SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK Petra Majstorović Preddiplomski sveučilišni studij Poljopriv
|
|
- Valentin Ramovš
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK Petra Majstorović Preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivreda Smjer Bilinogojstvo Biofortifikacija paprike selenom Završni rad Osijek, 2018.
2 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK Petra Majstorović Preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivreda Smjer Bilinogojstvo Biofortifikacija paprike selenom Završni rad Povjerenstvo za ocjenu završnog rada: 1. prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, mentor 2. izv. prof. dr. sc. Tomislav Vinković, član 3. doc. dr. sc. Vladimir Ivezić, član Osijek, 2018.
3 TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivreda, studij Bilinogojstvo Završni rad Petra Majstorović Biofortifikacija paprike selenom Sažetak: Selen je esencijalni element koji je izrazito važan, tj. neophodan za ljude, kao antioksidans štiti stanice od oksidativnog stresa te sudjeluje u imunološkim reakcijama organizma. Zbog velikog utjecaja na zdravlje, a malog unosa prehranom u Hrvatskoj, Europi i širom po svijetu, značajna su istraživanja utjecaja biofortifikacije na koncentraciju selena u konzumnim dijelovima biljaka. Cilj ovog rada je istraživanje utjecaja agronomske biofortifikacije paprike na koncentraciju selena u plodu. Na pokusnim parcelicama obavljena su 2 tretmana; bez aplikacije selena i aplikacija selena predsjetveno po površini tla u količini 10 g Se ha -1 u obliku natrijevog selenata (Na 2SeO 4). Izmjerene koncentracije mikroelemenata i toksičnih elemenata u tlu su ispod granice maksimalno dopuštenih koncentracija, što znači da je analizirano urbano vrtno tlo povoljno za poljoprivrednu proizvodnju. Poljskim je pokusom utvrđeno da biofortifikacija paprike selenom ne utječe na prinos ploda paprike, ali je povećana koncentracija selena u plodu s 27,5 µg kg -1 na 329,1 µg kg -1 suhe tvari, a koncentracije selena u stabljici i listu paprike bile su još veće. Najznačajniji učinak biofortifikacije je sedmerostruko povećanje koncentracije selena (s 4,98 na 34,60 µg kg -1 ) u svježem plodu paprike za proizvodnju ajvara, što znači da konzumiranje 100 g biofortificiranog ploda paprike osigurava 6,3 % dnevno potrebnih količina selena (3,46 od potrebnih 55 µg Se dnevno). Ključne riječi: pothranjenost, selen, biofortifikacija, paprika 20 stranica, 5 tablica, 1 grafikon, 27 literaturnih navoda Završni rad je pohranjen: u knjižnici Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i u digitalnom repozitoriju završnih i diplomskih radova Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek BASIC DOCUMENTATION CARD Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Undergraduate university study Agriculture, course Horticulture BSc Thesis Biofortification of pepper by selenium Summary: Selenium is an essential element which is extremely important, essential for humans, as an antioxidant it protects cells from oxidative stress and participates in immune reactions of the human organism. Due to its great influence on health, and low intake through nutrition in Croatia, Europe and the world, there is an increased in research of the influence of biofortifications on the concentration of the selenium in the edible plant parts. The aim of this paper was to determine influnce of the agronomic biofortification of the pepper on the selenium concentration in the fruit. Two treatments were performed, each on 4 field plots; one with no application of selenium and one with an application of 10 g Se ha -1 selenium on the soil surface before sowing, in the form of sodium selenate (Na 2SeO 4). Determined concentrations of microelements and toxic elements in the soil are below the limits of maximum permissible concentrations, which means that urban garden soil is suitable for agricultural production. The field experiment showed that pepper biofortification did not affect fruit yield but increased selenium concentrations in fruit from 27,5 μg kg -1 to 329,1 μg kg -1 dry matter, and the selenium concentrations in stalk and leaf were even higher. The most significant effect of biofortification is the seven-fold increase in selenium concentrations (from 4.98 to μg kg -1 ) in fresh fruit of pepper, which means that consuming 100 g of fresh biofortified pepper provides 6.3 % of the daily required amount of selenium (3,46 of the required 55 μg per day). Keywords: malnutrition, selenium, biofortification, pepper 20 pages, 5 tables, 1 figure, 27 references BSc Thesis is archived in Library of Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek and in digital repository of Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek.
4 Sadržaj 1. UVOD Pregled literature Selen - oblici u tlu, koncentracije i bioraspoloživost Selen u biljkama Selen u prehrani Biofortifikacija Cilj istraživanja MATERIJAL I METODE Lokalitet poljskog pokusa i analize tla Reakcija (ph vrijednost) tla Sadržaj organske tvari (humusa) u tlu Koncentracija lakopristupačnog kalija i fosfora ekstrahiranog AL-metodom Sadržaj karbonata u tlu Ukupne koncentracije Se i teških metala u tlu Gnojidba i uzgoj paprike Agronomska biofortifikacija paprike Analiza biljnog materijala Statistička obrada podataka REZULTATI I RASPRAVA Osnovna agrokemijska svojstva tla Ukupne koncentracije esencijalnih i beneficijalnih mikroelemenatau tlu Ukupne koncentracije štetnih elemenata u tlu Utjecaj biofortifikacije na prinos ploda paprike Utjecaj biofortifikacije na koncentraciju selena u plodu, stabljici i listu paprike ZAKLJUČAK POPIS LITERATURE... 19
5 1. UVOD Paprika (Capsicum annuum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici pomoćnica (Solanaceae). Spada u grupu najznačajnijih povrtnih kultura zbog svoje visokonutritivne i hranjive vrijednosti. Ističe se visokim sadržajem vitamina (posebno vitamin C), pigmenata, mineralnih soli i drugih nutrijenata (Parađiković, 2009.). Smatra se da paprika potječe iz Južne Amerike što potvrđuju ostaci u Peruu stari 3-4 tisuće godina. Uzgaja se zbog plodovitog dijela, šuplje bobe, koja se bere u tehnološkoj zriobi. Najveća iskoristiva hranidbena vrijednost je kada se koristi u svježem obliku, kao sama salata ili u kombinaciji s drugim povrćem (Lešić i sur., 2002.). Bogatstvo vitaminima i mineralima čine papriku jednom od najznačajnijih namirnica. Njena niska kalorična vrijednost i visok sadržaj vode zajedno s ostalim povrćem utječe na kondiciju čovjeka, a time i na radnu sposobnost. Paprika je jako dobar izvor kalija ( mg/100g svježeg jestivog dijela), sadrži i druge važne minerale kao što su sumpor (91 mg/100g), magnezij (12 mg/100g), fosfor (17 mg/100g), natrij (0,5-13 mg/100g). Paprika je vrlo rentabilna kultura za uzgoj te ju možemo koristiti u sirovom, konzerviranom i termički obrađenom stanju (Matotan, 1994.). Prosječan prinos paprike u Republici Hrvatskoj iznosi oko 15,2 t/ha, a uzgaja se na ha (Statistički ljetopis RH, 2017.). Selen pripada grupi elemenata u tragovima, a neophodan je (esencijalan) za ljude i životinje, dok je za biljke koristan (beneficijalan), ali ne i neophodan. Selen sudjeluje u zaštiti organizma od oksidacijskih oštećenja, ima antivirusnu ulogu te pozitivno djeluje na reprodukciju kod muškaraca i žena (Rayman, 2012.). Unos selena prehranom varira u cijelom svijetu no većinom je nedostatan, posebice u Europi te Kini na istočnim područjima, što rezultira pothranjenošću ljudi selenom. Mikronutricionalna pothranjenost zvana skrivena glad je jedna od većih zdravstvenih problema u svijetu. Das i sur. (2018.) navode kako od do godine oko 11,3 % svjetske populacije pati od pothranjenosti selenom. 1
6 Kako bi selen djelovao kao antioksidans, štitio kardiovaskularni sustav i djelovao antagonistički prema teškim metalima, preporučeno je da unos selena za muškarce i žene od 25 do 50 godina starosti treba biti µg po danu. Smanjeni unosa selena i ostalih esencijalnih elemenata, tj. pothranjenost možemo djelomično ili u potpunosti neutralizirati biofortifikacijom usjeva. White i Broadley (2009.) definiraju biofortifikaciju kao povećanje koncentracije, ne samo selena već i drugih važnih esencijalnih elemenata za ljudsko zdravlje, a razlikujemo genetsku i agronomsku biofortifikaciju. Povećanjem koncentracije i bioraspoloživosti selena uspješno povećavamo njegovu zastupljenost u ljudskoj prehrani. Nužno je znati i pratiti promjene povećanja selena jer u visokim koncentracijama djeluje toksično na ljude. Postupak biofortifikacije je predložen kao alternativni pristup popravljanju nacionalne ishrane mineralima (Das i sur., 2018.) Pregled literature Selen - oblici u tlu, koncentracije i bioraspoloživost Selen je nemetal kojeg su otkrili Berzelius i Gahn. Istraživajući mogući izvor telura, pronašli su selen u mulju olovnih komora koje se koriste za proizvodnju sumporne kiseline. Kemijski je sličan teluru lat. Tellus ili zemlja, te je Berzelius, razmišljajuću o sličnosti ta dva elementa selenu dao ime mjesec jer se nakon taljenja brzo ohladi i oslobađa sjaj sličan sjaju mjeseca (Bagnall, 1973.). Esencijalan je za životinjsko i ljudsko zdravlje, ali toksičan u velikim količinama. Prema zahtjevima biljaka spada u korisne elemente zajedno s kobaltom, silicijem, aluminijem, natrijem i drugim elementima. Kofaktor je nekoliko enzima kao što je glutation peroksidaza koja štiti organizam od oksidacijskih oštećenja (Vukadinović i Lončarić, 1998.). Selen je sastavni dio selenoproteina koji imaju širok opseg pleiotropnog učinka, od antioksidativnog i protuupalnog efekta do produkcije aktivnog stimulirajućeg hormona tiroida koji je važan za reguliranje i stimuliranje hormona štitnjače. Kod ljudi je esencijalan 2
7 za reprodukciju, reducira rizik od autoimune tiroidne bolesti te djeluje antivirusno na organizam (Rayman, 2012.). Vulkanskim aktivnostima nastaju vulkanske stijene i metalni sulfidi koji su jedan od najčešćih izvora selena u prirodi. Koncentracija selena u biljci je refleksija koncentracije selena u tlu i njegove pristupačnosti. Prosječni sadržaj selena u zemljinoj kori je nizak (0,05-0,09 µg g -1 ). U magmatskim stijenama smanjenjem bazičnosti smanjuje se i koncentracija selena. Kod sedimentnih stijena selen je vezan za organske i glinovite frakcije, većinom je nađen u fosfatima, uljnom škriljevcu s velikom količinom organskog materijala, rudi urana itd. Koncentracija selena u tlu je varijabilna, kod većine tala je u rangu od 0,1-2 µg Se g -1 tla. Deficitom selena u tlima se smatraju područja s manje od 0,5 µg g -1 (Manojlović i Lončarić, 2017.). Selen u tlu možemo naći u mineralnom i organskom obliku. Ima 5 valentnih stanja; selenat, selenit, tioselenat, selenid i elementarni selen. Biljke teško usvajaju selenide i koloidni elementarni selen. Pristupačnost selena ovisi o različitim faktorima kao što su ph tla, koncentracija željeza i aluminija, količina kalcijevog karbonata i dr. U alkalnim tlima selenat (SeO4 2- ) je pristupačan u visokotopivom obliku te ga biljke efikasno apsorbiraju. Kod teških i neprozračnih tala sa kiselom rekacijom, selen je najviše prisutan u tlu u obliku selenida. Organski selen je prisutan u tlu u malim količinama kao rezultat degradacije organske tvari i bioloških aktivnosti. Rasprostranjenost selena na kopnenom području nije jednaka i njegova pristupčnost u tlima je većinom niska što utječe na prehranu bilja selenom te tako i na zdravlje. Selen je u tlima često u biljkama neraspoloživim oblicima i biljka više koristi sumpor za redoks reakcije. Suvišna akumulacija selena je toksična za većinu kritosjemenjača. Pogrešna inkorporacija selenocisteina i selenometionina u proteine remeti njihovu funkciju, izaziva oksidativni stres koji šteti normalnoj funkciji metabolizma te oštećuje strukturu stanice (White, 2018.). Današnja istraživanja pokazuju jako nisku koncentraciju selena na jugoistočnom europskom, tj. balkanskom području. Koncentracije u većini tala se kreću od 0,024-0,45 µg g -1. Niske koncentracije selena zabilježene su u Požeškoj kotlini u poljoprivrednim tima 0,020-0,048 µg g -1, u istočnoj Hrvatskoj u većini tala koncentracije se kreću od 0,090-0,520 µg g -1 (Manojlović i Lončarić, 2017.). 3
8 Selen u biljkama Selen nije esencijalni element za biljke iako može biti od koristi za njihov rast i razvoj u različitim okolinama (White, 2018.). Ugrađuje se u proteine koji izgrađuju organizam, a većina selenoproteina su važni enzimi koji su pronađeni i kod prokariota no nije dokazano njihovo esencijalno djelovanje na rast i razvoj (Birrigner i sur., 2002.). Selen pozitivno djeluje na biljke zbog njegovog antioksidativnog djelovanja što smanjuje vanjski stres. Prvo je bio znan kao toksični element, no znanstvenici su vjerovali da pronalaskom optimalne koncentracije selena mogu beneficirati zdravlju (Rayaman, 2012.). Biljke usvajaju selen iz rizosfere i to najčešće u obliku selenata (SeO4 2- ) i selenita (SeO3 2- ). Selenit se usvaja preko korijena u obliku HSeO3 - s fosfatnim prenositeljima i kao H2SeO3. Selenat se nakon unosa korijenovim dlačicama brzo kreće kroz korijenov simplast do vaskularnog snopa (ksilema i floema) te se premješta do nadzemnog dijela gdje se selenit pretvara u organski oblik selena. Usvojeni selen također dobrim dijelom staje u korijenu (White, 2018.). Pozitivni efekti selena na biljke ogledaju se u smanjenju toksičnosti metala, neutralizaciji stres, utjecaju na distribuciju esencijalnih elemenata, fotosintezu, rast i razvoj biljke (Manojlović i Lončarić, 2017.) Selen u prehrani Selen je esencijalni element za ljude jer regulira metabolizam tiroidnog hormona, jača imunološki sustav, sudjeluje u prevenciji poremećaja rada srca, kostiju i zglobova te je esencijalan za reprodukciju muškaraca i žena. Njegov unos prehranom u organizam je nedostatan te veliki dio populacije pati od skrivene gladi (Lidon i sur., 2018.). Unos prehranom varira u cijelome svijetu, od deficita do toksičnosti koja uzrokuje loš zadah, gubitak kose i noktiju, poremećaje živčanog sustava i kože, kvarnost zubi te paralizu. Nedostatak selena povezan je s povećanim mortalitetom te slabom imunološkom reakcijom organizma. Istraživanja su pokazala pozitivan učinak povećane koncentracije selena na smanjenje rizika od raka prostate, pluća i debelog crijeva. Dopuna selena u prehrani ljudi 4
9 ima pozitivan utjecaj na organizam, prosječan unosa selena prehranom u Europi iznosi 40 µg/dan. Unos selena u SAD-u kod muškaraca iznosi 134 µg, a kod žena 93 µg/dan jer 50 % populacije u prehrani uzima dodatke selena. Unos selena varira po državama, najveći je u Venecueli, Kanadi, SAD-u i Japanu, a najniži možemo naći u Europi te Kini, posebice na istočnim područjima. Novi Zeland je država koja je prije imala niski unos selena te je uvozom pšenice obogaćene selenom iz Australije povećala prosječni dnevni unos selena (Rayman, 2012.). Selen kod životinja pozitivno djeluje na prevenciju mišićne distrofije, sprječava zaostatak posteljice, jača imunološki sustav te pozitivno djeluje na reproduktivnu sposobnost (Manojlović i Lončarić, 2017.) Biofortifikacija U sprječavanju pothranjenosti elementima, posebno selenom, važnu ulogu ima biofortifikacija. To je proces povećanja nutritivne vrijednosti usjeva, što je rezultat povećanja koncentracije mikronutrijenata u biljci genetskom selekcijom, biotehnološkim i agronomskim postupcima. Genetska biofortifikacija uključuje klasično oplemenjivanje bilja s ciljem povećanja koncentracije probiotika, smanjenje koncentracija antinutrijenata te povećanje koncentracija mikronutrijenata. Agronomska biofortifikacija je strategija povećanja koncentracije nutrijenata fertilizacijom različitim oblicima gnojiva. U usporedbi s genetskom, agronomska biofortifikacija je brža i učinkovitija, ne zahtijev dugotrajno povratno križanje, no cijena gnojiva, pa i određeni utjecaj na okoliš su značajni činitelji ukupne uspješnosti i primjenjivosti agronomske biofortifikacije. Većinom su mikronutrijenata gnojidbom dodani u zonu korijena ili na list folijarnom aplikacijom. Selen se može aplicirati u tlo ili folijarno u obliku natrijevog selenita (Na2SeO3) ili selenata (Na2SeO4), a koncentracije selena u gnojivima u uporabi mogu biti i 300 µg/kg (Das i sur., 2018.). Valenca i sur. (2017.) navode da je agronomskom biofortifikacijom provedenom u Finskoj, gdje je selen dodan u složena trojna NPK gnojiva (15 mg Se/kg), uspješno 15 puta povećana koncentracija selena u usjevim. 5
10 1.2. Cilj istraživanja Cilj ovog istraživanja bio je: 1. utvrditi utjecaj aplikacije selena u tlo na obogaćivanje ploda paprike za proizvodnju ajvara selenom, 2. utvrditi koncentracije selena u plodu, stabljici i listovima paprike za proizvodnju ajvara. 6
11 2. MATERIJAL I METODE 2.1. Lokalitet poljskog pokusa i analize tla Poljski pokus agrofortifikacije paprike selenom proveden je u urbanom vrtu u naselju Filipovica u Osijeku, u Osječko-baranjskoj županiji. Prosječni uzorci oraničnog sloja tla (0-30 cm) urbanog vrta prikupljeni su agrokemijskom sondom, te osušeni, samljeveni, prosijani i pripremljeni za agrokemijske analize sukladno standardnom propisanom postupku (ISO, 1994.). Analiza tla je jedna od glavnih mjera s kojom utvrđujemo stanje i pristupačnost hranjiva u tlu. Humus, ph, tekstura, kapacitet adsorpcijskog kompleksa utječu na raspoloživost hraniva u tlu, te na učinkovitost gnojiva. Analiza tla je preduvjetom pravilne gnojidbe s ciljem imamo povećanje kvalitete i prinosa usjeva (Lončarić i Ivezić, 2014.) Reakcija (ph vrijednost) tla ph vrijednost predstavlja negativan dekanski logaritam koncentracije H + iona. Pokazatelj je bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstava tla važnih za rast i razvoj biljaka, te je određen mineralnim i ogranskim dijelom tla. Prema podrijetlu vodikovih iona u tlu ukupna reakcija dijeli se u 3 kategorije; aktualna, izmjenjiva i hidrolitička kiselost tla (Vukadinović i Lončarić, 1997.). Aktualna reakcija prikazuje prisutnost slobodnih iona H +, Al 3+ i OH - u vodenoj fazi tla. Određuje se elektrokemijski u vodenoj suspenziji tla. Izmjenjiva ili supstitucijska ph vrijednost određena je H + i dijelom iona aluminija i željeza koji se djelovanjem neutralnih soli zamjenjuju s adsorpcijskog kompleksa tla. Izmjenjiva reakcija je pokazatelj svojstava adsorpcijskog kompleksa tla. Mjerenje ph vrijednosti uzoraka tla zahtijeva prenošenje 10 g uzorka u čašu od 100 ml. Aktualnu kiselost tla određujemo u suspenziji tla prelivenog s 25 ml dezionizirane vode, a izmjenjivu kiselost u suspenziji tla prelivenog s 25 ml otopine KCl (mol/dm), te se nakon 30 min miješanja mjeri ph vrijednost ph-metrom koje je propisno kalibriran pufernim otopinama poznate ph vrijedosti (ISO, 1994.). 7
12 Sadržaj organske tvari (humusa) u tlu Humus predstavlja organsku tvar u tlu koja nastaje razlaganjem živih organizama te iznova gradi stabilne organske spojeve. Utječe na rast i razvoj biljaka te niz značajnih fizičkih i kemijskih svojstava tla kao što su sadržaj i raspoloživost elemenata, sorpcija iona, kapacitet za vodu, struktura (Vukadinović i Vukadinović, 2011.) Sadržaj orgasnke tvari tla određuje se bikromatnom metodom (ISO, 1994.) koja predstavlja mokro spaljivanje organske tvari kalij bikromatom. Koncentracija organskog ugljika određena je spektrofotometrijski, preračunava se u sadržaj organske tvari i izražava u postocima organske tvari (huusa) u tlu Koncentracija lakopristupačnog kalija i fosfora ekstrahiranog AL-metodom Lakopristupačni kalij predstavlja vodotopivi i izmjenjivo sorbirani oblik, a pod lakopristupačnim fosforom podrazumjevamo oblike fosfora u tlu koji prelaze u različite otopine baza, kiselina ili soli. Amonij-laktat metoda (AL-metoda) se zasniva na ekstrakciji kalija i fosfora iz uzoraka tla pufernom otopinom amonijevog laktata čiji je ph 3,75 (Egner i sur., 1960.). Za pripremu AL-otopine potrebna je 96% octena kiselina, amonij acetat i mliječna kiselina. Nakon ekstrakcije amonij-laktatnom otopinom (mućkanje na rotacijskoj mućkalici i filtriranje suspenzije tla), kocentracije raspoloživog fosfora i kalija mjerimo u bistrom filtratu. Koncentraciju fosfora određujemo spektrofotometrijskom metodom očitavanjem intenziteta stvorenog kompleksa plave boje. Kalij očitavamo direktno iz ekstraktra emisijom na AASu ili na plamenom-fotometru. Koncentracije lakopristupačnih fosfora i kalija izražavamo u mg P2O5 i K2O na 100g tla. Dobiveni rezultati predstavljaju količinu pristupačnih hranjiva prema čemu tla možemo svrstati u različite klase opskrbljenosti fosforom (s obzirom na reakciju tla) i kalijem (s obzirom na teksturu tla) (Lončarić i Karalić, 2015.) Tla se dijele na klase od jako siromašnih tala (klasa A), preko dobro opskrbljenih tala (klasa C) do tala ektremno visoke raspoloživosti fosfora ili kalija (klasa E). 8
13 Sadržaj karbonata u tlu Sadržaj karbonata u tlu određuje se volumetrijskom metodom standardiziranim postupkom (ISO, 1995.a). Brzom metodom uz pomoć 10 %-tne klorovodične kiseline može se utvrditi sadržaj karbonata u tlu, ali ne i objasniti njihovo porijeklo. Karbonati se uz pomoć klorovodične kiseline razaraju uz istovremeno otpuštanje ugljikovog dioksida, čiji se volumen mjeri kalcimetrom pri trenutnoj temperaturi i atmosferskom tlaku (ISO, 1995.a). Za mjerenje izdvojenog CO2 koristi se Scheiblerov kalcimetar, a sadržaj karbonata u tlu izražava se u % CaCO Ukupne koncentracije Se i teških metala u tlu Ukupne koncentracije teških metala i selena određujemo postupcima djelomičnog ili potpunog razaranja tla. Razaranje se može obaviti zlatotopkom, flourovodičnom i nitratnom kiselinom. Uzorci tla razoreni su zlatotopkom prema standardiziranoj metodi (ISO, 1995.b). Uzorak tla prenesen je u teflonsku kivetu te preliven s 12 ml pripremljene zlatotopke (svježe pripremljena smjesa od 1/3 HNO3 + 2/3 HCl). Nakon razaranja u mikrovalnoj pećnici na propisanoj temperaturi, digestat se filtrira u odmjerne tikvice koje se nadopunjavaju deioniziranom vodom do volumena 100mL. Mjerenje teških metala obavljaju se u ekstraktima tla izravno na induktivno spregnutoj plazmi optičkom emisijskom spektrometrijom (ICP-OES). Koncentracije selena u istim uzorcima određuju se također ICP-OES tehnikom, ali nakon prethodne redukcije selena. Koncentracije mikroelemenata izražene su u mg kg -1 tla. 9
14 2.2. Gnojidba i uzgoj paprike Presađivanje paprike za proizvodnju ajvara (sorta Slavonija) provedena je ručno godine, na crnu foliju s međurednim razmakom 50 cm i razmakom 50 cm unutar reda (sklop biljaka/ha). Provedena je jesenska osnovna gnojidba sa 100 kg/ha K2O (200 kg/ha K2SO4), a gnojidba fosforom nije provedena zbog vrlo visoke razine raspoloživog fosfora u tlu (tablica 1). Gnojidba dušikom provedena je u tri navrata, predsjetveno 200 kg/ha AN-a (67 kg/ha N) i u dvije prihrane (15. lipnja i 14. srpnja) po 100 kg/ha AN-a, tj. ukupno 200 kg/ha ANa (67 kg/ha N), što ukupno čini gnojidbu paprike sa 134 kg/ha N. Ručna berba paprike provedena je godine, ubiranjem svih plodova s pokusnih parcelica Agronomska biofortifikacija paprike U pokusu biofortifkacije paprike postavljena su dva tretmana: 1. kontrola bez aplikacije selena 2. aplikacija Se (10 g Se ha -1 ) Oba su tretmana postavljena u četiri ponavljanja, tj. oba tretmana na po četiri parcelice te je pokus ukupno sadržavao 8 parcelica. Agronomska biofortifikacija paprike provedena je predsjetvenom aplikacijom selena (Se) po površini tla u količini 10 g Se ha -1. Selen ja apliciran leđnom prskalicom otopinom natrijevog selenata (Na2SeO4) godine. 10
15 2.4. Analiza biljnog materijala Biljni materijal (stabljika, listovi i plod paprike) prikupljen je u vrijeme berbe sa svih parcelica pokusa. Utvrđen je ukupan prinos ploda paprike na svim parcelicama pokusa. Izmjerene vrijednosti mase izražene su u masama svježe i suhe tvari u kg ha -1. Svježa biljna tvar plodova, stabljike i listova osušena je u sušioniku do konstantne mase, te je izračunat udio suhe tvari u svježim uzorcima. U uzorcima biljnog materijala analizirane su koncentracije selena nakon razaranja mokrim postupkom. Suha biljna tvar samljevena je u posebnom mlinu bez rezidua teških metala i razorena mokrim postupkom mikrovalnom tehnikom. Uzorak biljne tvari za razaranje pripeljen je tako da je 0,5 g suhog uzorka odvagano u teflonsku posudu te preliveno s 9 ml 65 % HNO3 i 2 ml 30 % H2O2. Otopina (digestat uzorka) je profiltrirana u odmjerne posude nakon odigestije uz kontroliranu temperaturu i pritisak u mikrovalnih pećnici. Prije određivanja koncentracije selena u otopini biljne tvari, provedena je redukcija selena. U čiste kivete volumena 125 ml za postupak preredukcije selena preneseno je 20 ml uzorka te postupno dodano još 20 ml HCl. Otopina je prenesena u polipropilensku kiveticu volumena 50 ml za automatsko očitavanje i dopunjena deioniziranom vodom do oznake. Koncentracije selena u otopinama izmjerene su ICP-OES tehnikom te su koncentracije preračunate i izražene u µg/kg suhe tvari Statistička obrada podataka Dobiveni rezultati koncentracije selena i prinosi ploda paprike statistički su obrađeni analizom varijance (ANOVA) uz test najmanje značajne razlike (LSD). Za navedenu statističku analizu korišteni su softverski paketi MS Excel i SAS for Windows (SAS Institute Inc., Cary, NC, USA). 11
16 3. REZULTATI I RASPRAVA 3.1. Osnovna agrokemijska svojstva tla Rezultati analiza osnovnih agrokemijskih svojstava tla (tablica 1) neophodni su za utvrđivanje potreba u gnojidbi paprike. Tablica 1. Osnovna kemijska svojstva analiziranih tala Oznaka uzorka ph H2O ph KCl AL-P 2O 5 AL-K 2O humus CaCO 3 mg/100 g mg/100 g (%) (%) Uzorak br 1 8,13 7,25 95,99 31,13 2,25 4,09 Uzorak br 2 8,25 7,26 96,85 35,08 1,92 1,63 Uzorak br 3 8,29 7,38 98,83 36,76 2,30 3,27 Prosjek 8,22 7,30 97,22 34,32 2,16 3,00 Aktualna reakcija (phh2o vrijednost) urbanog vrtnog tla kreće se od 8,13 do 8,29, prosjek je 8,22, a izmjenjiva reakcija (phkcl vrijednost) je u rasponu 7,25 do 7,38 (prosjek je 7,30). Možemo zaključiti da je reakcija tla urbanog vrta alkalna (Vukadinović i Vukadinović, 2011.). ph vrijednost utječe na pristupačnost i raspoloživosti hranjivih elemenata te se zbog toga odražava i na prinos i kakvoću usjeva. ph iznad 7 ukazuje na potencijalan manjak kalija te smanjenu raspoloživost mikroelemenata. Višak Ca i Mg uz manjak K dovode do moguće kloroze. Prema Parađiković (2009.) optmalni ph tla za uzgoj paprike je od 5,8-7,5. Paprika najbolje podnosi neutralna do slabo alkalna tla. Humuznost analiziranih uzoraka je od 1,92 % do 2,30 % uz prosjek 2,16%. Plodnost tala u značajnoj je mjeri definirana sadržajem humusa koji se izražava u postocima. Prema Gračaninu (1947.) tlo urbanog vrta s sprosječnim sadržajem organske tvari 1,8 % pripada klasi slabo humoznih tala. Humoznost tala utječe na biološka, kemijska i fizička svojstva tla. S fizičkog aspekta humus poboljšava termička svojstva tla i vodozračni režim. Utječe na stvaranje strukturnih agregata tla i nastajanje mrvičaste strukture što je značajno za aeraciju i drenažu tla. Takva strukturna tla su manje podložna eroziji te vežu više vode. 12
17 Koncentracija raspoloživog P2O5 kreće se od 95,99 do 98,83 mg 100 g -1 s prosjekom od 97,22 mg 100 g -1. Klasifikacija tala za fosfor ovisi o ph vrijednosti tla, kod jako alkalnih tala fosfor se veže sa kalcijem i magnezijem te nastaju nepristupačni oblici fosfora tj. netopivi kalcijevi fosfati Ca3(PO4)2. Urbano vrtno tlo s obzirom na ph tla i koncentraciju raspoloživog fosfora spada u klasu tala vrlo visoke raspoloživosti fosfora (klasa E). Prosječna koncentracija raspoloživog kalija iznosi 34,32 mg K2O 100 g -1, najveća je koncentracija kalija u uzrcima tla 36,76 mg 100 g -1, a najmanja 31,13 mg 100 g -1. Rapoloživost kalija ovisi o procesima sorpcije i desorpcije kationa, kao i fiksacije kalija. Raspoloživost kalija najčešće ovisi o mehaničkom sastavu tla jer teža tla jače fiksiraju kalij zbog većeg udjela čestica gline. Opskrbljenost analiziranog tla utbanog vrta raspoloživim kalijem je osrednja i tlo spada u klasu dobre opskrbljenosti kalijem (klasa C). ph vrijednost tla iznad 7,2 ukazuje na prisutnost karbonata u tlu. Prosječan sadržaj CaCO3 iznosi 3,00 % što ukazuje na slabo karbonatno tlo Ukupne koncentracije esencijalnih i beneficijalnih mikroelemenatau tlu U tablici 2 su prikazane utvrđene vrijednosti ukupnih koncentracija esencijalnih (Fe, Mn, Zn, Cu i Ni) i beneficijalnih (Co) teških metala, te ukupne koncentracije selena (Se) ekstrahiranih zlatotopkom. Tablica 2.Ukupne koncentracije esencijalnih i beneficijalnih mikroelemenata (u mg kg -1 ) ekstrahiranih zlatotopkom Oznaka uzorka Fe Mn Zn Cu Ni Co Se Uzorak br ,7 73,5 78,3 31,4 13,3 0,271 Uzorak br ,9 85,7 70,1 32,0 13,1 0,264 Uzorak br ,7 74,0 85,4 36,9 13,0 0,239 Prosjek ,8 77,7 77,9 33,4 13,1 0,258 Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/2014) maksimalno dopuštena količina (MDK) za Zn iznosi 150 mg kg -1 za praškasto-ilovasta tla. Ukupna koncentracija Zn u prosjeku iznosi 77,7 mg kg -1, a maksimalno izmjerena koncentracija je 85,7 mg kg -1 što je ispod MDK te se tlo ne smatra onečišćenim. 13
18 Maksimalno izmjerena koncentracija Cu iznosi 85,4 mg kg -1, a prosječna koncentracija je 77,9 mg kg -1. Prema pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/2014) MDK za Cu za praškasto-ilovasta tla iznosi 90 mg kg -1 te analizirano urbano vrtno tlo ne prelazi granice onečišćenja. Maksimalno dopuštena koncentracija Ni je 50 mg kg -1, prosječna koncentracija urbanog tla iznosi 33,4 mg kg -1 uz maksimum 36,9 mg kg -1, što ne prelazi granice MDK. Prethodno važećim Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 15/1992), koji više nije važeći, propisane su maksimalne dopuštene količine Co za poljoprivredna tla koji iznosi 50 mg kg -1. Prosječna koncentracija u vrtnom tlu iznosi 13,1 mg kg -1, a maksimalna 13,3 mg kg -1 što znači da je koncentracija u tlu značajno ispod MDK, tj. nije onečišćeno i može se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji Ukupne koncentracije štetnih elemenata u tlu U tablici 3 su prikazane ukupne koncentracije štetnih teških metala (Cd, Cr, Pb) ekstrahiranih iz tla zlatotopkom. Tablica 3. Ukupne koncentracije štetnih teških metala (u mg kg -1 ) ekstrahiranih zlatotopkom Oznaka uzorka Cd Cr Pb Uzorak br 1 0,538 37,64 14,36 Uzorak br 2 0,469 42,87 14,12 Uzorak br 3 0,482 44,09 13,53 Prosjek 0,496 41,53 14,00 Zaštita poljoprivrednih tla od onečišćenja uključuje redukciju antorpogenog unosa teških metala u tlo uz nadzor ukupnih koncentracija teških metala u tlima. Štetne tvari su potencijalno toksični elementi i teški metali (Cd, Hg, As, Mo, Co, Cu, Ni, Pb, Cr, i Zn) te policiklički aromatski ugljikovodici, ali Mo, Co, Cu, Ni i Zn istovremeno su i esencijalni elementi jer su neophodni za biljne i/ili animalne organizme. S druge strane, Cd, Hg, As, Cr i Pb nemaju nedvojbeno dokazane pozitivne fiziološke učinke te pripadaju grupi isključivo štetnih elemenata. U ovom su radu analizirane koncentracije Cd, Cr i Pb. 14
19 Najveća prosječna koncentraciju izmjerena je za Cr, iznosi 41,53 mg kg -1 i značajno je niža od MDK za Cr za praškasto-ilovasta tla (80 mg kg -1 ). MDK za Pb je još veća (100 mg kg -1 ), a utvrđene su još manje koncentracije Pb (prosječno 14 mg kg -1 ) nego Cr te je tlo u klasi čistog, neopterećenog zemljišta. Značajno najniža koncentracija toksičnih teških metala bila je za Cd, iznosi prosječno samo 0,496 mg kg -1, ali je za ovaj element važeća i najniža MDK vrijednost (1,0 mg kg -1 za praškasto-ilovasta tla). Ipak, i razina Cd je u tlu je vrlo niska, nešto niža od 50 % propisane MDK. Prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja vrijednosti teških metala ne prelaze granicu maksimalno dopuštenih koncentracija te se urbano vrtno tlo može koristiti u biljnoj proizvodnji, tj. u uzgoju povrća. Također je vrlo značajno da su koncentracije štetnih teških metala (posebice Cd i Pb) značajno niže usporedimo li ih s koncentracijama esencijalnih teških metala (grafikon 1). Usporedba koncentracija esencijalnih i toksičnih teških metala (u mg kg -1 ) Cr 41,53 Cd 0,496 Zn 77,7 Pb 14 Ni 33,4 Cu 77,9 Zn Cu Ni Pb Cr Cd Grafikon 1. Usporedba koncentracija esencijalnih (Zn, Cu, Ni) i toksičnih teških metala (Cr, Pb, Cd) u urbanom vrtnom tlu 15
20 3.4. Utjecaj biofortifikacije na prinos ploda paprike Proizvodnja paprike na pokusnim površinama rezultirala je prosječnim prinosom ploda kg ha -1 (tablica 4), tj. 1,58 kg m -2. Tretman aplikacije selena nije utjecao na prinos ploda. Razlika između kontrolnog tretmana i paprike tretirane selenom bio je prosječno 860 kg ha -1, što znači da je biofortificirana paprika imala 5,58 % veći prinos od paprike na kontrolnim parcelicama bez aplikacije selena. Međutim, navedene razlike nisu statistički značajne. Tablica 4. Prinos ploda paprike (kg ha -1 ) Tretman kg ha -1 Kontrola Selen Prosjek Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da aplikacija selena nije značajno utjecala na povećanje prinosa što i nije bio cilj biofortifikacijskog tretmana Utjecaj biofortifikacije na koncentraciju selena u plodu, stabljici i listu paprike Aplikacija selena rezultirala je različitim koncentracijama selena u plodu, stabljici i listovima paprike, a između navedenih organa paprike utvrđena je razlika i na kontrolnim površinama bez aplikacije selena (tablica 5). Tablica 5. Koncentracija Se u plodu, stabljici i listu paprike (u µg kg -1 suhe tvari) Tretman Plod Stabljika List Kontrola 27,5 b 85,4 b 94,7 b Selen 329,1 a 538,5 a 448,6 a Prosjek 178,3 311,9 271,6 a, b razlike između vrijednosti koje su označene istim simbolom nisu statistički značajne Prema dobivenim rezultatima vidljiv je pozitivan učinak biofortifikacije na povećanje koncentracije selena u organima paprike. Najveća koncentracija selena utvrđena 16
21 je u stabljici biofortificirane paprike (538,5 µg kg -1 suhe tvari), a nešto manje vrijednosti utvrđene su u listu (448,6 µg kg -1 suhe tvari). Najmanje koncentracije selena u biofortificiranoj paprici utvrđene su u plodu paprike (329,1 µg kg -1 suhe tvari). Istovremeno je u plodu bez aplikacije selena također utvrđena manja koncentracija selena (27,5 µg kg -1 ) nego u listu i stabljici, ali je, za razliku od biofortificirane paprike, najveća koncentracija utvrđena u listu (94,7 µg kg -1 suhe tvari), a nešto manja u stabljici paprike (85,4 µg kg -1 suhe tvari). Biofortifikacijom paprike selenom povećana je koncentracija selena u plodu za 11 puta u odnosu na kontrolni tretman. U stabljici rezultirala je 6 puta većom koncentracijom te u plodu 4 puta većom koncentracijom selena, što opravdava cilj ovog pokusa. Koncentracije Se izražene na svježu tvar ploda paprike bile su 4,98 µg kg -1 u kontrolnom tretmanu bez aplikacije selena i 34,60 µg kg -1 u biofortifciranom tretmanu uz 10,78 i 11,25 % suhe tvari. Izmjerene koncentracije u svježoj tvari ploda paprike znače da konzumiranjem biofortificiranog ploda u organizam unosimo 7 puta veće količine selena. Konzumiranje 100 g biofortificiranog ploda paprike osigurava 6,3 % dnevno potrebnih količina selena (3,46 od potrebnih 55 µg Se dnevno), dok konzumiranje iste količine ploda bez biofortifikacije osigurava samo 0,9 % dnevno potrebnih količina selena. 17
22 4. ZAKLJUČAK Cilj ovog rada je bio poljskim pokusom utvrditi utjecaj biofortifikacije na povećanje koncentracije selena u plodu, listu i stabljici paprike. Provedenom analizom dobili smo rezultate o ph reakciji tla, sadržaju organske tvari, koncentraciji raspoloživog fosfora i kalija te sadržaj karbonata u tlu. Pokus je proveden na slabo humoznom tlu lužnate reakcije, visoke raspoloživosti fosfora i dobre raspoloživosti kalija. Izmjerene koncentracije mikroelemenata i toksičnih elemenata u tlu su ispod granice maksimalno dopuštenih koncentracija, što znači da je analizirano urbano vrtno tlo povoljno za poljoprivrednu proizvodnju. Poljskim je pokusom utvrđeno da biofortifikacija paprike selenom ne utječe na prinos ploda paprike, ali je povećana koncentracija selena u plodu s 27,5 µg kg -1 na 329,1 µg kg -1 suhe tvari, a koncentracije selena u stabljici i listu paprike bile su još veće. Najznačajniji učinak biofortifikacije je sedmerostruko povećanje koncentracije selena (s 4,98 na 34,60 µg kg -1 ) u svježem plodu paprike za proizvodnju ajvara, što znači da konzumiranje 100 g biofortificiranog ploda paprike osigurava 6,3 % dnevno potrebnih količina selena (3,46 od potrebnih 55 µg Se dnevno). 18
23 5. POPIS LITERATURE 1. Bagnal, K.W. (1973.): Selenium, tellurium, polonium The chemistry of Sulphur, Selenium, Tellurium and Polonium 24 : Birringer, M., Pilawa, S., Flohé L. (2002.): Trends in selenium biochemistry Natural Product Reports 19(6): Das, A., Laha, S., Mandal, S., Pal, S.,Siddiqui, M.W. (2018.): Preharvest Biofortification of Horticultural Crops- Preharvest modulation of postharvest Fruit and Vegetable Quality 14: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2010.): Statistički ljetopis Republike Hrvatske Zagreb. 5. Đurđević, B. (2014.): Praktikum iz ishrane bilja. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Osijek. 6. Egner, H., Riehm, H., Domingo, W.R. (1960.): Untersuchungen über die chemische Bodenanalyse als Grundlage für die Beurteilung des Nahrstoffzustandes der Boden II. Chemische Extractionsmetoden zu Phosphor- und Kaliumbestimmung. K. Lantbr. Hogsk. Annlr. W.R. 26: Gračanin, M. (1947.): Kalcifikacija tala. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb. 8. Lidon, F.C., Olivera,K., Ribeiro, M.M., Pelica, J., Pataco, I., Ramalho, J.C., Leitão, A.G., Almeida, A.S., Campos, P.S., Ribeiro-Barros, A.I., Pais I.S., Silva, M.M., Pessoa, M.F., Reboredo, F.H. (2018.): Selenium biofortification of rice grains and implications on macronutrients quality. Journal of Cereal Sience. 81: International Organization for Standardization (1994.): Soil quality Determination of ph. ISO 10390: International Organization for Standardization (1995.a): Soil quality Determination of carbonate content Volumetric method. ISO 10693: International Organization for Standardization (1995.b): Soil quality Extraxtion of trace elements soluble in aqua regia. ISO 11466: International Organization for Standardization (1998.): Soil quality Determination of organic carbon by sulfochromic oxidation : Lešić, R., Borošić, J., Butorac, I., Ćustić, M., Poljak, M., Romić, D. (2002.): Povrćarstvo. Zrinski, Čakovec. 19
24 14. Lončarić, Z., Ivezić, V., Karalić, K., Popović, B., Engler, M., Kerovec, D., Semialjac, Z. (2016.): Total and plant available toxic trace elements (Cd, Cr, Co and Pb) at farms of eastern Croatia. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo. 21 (1): Lončarić, Z., Karalić, K. (2015.): Mineralna gnojiva i gnojidba ratarskih usjeva. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek. 16. Lončarić, Z., Rastija, D., Popović, B., Karalić,. K., Ivezić, V., Zebec, V. (2014.): Uzorkovanje tla i biljke za agrokemijske i pedološke analize. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek. 17. Manojlović, M., Lončarić, Z. (2017.): Selenium deficiency in regional soils affecting animal and human health in Balkan and other European countries. In: The Nexus of Soils, Plants, Animals and Human Health. Singh, B. R., McLaughlin, M. J., Brevik, E. C. (ur.). Stuttgart: Catena-Schweizerbart, Matotan, Z. (1994.): Proizvodnja povrća. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 19. Ministarstvo poljoprivrede (1992.): Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Narodne novine 15/1992. Narodne novine d.d., Zagreb. 20. Ministarstvo poljoprivrede (2014.): Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Narodne novine 9/2014. Narodne novine d.d., Zagreb. 21. Parađiković, N. (2009.): Opće i specijalno povrćarstvo. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek. 22. Rayman, M.P. (2012.): Selenium and human health. Lancet 379: Valença, A.W., Bake, A., Brouwer, I.D., Giller, K.E. (2017.): Agronomic biofortification of crops to fight hidden hunger in sub-saharan Africa. Global Food Security. 12: Vukadinović, V., Bertić, B. (1988.): Praktikum iz agrokemije i ishrane bilja. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek. 25. Vukadinović, V., Lončarić, Z. (1998.): Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek. 26. Vukadinović V., Vukadinović V. (2011.): Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek. 27. White, P.J.(2018.): Selenium metalolism in plants. BBA General Subjects (11):
Broj: /17 Zagreb, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Oznaka: OB-022 ZAVOD ZA ISHRANU BILJA Izdanje: 02 ANALITIČKI LABORATORIJ
Stranica: 1/6 VODOVOD I KAALIZACIJA d.o.o. Ogulin, I.G. Kovačića 14 47300 OGULI Rezultati kemijske analize mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Ogulina Poštovani, provedena je kemijska
ВишеSlide 1
Utjecaj ciljane gnojidbe na povećanje randmana i kvalitativna svojstva maslinovog ulja. 4. FESTIVAL MASLINA Zagreb, 23.-24. veljače 2019. Autorica: mr.sc. Sanja Biškup MINERALNA GNOJIVA nastaju od prirodnih
ВишеMicrosoft Word - Marija-verzija za Odbor2.docx
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK Marija Kuveždić, apsolvent Diplomski studij Bilinogojstvo Smjer Biljna proizvodnja ULOGA IZMJENJIVIH KATIONA U
ВишеAvokado – čarobno voće
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Avokado - čarobno voće Avokado je tropsko voće koje raste u Srednjoj Americi i Meksiku. Naziv avokado potječe
ВишеPowerPoint Presentation
Koordinator modula izv. prof. dr. sc. Irena Jug http://ishranabilja.com.hr Plan održavanja nastave na modulu OSNOVE AGROEKOLOGIJE Preddiplomski sveučilišni redovni studij: Trajanje ljetnog semestra od
ВишеKorjenasto povrće – podjela, popis i dobrobiti
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Korjenasto povrće - podjela, popis i dobrobiti Povrće je prijeko potrebno za kvalitetnu i uravnoteženu prehranu,
ВишеNovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zem
NovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zemljišta. Sadrži asocijativne bakterije koje posebno
ВишеМинистарство просветe и спортa Републике Србије
Министарство просветe и спортa Републике Србије Српско хемијско друштво Републичко такмичење из хемије 21.05.2005. Тест за I разред средње школе Име и презиме Место и школа Разред Не отварајте добијени
ВишеNEURONAL
NEW IRON PROIZVODI : MEDICINALIS D.O.O. ODGOVORAN ZA RH : D.O.O. NEW IRON SASTOJCI PROIZVODI : MEDICINALIS D.O.O. ODGOVORAN ZA RH : D.O.O. KELATI (prema grč. pandža) Kelati su kompleksni spojevi u kojima
Више46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture
IZVORNI ZNANSTVENI RAD Smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura u uvjetima bez navodnjavanja na području sjeveroistočne Bosne Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Zmaja od Bosne
ВишеSlide 1
MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I RADIONICA IZAZOVI STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA 29. 9. 2005. Izborom tehnologije zbrinjavanja otpada do zaštite okoliša i novih vrijednosti Dr. sc. Slaven Dobrović
ВишеALKALITET VODE (p i m-vrijednost) Ukupnu tvrdoću sačinjavaju sve kalcijeve i magnezijeve soli sadržane u vodi u obliku karbonata, hidrogenkarbonata, k
ALKALITET VODE (p i m-vrijednost) Ukupnu tvrdoću sačinjavaju sve kalcijeve i magnezijeve soli sadržane u vodi u obliku karbonata, hidrogenkarbonata, klorida, sulfata, nitrata, silikata, fosfata i dr. Iz
ВишеNaknade za poslove Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo koje su propisane pravilnikom Redni broj NAZIV PROPISA broj Narodnih Novina 1. Prav
Naknade za poslove Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo koje su propisane pravilnikom Redni broj NAZIV PROPISA broj Narodnih Novina 1. Pravilnik o visini naknade troškova za obavljanje usluga
ВишеMINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar
INISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar zaštite okoliša i prirode donosi PROGRA JERENJA RAZINE
Вишеpoljoprivreda 25-1.indd
Usporedba metoda AA i Mehlich 3 za ekstrakciju kalcija i magnezija iz tala istočne Hrvatske Comparison of AA and Mehlich 3 methods for calcium and magnesium extraction from eastern Croatia soils Japundžić-Palenkić,
ВишеPospišil M. 1 Stručni rad Gnojidba uljane repice Sažetak Optimalna gnojidba uljane repice osnovni je preduvjet za postizanje visokih i stabilnih prino
Pospišil M. 1 Stručni rad Gnojidba uljane repice Sažetak Optimalna gnojidba uljane repice osnovni je preduvjet za postizanje visokih i stabilnih prinosa. Za primjenu fiziološki ispravne i gospodarski opravdane
ВишеOD MONOKRISTALNIH ELEKTRODA DO MODELÂ POVRŠINSKIH REAKCIJA
UVOD U PRAKTIKUM FIZIKALNE KEMIJE TIN KLAČIĆ, mag. chem. Zavod za fizikalnu kemiju, 2. kat (soba 219) Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu e-mail: tklacic@chem.pmf.hr
ВишеMicrosoft Word - Obogaćivanje ugljik dioksidom
PLINSKO GRIJANJE S MOGUĆNOŠĆU KORIŠTENJA UGLJIK DIOKSIDA Obogaćivanje ugljik dioksidom Obogaćivanje atmosfere ugljik dioksidom kod povrtnih kultura u zatvorenom prostoru uobičajena je praksa u naprednim
Више46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture
IZVORNI Darko ZNANSTVENI UHER, Mihaela RAD BLAŽINKOV, Krešimir BOŠNJAK, Matija GORŠIĆ, Tomislav KUŠEC Agronomska svojstva ozimog graška cv. Maksimirski rani u smjesi s pšenicom Sveučilište u Zagrebu, Agronomski
ВишеBilanca OC (Zaoravati ili spaljivati žetvene ostatke?)
Zaoravati ili spaljivati žetvene ostatke? Bilanca ugljika u tlima Osječko-baranjske županije Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović Uvod Najveći rezervoar ugljika naše planete su tla čiji se organski C (OC)
ВишеOdjel za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Mirogojska cesta 16, Zagre
Odjel za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Mirogojska cesta 16, Zagreb Tel. 01/4696 227, Fax. 01/4678 103 www.stampar.hr
ВишеMicrosoft Word - Test 2009 I.doc
Ime i prezime (ŠTAMPANIM SLOVIMA!!!) jedinstveni matični broj građana (prepisati iz lične karte) broj prijave Test za prijemni ispit iz hemije 1. Hemijska promena je: a) rastvaranje NaCl b) sublimacija
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU IZVEDBENI PLAN NASTAVE akademska godina 2007./2008. Naziv kolegija: Biokemija prehrane s dijetoterapijom Naziv studija: Studij farmacije Godina studija:
ВишеMicrosoft PowerPoint - Prezentacija2
KARAKTERIZACIJA POVRŠINSKI AKTIVNIH TVARI AEROSOLA S URBANOG PODRUČJA ZAGREBA KORIŠTENJEM ELEKTROKEMIJSKIH METODA Sanja Frka a, Jelena Dautović a, Zlatica Kozarac a, Božena Ćosović a, Silvije Davila b
ВишеKontrola plodnosti
U užem smislu, analiza tla je skup više različitih kemijskih postupaka kojima se utvrđuje, kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i druga kemijsko-fizikalno-biološka svojstva tla značajna za
ВишеMAZALICA DUŠKA.pdf
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Sveučilišni studij OPTIMIRANJE INTEGRACIJE MALIH ELEKTRANA U DISTRIBUCIJSKU MREŽU Diplomski rad Duška Mazalica Osijek, 2014. SADRŽAJ
ВишеIPPC zahtev[1] [Compatibility Mode]
ПРИМЕНА IPPC ДИРЕКТИВЕ У СРБИЈИ ЗАХТЕВ ЗА ИЗДАВАЊЕ ИНТЕГРИСАНЕ ДОЗВОЛЕ qзакон о интегрисаном спречавању и контроли загађивања животне средине (Сл. Гласник РС, број 135/2004) Уређује услове и поступак издавања
ВишеMicrosoft Word - Vježba 5.
5. MASTI I ULJA Pokus 1. ODREĐIVANJE JODNOG BROJA MASLINOVOG I SUNCOKRETOVOG ULJA Jodni broj izražava u postotcima onu količinu joda koju može vezati adicijom neka mast (ulje) ili masna kiselina. Nezasićene
ВишеRepublika Hrvatska - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa - Agencija za odgoj i obrazovanje - Hrvatsko kemijsko društvo ŽUPANIJSKO NATJECANJE I
Republika Hrvatska - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa - Agencija za odgoj i obrazovanje - Hrvatsko kemijsko društvo ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ KEMIJE učenika osnovnih i srednjih škola 009. PISANA
ВишеOligo-Star Robna marka grupe Folijarna gnojiva STARTER PROLEO VALOR K+ SUMMUM ALGAVITAL
grupe Folijarna gnojiva SUMMUM ALGAVITAL Robne marke grupe OD KLIJENTA DO SJEMENA Kooperativa Axereal osigurava tržište i budućnost za proizvodnju žitarica svojih 13 000 kooperanata iz glavnog dijela proizvodnje
ВишеMicrosoft Word - EP podkorica.doc
Рационализација ђубрења у условима економске кризе Стручни рад Економика пољопривреде Број 2/2009. УДК: 631.86 РАЦИОНАЛИЗАЦИЈА ЂУБРЕЊА У УСЛОВИМА ЕКОНОМСКЕ КРИЗЕ П. Секулић 1, Ј. Васин 1, Јордана Нинков
ВишеNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
. NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE Vukovarska 46 SPLIT PRELIMINARNO IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU KVALITETE ZRAKA NA PODRUČJU MJERNE POSTAJE KAREPOVAC 1. siječanj 2017. god. 28.
ВишеМинистарство просвете, науке и технолошког развоја ОКРУЖНО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ ХЕМИЈЕ 22. април године ТЕСТ ЗА 8. РАЗРЕД Шифра ученика Српско хемијско
Министарство просвете, науке и технолошког развоја ОКРУЖНО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ ХЕМИЈЕ 22. април 2018. године ТЕСТ ЗА 8. РАЗРЕД Шифра ученика Српско хемијско друштво (три слова и три броја) УПИШИ Х ПОРЕД НАВЕДЕНЕ
ВишеZADACI_KEMIJA_2008_1_A
RAZREDBENI ISPIT 2008. (GRUPA A) ŠIFRA: Rješenje svakog zadatka treba označiti u Tablici s rješenjima znakom «X». U svakom zadatku samo je jedan predloženi odgovor točan. Svaki točno riješeni zadatak donosi
Више42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/ IBAN: HR OIB: PRILOZI UZ ZAHTJE
42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/210-074 E-mail: ecomission@vz.t-com.hr IBAN: HR3424840081106056205 OIB: 98383948072 PRILOZI UZ ZAHTJEV ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE DOZVOLE PRIMJENOM OPĆIH OBVEZUJUĆIH
ВишеMicrosoft Word - DC web08.doc
GODIŠNJE IZVJEŠĆE S MJERNIH POSTAJA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA 2008 godina Split, lipanj 2009 1 1. UVOD Dalmacijacement d.d. se sastoji od tri tvornice cementa: Sveti Juraj, Sveti Kajo i 10. kolovoz, ukupnog
ВишеBor, Srbija GEOLOGIJA MINERALNIH LEŽIŠTA Andrea Čobić
Bor, Srbija GEOLOGIJA MINERALNIH LEŽIŠTA Andrea Čobić (ancobic@geol.pmf.hr) Sadržaj kolegija Ekonomski aspekt mineralnih ležišta Analitičke metode u istraživanjima mineralnih ležišta Teksture i strukture
ВишеPasta za zube bez fluora – dobrobiti i nedostatci koje trebate znati
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Pasta za zube bez fluora - dobrobiti i nedostatci koje trebate znati Fluor je česti sastojak u pastama za
ВишеCrni Luk,Šargarepa,Krompir
Crni Luk Crni Luk poreklo Zeljasta dvogodišnja biljka poreklom iz južne Azije. Spada među najotpornije i najstarije vrste baštenskog povrća. Ne raste u divljini već se selektivno gaji već skoro 7000 godina,
ВишеOŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR
OŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR učenici: Petra Višić, Luka Rušev, Petra Marušić, Nina Bukulin mentor: Anita Mustać Zagreb, 15. 17. 3. 2019. SOL ZAČIN ŽIVOTA ISTRAŽILI SMO Sol značajna za ljudsku civilizaciju:
ВишеПрилог 7. Граничне вредности концентрације опасних компоненти у отпаду на основу којих се одређују карактеристике отпада (својства отпада која га кара
Прилог 7. Граничне вредности концентрације опасних компоненти у отпаду на основу којих се одређују карактеристике отпада (својства отпада која га карактеришу као опасан отпад) H1 Експлозиван : Отпад класификован
Више43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture
Zvonimir ŠTAFA, ORIGINAL Darko UHER, SCIENTIFIC Dubravko PAPER MAĆEŠIĆ, Mihaela BLAŽINKOV, Marcela ANDREATA-KOREN Prinosi i krmna vrijednost novih genotipova ozimog graška u smjesi s pšenicom Zvonimir
Више1 Vježba 11. ENERGETSKE PROMJENE PRI OTAPANJU SOLI. OVISNOST TOPLJIVOSTI O TEMPERATURI. Uvod: Prilikom otapanja soli u nekom otapalu (najčešće je to v
1 Vježba 11. ENERGETSKE PROMJENE PRI OTAPANJU SOLI. OVISNOST TOPLJIVOSTI O TEMPERATURI. Uvod: Prilikom otapanja soli u nekom otapalu (najčešće je to voda) istodobno se odvijaju dva procesa. Prvi proces
ВишеKEM KEMIJA Ispitna knjižica 2 OGLEDNI ISPIT KEM IK-2 OGLEDNI ISPIT 12 1
KEM KEMIJA Ispitna knjižica 2 OGLEDNI ISPIT 2 Prazna stranica 99 2 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri dežurni nastavnik.
ВишеISSUE No. 01 T +44 (0)
ISSUE No. 01 T +44 (0) 1759 319900 www.sumo1.com Sumo DD(direct drill) je sejalica dizajnirana za setvu bez ikakve prethodne obrade gde se ulaganje semena vrši sa minimalnim uticajem na zemljište, čime
ВишеMicrosoft PowerPoint - 04BA_Zagreb_VV.pptx
Biogas Action Razlike u korištenja digestata i stajskog gnoja utjecaj na okoliš Zagreb, 12.1.2018. V. Vorkapić, EIHP This project has received funding from the European Union s Horizon 2020 research and
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, Чачак Тел: 032/ ; Факс: 032/ е-пошта: kg.ac.rs РАС
УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, 32000 Чачак Тел: 032/303 405; Факс: 032/303 401 е-пошта: ssluzba.af@ kg.ac.rs РАСПОРЕД ПОЛАГАЊА ИСПИТА НА ОСНОВНИМ АКАДЕМСКИМ СТУДИЈАМА
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, Чачак Тел: 032/ ; Факс: 032/ е-пошта: kg.ac.rs РАС
УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ АГРОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ У ЧАЧКУ Цара Душана 34, 32000 Чачак Тел: 032/303 405; Факс: 032/303 401 е-пошта: ssluzba.af@ kg.ac.rs РАСПОРЕД ПОЛАГАЊА ИСПИТА НА ОСНОВНИМ АКАДЕМСКИМ СТУДИЈАМА
ВишеEko, bio ili organska hrana – postoji li razlika?
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Eko, bio ili organska hrana - postoji li razlika? Ekološka proizvodnja u zadnje vrijeme uzima sve više zamaha,
ВишеPrilog 3 - Kriterijumi za dodelu Eko znaka za oplemenjivače zemljišta
Прилог 3 КРИТЕРИЈУМИ ЗА ДОДЕЛУ ЕКО ЗНАКА ЗА ОПЛЕМЕЊИВАЧЕ ЗЕМЉИШТА Критеријуми за доделу Еко знака за оплемењиваче земљишта имају за циљ: 1) употребу обновљивих материјала и/или рециклажу органских материја
ВишеNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
. razdoblje od 01.siječnja do 31.srpnja 2017. NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE Vukovarska 46 SPLIT PRELIMINARNO IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU KVALITETE ZRAKA NA PODRUČJU MJERNE
Вишеproba proba proba
ZNANSTVENO IZVJEŠĆE BATAT Batat (Ipomea batatas L.) je biljka koja pripada porodici Convolvulaceae. Od prosječno 50 rodova i preko 1000 vrsta koje pripadaju toj porodici, samo I. batatas ima veliku ekonomsku
ВишеMEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ MEDICINE Kolegij: Medicinska kemija Nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Zora Pi
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ MEDICINE Kolegij: Medicinska kemija Nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Zora Pilić Godina: I Semestar: II ECTS Razina kolegija: Osnovna
ВишеS A D R Ž A J
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA AGROPEDOLOGIJU BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL INSTITUTE OF AGROPEDOLOGY IZVJEŠTAJ O MONITORINGU
ВишеVitamini za kožu – uloge vitamina u izgradnji i obnovi kože
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Vitamini za kožu - uloge vitamina u izgradnji i obnovi kože Vitamini su esencijalni nutrijenti koji sudjeluju
Вишеdfgthdfgh
SAMOREGULACIJA SKLOPA, ODNOS ŽENSKIH I MUŠKIH BILJAKA I MORFOLOŠKA SVOJSTVA INDUSTRIJSKE KONOPLJE U OVISNOSTI O GUSTOĆI SJETVE I GNOJIDBI DUŠIKOM SELF-THINNING, FEMALE/MALE PLANTS RATIO AND MORPHOLOGICAL
ВишеMETODE ISPITIVANJA UKUPNE TALOŽNE TVARI I NJEZINIH SASTOJAKA
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE Vukovarska 46 SPLIT Služba za zdravstvenu ekologiju IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU UKUPNE TALOŽNE TVARI NA ŠIREM PODRUČJU LUKE I GRADA PLOČE ZA
ВишеЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА
ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ НЕПОВОЉНЕ ВРЕМЕНСКЕ ПОЈАВЕ ЗА РАЗВОЈ БИЉАКА - СУША - Проф. др Бранислав Драшковић Суша је једна од најштетнијих временских појава која широм свијета угрожава људе и привреду
Више35-Kolic.indd
Sandra Kolić Zlatko Šafarić Davorin Babić ANALIZA OPTEREĆENJA VJEŽBANJA TIJEKOM PROVEDBE RAZLIČITIH SADRŽAJA U ZAVRŠNOM DIJELU SATA 1. UVOD I PROBLEM Nastava tjelesne i zdravstvene kulture važan je čimbenik
ВишеSVEUĈILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET ODREĐIVANJE KEMIJSKOG SASTAVA RAZLIĈITIH UZORAKA TALA ZAVRŠNI RAD LUCIJA RADAŠ Matiĉni broj: 269 Spl
SVEUĈILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET ODREĐIVANJE KEMIJSKOG SASTAVA RAZLIĈITIH UZORAKA TALA ZAVRŠNI RAD LUCIJA RADAŠ Matiĉni broj: 269 Split, rujan 2017. SVEUĈILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI
ВишеPrirodno liječenje depresije – konzumirajte ove namirnice
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Prirodno liječenje depresije - konzumirajte ove namirnice Zbog današnjeg ubrzanog načina života, prekomjernih
ВишеНа основу члана 5. став 2. Закона о признавању сорти пољопривредног биља ( Службени гласник РС, број 30/10), Министар пољопривреде, шумарства и водопр
На основу члана 5. став 2. Закона о признавању сорти пољопривредног биља ( Службени гласник РС, број 30/10), Министар пољопривреде, шумарства и водопривреде, доноси ПРАВИЛНИК О МЕТОДАМА ИСПИТИВАЊА СОРТЕ
ВишеPostupak sastavljanja obroka za ishranu preživara PRIMER: Sastavljanje obroka za krave u laktaciji, na bazi kabastih hraniva (seno lucerke i silaža ce
Postupak sastavljanja obroka za ishranu preživara PRIMER: Sastavljanje obroka za krave u laktaciji, na bazi kabastih hraniva (seno lucerke i silaža cele biljke kukuruza), i smeše koncentrata sa 18% ukupnih
Више18-45 Ubavic.vp
NAU^NI INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO NOVI SAD "Zbornik radova", Sveska 42, 2006. Originalni nau~ni rad - Original scientific paper SADR@AJ PRISTUPA^NOG MAGNEZIJUMA U ZEMLJI[TIMA VOJVODINE Ubavi},
ВишеСавез хемичара и технолога Македоније Такмичења из хемије за ученике основних и средњих школа ШИФРА: (уноси комисија по завршетку тестирања овде и на
Савез хемичара и технолога Македоније Такмичења из хемије за ученике основних и средњих школа ШИФРА: (уноси комисија по завршетку тестирања овде и на коверту) ОКРУЖНО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ ХЕМИЈЕ 6 април, 2019
ВишеMicrosoft PowerPoint - Zagorka-glaziranje.pptx
Radni proces i mjere zaštite na radu pri procesu glaziranja keramike Izlaga : Elvira Ferk, mag.ing.cheming. Tehnolog i stru njak zaštite na radu u Zagorka d.o.o., M.Gupca 2, Bedekov ina Jesenji stru ni
ВишеMicrosoft Word - PRAVILNIK O GV AK AM cir.doc
На основу чл. 38.став 1. и чл. 47.став 3. Закона о заштити ваздуха («Службени гласник Републике Српске», број: 53/02) И члана 58. Закона о министарствима («Сл. гласник Републике Српске», бр. 70/02) министар
ВишеPROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/ оd 6. srpnja o odobrenju cinkova acetata dihidrata, cinkova klorida bezvodnog,
7.7.2016. HR L 182/7 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1095 оd 6. srpnja 2016. o orenju cinkova acetata dihidrata, cinkova klorida bezvodnog, cinkova oksida, cinkova sulfata heptahidrata, cinkova sulfata
ВишеKokosov šećer – prirodna i zdrava alternativa
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Kokosov šećer - prirodna i zdrava alternativa Budući da je šećer vrlo nezdrav, ljudi se sve češće odlučuju
ВишеFARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET
FARMACEUTSKO-BOKEMJSK FAKULTET SVEUČLŠTA U ZAGREBU Naziv kolegija: OPĆA KLNČKA BOKEMJA ZVEDBEN PLAN akademska godina 2008./2009. ljetni semestar Naziv studija: Medicinska biokemija Godina studija: 3. godina
ВишеРечник
Татјана Крповић Ученице : Милица Марић и Анастасија Матовић Речник Здраве хране Поштовани читаоче, Овај малени Речник је прављен да те подсети о важности здраве исхране. Нездрава исхрана доводи до болести
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU ŠUMARSKI FAKULTET ŠUMARSKI ODSJEK PREDDIPLOMSKI STUDIJ ŠUMARSTVO DARKO GRBA ELEMENTI U TRAGOVIMA U UZORCIMA TLA MEDVEDNICE EKSTR
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ŠUMARSKI FAKULTET ŠUMARSKI ODSJEK PREDDIPLOMSKI STUDIJ ŠUMARSTVO DARKO GRBA ELEMENTI U TRAGOVIMA U UZORCIMA TLA MEDVEDNICE EKSTRAKCIJA RAZRIJEĐENIM KISELINAMA I ODREĐIVANJE TEHNIKOM
ВишеINSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEČIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ČESTICAMA I BENZO(a)PIRENOM NA PODRUČJU GRADA
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEČIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ČESTICAMA I BENZO(a)PIRENOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA (za 2015. godinu) Zagreb, ožujak 2016. Broj
ВишеANALIZE MASENOM SPEKTROMETRIJOM SEKUNDARNIH MOLEKULARNIH IONA ZA PRIMJENE U FORENZICI
ANALIZE MASENOM SPEKTROMETRIJOM SEKUNDARNIH MOLEKULARNIH IONA ZA PRIMJENE U FORENZICI Marko Crnac Fizički odsjek, PMF Mentor: dr. sc. Iva Bogdanović Radović Laboratorij za interakcije ionskih snopova Institut
ВишеWeishaupt monarch (WM) serija
Gorionici - uštede energije primenom O2 i frekventne regulacije Emisije štetnih materija u produktima sagorevanja Budva, 23.09.2016. Gorionici Uštede energije O 2 regulacija ušteda minimum 2% goriva vraćanje
ВишеBS-Agrarna ekonomika 2015/ godina zimski semestar Dan Vrijeme Modul Oblik nastave * Grupa Dvorana Ponedjeljak 8-10 AG20148 Laboratorijska tehno
BS-Agrarna ekonomika zimski semestar Ponedjeljak 8-10 AG20148 Laboratorijska tehnologija LV 1. skupina Laboratorij Zavoda za mljekarstvo 8-10 AG1051 Lovstvo TV, VP Bijela vila 9-12 AG7005 Mediteransko
ВишеPretvorba metana u metanol korištenjem metalnih oksida
PRETVORBA METANA U METANOL KORIŠTENJEM METALNIH OKSIDA Ružica Tomašević Kolegij: Anorganski reakcijski mehanizmi Asistent: mag. chem. Vinko Nemec Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Vladimir Stilinović 11.
ВишеPopis zakonodavstva (hrana za životinje)
Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju došlo je do promjena u cjelokupnom zakonodavstvu pa tako i u području hrane za životinje. Naime, pojedini Pravilnici koji su regulirali to područje stavljeni
ВишеTvrtka prijatelj zdravlja Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvats
Tvrtka prijatelj zdravlja www.strukturnifondovi.hr Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvatski zavod za javno zdravstvo / Ukupan iznos projekta:
ВишеПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА
ПРЕДАВАЊА ИЗ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈЕ ИСПАРАВАЊЕ Проф. др Бранислав Драшковић Испаравање је једна од основних компоненти водног и топлотног биланса активне површине са које се врши испаравање У природним условима
ВишеOBRAZAC
PRILOG III Popunjava Ministarstvo DATUM PRIJAVE: KLASA: URBROJ: Broj prijave u jedinstvenom upisniku GMO-a: Broj prijave u posebnom upisniku GMO-a: PRIJAVA ZA DOBIVANJE DOPUŠTENJA ZA NAMJERNO UVOĐENJE
ВишеPowerPoint Presentation
Krave i trave Ovo predavanje Vam je omogućeno od strane USAID/Sweden FARMA II projekta i realizuje se u saradnji i uz podršku Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ispred Ministarstva poljoprivrede,
ВишеMicrosoft Word - VIII_P2_za_eskolu.doc
POSEBNA NAPOMENA: Ispravljanje i bodovanje učeničkih odgovora u ovom pokusu provedeno je na specifičan način s obzirom da su neka pitanja ispitivala sposobnost primjene usvojenog znanja u neuobičajenim
ВишеINSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEĈIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ĈESTICAMA NA PODRUĈJU GRADA ZAGREBA (za 2011. godinu) Zagreb, ožujak 2012. 2 JEDINICA ZA HIGIJENU
ВишеIsprobajte liniju Yasenka Skinage koja odgovara svakoj ženi!
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Isprobajte liniju Yasenka Skinage koja odgovara svakoj ženi! Jučer (22.5) je u prekrasnom ambijentu Kavane
ВишеPodružnica za građenje
Dodatak A OPIS USLUGA DODATAK A-1 PROJEKTNI ZADATAK Revizija scenarija i algoritama Regionalnih centara za nadzor i upravljanje prometom na autocestama Zagreb, srpanj 2019. 1. Uvod Sve veći porast prometa
ВишеMicrosoft Word - PLOCUTT06.doc
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ŽUPANIJE SPLITSKO - DALMATINSKE Služba za zdravstvenu ekologiju IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU UKUPNE TALOŽNE TVARI NA ŠIREM PODRUČJU LUKE I GRADA PLOČE ZA RAZDOBLJE 10. 2005-10. 2006.
ВишеMicrosoft Word - patoloska_fiziologija_i.docx
VETERINARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Heinzelova 55 Tel. 01/2390 180 Odjel za temeljne prirodne i pretkliničke znanosti Zavod za patofiziologiju e-mail: mbelic@vef.hr Ur.br.: Zagreb, IZVEDBENI PLAN
ВишеSlide 1
Dvadeset četvrto predavanje 1 CILJEVI PREDAVANJA Pojačan efekat staklene bašte H 2 O i CO 2 kao apsorberi radijacije sa Zemlje radijaciono forsiranje Posledice globalnog zagrevanja Izvori i potrošnja gasova
ВишеFolie 2
Sadržaj Marketing Tehnologiija Uvođenje na tržište Ključne karakteristike Usporedba performansi 60 godina zimskih guma Continental Oznake zimskih guma Etiketa EU za gume Testovi u časopisima: najbolji
ВишеZadaci
Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu Prijemni ispit, 30. jun 2013. godine Test iz hemije Ime i prezime:. Redni broj prijave:. Napomena: Test raditi isključivo plavom ili crnom hemijskom olovkom. Vreme
Више1621. Na osnovu člana 64 stav 4 Zakona o bezbjednosti hrane ( Službeni list CG, broj 57/15), Vlada Crne Gore, na sjednici od 2. decembra godine,
1621. Na osnovu člana 64 stav 4 Zakona o bezbjednosti hrane ( Službeni list CG, broj 57/15), Vlada Crne Gore, na sjednici od 2. decembra 2016. godine, donijela je UREDBU O VITAMINIMA, MINERALIMA I DRUGIM
Више6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA
SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE 6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA Izv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el. 1/14 SADRŽAJ: 6.1 Sigurnosni razmaci i sigurnosne
ВишеNa temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost minis
Na temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje donosi PRAVILNIK O ISPITIVANJU
ВишеVaš siguran partner. Najprinosnije iz Francuske. Ponuda soje
Vaš siguran partner. Najprinosnije iz Francuske. Ponuda soje Postrna sjetva: Nova inovativna tehnologija u soji! Dupla žetva - dupli profit! Lissabon sorta kratke vegetacije sijati isti dan kada kombajniramo
Више2
1 1. UVOD Na osnovu Ugovora za 2012. godinu izmeďu Grada Zagreba i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, o praćenju onečišćenja atmosfere tijekom 2012. godine, izvršeni su na području
ВишеUredba Komisije (EU) br. 178/2010 od 2. ožujka o izmjeni Uredbe (EZ) br. 401/2006 u pogledu oraščića (kikirikija), ostalih sjemenki uljarica, or
03/Sv. 37 Službeni list Europske unije 141 32010R0178 L 52/32 SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE 3.3.2010. UREDBA KOMISIJE (EU) br. 178/2010 od 2. ožujka 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 401/2006 u pogledu oraščića
Више4 CONTENTS 2 2 5 5 POD SOJOM U POVRŠINAMA NA RAZLIČITE VELIČINE U AP VOJVODINI 1 Bošnjak Danica, Rodić Vesna, Karapandžin Jelena 2 Rezime Veličina gazdinstva, iskazana raspoloživim poljoprivrednim zemljištem,
ВишеStrna žita Najbolje iz Austrije RWA od 1876.
Strna žita www.rwa.rs Najbolje iz Austrije RWA od 1876. JEČAM Sandra Valerie NOVO Azrah SANDRA Sandra je sorta nove generacije namenjena za rekordne prinose. Dvoredi stočni ječam Srednje rani Viša biljka
ВишеTABLICA 2 - Rasponi koncentracija za pojedina onečišćenja tijekom proljetnog razdoblja 2006
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA Ksaverska cesta 2, P:P. 291 Telefon:+385 1 46 82 500 HR-10001 Zagreb Telefax: +385 1 46 73 188 Izvještaj o mjerenju i praćenju kakvoće zraka na području
Више