Manji je od 40% kod svjeþeg povræa, voæa i mesa, iznosi 45% za mlijeko, 52% za jaja i 71% za groþðe i vino. Za poveæanje iskoristivosti domaæih resursa bitne su promjene u proizvodnom sektoru, te organizacijske i institucionalne promjene. Poveæanjem stupnja iskorištenosti poljoprivrednih resursa moguæe je poveæati dodanu vrijednost ne samo u Ýupaniji, veæ slijedom logike reprodukcijskog lanca i u Hrvatskoj kao cjelini. 3 Izvor: Podaci Zagrebaèke Þupanije a prema: Projekcija razvoja poljoprivrede na podruèju Grada Zagreba i Zagrebaèke Þupanije, 1997, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo.

14 Stranica 14 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/ Šume S stajališta gospodarstvenog razvoja, znaèenje šuma Zagrebaèke Þupanije jest: drvna zaliha za drvno preraðivaèku industriju i ogrjev sporedni šumski proizvodi (šumsko sjeme i sadnice, proizvodi za ljudsku prehranu, lijek, stoèarstvo, industriju) poljoprivredno zemljište i izvori mineralnih sirovina potencijali za lov ekološki sustav (hidrološka i vodozaštitna funkcija, protuerozijska funkcija, klimatska funkcija, protuimisijska funkcija, vjetrobrana i cestozaštitna funkcija) turistièka funkcija šuma. Sukladno odredbama Zakona o šumama, u Zagrebaèkoj Þupaniji tvrtka Hrvatske šume d.o.o. upravlja šumama i šumskim zemljištem kroz èetiri uprave šuma, i to UŠ Zagreb, UŠ Bjelovar, UŠ Karlovac i UŠ Sisak, a neposredno njima gospodare šumarije Zagreb, Samobor, Donja Stubica, Dugo Selo, Velika Gorica, Novoselec, Remetinec, Krašiæ, Jastrebarsko, Pisarovina, Vrbovec i Pokupsko. Ukupna površina šuma u Zagrebaèkoj Þupaniji u godini, prema podacima dobivenim od poduzeæa Hrvatske šume d.o.o., iznosi hektara, od èega šuma u drþavnom vlasništvu ,07 (62,72%) ha, a u privatnom vlasništvu (37,28%), tablica Tablica STRUKTURA ŠUMSKIH POVRŠINA PREMA VLASNIŠTVU U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI, UPRAVA ŠUMA ŠUMARIJA DRÝAVNE ŠUME PRIVATNE ŠUME UKUPNO ŠUME Površina, u ha Zagreb Zagreb 1.913, Dugo Selo 3.794, Samobor 6.280, Velika Gorica , Novoselec , Remetinec 909, Donja Stubica 396, Ukupno U. Š. Zagreb , Bjelovar Vrbovec 8.092, Ukupno U. Š. Bjelovar 8.092, Karlovac Jastrebarsko 6.119, Pisarovina 2.542, Krašiæ 7.383, Ukupno U. Š. Karlovac , Sisak Pokupsko 2.239, Ukupno U. Š. Sisak 2.239, UKUPNO ÝUPANIJA , Izvor: Hrvatske šume, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Šumske zajednice na prostoru Ýupanije jesu sljedeæe: šume vrba i topola, šuma hrasta luþnjaka s velikom Þutilovkom, poljskog jasena s kasnim drijemovcem, crne johe s trušljikom, šuma hrasta luþnjaka s obiènim grabom, zatim šuma hrasta kitnjaka i obiènog graba, šuma hrasta kitnjaka i obiènoga kestena, šuma bukve s mrtvom koprivom, šuma bukve s bekicom, šuma bukve s crnim grabom, šuma bukve i jele i ostale, koje su rasporeðene od poplavnih nizina uz rijeke pa do gorskih vrhova Ýumberaèkog gorja i Medvednice. Po Zakonu o šumama, šume se dijele na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. U Zagrebaèkoj Þupaniji je 95 % šuma gospodarske namjene, zaštitne šume jesu 3%,a šume s posebnom namjenom 2%. 4 Za gospodarsku namjenu šuma vaþni su podaci o etatu. U drþavnim šumama prosjeèni godišnji etat iznosi m 3, što je 64,55 % od prosjeènog godišnjeg prirasta, tablica Godišnji etat za bukvu iznosi m 3, hrast luþnjak m 3 i grab m 3, tablica 1.4. U šumama u privatnom vlasništvu za godinu odobren je opseg nuþne doznake od m 3, što zajedno s etatom iz drþavnih šuma daje podatak da se u Ýupaniji godišnje sijeèe m 3. Od šumsko uzgojnih radova najviše se obavljaju njege (na 1.224,87 ha u godini), a posadit æe se sadnica šumskog drveæa, od kojih najviše hrasta luþnjaka. 4 Izvor: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije Polazišta i ciljevi prostornog razvoja i ureðenja, knjiga 1, 2001., str. 74.

15 Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 15 Tablica PODACI O DRÝAVNIM ŠUMAMA U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI, UPRAVA ŠUMA Površina (ha) % od ukupne površine Godišnjiprirast (m 3 ) Etat glavnog prihoda (m 3 ) Etat prethodnog prihoda (m 3 ) Ukupni etat (m 3 ) 1. Zagreb ,59 56, Bjelovar 8.092,01 13, Karlovac ,57 26, Sisak 2.239,90 3, Ukupno Ýupanija ,07 100, Izvor: Hrvatske šume, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Tablica GODIŠNJI ETAT ZA GLAVNE VRSTE DRVEÆA U DRÝAVNIM ŠUMAMA U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI, ŠUMARIJA LUÝNJAK BUKVA GRAB P. JASEN KITNJAK JOHA ÈETINJAÈE 1. Zagreb Bjelovar Karlovac Sisak Ukupno Ýupanija Izvor: Hrvatske šume, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Drvna zaliha i etat manji su kod privatnih u odnosu na drþavne šume. U pozadini toga jesu sljedeæa ogranièenja: zastarjeli programi gospodarenja, nedostatan struèni nadzor, usitnjenost posjeda, nedostatak kapitala, nezadovoljavajuæe znanje, informiranost vlasnika, zastarjelost tehnologije. To ukazuje na neiskorištenost potencijala drvne zalihe u privatnim šumama. Znaèajni šumski potencijali ne koriste se racionalno. Osobito se istièe problem nedovoljne proizvodne uporabe drvnih zaliha, buduæi da je potraþnja velika. Naglašen je izvoz sirovina i poluproizvoda, a tehnološki zaostala i nerazvijena preraðivaèka industrija. Ilustrativni podaci o tome su navedeni u tablici i tablici Razvidno je da raste potrošnja drva u preraðivaèkoj industriji u Hrvatskoj. No istovremeno je, prema podacima navedenim u tablici proizvodnja drva još uvijek veæa od potrošnje u preraðivaèkoj industriji, pa se znatan dio drva izvozi. To se drþi neracionalnim, jer se gubi i renta i potencijalno poveæanje dodane vrijednosti. Rezultat je to zapostavljanja drvopreraðivaèke industrije, a u sklopu toga osobito nedostatak konkurentnih kapaciteta u višim fazama prerade drva. Tablica PROIZVODNJA DRVA I UTROŠAK SIROVINA U PRERAÐIVAÈKOJ INDUSTRIJI U HRVATSKOJ STRUKTURA/GODINA Proizvodnja drva Listaèe Dugo drvo Èetinjaèe Utrošak sirovina u preraðivaèkoj industriji Listaèe Trupci Èetinjaèe Razlika (1. 2.) Listaèe Dugo drvo Èetinjaèe Napomena: Obuhvat proizvodnje 1) dugo drvo (trupci za rezanje, furnir i ljuštenje, jamsko drvo za razne tehnièke svrhe i ostalo dugo drvo za mehanièku preradu), 2) prostorno (drvene ploèe), 3) ogrjevno drvo ogrjev U potrošnji nisu ukljuèeni neki proizvodi prostornog drva zbog poteškoæa u usporedbi mjernih jedinica. Izvor: DZS, SLJH i Instrija u 1998., i godini 000 m

16 Stranica 16 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. Tablica UVOZ I IZVOZ DRVA U REPUBLICI HRVATSKOJ ut STRUKTURA/GODINA Uvoz drva, t Listaèe Dugo drvo Èetinjaèe Nerasporeðeno drvo Izvoz drva, t Listaèe Dugo drvo Èetinjaèe Nerasporeðeno drvo Razlika Listaèe Dugo drvo Èetinjaèe Nerasporeðeno drvo Napomena: ukljuèeni su i neki proizvodi od drva i drvo koje ne uspijeva u Hrvatskoj Izvor: DZS, Statistika robne razmjene Republike Hrvatske po zemljama i proizvodima u i godini Drvno preraðivaèka industrija u Zagrebaèkoj Þupaniji ima odreðenih komparativnih prednosti, a to su sirovinska osnovica, tradicija, infrastruktura i trþište), ali je suoèena i s nekim ogranièenjima, meðu kojima se istièu naglašena tehnološka zaostalost, zastarjeli proizvodni programi, nedostatak struènih kadrova i slaba organiziranost proizvodnje. Izvanredne poslovne i razvojne prilike pruþaju poslovi skupljanja šumskih plodova, primjerice, šumskog voæa i gljiva. Za tim proizvodima koje šuma nudi potraþnja je u stalnom porastu, a naplata prodanog promptna. Dakako, rijeè je o prvorazrednim izvoznim proizvodima. U tome pogledu, meðutim, valja voditi brigu o krajobraznoj raznolikosti i zaštiti šumskog resursa, poticati proizvodnju odreðenih vrsta gljiva (primjerice bukovaèa, slamnatica, šampinjona), te uzgoj jagodièastog voæa na obiteljskim gospodarstvima (primjerice malina, kupina, ribiza, ogrozda). U tome dijelu, meðutim, naglašen je nedostatak lokalne infrastrukture otkupnih stanica, te doradnih kapaciteta s kondicioniranim prostorom za kalibriranje, pakiranje i skladištenje sukladno naèelima meðunarodne standardizacije i zahtjevima trþišta. Stihija i neorganiziranost, neinformiranost i kratkoroènost u ponašanju, te nepostojanje standarda daju priliku stranim trgovcima otkupljivaèima da i ono što se ponudi kupuju jeftino, odnoseæi veæi dio rente i potencijalnu dodanu vrijednost Lov Obilje vodotoka i vodenih površina, treæina površina pod šumom, nepostojanje veæih zagaðivaèa, velika raznolikost staništa, zaštiæeni objekti prirode, pruþaju vrlo povoljne uvjete za uzgoj divljaèi u veæem dijelu Þupanije, dok blizina Zagreba i prometna povezanost omoguæuju komercijalizaciju lova i razvoj lovnog turizma. MoÞe se reæi da je cijela površina Ýupanije prekrivena lovištima, osim tri zaštiæena objekta prirode u kojima je zabranjen lov. Na prostoru Zagrebaèke Þupanije Ýupanijska postoji 69 zajednièkih otvorenih lovišta, 14 vlastitih drþavnih lovišta te dva uzgajališta divljih pataka. U zajednièkim lovištima ovlaštenici prava lova najveæim dijelom su lovaèke udruge u njih 64, u dva lovozakupnici su fizièke osobe, u jednom dionièko društvo, a dva lovišta trenutno nisu u zakupu. Lovaèkih domova na podruèju Ýupanije ima u zajednièkim lovištima 53, što je, bez obzira na njihovu razlièitu opremljenost i razinu usluge koju pruþaju, impozantan broj i velik potencijal. Lovaèke udruge posjeduju 30 streljana za gaðanje glinenih golubova, od kojih su tri olimpijske kategorije (u Bukevju, Gradecu i Dubravici). Osim brige za divljaè i lovišta, znaèajan dio lovaca bavi se i lovnim streljaštvom, pa je na podruèju Zagrebaèke Þupanije izgraðeno 30 razlièitih streljana za gaðanje glinenih golubova od èega su 3 olimpijske kategorije. Natjecanja se odrþavaju u ljetnom razdoblju i to najèešæe na razini lovnih ureda ili organiziranih liga (Lovni ured Zaprešiæ, Turopoljska liga i sl.). Glavne vrste divljaèi su srna obièna, zec, fazan, trèka, divlja patka, u manjem broju lovišta i divlja svinja i jelen obièni. Radi njene rasprostranjenosti, uzgojnog i komercijalnog potencijala, srneæa divljaè je najvrednija. Od ostalih vrsta divljaèi prisutni su jazavac, divlja maèka, kune, mala lasica, lisica, tvor, prepelica puæpura, šljuke, divlje guske, crna liska, vrane i èavka. U lovištima kroz koja teku rijeke Sava, Èesma, Odra, Lonja, Kupa i njihove pritoke uspješno je naseljen europski dabar. Od zaštiæenih vrsta najzastupljenije su vjeverica, velika lasica, vidra (na nekoliko lokaliteta), veliki gavran, crna vrana, kormoran, siva èaplja. Prema evidencijama lovozakupnika, u zajednièkim lovištima Zagrebaèke Þupanije danas obitava grla srneæe divljaèi. Za odstrel u komercijalnom lovu ponuðeno je, uz ponudu u drþavnim lovištima, 166 grla srneæe divljaèi. Ponuda za odstrel ostale divljaèi navodi se u tablici 1.17.