Microsoft Word - NIP Okvirni plan upravljanja_radna verzija za javni uvid.doc

Транскрипт

1 OIKON d.o.o. Av. Dubrovnik 6-8, Zagreb PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000 (NIP) - ANALIZA UTJECAJA NA OKOLIŠ - OKVIRNI PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000 Generalna analiza utjecaja na okoliš i prijedlog mjera zaštite okoliša za predložene investicije u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže RH Zagreb, rujan 2010

2 2 Sadržaj 1. O PROJEKTU UVOD ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR Nacionalni zakoni i procedure Zaštita okoliša Zaštita prirode Prostorno uređenje i gradnja Zaštita i očuvanje kulturne baštine Institucionalni okvir OKVIRNI PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM Općenito o planu upravljanja okolišem Provedba plana upravljanja okolišem Generalna analiza utjecaja na okoliš i prijedlog mjera zaštite okoliša za predložene investicije u zaštićenim područjima Popis projekata po grupama Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za svaku grupu projekata SUDJELOVANJE JAVNOSTI...35 PRILOG 1. POPIS ZAKONA, UREDBI I PRAVILNIKA...36

3 3 1. O PROJEKTU U ožujku godine sklopljen je Ugovor između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj o dodjeli predujma za pripremu Projekta integracije u EU Natura 2000 NIP, (stari naziv projekta je Projekt ulaganja u zaštitu prirode NPIP) kojim se planira ostvariti potpora Hrvatskoj u pripremama za ulazak u Europsku uniju u sektoru zaštite prirode. Nositelj ovog projekta i korisnik sredstava je Ministarstvo kulture. Glavni cilj projekta je pružiti pomoć nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima pri integraciji ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000 u njihove investicijske programe; jačanje kapaciteta institucija u sustavu zaštite prirode za praćenje stanja biološke raznolikosti i izvještavanje u skladu s EU direktivama; i razviti programe koji uključuju široku grupu dionika u uspostavi, upravljanju i očuvanju ekološke mreže Natura 2000, a obuhvatit će sljedeće: 1. Investicije u ekološku mrežu podrazumijevaju ulaganja u zaštićena područja i područja ekološke mreže u svrhu prezentiranja i jačanja integracije ciljeva očuvanja Natura Konzultantske usluge uključuju i izradu programa interpretacije prirodnih vrijednosti te inženjerske usluge. Također će se pribaviti i tehnička oprema za nadzornike u zaštićenim područjima, Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo kulture, te protupožarna oprema za obalna zaštićena područja. 2. Sustav podataka o ekološkoj mreži uključuje konzultantske usluge koje će pomoći u planiranju, određivanju prioriteta i organiziranju inventarizacije i praćenja stanja biološke raznolikosti, kao i u popunjavanju sustava podataka; rad na terenu za potrebe provedbe inventarizacije i praćenja stanja biološke raznolikosti te kartiranja staništa; konzultantske usluge za usklađivanje sustava podataka sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive, te unapređenje računalne opreme i programa, kao i pribavljanje licenci. 3. Jačanje kapaciteta institucija uključuje konzultantske usluge kao pomoć u unapređenju međusektorske suradnje, i iniciranje pilot-programa za razvoj agro-okolišnih mjera za Natura 2000 područja; poboljšanje mehanizama određivanja i registracije granica zaštićenih područja; uvođenje programa za volontiranje u parkovima, a također će uključiti edukaciju zaposlenika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i lokalne zajednice te troškove upravljanja projektom. Prva komponenta NIP projekta uključuje investicije u trideset i pet projekata koji se planiraju provesti unutar zaštićenih područja i područja ekološke mreže, a koji podrazumijevaju izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata (u višenamjenske centre za posjetitelje), edukativnih staza, uređenje špilja, sadržaja na obalama mora i slatkih voda, sadržaja na moru, te drugih jednostavnih sadržaja za različite namjene (škola u prirodi, dječja igrališta, vidikovci, infopunktovi). U sklopu investicija u navedene projekte, bilo je obavezno provesti i analizu utjecaja na okoliš, odnosno izraditi planove upravljanja okolišem (environmental management plan - EMP) za svaki od trideset i pet planiranih projekata, te ovaj okvirni dokument koji određuje način pripremanja individualnih planova upravljanja okolišem, kako bi ukoliko se i izmjeni lista za dodatne projekte mogli pripremiti individualni planovi prema procedurama Svjetske banke.

4 4 2. UVOD Ovaj dokument se bavi analizom utjecaja na okoliš, odnosno donosi generalni pregled okolišnih aspekata važnih za realizaciju planiranih zahvata, uključivo izradu planova upravljanja okolišem (environmental management plans - EMP) za svih 35 planiranih investicija u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Iako prema hrvatskom zakonodavstvu izrada planova upravljanja okolišem u obliku u kojem su prikazani u ovom dokumentu nije obavezna, njihovoj se izradi pristupilo na zahtjev Svjetske banke. Svrha njihove izrade je osigurati da su investicije predložene za financiranje u sklopu NIP projekta u skladu s postojećim hrvatskim zakonodavstvom, kao i s operativnom politikom i praksom Svjetske banke, te da neće imati trajne negativne posljedice na ljude, sastavnice okoliša ili kulturna dobra. U ovom dokumentu ukratko je izneseno: pregled propisa koji reguliraju zaštitu okoliša, prirode i kulturne baštine u procesima prostornog planiranja i gradnje, pregled procedura za ishođenje potrebnih dozvola, rješenja i posebnih uvjeta zaštite, pregled institucija nadležnih za provedbu pojedinih etapa u realizaciji projekata, popis 35 planiranih investicija grupiranih u kategorije prema sličnim obilježjima, izgled, svrha i sadržaj plana upravljanja okolišem, generalni pregled mogućih utjecaja planiranih zahvata s pripadajućim mjerama zaštite, način uključivanja javnosti u procese donošenja odluka.

5 5 3. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 3.1. Nacionalni zakoni i procedure Osnovni set propisa kojim se osigurava zaštita okoliša, prirode i kulturne baštine u procesima izgradnje građevina i infrastrukturnih objekata uključuje: Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) Uredba o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (NN 109/07) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) Zaštita okoliša Zakon o zaštiti okoliša je temeljni zakon kojim se uređuju načela zaštite okoliša i održivog razvitka. Pored ostalog Zakonom se regulira zaštita sastavnica okoliša, zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, praćenje stanja u okolišu, subjekti i instrumenti zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor i dr. U Zakon je također ugrađen cijeli niz načela i institucija iz međunarodnih ugovora o zaštiti okoliša te Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 34/92) kao i načela o održivom razvitku iz Rio de Janeira (1992.). Prema Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš propisana je provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivama EU. Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš određuju se zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš, način provedbe postupka procjene, način sudjelovanja ovlaštenika, informiranje i sudjelovanje javnosti i dr. Ovom Uredbom određuju se zahvati koji su u nadležnosti Ministarstva te nadležnog upravnog tijela u županiji odnosno u Gradu Zagrebu. Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno Zaštita prirode Zakon o zaštiti prirode je temeljni propis koji uređuje sustav zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj. Nadležno tijelo odgovorno za provedbu Zakona je Ministarstvo kulture. Propisanim podzakonskim aktima Zakon se kontinuirano usklađuje s relevantnim direktivama i uredbama EU okolišnog acquis-a u domeni zaštite prirodnih staništa, divlje flore i faune. Zakon također definira kategorije zaštićenih područja, način upravljanja zaštićenim područjima uključujući osnovne dokumente upravljanja, način provođenja ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu itd. Zakonom je definirano devet kategorija zaštićenih područja. Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove. Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva Vlada Republike Hrvatske. Javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice regionalne i lokalne samouprave. Prema Zakonu o zaštiti prirode sva zaštićena

6 područja moraju usvojiti Pravilnik o unutarnjem redu. Strogi i specijalni rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni parkovi i značajni krajobrazi su obavezni izraditi i planove upravljanja. Plan upravljanja donosi Upravno vijeće javnih ustanova uz suglasnost Ministarstva kulture i prethodno mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode, za razdoblje od 10 godina. Plan upravljanja se provodi godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Uzimajući u obzir nacionalne parkove i parkove prirode do sada je u Hrvatskoj doneseno 7 planova upravljanja, za 3 je održana javna rasprava, a 9 ih je još uvijek u procesu izrade. Ministarstvo kulture utvrđuje posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole za građenje i izvođenje radova i zahvata na području nacionalnog parka, posebnog rezervata, spomenika prirode, parka prirode, te izvan granica građevinskog područja za građevine za koje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu prema posebnom propisu. Upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite prirode utvrđuje posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole za građenje i izvođenje radova i zahvata na području regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume, spomenika parkovne arhitekture, te izvan granica građevinskog područja. Za zahvate i radnje na zaštićenom području za koje prema posebnom propisu nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, odnosno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, izdaje se dopuštenje. Dopuštenje za zahvate i radnje u strogom rezervatu, posebnom rezervatu, nacionalnom parku, parku prirode i spomeniku prirode izdaje Ministarstvo kulture. Dopuštenje za zahvate i radnje u regionalnom parku, značajnom krajobrazu, park-šumi, i spomeniku parkovne arhitekture izdaje nadležno upravno tijelo. Ekološka mreža godine donesena je Uredba o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske kojom je proglašena mreža ekološki značajnih područja i ekoloških koridora za očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti u Hrvatskoj. Ekološka mreža Republike Hrvatske (EMRH) uključuje kopnena i morska staništa i vrste pokrivajući ukupno 47% površine kopna i 39% površine mora RH. Pored ostalih ekološki značajnih područja EMRH uključuje sve hrvatske nacionalne parkove, parkove prirode i posebne rezervate. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (OPZEM) definira postupak ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata na ekološku mrežu za svaki plan, program i zahvat koji sam ili u kombinaciji s drugima planovima/zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja EM. Ukoliko je plan, program ili zahvat neposredno povezan s upravljanjem područjem ekološke mreže, ili ukoliko zahvati koji se izvode se nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja,ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu se ne provodi Prostorno uređenje i gradnja Građenje i postupak izrade prostornih planova regulirani su Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Dokumenti prostornog uređenja donose se na državnoj razini te kao prostorni planovi na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, a reguliraju organizaciju, korištenje i namjenu prostora određenog područja. Prema Zakonu o zaštiti prirode organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora u nacionalnom parku i parku prirode uređuje se prostornim planom područja posebnih obilježja. Takve prostorne planove donosi Sabor i oni predstavljaju temeljne pravne dokumente za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. Budući da su prostorni planovi za neke parkove još uvijek u procesu izrade, upravljanje tim područjima temelji se na odgovarajućim županijskim prostornim planovima.

7 7 Zakon o prostornom uređenju i gradnji temeljni je dokument za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola koje su obavezne za većinu investicija planiranih u sklopu NIP projekta. Vlasnički odnosi i pravo korištenja zemljišta i građevina Većina zemljišta i objekti koji su obuhvaćeni NIP projektom su, prema dostupnim informacijama, u vlasništvu države ili tijela lokalne samouprave te ih upravitelji (nacionalni parkovi, parkovi prirode i županijske ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima) koriste po raznim osnovama/dokumentima kojima je ovo korištenje regulirano. Prije pokretanja ishođenja dokumentacije potrebne za građenje potrebno je prikupiti dokumentaciju koje će, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, dokazati da nositelj zahvata ima pravni interes (za lokacijsku dozvolu) odnosno pravo gradnje (za građevinsku dozvolu). Također, tamo gdje je primjenjivo, prije početka gradnje potrebno je ishoditi i odgovarajuću koncesiju (prvenstveno projekti na moru). Lokacijska i građevinska dozvola Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom kao upravnim aktom koji se izdaje na temelju ovog zakona, a odnosi se na sve građevine osim slijedećih slučajeva: Zgrade čija građevinska bruto površina nije veća od 400 m 2 Zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m 2 Jednostavne građevine i radovi Građenju građevina može se pristupiti nakon ishođenja slijedećih dozvola: Rješenje o uvjetima gradnje za zgrade čija građevinska bruto površina nije veća od 400 m 2 i za zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m 2. Građevinska dozvola zahvati u prostoru i građevine propisane Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i-ili građevinsku dozvolu (NN 116/07) kao i za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija odnosno Grada Zagreba. Potvrda glavnog projekta građenje ostalih građevina. Iznimno od prethodno navedenog, Zakonom o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09) do 31. prosinca godine uređuje se gradnja, izdavanje akata za građenje, uporabu i uklanjanje građevina za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, te provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora s tim u vezi, te se građenju može pristupiti na temelju Rješenja za građenje, kojem ne prethodi izdavanje lokacijske dozvole. Također, izvođenje prethodno spomenutih jednostavnih građevina i radova definirano je posebnim podzakonskim aktom, Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10). Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne građevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditi bez rješenja o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i

8 građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: akt kojim se odobrava građenje) i/ili lokacijske dozvole. Pojedine projekte u okviru NIP projekta može se, prema potrebi izdavanja akta kojim se odobrava građenje i/ili lokacijske dozvole, podijeliti u tri skupine: 1. Rekonstrukcija / izgradnja informacijskih / obrazovnih centara s pripadajućim infrastrukturom 2. Rekonstrukcija / izgradnja pješačkih staza, s ili bez odgovarajuće infrastrukture, vidikovaca i sličnih sadržaja 3. Specijalni objekti (most, sidrište) Pregledom NIP projekata te njihovom usporedbom s člancima 2 i 3 kao i izmijenjenim i dopunjenim člankom 4 prethodno spomenutog Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10) može se konstatirati da se većina NIP projekata može svrstati u kategoriju jednostavnih građevina. Posebno su bitni: Članak 2, stavak 12, koji omogućuje gradnju Bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole... za građevine koje spadaju u kategoriju Pješačka staza, promatračnica, obavijesne ploče površine do 12,00 m 2 i druga oprema zaštićenih dijelova prirode prema odluci javnih ustanova koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode. Članak 3, koji omogućuje izvođenje radova Bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole... za niz radova koji se mogu smatrati održavanjem ili rekonstrukcijom postojećih objekata. Primjena Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10) ni na koji način ne oslobađa nositelja zahvata odnosno projektanta obaveze izrade cjelokupne projektne dokumentacije koja mora biti usklađena s odredbama svih važećih prostornih planova područja na čijem se području zahvat nalazi te posebnim propisima. Također, za sve zahvate potrebno je riješiti pravo korištenja zemljišta/objekata te tijekom projektiranja ishoditi posebne uvjete koje izdaju tijela s posebnim ovlaštenjima (Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjeli u županijama, Hrvatske vode, komunalna poduzeća itd.). Tek manji dio NIP projekata podliježe ishođenju lokacijske dozvole te potvrde glavnog projekta. Nadležno tijelo, i u ovom slučaju na razini županije će za ovu grupu zahvata provesti cjelovitu proceduru ishođenja lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta (građevinske dozvole). I u ovom slučaju potrebno je izraditi svu potrebnu projektnu dokumentaciju te ishoditi posebne uvjete Ministarstva kulture i ostalih tijela s posebnim ovlaštenjima, pri čemu ishođenje ovih posebnih uvjeta provodi Nadležno tijelo po službenoj dužnosti tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole. U oba prethodno opisana slučaja preporučljivo je već u ranoj fazi izrade projektne dokumentacije kontaktirati tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta (građevinske dozvole) kao i tijela s posebnim ovlastima koja izdaju posebne uvjete (Hrvatske vode, HEP, Hrvatske ceste, komunalna poduzeća, nadležna ministarstva) kako bi se na vrijeme definirale sve obaveze koje treba ispuniti te primijenila odgovarajuća projektna rješenja. Navedeno uključuje i ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te postupak procjene utjecaja na okoliš, ukoliko predmetni zahvat podliježe ovim procjenama prema posebnim propisima. 8

9 9 Uporabna dozvola Po dovršetku izgradnje a prije početka redovnog korištenja potrebno je na osnovi tehničkog pregleda ishoditi uporabnu dozvolu, koju na osnovi tehničkog pregleda izdaje isto tijelo koje je izdalo lokacijsku i građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta. Izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m može se početi koristiti nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Navedeno ne isključuje mogućnost ishođenja uporabne dozvole i za ovu vrstu građevine na osnovi tehničkog pregleda, ukoliko investitor to zatraži i provede odgovarajući postupak. Iako su Zakonom o prostornom uređenju i gradnji jednostavne građevine izuzete od obaveze ishođenja uporabne dozvole, u slučaju objekata iz NIP projekta, koji su bez iznimke javne građevine, preporučuje se ishođenje uporabne dozvole (odnosno završnog izvješća nadzornog inženjera) za sve građevine koje se grade ili rekonstruiraju Zaštita i očuvanje kulturne baštine Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara definira vrste kulturnih dobara, uspostavlja zaštitu nad kulturnim dobrom te utvrđuje obveze i prava vlasnika kulturnih dobara. Ukoliko se građevinski radovi obavljaju na kulturnom dobru (građevine od povijesnog i kulturnog značaja, špilje koje predstavljaju arheološka nalazišta, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, itd.) potrebno je od nadležnog konzervatorskog odjela pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra, odnosno prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru. Pored navedenih propisa koji čine osnovni zakonodavni okvir, izvođenje građevinskih radova mora biti u skladu i s ostalim sektorskim zakonima koji obrađuju pitanja zbrinjavanja otpada, zaštite zraka, zaštite od buke, upravljanja vodnim dobrima i morem, gospodarenja šumama, i sl. (kompletan popis relevantnih propisa nalazi se u Prilogu 1.). Zakoni koji se bave gospodarenjem prirodnim resursima posebno su važni u slučajevima kada se gradnja planira u zaštićenom području u kojem je dozvoljeno korištenje prirodnih dobara (primjerice parkovi prirode, regionalni parkovi, značajni krajobrazi i sl.). Svi zakoni relevantni za provedbu pojedinog projekta bit će naznačeni unutar specifičnog plana upravljanja okolišem (EMP) Institucionalni okvir Iz prethodnih poglavlja vidljivo je da proces realizacije predviđenih zahvata uključuje brojne institucionalne sudionike, koji se uključuju u ovisnosti o vrsti zahvata i kategoriji zaštićenog područja, odnosno EM. U slučaju NIP projekta najvažnija od zakonom propisanih institucija je Ministarstvo kulture (kako u dijelu zaštite prirode tako i kulturne baštine) i njegove uprave odnosno odgovarajuće institucije na županijskoj razini, nacionalni parkovi i parkovi prirode. Stoga je Ministarstvo kulture (samostalno ili kroz ustanovu čiji je osnivač) uključeno u projekt u dvije uloge (korisnička i kontrolna), što daje obilje mogućnosti za intervencije u projektima u smislu mjera zaštite i nadzora.

10 Od ostalih institucija u nastavku su nabrojane ostale važne najvažnije institucije koje će biti uključene u realizaciju projekata, prvenstveno u komandno/kontrolnoj ulozi: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (zajedno sa županijskim institucijama nadležnim za izdavanje dokumenata za gradnju) Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Ministarstvo turizma Državni zavod za zaštitu prirode Agencija za zaštitu okoliša Državna geodetska uprava Hrvatske vode, Hrvatske šume, HEP, ostala javna poduzeća i davatelji komunalnih usluga 10

11 11 4. OKVIRNI PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM 4.1. Općenito o planu upravljanja okolišem Izrada plana upravljanja okolišem podrazumijeva analizu samog zahvata i aktivnosti koje se planiraju provesti u okviru projekta, analizu područja zahvata (samog okoliša i sociokulturalnih značajki područja), definiranje mogućih utjecaja zahvata (pozitivnih i negativnih) i to u fazi prije izgradnje, tijekom izgradnje, kao i tijekom korištenja. Na temelju toga razmotrene su mjere kojima bi utvrđeni utjecaji mogli biti ublaženi, kao i to tko je zadužen za njihovu provedbu i koji je trošak njihove provedbe. Na posljetku je, prema potrebi dan prijedlog nadziranja provedbe predloženih mjera. Plan upravljanja okolišem u konačnici predstavlja dio priručnika za rad, a izrađuje se kako bi okolišni aspekt bio uključen u projektiranje i izvedbu predloženih projekata. Plan upravljanja okolišem sadrži slijedeće stavke: 1. OPĆI PODACI O PROJEKTU I LOKACIJI ZAHVATA OPIS PROJEKTA Naziv projekta Lokacija zahvata Svrha projekta Područje obuhvata i projektne aktivnosti ZAKONODAVSTVO Nacionalno zakonodavstvo USKLAĐENOST PROJEKTA SA STRATEŠKOM DOKUMENTACIJOM Vrstu strateškog dokumenta Usklađenost (Da-Ne) Dio strateškog dokumenta koji je u vezi s Projektom Opis dijela strateškog dokumenta PROJEKTNA DOKUMENTACIJA I DOZVOLE Vlasništvo zemlje ili objekta Vrsta dokumenta ili dozvole 2. OPIS PODRUČJA ZAHVATA OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA ZAHVATA Opis šireg područja Opis užeg područja Opis zaštićenog područja ZNAČAJKE OKOLIŠA SOCIOKULTURALNE ZNAČAJKE 3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA (planiranih aktivnosti prije izgradnje, tijekom izgradnje, tijekom korištenja) NA ZNAČAJKE OKOLIŠA i PRIRODE MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA (planiranih aktivnosti prije izgradnje, tijekom izgradnje, tijekom korištenja) NA SOCIOKULTURALNE ZNAČAJKE 4. MJERE ZAŠTITE I PROGRAM NADZIRANJA PROVEDBE MJERA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA MJERE ZAŠTITE Institucije zadužene za provedbu mjera Procjena troškova predloženih mjera PROGRAM NADZIRANJA PROVEDBE MJERA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

12 12 Što će se nadzirati? Gdje će se nadzirati? Kako će se nadzirati? Kada / Tko će nadzirati? Troškovi 4.2. Provedba plana upravljanja okolišem Odgovornost za provedbu mjera zaštite tijekom gradnje je prvenstveno na izvođaču građevinskih radova i na nadzornom inženjeru kojeg također angažira nositelj zahvata. Oboje su kontrolirani od strane nekoliko inspekcija, između ostalih građevinske inspekcije, inspekcije zaštite okoliša i inspekcije zaštite prirode. Inspekcije djeluje nezavisno, u skladu sa svojim planom aktivnosti ili nakon poziva, a ponekad i koordinirano. Iako su člankom 186 Zakona o prostornom uređenju i gradnji predviđena izuzeća pri provođenju nadzora (do potpunog izostanka nadzora za jednostavne građevine, koje predstavljaju većinu u slučaju NIP projekta), obzirom da se bez iznimke radi o javnim građevinama preporučujemo provođenje cjelovitog nadzora u smislu Zakona o gradnji za sve objekte koji se grade ili rekonstruiraju. Odgovornost za provedbu mjera zaštite za vrijeme korištenja zahvata leži na operateru (korisniku) objekta, također kontroliranog od strane odgovarajućih inspekcija. Što se tiče praćenja stanja okoliša (ukoliko je propisano), to je odgovornost operatera (korisnika) objekta, kako tijekom izgradnje tako i u fazi korištenja. Kako izvođenje aktivnosti monitoringa, ovisno o vrsti, u pravilu zahtijeva posebne dozvole/akreditacije, uobičajeno je da se angažiraju neovisne tvrtke, kako bi se izbjegao sukob interesa. Izvođač monitoringa također isporučuje odgovarajuće izvještaje, preuzimajući odgovornost za točnost rezultata. Središnja tijela za prikupljanje podataka o okolišu i prirodi u Hrvatskoj su Agencija za zaštitu okoliša i Državni zavod za zaštitu prirode. Projekti financirani sredstvima Svjetske banke uobičajeno angažiraju neovisnog nadzornog inženjera. Njegov je zadatak dodatno kontrolirati provođenje mjera zaštite i monitoringa od strane onih koji su ih obavezni provoditi te u formi odgovarajućih izvještaja informirati Jedinicu za provedbu projekta i predlagati potrebne dodatne mjere. Imajući u vidu vrstu zahvata koji su predmet NIP projekta, procjenjuje se da će za većinu projekata tijekom izvođenja radova biti dovoljan nadzor na gradilištu jednom tjedno dok će tijekom korištenja projekta nadzor biti provođen uobičajenom dinamikom koju provodi Svjetska banka. Imajući u vidu različitu dinamiku realizacije pojedinih projekata te njihovu rasprostranjenost na području čitave Hrvatske, Ministarstvo kulture će preko projekta ugovoriti nadzor svih projekata. Jedinica za provedbu projekta je zadužena za provedbu projekta, pa tako i za provedbu nabave, praćenje izvedbe ugovora i isplate. S obzirom na broj planiranih investicija u infrastrukturu (35) i rezervna sredstva osigurana za eventualne dodatne projekte, u jedinici će biti angažiran stručnjak za nabavu građevinske ili srodne struke koji će posebno biti zadužen za ugovaranje, praćenje ispunjavanja ugovora vezanih uz radove te praćenje provedbe Planova upravljanja okolišem u koordinaciji s nadzornim inženjerima. Jedinica za provedbu projekta će u svojim redovitim izvještajima informirati Svjetsku banku i opisivati stanje provođenja Planova upravljanja okolišem.

13 Generalna analiza utjecaja na okoliš i prijedlog mjera zaštite okoliša za predložene investicije u zaštićenim područjima Ovaj dokument sadrži generalni pregled utjecaja na okoliš i prijedlog mjera zaštite okoliša za svih 35 predloženih investicija u zaštićenim područjima, a pojedinačni planovi upravljanja za svaku planiranu investiciju biti će zasebni dokumenti. Trideset i pet predloženih projekata moguće je, prema tipu sadržaja koji se planiraju izgraditi, kao i prema sličnim utjecajima koje generiraju, razvrstati u slijedećih 6 grupa: 1. izgradnja ili rekonstrukcija objekata u višenamjenske centre za posjetitelje (sa adekvatnim instalacijama odvodnje, struje, grijanja) 2. izgradnja ili rekonstrukcija staza (s popratnim sadržajima klupama, infopločama, nadstrešnicama, ogradama ) 3. uređenje špilja 4. izgradnja sadržaja na obalama slatkih voda i mora (izgradnja mosta, pristaništa) 5. izgradnja sadržaja na moru (sustav sidrenja) 6. izgradnja ostalih jednostavnih sadržaja za različite namjene (učionica u prirodi, dječja igrališta, vidikovci, info-punktovi). U nastavku je dan popis projekta razvrstanih po grupama (popis uključuje naziv ustanove koja je nositelj projekta, naziv samog projekta te koju vrstu radova i sadržaja uključuje), a nakon toga slijedi generalni pregled utjecaja i prijedlog mjera zaštite za svaku pojedinu grupu projekata. U slučaju NIP projekta mjere zaštite i monitoring bit će dio planova upravljanja okolišem, obzirom da projekti uglavnom nisu u obavezi procjene utjecaja na okoliš ili procjene utjecaja na ekološku mrežu (u skladu s člankom 2. stavkom 2. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, NN 118/09 (o čemu će u konkretnim slučajevima odlučivati Ministarstvo kulture)). Što se tiče samih mjera zaštite, neki od njih su dio projekta (npr. izgradnja septičke jame), a neke su dodane kroz posebne uvjete nadležnih tijela i/ili plan upravljanja okolišem koji će biti dio natječajne dokumentacije za izgradnju.

14 Popis projekata po grupama 14 Zgrade Popis projekata po grupama USTANOVA NAZIV PROJEKTA VRSTA RADOVA VRSTA SADRŽAJA Nacionalni park Brijuni * Nacionalni park Risnjak Rekonstrukcija spremišta za čamce sa stambenom etažom (tzv. čamčarnica)* Unapređenje posjetiteljskog i informacijskog sustava Nacionalnog Parka Risnjak-Kupari REKONSTRUKCIJA ZGRADE REKONSTRUKCIJA ZGRADE INFO-CENTAR INFO CENTAR Nacionalni park Sjeverni Velebit Izgradnja osnovne infrastrukture za upravljanje parkom REKONSTRUKCIJA ZGRADA INFO CENTAR Park prirode Papuk Eko-punkt Jankovac NOVA INFRASTRUKTURA INFO-CENTAR Park prirode Žumberak i Samoborsko gorje "Natura Histrica" Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Istarske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije Centar za posjetitelje Budinjak i Edukativno-posjetiteljski centar Slani dol REKONSTRUKCIJA ZGRADA INFO-CENTAR Info-centar Limski kanal NOVA INFRASTRUKTURA INFO CENTAR Edukacijsko - promidžbeni centar Radoboj Informativno edukativni centar (IEC) u Noskovačkoj Dubravi REKONSTRUKCIJA ZGRADE REKONSTRUKCIJA ZGRADE INFO-CENTAR INFO-CENTAR Adaptacija info-punkta Posavski štagljevi REKONSTRUKCIJA ZGRADE INFO-CENTAR Državni zavod za zaštitu prirode Edukativno-informativni centar za velike zvijeri REKONSTRUKCIJA ZGRADE INFO-CENTAR *Pored rekonstrukcije zgrade projekt uključuje i zahvat na obali mora

15 Popis projekata po grupama 15 Staze USTANOVA NAZIV PROJEKTA VRSTA RADOVA VRSTA SADRŽAJA Nacionalni park Krka Nacionalni park Paklenica Park prirode Telašćica Park prirode Velebit Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije Javna ustanova agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječkobaranjske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibenskokninske županije* Održivo upravljanje posjetiteljima u Nacionalnom parku Krka Učionica u prirodi Postavljanje obavijesnih ploča za posjetitelje i poučna Dugo polje Rekonstrukcija Premužićeve staze i adaptacija za potrebe posjećivanja Obilježavanje poučne staze i izgradnja vidikovca na području značajnog krajobraza Kalnik GRADNJA I REKONSTRUKCIJA STAZE REKONSTRUKCIJA STAZE, IZGRADNJA JEDNOSTAVNIH OBJEKATA REKONSTRUKCIJA STAZE REKONSTRUKCIJA STAZE OPREMANJE STAZE POUČNA STAZA POUČNA STAZA, UČIONICA U PRIRODI POUČNA STAZA POUČNA STAZA POUČNA STAZA Poučna staza značajnog krajobraza Erdut GRADNJA STAZE POUČNA STAZA Poučna staza Imotska jezera Gaj GRADNJA STAZE POUČNA STAZA Pješačka staza uz kanal Sv. Ante* *Pored izgradnje/rekonstrukcije staze projekt uključuje i zahvat na obali mora GRADNJA STAZE, REKONSTRUKCIJA PRISTANIŠTA ZA BARKE POUČNA STAZA, PRISTANIŠTE ZA BARKE (MOL)

16 Popis projekata po grupama 16 Zgrade i staze USTANOVA NAZIV PROJEKTA VRSTA RADOVA VRSTA SADRŽAJA Nacionalni park Plitvička jezera Park prirode Biokovo Info centar za šumske ekosustave "Čorkova uvala'' Uspostava sustava infocentara na području Parka Prirode Biokovo REKONSTRUKCIJA ZGRADEI STAZE REKONSTRUKCIJA ZGRADA I STAZA Park prirode Kopački Rit * Unapređenje sustava posjećivanja* NOVA INFRASTRUKTURA Park prirode Vransko jezero * Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko posavske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije Izgradnja promatračnice za ptice s poučnom stazom i obnova športsko-rekreativne lučice Crkvine* Edukativno-informativni centar ''Stan na Gajni'' s poučnom stazom Djelomična obnova centra za posjetitelje Križovec i poučne staze Info-punkt i poučna staza Trakošćan *Pored izgradnje info-centara i poučnih staza projekti uključuju i zahvate na obalama slatkih voda NOVA INFRASTRUKTURA REKONSTRUKCIJA ZGRADE I OPREMANJE STAZE REKONSTRUKCIJA ZGRADE i STAZE REKONSTRUKCIJA ZGRADE I OPREMANJE STAZE INFO CENTER INFO CENTER INFO CENTAR, POUČNA STAZA, PRISTANIŠTE ZA IZLETNIČKE BRODOVE INFO CENTAR, POUČNA STAZA, PRISTANIŠTE ZA BARKE INFO-CENTAR INFO CENTER INFO-CENTAR

17 Popis projekata po grupama 17 Špilje USTANOVA NAZIV PROJEKTA VRSTA RADOVA VRSTA SADRŽAJA Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije "NATURA VIVA" Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Primorsko-goranske županije»priroda«uređenje Spile Nakovana (Pelješac) Špilja Vrlovka Uređenje špilje Lokvarke UREĐENJE ŠPILJE U SVRHU POSJEĆIVANJA UREĐENJE ŠPILJE U SVRHU POSJEĆIVANJA UREĐENJE ŠPILJE U SVRHU POSJEĆIVANJA ŠPILJA ŠPILJA ŠPILJA Sadržaji na obalama slatkih voda i mora USTANOVA NAZIV PROJEKTA VRSTA RADOVA VRSTA SADRŽAJA Nacionalni park Mljet Most na lokalitetu Veliki Most GRADNJA MOSTA MOST Ostali projekti svrstani u kategorije Zgrade, Staze ili Zgrade i staze koji sadrže elemente gradnje različitih sadržaja na obalama slatkih voda ili mora (označeni zvjezdicom (*)) NOVA INFRASTRUKTURA / REKONSTRUKCIJA PRISTANIŠTA ZA BARKE (PLATOI, LUČICE, MOLOVI)

18 Popis projekata po grupama 18 Sadržaji na moru (sustav sidrenja) USTANOVA NAZIV PROJEKTA VRSTA RADOVA VRSTA SADRŽAJA Nacionalni park Kornati Sustav bova i pontona NOVA INFRASTRUKTURA SUSTAV SIDRENJA Ostali jednostavni sadržaji (za različite namjene) USTANOVA NAZIV PROJEKTA VRSTA RADOVA VRSTA SADRŽAJA Park prirode Lonjsko polje Osmatračnice povijesni čardaci NOVA INFRASTRUKTURA OSMATRAČNICA Park prirode Učka Postavljanje edukativne izložbe na otvorenom - "Oko Učke" NOVA INFRASTRUKTURA UČIONICA U PRIRODI Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Info-točke u dolini rijeke Une NOVA INFRASTRUKTURA ODMORIŠE Una Izvor života OPREMANJE STAZE PJEŠAČKA OGRADA Park prirode Medvednica Info-punkt Bliznec NOVA INFRASTRUKTURA INFO-CENTAR

19 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - zgrade 19 Zgrade Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za svaku grupu projekata Pozitivni utjecaji Mogući utjecaji Negativni utjecaji Kulturno-povijesne vrijednosti objekata koji su zaštićena kulturna dobra mogle bi biti umanjene ukoliko planirana rekonstrukcija ne bude provedena u skladu zahtjevima struke - zaštite kulturne baštine. Prije izgradnje Ukoliko se planirani zahvat nalazi unutar zaštićenog područja ili izvan granica građevinskog područja, a nije u skladu sa standardima zaštite prirode, može doći do umanjivanja prirodnih vrijednosti. izgradnje Stvaranje građevinskog otpada. Mjere zaštite Rekonstrukcija objekta koje je zaštićeno kulturno dobro, mora biti odobrena od strane nadležnog tijela lokalnog konzervatorskog odjela koje djeluje u okviru Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine. Ishoditi posebne uvjete zaštite prirode od Ministarstva kulture ili Ureda državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode u županiji te radove izvesti u skladu s propisanim uvjetima. Uvjeti se utvrđuju u postupku izdavanja lokacijske dozvole, a za zahvate za koje prema posebnom propisu nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu izdaje se dopuštenje (koje sadrži uvjete zaštite prirode). Prije same rekonstrukcije obaviti pregled zgrade i utvrditi da li sadrži materijale koji spadaju u kategoriju opasnog otpada. Otpad razvrstati na mjestu nastanka i odvojeno skupljati po vrstama. Projektom gradilišta odrediti mjesta za privremeno skladištenje prethodno odvojenih vrsta otpada. Privremeno zbrinjavanje opasnog otpada predvidjeti u nepropusnim spremnicima. Nastali građevinski otpad redovito odvoziti s gradilišta i odlagati na odgovarajućem odlagalištu.

20 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - zgrade 20 izgradnje Pozitivni utjecaji Mogući utjecaji Ukoliko planirana rekonstrukcija objekata koji su zaštićena kulturna dobra bude provedena sukladno zahtjevima struke - zaštite kulturne baštine, stanje ovih objekata će se popraviti. U usporedbi s postojećim stanjem, nakon provedenog zahvata stanje pojedinih zaštićenih područja će biti poboljšano (Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi, Park-šuma Trakošćan). Negativni utjecaji Zbijanje tla i oštećivanje okolne vegetacije upotrebom mehanizacije. Moguće oštećenje drveća koje se nalazi u blizini ili na području gradilišta. Emisija buke i prašine. Moguće onečišćenje zraka, tla i podzemnih voda zbog neuređenog gradilišta. Mjere zaštite Za manevar mehanizacije i parkiranje vozila koristiti postojeće i/ili planirane pristupne putove i parkirališne površine. Spriječiti fizički kontakt mehanizacije sa stablima (npr. postavljanjem ograda ili masivnih prepreka kao što su New Jersey betonske ograde ako je prikladno). Zbog emisije buke, građevinske radove izvoditi samo danju. Emisiju prašine smanjiti povremenim prskanjem gradilišta vodom gdje je potrebno. gradnje zabraniti spaljivanje otpada na gradilištu. Na gradilištu osigurati dovoljan broj: - koševa za komunalni otpad - kemijskih wc-a sa spremnikom za sanitarne otpadne vode koji će se prazniti putem ovlaštene pravne osobe

21 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - zgrade 21 korištenja Pozitivni utjecaji Mogući utjecaji Sanitarne otpadne vode biti će primjereno zbrinute izgradnjom nepropusnih septičkih jami odgovarajućeg kapaciteta ili drugih ekvivalentnih uređaja. Negativni utjecaji Povećane količine sanitarnih otpadnih voda. Mjere zaštite Projektnom dokumentacijom predviđena je izgradnja nepropusne septičke jame odgovarajućeg kapaciteta ili sličnih ekvivalentnih uređaja (uređaj za pročišćenje otpadnih voda). Nakon izgradnje, septičke jame potrebno je redovito prazniti odnosno održavati uređaj. Ukoliko projektnom dokumentacijom nije predviđeno zbrinjavanje otpadnih voda, potrebno je postaviti kemijske wc-e za privremeno ili trajno korištenje.

22 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - zgrade 22 Pozitivni utjecaji Mogući utjecaji Školska djeca, lokalno stanovništvo, posjetitelji i institucije će imati priliku povećati znanje o vrijednostima i važnosti zaštite i očuvanja pojedinih zaštićenih područja, kao i područja EMRH, odnosno budućih Natura 2000 područja. Pozitivno će se utjecati na svijest javnosti, a loša praksa uzrokovana manjkom znanja biti će smanjena ili spriječena. Navedeno će pridonijeti sveukupno boljoj zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti. Negativni utjecaji Zbog povećanog broja posjetitelja, povećat će se broj automobila, kao i emisija buke (više vozila, više razgovora) tokom dana. Mjere zaštite Ukoliko je potrebno, uz dovoljan broj parkirališnih mjesta, osigurati i to da svi posjetitelji nisu prisutni u isto vrijeme na istom mjestu tako da ih se podijeli u nekoliko manjih grupa tokom dana. korištenja Moguća korist za lokalnu zajednicu u gospodarskom smislu kroz: - stvaranje mogućnosti za razvoj ruralnog turizma i s tim povezanih djelatnosti (proizvodnja autentičnih hrvatskih proizvoda) - moguće stvaranje novih radnih mjesta (npr. potreba za sezonskim ili stalnim zaposlenicima u javnim ustanovama) Povećane količine komunalnog otpada zbog povećanog broja posjetitelja. Postaviti dovoljan broj koševa za smeće, te osigurati da lokalna komunalna firma obavlja redoviti odvoz komunalnog otpada na odlagalište. Povisit će se stupanj sigurnosti i komfora za posjetitelje. Moguća pojava neodgovornog ponašanja posjetitelja (vandalizam, uznemiravanje biljnog i životinjskog svijeta). Odgovorno ponašanje posjetitelja će biti poticano postavljanjem info-ploča s informacijama o prirodnim vrijednostima i potrebi njihove zaštite, te upozorenjima i pravilima ponašanja. Javna ustanova treba uspostaviti jedinstveni sustav posjećivanja, održavanja, nadgledanja i kontrole područja.

23 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - staze 23 Staze Prije izgradnje Pozitivni utjecaji Mogući utjecaji Negativni utjecaji Ukoliko se planirani zahvat (izgradnja / rekonstrukcija staze) nalazi unutar zaštićenog područja ili izvan granica građevinskog područja, a nije u skladu sa standardima zaštite prirode, može doći do umanjivanja prirodnih vrijednosti. Ukoliko se planirani zahvat (izgradnja / rekonstrukcija staze) nalazi unutar gospodarske šume, vodozaštitnog područja ili slično, a nije u skladu s odgovarajućim sektorskim standardima, može nastati šteta na prirodnim resursima. Mjere zaštite Ishoditi posebne uvjete zaštite prirode od Ministarstva kulture ili Ureda državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode u županiji te radove izvesti u skladu s propisanim uvjetima. Uvjeti se utvrđuju u postupku izdavanja lokacijske dozvole, a za zahvate za koje prema posebnom propisu nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu izdaje se dopuštenje (koje sadrži uvjete zaštite prirode). Ishoditi posebne sektorske uvjete od nadležnih institucija te radove izvesti u skladu s propisanim uvjetima. Moguće onečišćenje okolnog područja otpadom zatečenim na trasi buduće staze (u početnoj fazi čišćenja i pripreme terena). Prije početka radova sav pronađeni otpad ukloniti s područja zahvata i zbrinuti na odgovarajućem odlagalištu otpada. izgradnje Stvaranje deponija zemlje i kamenja, kao i organskog otpada (uklanjanjem okolnog raslinja, grmlja i drveća) u početnoj fazi čišćenja i pripreme terena. Prirodne materijale uklonjene s terena (kamen, drvo) u što većoj mjeri iskoristiti za izgradnju nove staze. Višak materijala koji nije pogodan za izgradnju / rekonstrukciju odložiti na odgovarajuće odlagalište otpada. Zbijanje tla i oštećivanje okolne vegetacije upotrebom mehanizacije. Za manevar mehanizacije i parkiranje vozila koristiti postojeće i/ili planirane pristupne putove i parkirne površine. Moguće oštećivanje pristupnih putova uslijed kretanja mehanizacije i transportnih vozila (nastanak rupa, vododerina i sl.) Po završetku građevinskih radova provjeriti stanje pristupnih putova te po potrebi izvršiti popravke.

24 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - staze 24 Pozitivni utjecaji Mogući utjecaji Negativni utjecaji Stvaranje građevinskog otpada. Emisija buke i prašine. Mjere zaštite Otpad razvrstati na mjestu nastanka i odvojeno skupljati po vrstama. Projektom gradilišta odrediti mjesta za privremeno skladištenje prethodno odvojenih vrsta otpada. Nastali otpad redovito odvoziti i odlagati na odgovarajućem odlagalištu. Zbog emisije buke, građevinske radove izvoditi samo danju. Emisiju prašine smanjiti povremenim prskanjem gradilišta vodom gdje je potrebno. izgradnje Moguće oštećivanje staništa (osobito na području krša), biljnih i životinjskih vrsta. Moguće onečišćenje zraka, tla i podzemnih voda zbog neuređenog gradilišta. Sve radove izvoditi pod stručnim nadzorom djelatnika javne ustanove kako bi se osiguralo provođenje uvjeta zaštite prirode, a mogući negativni utjecaji na vrste i staništa sveli na najmanju moguću mjeru. gradnje zabraniti spaljivanje otpada na gradilištu. Na gradilištu osigurati dovoljan broj: - koševa za komunalni otpad - kemijskih wc-a sa spremnikom za sanitarne otpadne vode koji će se prazniti putem ovlaštene pravne osobe

25 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - staze 25 korištenja Mogući utjecaji Pozitivni utjecaji Negativni utjecaji Školska djeca, lokalno stanovništvo, posjetitelji i institucije će imati priliku povećati znanje o vrijednostima i važnosti zaštite i očuvanja pojedinih zaštićenih područja, kao i područja EMRH, odnosno budućih Natura 2000 područja. Moguća pojava neodgovornog ponašanja Pozitivno će se utjecati na svijest javnosti, posjetitelja (vandalizam, uznemiravanje biljnog i a loša praksa (npr. puštanje invazivnih životinjskog svijeta). vrsta u prirodu, onečišćenje vode zbog neadekvatnog postupanja s otpadom) uzrokovana manjkom znanja bit će smanjena ili spriječena. Navedeno će pridonijeti sveukupno boljoj zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti. Lakši i sigurniji pristup trenutno teško dostupnim područjima (bolja zaštita od požara, mogućnost provođenja mjera očuvanja staništa i sl.) Povećane količine komunalnog otpada zbog povećanog broja posjetitelja. Mjere zaštite Odgovorno ponašanje posjetitelja će biti poticano postavljanjem info-ploča s informacijama o prirodnim vrijednostima i potrebi njihove zaštite, te upozorenjima i pravilima ponašanja. Javna ustanova treba uspostaviti jedinstveni sustav posjećivanja, održavanja, nadgledanja i kontrole područja. Opremiti stazu dovoljnim brojem koševa za komunalni otpad (smjestiti ih na strateška mjesta kao što su odmarališta, info-točke i sl.) i osigurati njihovo redovito pražnjenje. U slučajevima gdje postavljanje koševa nije preporučljivo (npr. staza je predugačka, pristup otežan, a broj djelatnika javne ustanove nedostatan) potrebno je upoznati posjetitelje s pravilima ponašanja koja se tiču postupanja s otpadom (npr. naglasiti da je potrebno sav stvoreni otpad ponijeti sa sobom). Taj tip informacija moguće je prenijeti usmenim putem na info-točkama, postavljanjem znakova upozorenja na odmorištima i sl.

26 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - staze 26 korištenja Mogući utjecaji Pozitivni utjecaji Negativni utjecaji Moguća korist za lokalnu zajednicu u gospodarskom smislu kroz: - stvaranje mogućnosti za razvoj ruralnog turizma i s tim povezanih Ukoliko broj posjetitelja premaši nosivi kapacitet djelatnosti (proizvodnja područja može doći do uznemiravanja biljnog i autentičnih hrvatskih proizvoda) životinjskog svijeta. - moguće stvaranje novih radnih mjesta (npr. potreba za sezonskim ili stalnim zaposlenicima u javnim ustanovama) Mjere zaštite Potrebno je utvrditi nosivi kapacitet područja i u skladu s njim definirati mjere ponašanja (npr. organizirati vođene ture s manjim brojem posjetioca u grupi, spriječiti mimoilaženja grupa na stazi i sl.).

27 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - špilje 27 Špilje Prije izgradnje Pozitivni utjecaji Mogući utjecaji Negativni utjecaji Mogućnost oštećenja špiljskih ukrasa Povećanje buke i prašine Mjere zaštite Ishoditi potrebne dozvole Ministarstva kulture. Svi radovi moraju biti nadzirani od strane osoblja Javne ustanove. U špilji obaviti samo najnužnije radove postavljanja. Ostale konstrukcijske radove obaviti van špilje. izgradnje Preuređenje/postavljanje špiljske infrastrukture Korištenje materijala koji nisu prikladni Nepravilno postavljene električne instalacije Metalne dijelove održavati antikorozivnim premazima na bazi vode (bez organskih otapala) ili zamijeniti ukoliko su dotrajali. Električne instalacije održavati konstrukcijskim i montažnim materijalima pogodnim za 4. korozijsku klasu objekta. Postavljenje električnih instalacija i rasvjete izvesti po prethodno izrađenom i odobrenom projektu. Otpad nastao tijekom obnove Otpad nastao tijekom radova mora biti uklonjen iz špilje na za to predviđeno mjesto. Povećanje temperature zraka i intenziteta osvjetljenja tijekom obavljanja radova Posvetiti pažnju broju osoba koji se nalazi u špilji za vrijeme postavljanja konstrukcija mjeriti temperaturu zraka u onim dijelovima špilje u kojima se namjerava dulje zadržavati.

28 Mogući utjecaji i prijedlog mjera zaštite za grupu projekata - špilje 28 Pozitivni utjecaji Mogući utjecaji Negativni utjecaji Mjere zaštite Neispravan rad električnih instalacija može smanjiti razinu sigurnosti posjetitelja Prije početka jednom godišnje pribaviti atest ispravnosti zaštitnih električnih naprava i obaviti provjeru otpora uzemljenja. korištenja Turistički posjeti Povećanje broja posjetitelja može utjecati na: A) Povećanje temperature zraka i intenziteta osvjetljenja (razvoj lampenflore-alga i mahovina) B) Promjena sastava zraka u špilji (intenzivno posjećivanje može smanjiti količinu O 2 i povećati CO 2 ) C) Povećanje količine smeća D) Utjecaj na špiljsku faunu/staništa A)Za potrebe praćenja temperature zraka biti će instalirani termometri. U slučaju povećanja temperature zraka, potrebno je obustaviti posjete špilji i ugasiti špiljsku rasvjetu dok se zrak u špilji ne ohladi prirodnom cirkulacijom zraka. Najviša dopuštena temperatura boje ugrađenih izvora ne smije prijeći 3200 K preporučeno je do 3000 K, a najbolje 2700 K; Najjača dopuštena upadna rasvjeta stijena i siga ne smije prijeći 80 lx; Najslabija rasvjeta staze treba biti iznad 1 lx. B)Praćenje razine CO 2 u špilji. C)Otpad nastao tijekom korištenja mora biti korištenja mora biti uklonjen iz špilje. Sva pravila ponašanja unutar špilje trebaju biti definirana Pravilnikom o kućnom redu špilje. D) Monitoring špiljske faune/staništa