KLIMATSKE PROMJENE VODNO GOSPODARSTVO U RH

Транскрипт

1 Mr. sc. Merica Pletikosić

2 KLIMATSKE PROMJENE KLIMATSKE PROMJENE su promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka koje mijenjaju sastav globalne atmosfere, te koje se uz prirodnu promjenjivost klime promatraju kroz usporediva razdoblja.

3 Pitanje klimatskih promjena na globalnom planu rješava se Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime UNFCCC / United Nations Framework on Climate Change Convention Konvencija je usvojena u New Yorku u svibnju godine Potpisana na samitu u Rio de Janeiru u lipnju godine Stupila na snagu 21. ožujka godine Do sada je 191 država ratificirala Konvenciju

4 Temeljni cilj je postignuti stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinu koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sistem. Razinu treba ostvariti u dovoljno dugom vremenskom okviru da omogući ekosustavu prilagodbu na klimatske promjene, kako se ne bi ugrozila proizvodnja hrane te omogućiti nastavak ekonomskog razvoja na održiv način.

5 RH je postala stranka konvencije (UNFCCC) godine, donošenjem Zakona o njezinom potvrđivanju u Hrvatskom saboru (NN/Međunarodni ugovori/ 2/96) istim zakonom Republika Hrvatska je u skladu s točkom 22. Konvencije, kao zemlja koja prolazi proces prelaska na tržišno gospodarstvo, preuzela opseg svoje odgovornosti u okviru Priloga I. Konvencije

6 KYOTO PROTOKOL Kyoto protokol je prihvaćen na Trećoj Konferenciji stranaka UNFCCC u Kyotu 11. prosinca godine cilj je smanjenja emisije ukupno za 5 %, u razdoblju od do godine u odnosu na baznu godinu odnosi na emisije šest stakleničkih plinova: CO 2, CH 4, N 2 O, klorofluorougljikovodike (HFC-i, PFC-i) i sumporov heksafluorid (SF 6 ) Efekt staklenika / oštečenje ozonskog omotača

7 Kyotski protokol je stupio na snagu 16. veljače godine, nakon što je ratificiran od 55 država Priloga I. UNFCCC, a čija emisija ukupno prelazi 55% emisije stranaka Priloga I. od razvijenih država svijeta, Protokolu nije pristupilo nekoliko država među kojima i SAD

8 RH je potpisala Kyotski protokol 11. ožujka godine kao 78. potpisnica, ali ga nije ratificirala do zbog pregovora oko bazne godine Hrvatski sabor je 27. travnja godine donio Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN Međunarodni ugovori / 5/2007) devedesetog dana od dana polaganja isprave o ratifikaciji kod depozitara, Glavnog tajnika UN-a, Hrvatska je postala punopravna članica Protokola, 28. kolovoza godine

9 RH kao Stranka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime UNFCCC ima obvezu izrade nacionalnog izvješća o promjeni klime kojim izvještava o provedbi obveza Konvencije Države potpisnice Konvencije izviješća dostavljaju Tajništvu Konvencije do sada izrađeno/dostavljeno šest nacionalnih izvješća RH

10 PROVEDBA Kyoto I Kyoto II RH nije u EUETS Nacionalni Alokacijski Planovi/NAP, Vlade država članice odgovorne za besplatne emisijske kvote Post-Kyoto RH u EUETS jedan NAP za EU, sektorski pristup, EK dodjeljuje besplatne emisijske kvote, Agencija za zaštitu okoliša referentni centar ua RH

11 Obveze država članica EU: do godine smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% u odnosu na razinu iz povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 20% u ukupnoj potrošnji energije - min. 10% biogoriva u prometu povećanje energetske učinkovitosti/ušteda ukupne potrošnje energije za 20% integrirana energetska politika i politika za ublaženje klimatskih promjena

12 OPAŽENE KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ desetljeće najtoplije u 20. stoljeću u obalnom području veći porast srednje god. temperature zraka smanjenje količine oborine u 20. stoljeću, izraženije na sjevernom jadranu, dalmatinskim otocima i u istočnoj slavoniji pozitivni trend godišnjeg broja suhih dana smanjenje broja hladnih dana i hladnih noći zatopljenje će uzrokovati smanjenje ljetnih oborina, ali još više smanjenje količine snijega na tlu

13 Poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane?

14 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST I KOPNENI EKOSUSTAVI fenološke /sezonske promjene biljnog i životinjskog svijeta ovisno o klimi pomicanje vegetacijskih pojaseva i ugroženost visoko planinske flore migracije ili izumiranje biljnih i životinjskih vrsta

15 OBALA I OBALNO PODRUČJE porast razine mora i prodiranje slane vode ugrožava slatkovodna jezera, utječe na opskrbu pitkom vodom i poljoprivredu potapanje obalnih građevina promjene u sastavu ihtiofaune, pojava imigrantskih vrsta riba iz toplih mora promjene područja mrijesta gospodarski važnih vrsta riba

16 VODNO GOSPODARSTVO RH

17 VODE I UPRAVLJANJE VODAMA voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina i neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele RH se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja u kojoj problemi s vodom i oko vode još nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja prema istraživanjima UNESCO-a iz godine, RH je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u europi, a na 42. u svijetu prioritetni zadatak vodnog gospodarstva RH - izrada planskih dokumenta svih razina za upravljanje i gospodarenje vodama

18 VODNI RESURSI RH je bogata vodnim resursima neupitan državni strateški cilj je zaštititi to bogatstvo i osigurati dovoljne zalihe čiste vode za buduće generacije u ostvarivanju cilja ulažu se veliki napori i značajna financijska sredstva kako bi se dostigli zahtijevani standardi predviđeni Strategijom upravljanja vodama upravne i druge poslove koji se odnose na upravljanje vodama obavlja Uprava vodnoga gospodarstva unutar Ministarstva poljoprivrede

19 POVEZANOST UPRAVLJANJA VODAMA S DRUŠTVENO-GOSPODARSKIM OKRUŽENJEM

20 HRVATSKI SABOR NACIONALNO VIJEĆE ZA VODE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE DRŽAVNE UPRAVNE DRŽAVNE UPRAVNE DRŽAVNE ORGANIZACIJE UPRAVNE ORGANIZACIJE ORGANIZACIJE MINISTARSTVA MINISTARSTVA MINISTARSTVA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE UPRAVA UPRAVA VODNOG VODNOG GOSPODARSTVA GOSPODARSTVA SEKTOR VODA I VODNOG DOBRA SEKTOR VODNE POLITIKE I MEĐUNARODNIH PROJEKATA JAVNE JAVNE USTANOVE USTANOVE I TRGOVAČKA I TRGOVAČKA JAVNE USTANOVE I TRGOVAČKA DRUŠTVA DRUŠTVA U IMOVINI IMOVINI REPUBLIKE REPUBLIKE DRUŠTVA HRVATSKE U IMOVINI REPUBLIKE HRVATSKE HRVATSKE HRVATSKE VODE PRAVNA OSOBA ZA UPRAVLJANJE VODAMA

21 PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Plan upravljanja vodnim područjima Integralni dokument koji u svom programu mjera objedinjuje obveze iz više propisa Europske unije iz područja zaštite okoliša, a za koji Ministarstvo poljoprivrede provodi Stratešku procjenu utjecaja na okoliš Višegodišnji program gradnje Odnose se na programe gradnje komunalnih vodnih građevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje Plan upravljanja vodama Izvršni je i planski dokument na temelju kojeg se prikupljaju prihodi i podmiruju izdaci za ostvarenje aktivnosti i mjera, mora biti usklađen s planovima upravljanja vodnim područjima, a donosi ga Upravno vijeće Hrvatskih voda za razdoblje od jedne godine.

22 ZAKONSKI OKVIR u Ustavu RH vode se navode kao opće dobro od posebnog interesa u skupini s morem, zračnim prostorom, rudnim bogatstvom, zemljištem, šumom i drugim dobrima i resursima. Zakonom o vodama (NN 153/09) - područje voda pravno je uređeno, kojim se uređuje pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama, organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnoga gospodarstva; ovlasti i dužnosti tijela državne uprave i drugih državnih subjekata, te druga pitanja značajna za upravljanje vodama.

23 prema Zakonu o vodama, vode su opće dobro, koje zbog svojih prirodnih svojstava ne može biti ni u čijem vlasništvu. pravo na zahvaćanje vode radi iskorištavanja za različite namjene stječe se na temelju koncesije - iznimka od toga jest pravo opće uporabe voda 1 financiranje vodnoga gospodarstva uređeno je Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva pravna osoba za upravljanje vodama su Hrvatske vode - osnovane Zakonom o vodama 1 svakomu je dopušteno, u skladu s propisima, koristiti vode običnim načinom koji ne zahtijeva posebne naprave i ne isključuje druge od jednakog korištenja (opća uporaba voda)

24 MEĐUNARODNI OKVIR Prostor RH pripada dvama velikim slivovima: crnomorskom i jadranskom Međunarodna suradnja regulirana je Helsinškom (1992.) i Dunavskom konvencijom (1994.) Suradnju na jadranskom slivu regulira Konvencija o zaštiti Sredozemnoga mora od onečišćenja (Barcelonska konvencija, Barcelona, 1976.) i s njom vezani Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja s kopna

25 EU VODNO ZAKONODAVSTVO Okvirna direktiva o vodama Direktiva 2000/60/EZ Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda - Direktiva 91/271/EEZ Direktiva o vodi za piće - Direktiva 98/83/EZ Direktiva o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora - Direktiva 91/676/EZ Direktiva o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja - Direktiva 2006/118/EZ Direktiva o upravljanju kakvoćom vode za kupanje - Direktiva 2006/7/EZ Direktiva o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš /11/EZ

26 Direktiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima - Direktiva 2007/60/EZ Okvirna direktiva o morskoj strategiji - Direktiva 2008/56/EZ Direktiva o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba Direktiva 2006/44/EZ Direktiva o propisanoj kakvoći vode u kojoj žive školjkaši Direktiva 2006/113/EZ Direktiva o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja izazvanog određenim opasnim tvarima Direktiva 80/68/EEZ Direktiva o standardima kakvoće u području vodne politike Direktiva 2008/105/EZ Direktiva kojom se utvrđuju tehničke specifikacije za kemijsku analizu i praćenje stanja voda - Direktiva Komisije 2009/90/EZ Direktiva o kvaliteti vode za kupanje - Direktiva 76/160/EEZ

27 VODNA PODRUČJA Prema odredbama Zakona o vodama RH je u svrhu upravljanja vodama podijeljena na četiri vodna područja: 1. vodno područje sliva Save 2. vodno podruje slivova Drave i Dunava 3. vodno područje primorsko-istarskih slivova 4. vodno područje dalmatinskih slivova Slivno područje, u okviru vodnog područja, obuhvaća jedan ili više slivova manjih vodotoka za koje se, zbog povezanosti vodne problematike, izgrađenoga vodnog sustava i gospodarskih uvjeta osigurava jedinstveno upravljanje vodama. ukupno 34 slivna područja, kojima upravljaju 32 vodnogospodarske ispostave i Vodnogospodarski odjel za slivno područje Grada Zagreba Hrvatskih voda

28 HRVATSKE VODE HRVATSKE VODE - pravna osoba za upravljanje vodama u RH, osnovane Zakonom o vodama, radi trajnog i nesmetanog obavljanja javnih službi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrđenom planovima i u skladu sa sredstvima pokrivaju sva vodna i slivna područja Osim središnjih službi u Zagrebu, organizirano je pet vodnogospodarskih odjela Hrvatskih voda

29 FINANCIRANJE Prema Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, aktivnosti u vodnom gospodarstvu financiraju se iz izvornih sredstava Hrvatskih voda i fiskalnih sredstava na državnoj i lokalnim razinama Izvorni prihodi vodnoga gospodarstva - plaćaju korisnici u vodnom sustavu: 1. vodni doprinos 2. naknada za korištenje voda 3. naknada za zaštitu voda 4. naknada za vađenje pijeska i šljunka 5. naknada za uređenje voda 6. naknada za melioracijsku odvodnju i 7. naknada za melioracijsko navodnjavanje

30 Vodnokomunalne djelatnosti financiraju se iz samostalnih prihoda (cijene vodnih usluga) i sredstava iz proračuna jedinica lokalne/regionalne samouprave Za gospodarsko korištenje voda dobivaju se određena prava - koncesije na vodama i u skladu s tim pravima, gospodarski subjekti sami planiraju, izgrađuju i održavaju vodne građevine za vlastite potrebe i koriste se vodom na propisani način uz plaćanje naknade

31 CIJENA VODE Cijena vode je svaki novčani izdatak koji opterećuje m 3 (ili drugu jedinicu) vode koja se isporučuje krajnjim korisnicima, a koji je u izravnoj ili neizravnoj vezi sa zaštitom njezine kvalitete i kvantitete, te s izgradnjom i upravljanjem vodnom infrastrukturom koja omogućuje njeno iskorištavanje i/ili ispuštanje sukladno ekološki prihvatljivom standardu Načelo ekonomske cijene vode jedan je od postulata Okvirne direktive o vodama Ukupna cijena vode se formira prema načelu povrata troškova od vodnih usluga, uključujući i troškove zaštite okoliša i resursa, sukladno ekonomskoj analizi provedenoj prema Dodatku III Direktive i posebno sukladnosti s načelom zagađivač plaća

32 Cijenu vode čine: Komercijalne sastavnice cijene vode: cijene komunalnih usluga (vodoopskrba i odvodnja, pročišćavanje) Nekomercijalne sastavnice cijene vode odražavaju heterogene potrebe Iznos za financiranje gradnje: vrijednost razvoja vodne infrastrukture na području određene jedinice lokalne samouprave Naknada za zaštitu izvorišta posebna naknada Naknada za zaštitu voda Naknada za korištenje voda Koncesijska naknada PDV

33 FINANCIRANJE VODNOG SEKTORA IZVAN CIJENE VODE Zaštita od štetnoga djelovanja voda: 1. iz državnoga proračuna - prema načelu opće solidarnosti 2. iz namjenskih naknada prema ciljanim kategorijama obveznika - prema načelima korisnik plaća i skupne solidarnosti 3. mješoviti sustav financiranja- uključuje i jedno i drugo / jedno je financiranje osnovno, a drugo dopunsko ili mogu biti ravnopravna Financiranje melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnjavanja spada u obuhvat načela korisnik plaća - korisnici melioracijskih sustava / zemljovlasnici poljoprivrednog zemljišta

34 VODOPRAVNI AKTI vodopravni uvjeti obvezujuće vodopravno mišljenje vodopravna potvrda vodopravna dozvola posebni uvjeti priključenja i potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja Vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola upravni su akti Na postupak izdavanja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku

35 VODOPRAVNI UVJETI prema propisima o prostornom uređenju i gradnji: izdaje lokacijska dozvola, a ne provodi se postupak utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša izdaje rješenje o uvjetima građenja za izvođenje: regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja, vodoistražnih radova te drugih radova koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na vodni režim za koje se prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji ne izdaje lokacijska dozvola idr. prema Zakonu o vodama

36 OBVEZUJUĆE VODOPRAVNO MIŠLJENJE I VODORAVNA POTVRDA Obvezujuće vodopravno mišljenje sastavni je dio Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša/ IPPC ili Okolišna dozvola a izdaje se za: građenje i rekonstrukciju promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima određenim posebnim propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša Vodopravnom potvrdom potvrđuje se: da je glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujućem vodopravnom mišljenju da je dokumentacija za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova izrađena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima

37 VODOPRAVNA DOZVOLA Vodopravna dozvola je upravni akt, a izdaje se: 1. za ispuštanje otpadnih voda 2. za stavljanje u promet kemikalija 3. za korištenje voda a) Zakon o vodama (NN 153/09) b) Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10)

38 PODACI I INFORMACIJE U UPRAVLJANJU VODAMA Zakon o vodama propisuje obvezu vođenja vodne dokumentacije koju čine: vodna knjiga vodni katastri očevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru vodopravni akti Zakon o vodama propisuje uspostavu jedinstvenoga informacijskog sustava voda Zakon o zaštiti okoliša propisuje uspostavu informacijskog sustava zaštite okoliša u kojem je informacijski sustav voda kao sastavnica okoliša jedan od tematskih centara

39 ZAŠTITA OD POPLAVA U RH pet osnovnih skupina poplava: 1. riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega 2. bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta 3. poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora, 4. poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama, 5. ledene poplave moguće su i umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta, neprimjerenih gradnji i sl. Poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnoga kopnenog teritorija RH

40 ZAŠTITA OD EROZIJE Veliki dijelovi hrvatskoga teritorija ugroženi su vodnom i manjim dijelom eolskom erozijom (djelovanjem vjetra) Radi zaštite od erozije postupno se grade i održavaju: a) regulacijske i zaštitne vodne građevine b) izvode se zaštitni protuerozijski radovi c) provode se zaštitne mjere

41 MELIORACIJSKA ODVODNJA Sustavi melioracijske odvodnje grade se radi brze i učinkovite odvodnje viška vode s poljoprivrednih i drugih nizinskih površina, a pretpostavka za njihovu gradnju jest prethodna zaštita melioracijskih područja od poplava vanjskih voda Nužan su preduvjet za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, te za zaštitu od poplava unutarnjih voda na ravničarskim područjima

42 KORIŠTENJE VODA prema Zakonu o vodama: 1. zahvaćanje 2. crpljenje 3. uporaba površinskih i podzemnih voda za različite namjene pri čemu je opskrba stanovništva vodom za piće javni interes i ima prvenstvo u odnosu na korištenje voda za ostale namjene koje su pretežno gospodarski interesi / proizvodnja električne energije, navodnjavanje, uzgoj riba, plovidba, zahvaćanje mineralne i geotermalne vode, korištenje voda za šport i rekreaciju i sl.

43 VODOOPSKRBA 80% prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u RH - iz javne vodoopskrbe može se opskrbljivati oko 3,62 milijuna stanovnika Vodoopskrba otoka specifični je problem koji se uglavnom rješava a) dovođenjem vode s kopna: Brač, Hvar, Šolta b) vlastitih izvora: Cres, Vis / skupljanjem kišnice u cisterne c) putem brodova vodonosaca Podzemna voda čini oko 90% svih zahvaćenih količina voda Zone sanitarne zaštite

44 PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Izgrađena akumulacijska jezera imaju ukupni volumen od 954,7 milijuna m3, od čega je 17% na crnomorskome slivu i 83% na jadranskome slivu Najpogodnije lokacije za proizvodnju hidroenergije u Hrvatskoj već su iskorištene, a preostale su uglavnom dolinske lokacije s mogućim većim utjecajem na okoliš, pa tako i na režim površinskih i podzemnih voda

45 OSTALA GOSPODARSKA KORIŠTENJA VODA voda za hlađenje godišnja količina zahvaćenih voda iz vodotoka za potrebe hlađenja postrojenja u RH u prosjeku iznosi oko 205 milijuna m3 voda za prodaju na tržištu posljednjih godina u velikom je porastu korištenje pitke vode visoke kakvoće koja se zahvaća radi prodaje prirodne izvorske vode na tržištu uzgoj slatkovodnih riba

46 IZVANREDNA I IZNENADNA ONEČIŠĆENJA VODA Državnim planom za zaštitu voda propisane su mjere koje treba provesti u slučaju izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda Sukladno Operativnom planu za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda, vodno gospodarstvo izrađuje i provodi dodatni program ispitivanja kakvoće voda, a gospodarski subjekti provode svoje operativne planove interventnih mjera koji se potvrđuju u sklopu vodopravnih dozvola

47 ZAŠTIĆENA PODRUČJA - PODRUČJA POSEBNE ZAŠTITE VODA Polazeći od Zakona o vodama i Državnog plana za zaštitu voda, na određenim dijelovima slivova pokazuje se potreba za posebnim mjerama zaštite voda, a definiraju se kao područja posebne zaštite voda U zaštićenim područjima utvrđena je potreba za dodatnim, strožim i sveobuhvatnijim mjerama zaštite voda od onih koje se inače provode na cijelom teritoriju Republike Hrvatske

48