Natura 2000 biogeografski proces za morske regije Popratni dokument Radionica o mjerama upravljanja ribarstvom u Natura 2000 područjima u Sredozemnom

Транскрипт

1 Natura 2000 biogeografski proces za morske regije Popratni dokument Radionica o mjerama upravljanja ribarstvom u Natura 2000 područjima u Sredozemnom moru Zadar, Hrvatska, listopada 2017.g. Sadržaj Uvod... 1 Natura 2000 u Sredozemnom moru... 2 Priroda ribarstva u Sredozemnom moru... 4 Pritisak gospodarskog ribarstva na staništa i vrste mreže Natura Okvir za upravljanje ribarstvom na područjima mreže Natura Glavni izazovi Pristupi i rješenja Upute i informacije za sudionike... 13

2 Uvod Ovaj je dokument pripremljen za radionicu o upravljanju ribarstvom na morskim područjima mreže Natura 2000 u Sredozemnom moru koja će se održati u Hrvatskoj u listopadu Događaj je organiziran u suradnji Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede i Europske komisije te doprinosi procesu koji je Komisija pokrenula kako bi državama članicama pomogla pri upravljanju Natura 2000 mrežom na razini biogeografskih regija te da istodobno razmjenjuju iskustva i najbolje prakse, rade na ciljevima i prioritetima te unaprjeđuju suradnju i sinergiju 1. Na radionici će se raspravljati o najboljim načinima upravljanja ribolovnim aktivnostima u nastojanju da se postignu ciljevi očuvanja morskih područja Natura 2000 mreže. Kako je istaknuto na prvom biogeografskom morskom seminaru u St. Malou u Francuskoj 2, to je pitanje zajedničko svim upraviteljima zaštićenih morskih područja. Razlog tome je taj što ribolovne aktivnosti mogu imati i izravne i neizravne učinke na zaštićena morska područja te što je upravljanje njima izuzetno zahtjevno. Trenutačna zajednička ribarstvena politika EU-a 3 i njezin ekosustavni pristup pružaju mogućnosti za poboljšanje očuvanja morskih ekosustava i morskih područja Natura 2000 mreže. Nacionalni i lokalni pristupi također ukazuju na načine na koje bi se upravljanje ribolovom na područjima Natura 2000 mreže moglo uskladiti s ciljevima očuvanja prirode. U središtu je radionice Sredozemno more 4, a obrađivat će se posebne značajke morskog okoliša u toj regiji i ribarstvo koje je u njoj prisutno. Rasprave će se usredotočiti na ribarstvo u odobalnim vodama koje su u nadležnosti država članica EU-a te na mali obalni ribolov 5. Iako su u dokumentu definirani različiti pojmovi, preporučuje se pogledati i pojmovnik izraza koji je pripremila Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM General Fisheries Commission for the Mediterranean) 6. Program čiju okosnicu čine četiri teme uključuje plenarne sjednice, prezentacije studija slučaja, radne skupine, terenski posjet i tržište znanja. Sudionici će pritom imati priliku predstaviti svoja iskustva u upravljanju ribarstvom u okviru mreže Natura 2000 i čuti kako se takav posao obavlja u drugim dijelovima Europske unije. U ovom su dokumentu predstavljene teme seminara i neka od pitanja o kojima bi se moglo raspravljati u radnim skupinama te se iznose popratne informacije kojima se sudionici mogu služiti u raspravama. Sažetak trenutačnog stanja morskih staništa i vrsta zaštićenih zakonodavstvom EU-a o prirodi u Sredozemnom moru nalazi se u Prilogu 1., a pregled uobičajenih pristupa upravljanju ribarstvom na morskim područjima mreže Natura 2000 nalazi se u Prilogu 2. (oba su priloga samo na engleskom jeziku) _en.pdf Vode u nadležnosti država članica EU-a. 5 U skladu s Uredbom (EZ) 1198/2006 mali obalni ribolov znači ribolov koji obavljaju ribarska plovila čija ukupna duljina preko svega ne prelazi 12 metara i koja ne koriste povlačne alate iz popisa u tablici 3 Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca o registru ribarske flote Zajednice

3 Ciljevi, teme i radne skupine seminara Ciljevi: - utvrditi glavne pritiske na zaštićene značajke povezane s gospodarskim ribarstvom na morskim područjima mreže Natura 2000 u Sredozemlju - utvrditi prioritetna pitanja, zahtjeve upravljanja, mjere i moguća rješenja (predložena ili provedena) za upravljanje ribolovnim aktivnostima u morskim područjima Natura 2000 mreže u Sredozemlju - utvrditi moguće prilike za suradnju upravitelja zaštićenih morskih područja, ribolovnog sektora, odgovarajućih nadležnih tijela i drugih dionika radi podupiranja upravljanja morskim područjima Natura 2000 mreže u Sredozemlju. Tema 1: Razumijevanje problematike RADNA SKUPINA 1 Obalna staništa RADNA SKUPINA 2 Odobalna staništa RADNA SKUPINA 3 Morski sisavci/gmazovi RADNA SKUPINA 4 Morske ptice Tema 2: Pronalaženje rješenja RADNA SKUPINA 5 Pristupi i postupci RADNA SKUPINA 6 Vrste mjera flote/alati/metieri/područja Tema 3: Provedba mjera RADNA SKUPINA 7 Provedba mjera na temelju članka 11. zajedničke ribarstvene politike RADNA SKUPINA 8 Nacionalne mjere RADNA SKUPINA 9 Platforme za suradnju dionika RADNA SKUPINA 10 Financiranje upravljanja ribarstvom u zaštićenim morskim područjima Tema 4: Utvrđivanje pristupa i prioriteta za Sredozemno more Natura 2000 u Sredozemnom moru Morska područja Natura 2000 mreže trenutačno obuhvaćaju otprilike 7% voda EU-a (osnovni podaci dostupni su u barometru mreže Natura 2000 u najnovijem biltenu mreže Natura ). Morska mreža nije potpuna jer još uvijek postoje praznine gdje je potrebno odrediti dodatna područja, osobito u odobalnom području na udaljenosti većoj od 1 NM, a posebice izvan teritorijalnih voda (vidjeti tablicu 1). Mreža Natura 2000 trenutačno obuhvaća 4,9 % sredozemnih voda država članica EU-a, pri čemu je taj obuhvat najveći u krugu od 1 NM od obale. Mreža Natura 2000 istodobno znatno pridonosi sveukupnoj 7 2

4 obuhvaćenosti zaštićenih morskih područja u Sredozemnom moru, koja trenutačno čine više od 7% njezinih voda. Tablica 1. Natura 2000 u Sredozemnom moru i njegovim podregijama (u smislu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji), izvor: Baza podataka mreže Natura 2000 Europska regionalna mora i podregije (u smislu ODPS-a) Dio mora koji pripada EU-u (km 2 ) Područje u mreži Natura 2000 (km 2 ) Ukupan broj područja mreže Natura 2000 % voda EU-a u mreži Natura 2000 % zone 0-1 NM u mreži Natura 2000 % zone 1-12 NM u mreži Natura 2000 % zone od 12 NM do kraja u mreži Natura 2000 Sredozemlje , Zapadno Sredozemno more , Jonsko more i središnje Sredozemno more , Jadransko more , Egejsko-levantsko more , Osam morskih staništa 8 iz Priloga I. i 12 morskih vrsta (uključujući anadromne ribe) iz Priloga II. Direktivi o staništima prisutno je u morskim područjima u kojima države članice imaju nadležnost u Sredozemnom moru (tj. teritorijalnim vodama, isključivi gospodarski pojas, druge proglašene morske zone) 9 (tablica 2). Određivanje područja očuvanja značajnih za ptice trebalo bi razmotriti i za 66 vrsta morskih ptica i ptica močvarica navedenih u Prilogu I. Direktivi o pticama te za redovite ptice selice u morskim vodama sredozemnih država članica. Zajedno su to staništa i vrste za koje treba odrediti morska područja Natura 2000 mreže. Većina država članica trenutačno je uključena u projekte kojima je cilj ukloniti praznine u proglašenju morskih Natura 2000 područja. Više informacija o morskoj mreži, uključujući Natura 2000 preglednik, dostupno je na sljedećim internetskim stranicama: en.htm Mrežu Natura 2000 na Sredozemlju nadopunjuju druge vrste prostornih mjera očuvanja koje se ponekad se s njom i preklapaju. Među njima su zaštićena morska područja određena na nacionalnoj razini te ona određena kao dio regionalnih ili međunarodnih sporazuma i inicijativa, kao što su posebno zaštićena područja značajna za Sredozemlje (SPAMI specially protected areas of Mediterranean importance) na temelju Barcelonske konvencije, ograničena područja za ribolov (FRA fisheries restricted areas) Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja ili područja svjetske baštine. Postoje i znanstvene oznake za geografski određena područja, kao što su ekološki i biološki značajna područja (EBSA ecologically and 8 Definicije vrsta staništa dostupne su na adresi:

5 biologically significant areas) 10 mammal areas) 11. i važna područja za morske sisavce (IMMA important marine Tablica 2. Morska staništa i vrste (osim ptica) navedeni u Prilozima I. i II. Direktivi o staništima za koje je potrebno odrediti područja mreže Natura 2000 u Sredozemnom moru Oznaka Vrsta staništa 1110 Pješčana dna 1120 Naselja posidonije 1130 Estuariji 1140 Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke 1160 Velike plitke uvale i zaljevi 1170 Grebeni 1180 Podmorske strukture nastale istjecanjem plinova 8330 Preplavljene ili dijelom preplavljene špilje Oznaka Vrsta 1349 Tursiops truncatus 1351 Phocoena phocoena 1366 Monachus monachus 1224 Caretta caretta 1227 Chelonia mydas 1095 Petromyzon marinus 1099 Lampetra fluviatilis 1100 Acipenser naccarii 1101 Acipenser sturio 1102 Alosa alosa 1103 Alosa fallax 2578 Gibbula nivosa Prema bazi podataka MAPAMED (MedPAN) od listopada 2016., barem 76 zaštićenih morskih područja na Sredozemlju ima barem jednu zonu u kojoj je zabranjen pristup, izlov ili ribolov, a one zajedno obuhvaćaju 976 km 2, što predstavlja 0,04 % Sredozemnog mora. Priroda sredozemnog ribarstva Ribarstvo je ključna komercijalna djelatnost za lokalno socio-ekonomsko tkivo sredozemnih obalnih područja. Ribolovna se flota EU-a na Sredozemlju sastojala od otprilike aktivnih plovila, pri čemu se ukupan broj radnih mjesta procjenjuje na , što je jednako ekvivalentu punog radnog

6 vremena od Iste je godine težina iskrcaja bila otprilike tona u vrijednosti od 1,48 milijardi EUR. U ribarstvu u Sredozemnom moru sudjeluje devet država članica, pri čemu u pogledu težine i vrijednosti iskrcaja (2014.) prednjače Italija, Španjolska i Hrvatska 13. Pet najvažnijih vrsta u pogledu težine su bile srdele, inćuni, oslići, prugaste venere i kozice. Dredže, povlačne mreže (koće), udice i parangali, klopke, mreže i mreže potegače glavne su metode ribolova u komercijalnom sektoru kojima se love pridnene i pelagijske vrste 14. Glavna su obilježja velika raznolikost alata i tehnika, promjena načina upotrebe u vremenu i prostoru, različit stupanj ovisnosti ribara o ribolovu i postojanje lokalnih tradicionalnih znanja o očuvanju ribarstva i upravljanju njime. Zapovjednici plovila jednako tako mogu prateći česte sezonske i prostorne promjene mijenjati alat kako bi se prilagodili promjenjivoj dostupnosti resursa 15. Mali obalni ribolov u Sredozemnom moru čini otprilike 70% flote u brojkama i 63% u pogledu ribolovnog napora, pri čemu iskrcaji čine samo 12% težine i 23% vrijednosti iskrcaja. Taj segment flote stoga je vrlo važan sa socijalnog gledišta jer predstavlja gotovo 61% zaposlenosti u punom radnom vremenu u regiji. Utvrđeni su različiti obrasci ribolovnih aktivnosti i intenziteta ribolova. Na primjer, pridneno koćarenje prisutno je u velikim područjima u Lionskom zaljevu, Ligursko-tirenskom moru, Sicilijanskom prolazu i susjednim područjima, u Jadranskom moru i duž obale Grčke (slika 1) sa žarišnim točkama koćarenja (učestalost veća od deset puta godišnje) duž obale Italije i na većim dijelovima Jadranskog mora STECF(2016). Godišnje gospodarsko izvješće o ribolovnoj floti EU-a za (STECF 16-11); Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg; ISBN ; doi: / Godišnje gospodarsko izvješće o ribolovnoj floti EU-a za (STECF 16-11), znanstvena i politička izvješća JRC-a Colloca F., et al., Structure and evolution of the artisanal fishery in a southern Italian coastal area. Fish. Res., 69: ; Forcada A., et al., Structure and spatio-temporal dynamics of artisanal fisheries around a Mediterranean marine protected area. ICES J. Mar. Sci., 67: ; Tzantos, E., et al., Identifying and classifying small-scale fisheries métiers in the Mediterranean: A case study in the Patraikos Gulf, Greece. Fish. Res., 81: Eigaard et al., The footprint of bottom trawling in European waters: distribution, intensity and seabed integrity. ICES J.Mar.Sci. doi: /icesjms/fsw194 5

7 Slika 1. Karta pritiska uslijed pridnenog koćarenja u odnosu na europsku mrežu zaštićenih morskih područja (izvor: Oceana 17 ) Pritisak gospodarskog ribarstva na staništa i vrste mreže Natura 2000 U nedavnoj procjeni stanja svih morskih staništa u zemljama članicama EU-a i susjednim regijama Sredozemno more imalo je najveći udio (32%) ugroženih morskih staništa 18. U najnovijem krugu izvješćivanja na temelju članka 17. u okviru Direktive o staništima koje omogućuje procjenu stanja očuvanja za vrste staništa iz Priloga I. i vrste iz priloga II., IV. i V. Direktivi o staništima zabilježeno je da ribarstvo i izlov vodnih resursa predstavljaju veliki pritisak za otprilike 25% vrsta iz Priloga II. i 18% morskih staništa iz Priloga I. (u svim biogeografskim regijama). U sredozemnoj biogeografskoj regiji taj je pritisak naveden kao visok za tek nešto više od 25% vrsta i 12% staništa. U nastavku je prikazana raščlamba pritiska ribarstva na osam vrsta morskih staništa i 16 morskih vrsta prisutnih u Sredozemnom moru (ne uključujući anadromne ribe) kojima bi trebalo dati prednost na prvom pomorskom

8 biogeografskom seminaru 19 (na temelju prisutnosti staništa iz Priloga I. te vrsta iz priloga II. i IV. u državama članicama, nepovoljnog stanja očuvanosti i kretanja) 20 : Udio procjena staništa ili vrsta u kojima su ribolov i izlov vodnih resursa zabilježeni kao vrlo važan pritisak na Sredozemlju Staništa Pješčana dna 16,7 % Grebeni 28,6 % Estuariji Ribarstvo nije zabilježeno kao vrlo važan pritisak Velike plitke uvale i zaljevi Ribarstvo nije zabilježeno kao vrlo važan pritisak Muljevita i pješčana dna Ribarstvo nije zabilježeno kao vrlo važan pritisak Morske špilje 14,3 % Naselja posidonije 28,6 % Podmorske strukture nastale istjecanjem Ribarstvo nije zabilježeno kao vrlo važan plinova pritisak Vrsta Tursiops truncatus (prilozi II+IV) 40 % Delphinus delphis (prilog IV) 66,7 % Caretta caretta (prilozi II+IV) 33,3 % Grampus griseus (prilog IV) 100 % Ziphius cavirostris (prilog IV) Ribarstvo nije zabilježeno kao vrlo važan pritisak Physeter catodon (prilog IV) 28,6 % Stenella coeruleoalba (prilog IV) 100 % Balaenoptera physalus (prilog IV) Ribarstvo nije zabilježeno kao vrlo važan pritisak Chelonia mydas (prilozi II+IV) 23,1 % Dermochelys coriacea (prilog IV) 22,2 % Globicephala melas (prilog IV) Ribarstvo nije zabilježeno kao vrlo važan pritisak Orcinus orca (prilog IV) 33,3 % Monachus monachus (prilozi II+IV) 50 % Pinna nobilis (prilog IV) 8,3 % Balaenoptera acutorostrata (prilog IV) 66,7 % Lepidochelys kempii (prilog IV) 25 % Patella ferruginea (prilog IV) 20 % Lithophaga lithophaga (prilog IV) Ribarstvo nije zabilježeno kao vrlo važan pritisak Phocoena phocoena (prilozi II+IV) Nije zabilježen pritisak 19 Treba napomenuti da izborom vrsta pripremljenim za prvi biogeografski seminar mora nisu obuhvaćene anadromne vrste riba prescop_doc_marine_fact_sheets_en.pdf 7

9 Nekoliko vrsta alata moglo bi biti posebnu važno zbog svoje interakcije sa staništima i vrstama mreže Natura Pomični pridneni alati, kao što su dredže i povlačne mreže, remete supstrat, pomiču i uklanjaju vrste te, ovisno o učestalosti upotrebe i vrsti alata, mogu promijeniti topografiju morskog dna i zamućenost vodenog stupca u različitim vremenskim rasponima. Ovi alati utječu i na sastav vrsta te na raznolikost zajednica morskog dna, primjerice na grebenima, koji se mogu promijeniti uslijed upotrebe pomične pridnene opreme. Veliki osjetljivi sesilni organizmi kao što su koralji i spužve osobito su izloženi riziku od utjecaja tih vrsta alata. U nastavku je prikazana analiza učinaka na cjelovitost morskog dna (intenzitet koćarenja u odnosu na osjetljivost morskog dna na koćarenje) u dijelu istočnog Sredozemnog mora na temelju podataka iz razdoblja od do 2012 (Slika 2). Treba imati na umu da se tzv. Mediteranskom uredbom (vidjeti u sljedećem poglavlju) zabranjuju određene ribolovne aktivnosti radi zaštite ugroženih staništa. Slika 2. Vrijednosti cjelovitosti morskog dna (SBI seabed integrity) koje odgovaraju intenzitetima podvodnog koćarenja (abrazije sedimenta 2 cm) u talijanskim i grčkim isključivim gospodarskim pojasevima. Za SBI, 0 = utjecaj na sve svojte i 1 = nema utjecaja na svojte. Bijele površine prikazuju odjeljke u kojima nije bilo koćarenja (iz Eigaard et al., 2016.) 21 Npr. Ecosystem effects of fishing in the Mediterranean: an analysis of the major threats of fishing gear and practices to biodiversity and marine habitats. Studies and Reviews. General Fisheries Commission for the Mediterranean. Br. 74. Rim, FAO str

10 Nadalje, procjenjuje se da svake godine u Europi više od morskih ptica ugine kao usputni ulov u ribolovnim alatima 22. Ribolov udicom i parangalom, primjerice pridnenim i površinskim parangalima, razlog je za zabrinutost zbog povezanog slučajnog ulova morskih ptica, na primjer vrsta kao što su balearski zovoj i gregula. Poznato je i da se tim vrstama ribolovnih alata mogu slučajno uloviti kornjače i morski sisavci. Iste skupine vrsta u opasnosti su i od zaplitanja u mreže (stajaće i plutajuće) i mreže potegače te napuštene i izgubljene mreže (ribolov napuštenim ribolovnim alatom). Preporuka GFCM-a 23 sadrži mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica u Sredozemnom moru. Prijedlog Europske Komisije za novu uredbu o tehničkim mjerama 24 propisuje obveznu upotrebu mjera ublažavanja za sprječavanje slučajnog ulova morskih ptica u parangalima te propisuje upotrebu mjera ublažavanja za smanjenje slučajnog ulova kitova u Sredozemnom moru. Okvir za upravljanje ribarstvom na područjima mreže Natura 2000 Direktivama Europske unije o pticama i staništima zahtijeva se donošenje mjera očuvanja koje odgovaraju ekološkim zahtjevima staništa i vrsta za koje su određena Natura 2000 područja kako bi se izbjeglo pogoršanje i uznemiravanje tih značajki (članak 6. Direktive o staništima). Ti se ciljevi na morskim područjima mreže Natura 2000 često moraju postići u okviru upravljanja ribarstvom. Opće informacije o postavljanju ciljeva očuvanja i određivanju mjera očuvanja za područja mreže Natura 2000 zajedno s ostalim korisnim informacijama o upravljanju područjima mreže Natura 2000 dostupne su ovdje: Ove zakonske obveze treba razmotriti u kontekstu postojećeg okvira upravljanja u Sredozemnom moru. Većina zemalja koje okružuju Sredozemno more uspostavila je teritorijalne vode. Općenito, to je zona koja se proteže na 12 NM (nautičkih milja) od obale, ali je u nekim slučajevima uža (npr. zona od 6 NM u Grčkoj). Neke su zemlje podnijele zahtjev za isključivi ribolovni pojas (npr. Malta), a postoje i neki bilateralni sporazumi o razgraničenju kontinentalnog pojasa (npr. između Francuske i Monaka). Većina sredozemnih zemalja EU-a, osobito na zapadnom Sredozemlju, zatražila je isključivi gospodarski pojas (EEZ exclusive economic zone) ili ribolovni pojas izvan svih svojih teritorijalnih voda 25. Koordinacija upravljanja ribarstvom za regionalne zajedničke riblje stokove, s izuzetkom vrsta sličnih tuni, odgovornost je Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja i Crnog mora. Tune i vrste slične tuni u nadležnosti su Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas). Ribarstvo država članica u nadležnosti je Regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (RFMO), zajedničke ribarstvene politike EU-a i nacionalnih propisa. Upravljanje ribarstvom na područjima mreže Natura 2000 regulira se i vodi brojnim međunarodnim, regionalnim i nacionalnim propisima, planovima i sporazumima te propisima, planovima i sporazumima 22 Žydelis, R., Small, C., French, G., The incidental catch of seabirds in gillnet fisheries: A global review. Biological Conservation, 162,

11 EU-a od kojih nemaju svi posebnu nadležnost za upravljanje ribarstvom. U nastavku su navedeni najvažniji među nadnacionalnim propisima koji mogu biti važni za ovu radionicu. - Direktive Europske unije o staništima 26 i pticama 27 kojima se utvrđuju osnovni zakonski zahtjevi za upravljanje morskim područjima mreže Natura Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji EU-a 28 kojom se od država članica zahtijeva da u svoje programe mjera uključe mjere prostorne zaštite koje doprinose stvaranju koherentnih i reprezentativnih mreža zaštićenih morskih područja te postizanju dobrog stanja okoliša (GES good environmental status). - Zajednička ribarstvena politika EU-a čiji je cilj osigurati da ribolov i akvakultura budu ekološki, gospodarski i društveno održivi. Cilj joj je okončati iscrpljivanje ribljih stokova i navesti ribolovne flote na selektivniji izlov. Njome se promiče koherentan ekosustavni pristup za cjelokupno ribarstvo, a sastavni je dio tog pristupa i zahtjev da se doprinosi zaštiti morskog okoliša. Za donošenje mjera očuvanja potrebnih za usklađivanje sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša primjenjuju se posebna pravila. Ta su pravila navedena u članku 11. Uredbe (EU) br. 1380/ ( osnovna uredba ZRP-a). U skladu s tim člankom, kada država članica smatra da su mjere upravljanja ribarstvom potrebne u svrhu usklađivanja s obvezama iz članka 11. stavka 1., a druge države članice nemaju izravni upravljački interes za ribarstvo na koje te mjere utječu, države članice ovlaštene su za njihovo donošenje. Mjere upravljanja ribarstvom koje treba donijeti radi očuvanja morskih bioloških resursa inače su pod isključivom nadležnosti EU-a te se u slučajevima izravnog interesa drugih država članica za upravljanje u ribarstvu na koje se to odnosi Komisiji može podnijeti zajednička preporuka tih zemalja kako bi ona donijela te mjere delegiranim aktom. Kratak dokument o području primjene u kojem se donosi pregled uobičajenih pristupa upravljanju ribarstvom na morskim područjima mreže Natura 2000 nalazi se u Prilogu 2. (samo na engleskom jeziku). Tzv. Mediteranska uredba (EZ) br. 1967/ , koja je posebno donesena u okviru zajedničke ribarstvene politike za Sredozemno more, sadržava niz odredbi u člancima 3., 4., 7. i 13. o ograničenjima ribarstva za zaštićene vrste i staništa kako bi se poduprla provedba Direktive o staništima. Sredozemna dna pokrivena morskim cvjetnicama, posebice naselja podisonije (Posidonia oceanica), koraligena staništa i dna pokrivena mäerlom, zaštićena su na temelju te Uredbe kojom je uvedena opća zabrana određenih ribolovnih aktivnosti radi zaštite ugroženih staništa na cijelom morskom području gdje se ta staništa nalaze. Radi prilagodbe lokalnim posebnostima pojedinog ribarstva moguće je, pod odgovornošću država članica i uz nadzor Komisije, odobriti odstupanja od tih pravila. Uzevši u obzir reformiranu zajedničku ribarstvenu politiku, Europska komisija nedavno je predstavila novi okvirni prijedlog tehničkih mjera očuvanja (skup pravila kojima se regulira kako, gdje i kada ribari smiju ribariti), što bi trebalo dodatno povećati sinergiju sa zakonodavstvom EU-a o okolišu

12 - Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja, regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom osnovana u okviru Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO Food and Agriculture Organization of the United Nations). Njezin je glavni cilj osigurati očuvanje i održivu uporabu živih morskih resursa u Sredozemnom i Crnom moru na ekološkoj, gospodarskoj i društvenoj razini. Da bi postigla taj cilj, Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja svake godine donosi obvezujuće odluke o očuvanju ribarstva i upravljanju njime u predmetnom području primjene Barcelonska konvencija 32, koja obuhvaća Protokol o posebno zaštićenim područjima / biološkoj raznolikosti kojim se predviđaju stvaranje posebnih zaštićenih područja te njihova zaštita i upravljanje njima, izrada popisa posebno zaštićenih područja značajnih za Sredozemlje te zaštita i očuvanje određenih vrsta. - Sporazum o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS, 2001.) 33 kako bi se doprinijelo međunarodnim naporima očuvanja i znanstvenim istraživanjima kitova. Glavni izazovi Izazovi povezani s utvrđivanjem, uvođenjem i provedbom mjera upravljanja ribarstvom u sredozemnim morskim Natura 2000 područjima zajednički su u cijeloj Natura 2000 mreži. Obično su povezani s nedostatnim podacima o vrstama i staništima, ograničenim resursima u svim fazama postupka (financijskim i kadrovskim) te praktičnim teškoćama rada u morskom okolišu. Osim što su uz nju povezana pitanja baze znanja i znanstvenih metodologija, kao što je procjena rizika, uspostava odgovarajućih struktura za upravljanje i osiguravanje dobre uključenosti dionika rijetko je jednostavna, uglavnom zbog toga što je upravljanje ribarstvom u nadležnosti nacionalnih/regionalnih uprava, koje nisu uključene u upravljanje područjima Natura 2000 mreže. Na primjer, može se utrošiti mnogo vremena na savjetovanje i postizanje dogovora, ne samo lokalno, već ponekad i da bi se postigao dosljedan pristup na nacionalnoj razini ili čak s drugim državama članicama. Uključivanje dionika već je odavno prepoznato kao ključni čimbenik uspješnog upravljanja zaštićenim morskim područjima, što vrijedi za sektor ribarstva kao i za sve druge. Dionici se obično uključuju u obliku savjetovanja u različitim fazama postupka. Međutim, ključno za podupiranje mjera upravljanja ribarstvom te njihovu primjenu i provedbu može biti i zajedničko upravljanje. U jednom pregledu sudjelovanja malih ribara u upravljanju sredozemnim zaštićenim morskim područjima utvrđeno je da je zajedničko upravljanje bilo teško prvenstveno zbog pravnog okvira kojim ribarima nije nužno dana ikakva formalna moć odlučivanja, tj. postupak odlučivanja je postavljen odozgo prema dolje te je vrlo centraliziran i pod kontrolom države 34. U mnogim slučajevima ribari obrtnici povezani su sa specifičnim Di Franco A et al., Fishermen engagement, a key element to the success of artisanal fisheries management in Mediterranean marine protected areas. MedPAN North Project. WWF France. 135 stranica. 11

13 ekosustavima i resursima, a zadatak njihova razumijevanja i upravljanja njima kompatibilan je s upravnim i upravljačkim strukturama na lokalnoj razini. Strukture donošenja odluka odozdo prema gore za taj sektor ribarstva stoga se čine pristupačnijima od centraliziranog pristupa odozgo prema dolje 35, iako su potrebne određene smjernice odozgo prema dolje kako bi se osigurao dosljedan pristup u zemljama i među njima. Struktura sektora ribarstva i pitanja nadležnosti na Sredozemlju stvaraju dodatne poteškoće zbog brojnih malih ribarstvenih aktivnosti koje se uglavnom provode blizu obale. Osim što je potrebno uspostaviti bolju suradnju s ribarima u postupku upravljanja zaštićenim morskim područjima na Sredozemlju 36, utvrđeno je da su nedostatak nadzora i loša provedba propisa te nepostojanje planova upravljanja zaštićenim morskim područjima druga pitanja koja je potrebno riješiti. Pristupi i rješenja Upravljanje ribarstvom na Sredozemlju trenutačno se zasniva prvenstveno na kontroli napora, minimalnim referentnim veličinama za očuvanje, prostorno-vremenskim zatvorenim područjima (za zaštitu osjetljivih staništa i/ili agregacija nedorasle ribe ili ribe u mrijestu) i ograničenjima značajki alata (npr. veličina mreže, dimenzije alata) 37. Ti isti alati upotrebljavaju se za zaštitu vrsta i staništa mreže Natura 2000, primjerice u okviru projekata financiranih iz programa LIFE da bi se: i. smanjila smrtnost morskih kornjača u gospodarskom ribarstvu i ii. promicala upotreba uređaja protiv koćarenja i na taj način potaknuo oporavak naselja posidonije 38. U nastavku su navedeni međusobno povezani pristupi koji se obično upotrebljavaju, a često su propisani i usklađeni zakonodavstvom EU-a. Planovi upravljanja: njima se obično definiraju opći ciljevi i odredbe o upravljanju zaštićenim morskim područjem te se u taj kontekst uvrštavaju predložene mjere upravljanja ribarstvom. Zoniranje: mnoga morska područja mreže Natura 2000 na Sredozemlju imaju određene zone različite upotrebe. Njima su obično određeni strogi rezervati i područja višestruke upotrebe, zajedno sa zaštitnim zonama i zonama sa zabranjenim izlovom (npr. otočje Medes, Španjolska; Port Cros, Francuska; i Nacionalni park Brijuni, Hrvatska). Time se postavlja okvir za upravljanje ribolovnim i drugim aktivnostima unutar zaštićenih područja. Prostorna ograničenja: obično su povezana sa zoniranjem, a područja mogu biti trajno, privremeno ili sezonski zatvorena za sve ili određene vrste ribolova. Ciljevi očuvanja prirode obuhvaćaju sprečavanje oštećenja zajednica morskog dna, kao što su naselja posidonije i koraligen, smanjenje rizika od utjecaja na zaštićene vrste (na primjer, izbjegavanjem uznemiravanja kolonija morskih ptica u sezoni gniježđenja, npr. u području Levante de Mallorca Cala Ratjada, Španjolska i području Cerbére-Banyuls, Francuska). Takve se mjere mogu uskladiti i s ciljevima upravljanja ribljim stokovima, kao što su sprečavanje šteta na mrijestilištima ili stokovima u mrijestu. 35 Guyader et al., Small scale fisheries in Europe:A comparative analysis based on a selection of case studies. Fisheries Res. 140: Godišnje gospodarsko izvješće o ribolovnoj floti EU-a za (STECF 16-11); znanstvena i politička izvješća JRC-a. 38 LIFE12 NAT/IT/ Tartalife i LIFE09 NAT/ES/ Posidonia Andalucia 12

14 Ograničenja alata: ponekad se isto tako povezuje sa zoniranjem kako bi se zaštitili vrste i staništa osjetljivi na utjecaj pojedinih vrsta ribolovnih alata. Na primjer, u Zakynthosu (Grčka) zabranjen je rad koćarica i plivarica na određenim područjima, a u području Muntanyes d'artà (Španjolska) zabranjeni su industrijski ribolov 39 te pridneno koćarenje i postavljanje mreža plivarica, pridnenih i površinskih parangala u tradicionalnom ribarstvu. Nacionalnim se propisima također može poduprijeti upravljanje zaštićenim morskim područjima ograničavanjem alata koje je povezano s prisutnošću određenih staništa. Jedan je od primjera zabrana ribarenja koćaricama, dredžama i plivaricama iznad naselja posidonije u svim španjolskim vodama, čime je Mediteranska uredba (čl. 4.) prenesena u španjolsko zakonodavstvo 40. Izdavanje dozvola: tim se odredbama mogu ograničiti broj i vrsta plovila koja djeluju na Natura 2000 području, dodijeliti ribolovna prava (primjerice, davanjem prednosti lokalnim ribarima) ili jednostavno djelovati kao registar za bilježenje ribolovne aktivnosti (npr. otok Tabarca, Španjolska, Portofino, Italija). Na primjer, ograničavanje broja i vrste ribarskih plovila koja djeluju na područjima mreže Natura 2000 (npr. Cerbére-Banyuls, Francuska, gdje je to najviše 15 ribarica, pri čemu lokalno stanovništvo ima prednost) ili ograničavanje ulova. Ulazna ili izlazna kontrola: može se postići na različite načine. Na primjer, u Nacionalnom parku Kornati u Hrvatskoj tijekom ribolovne sezone postoji dnevno ograničenje ulova od 5 kg za rakove. Upravljačka struktura, zakonska rješenja, osiguranje resursa te uključenost i potpora dionika ključni su elementi koji utječu na uspjeh upravljanja ribarstvom (i ostalim sektorskim interesima) u zaštićenim morskim područjima, uključujući područja mreže Natura Na primjer, pregledom malog ribolova u sredozemnim zaštićenim morskim područjima koji se temelji na studijama slučaja ustanovljeno je da je upravljanje to uspješnije što je više ribara uključeno u postupke upravljanja. Ostali ključni elementi bili su dobra provedba i postojanje plana upravljanja zaštićenim morskim područjima 41. Doista, sudjelovanje ribara smatra se najvažnijom značajkom za osiguranje učinkovitog upravljanja. Sudjelovanje sektora ribarstva u donošenju odluka trenutačno se potiče strukturama kao što je Savjetodavno vijeće za Sredozemlje (MEDAC Mediterranean Advisory Council) na regionalnoj razini, lokalnim mehanizmima kao što su Cofradia u Španjolskoj i Prud'homie u Francuskoj ili inicijativama za zajedničko upravljanje na razini pojedinačnih područja. Upute i informacije za sudionike Sudionici radionice imat će priliku detaljno raspravljati o četiri teme i dobiti povratne informacije sa svih sjednica. Nakon događaja izradit će se i izvješće o radionici. Sudionicima preporučujemo da se pripreme 39 Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja industrijsko ribarstvo definira kao ribarstvo u okviru kojeg ribolov, iskrcaj i stavljanje na tržište zahtijevaju industrijsku preradu: to ribarstvo usmjereno je uglavnom na vrste od međunarodnog interesa Di Franco A et al., Fishermen engagement, a key element to the success of artisanal fisheries management in Mediterranean marine protected areas. MedPAN North Project. WWF France. 135 stranica. 13

15 te da razmotre svaku temu na temelju svojeg iskustva i, ako je moguće, dođu pripremljeni s primjerima koji ilustriraju pitanja o kojima žele raspravljati. Njih se može razraditi na radionici, čime će se pružiti prilika za rasprave i učenje u široj publici. 1. TEMA: Razumijevanje problematike Postoji dosta znanstvenih informacija o interakciji i učincima raznih ribolovnih alata na razna morska staništa i vrste, uključujući one zaštićene u okviru mreže Natura Postoje i opsežne informacije, neke prikupljene tijekom desetljeća, o učincima mjera upravljanja ribarstvom na staništa i vrste u sredozemnim zaštićenim morskim područjima. Cilj je 1. teme postizanje suglasnosti o utjecaju ribarstva na značajke i područja mreže Natura 2000 u Sredozemnom moru. CILJEVI SJEDNICE Cilj je ove sjednice razmjena iskustava i stjecanje boljeg razumijevanja: pritisaka, prijetnji i utjecaja različitih vrsta ribarstva na sredozemne vrste i staništa u Natura 2000 područjima i cijeloj mreži, kumulativnih učinaka različitih vrsta ribolova na vrste i staništa mreže Natura 2000 te moguće sinergije s ostalim sektorskim aktivnostima, implikacija povijesnih, trenutačnih i mogućih budućih ribolovnih aktivnosti na ciljeve očuvanja područja mreže Natura 2000, područja gdje postoji nepouzdanost ili nedostatak znanja o interakciji između aktivnosti ribarstva te vrsta i staništa mreže Natura 2000 i mogućim rješenjima. PITANJA ZA POTICANJE RASPRAVE - Koliko znamo o razmjeru, raznolikosti i prostornoj rasprostranjenosti gospodarskog ribarstva u Sredozemnom moru? - Postoje li određene vrste ribolovnih aktivnosti koje bi trebale biti posebice važne zbog svojih stvarnih/mogućih utjecaja na sredozemne vrste i staništa mreže Natura 2000? - Koji su nedostaci u našem znanju o interakcijama staništa/vrsta s ribarstvom, a u kojim područjima trenutačno imamo podatke promjenjive kvalitete i pouzdanosti? - Koliko dobro možemo razlikovati promjene stanja povezane s ribolovnom aktivnošću od promjena koje odražavaju prirodnu promjenjivost? - Koje promjene povezane s ribolovnom aktivnošću mogu predstavljati pogoršanje ili znatan poremećaj? - Kako se tipične vrste i podvrste staništa uzimaju u obzir pri razmatranju mogućih učinaka različitih vrsta i razmjera ribolovne aktivnosti? - Kako bi u praksi trebalo primijeniti načelo predostrožnosti u slučaju nedostatka znanja, imajući pritom u vidu zakonske zahtjeve? - Kako bi se ciljevi mreže Natura 2000 mogli ujediniti s ODPS-om i opširnijim prostornim planiranjem za ribarstvo i očuvanje, posebice s obzirom na široko rasprostranjene vrste? RADNA SKUPINA 1: Staništa obalna (međuplimna/sublitoralna staništa uz obalu) RADNA SKUPINA 2: Staništa odobalna (samo sublitoralna staništa) RADNA SKUPINA 3: Morski sisavci / gmazovi RADNA SKUPINA 4: Morske ptice 14

16 2. TEMA: Pronalaženje rješenja CILJEVI SJEDNICE Danas je općenito prihvaćeno da pri planiranju ribolovnih aktivnosti u obzir treba uzeti i posljedice za druge sektorske interese, uključujući očuvanje prirode. U okviru područja mreže Natura 2000 postoji i zakonska obveza uspostave mjera upravljanja ribarstvom ako je potrebno postići njihove ciljeve očuvanja. Mjere upravljanja ribarstvom koje su usklađene s mrežom Natura 2000 trebaju poboljšati stanje očuvanosti značajki Natura 2000 područja, ali istodobno mogu doprinijeti i očuvanju komercijalnih ribljih stokova. Ciljevi su ove sjednice sljedeći: utvrditi pristupe i postupke upravljanja ribarstvom u odnosu na značajke Natura 2000 područja te cijele mreže utvrditi glavne tehničke mjere koje mogu biti od koristi za značajke Natura 2000 područja i doprinijeti postizanju ciljeva očuvanja na tim područjima. PITANJA ZA POTICANJE RASPRAVE RADNA SKUPINA 5: Pristupi i postupci Koje su korisne metode za: (a) utvrđivanje i (b) prostorno/privremeno planiranje primjerenih mjera upravljanja ribarstvom te (c) određivanje prioriteta među njima? Kako najbolje povezati predložene mjere upravljanja s ciljevima Natura 2000 mreže? Postoje li mogućnosti za poboljšanje koherentnosti i kvalitete odgovarajućih procjena utjecaja (u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive o staništima) u vezi s ribolovnim aktivnostima? Postoje li korisni pristupi za utvrđivanje kumulativnih utjecaja prijetnji i pritisaka uslijed ribolovnih aktivnosti? Koja je korisna ravnoteža između utvrđivanja generičkih pritisaka/utjecaja uslijed ribolova te dodane vrijednosti utvrđivanja prijetnji i pritisaka za pojedino područje? Kako najbolje uklopiti ideju prilagodljivog upravljanja? RADNA SKUPINA 6: Vrste mjera flote/alati/područja Koje su vrste mjera upravljanja najkorisnije u kontekstu članka 6. Direktive o staništima, npr. provedba konkretnih tehničkih mjera, izbjegavanje pogoršanja ili odgovarajuća procjena utjecaja (u skladu s člankom 6. stavku 3. Direktive o staništima) u vezi s ribolovnim aktivnostima? Koje su korisne mjere za ribarske flote, alate i područja koje su namijenjene postizanju ciljeva očuvanja u okviru mreže Natura 2000 za određene vrste ili staništa? Koje od njih podupire ribolovni sektor? Kako pronaći ravnotežu između poticaja za ribare i provođenja zakonskih mjera korisnih za mrežu Natura 2000? 15

17 3. TEMA: Provedba mjera RADNA SKUPINA 7: Provedba mjera na temelju članka 11. ZRP-a Kakvo je dosadašnje iskustvo s Uredbom o ZRP-u u pogledu mjera upravljanja ribarstvom u morskim Natura 2000 područjima? Koji bi se mehanizmi mogli upotrijebiti za razvoj i provedbu zajedničkih mjera upravljanja ribarstvom, npr. uz obalu/u odobalnim vodama, među različitim zemljama u Sredozemlju? RADNA SKUPINA 8: Nacionalne mjere Koji su pristupi upotrijebljeni na nacionalnoj razini za provedbu mjera upravljanja ribarstvom za područja mreže Natura 2000? Postoje li primjeri dobre prakse kad je riječ o provedbi unutar država članica (zakonska potpora, provedba itd.) i kako bi ih se moglo šire promicati? Postoje li načini utvrđivanja i razvijanja mjera upravljanja ribarstvom koji se oslanjaju na stručnost iz sektora ribarstva? RADNA SKUPINA 9: Platforme za suradnju dionika Postoje li određeni načini poboljšanja uključenosti dionika iz ribarstva u svim fazama upravljanja ribarstvom na morskim područjima mreže Natura 2000 na Sredozemlju? Kako bi se moglo poboljšati istraživanje te obrazovanje i informiranje dionika (uključujući sektor ribarstva) o predloženim mjerama? Koje su mogućnosti za prekograničnu suradnju u upravljanju ribarstvom kako bi se poduprla mreža Natura 2000? Postoje li načini da se poboljša uključenost sektora ribarstva i tijela nadležnih za ribarstvo u postupak? RADNA SKUPINA 10: Financiranje upravljanja ribarstvom u zaštićenim morskim područjima Koje se vrste mehanizma EU-a za financiranje mogu upotrijebiti za promicanje mjera upravljanja ribarstvom kojima se podupiru ciljevi za morska područja mreže Natura 2000? Koliko su dobro poznate i može li se o njima bolje informirati na nacionalnoj razini? Kakva su dosad bila iskustva s programima INTERREG, EFR, EFPR ili LIFE u razvoju i provedbi mjera upravljanja ribarstvom kojima se podupire provedba ciljeva za morska područja mreže Natura 2000 na Sredozemlju? Koliko je važno financiranje EU-a u odnosu na nacionalne resurse za provedbu upravljanja ribarstvom na morskim područjima mreže Natura 2000? Koje bi mogle biti mogućnosti za dodatne mehanizme koordinacije u programima financiranja? 4. TEMA: Utvrđivanje pristupa i prioriteta za Sredozemno more Cilj je ove teme na temelju prethodnih rasprava utvrditi prioritetne korake koje bi trebalo poduzeti kako bi se poduprla provedba mjera upravljanja ribarstvom na područjima mreže Natura 2000 u Sredozemnom moru te pritom možebitno utvrditi potencijalne daljnje aktivnosti u okviru Natura 2000 biogeografskog procesa. 16