M:.. ~-i~ij_i_~!--~~~-j.~~-ij-~i-~:--~-~~-~-g~-~~e~-~~j~--~_ig~~~-! ~!-~--J?.~ ij~-~-~-~-~-~~--~-ij-~~~:v-~ D
|
|
- Slavica Stupica
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 M:.. ~-i~ij_i_~!--~~~-j.~~-ij-~i-~:--~-~~-~-g~-~~e~-~~j~--~_ig~~~-! ~!-~--J?.~ ij~-~-~-~-~-~~--~-ij-~~~:v-~ Dr. MIROSLAV MIKULA Prometna tehnika Dr. FRANE.JELUŠIĆ Pregledni rad Fakultet prometnih znanosti UDK: : Zagreb, Vukelićeva 4 Primljeno: Prihvaćeno: N OVA GENERACIJA DIGITALNIH PRIJENOSNIH SUSTA VA SAŽETAK U tijeku je digitalizacija telekomunikacijske mreže. Budući da su prijenosni sustavi jedan od fundamentalnih dijelova ove mreže, vrlo je važan njihov kapacitet. Ove godine puštena je u promet nova generacija digitalnih prijenosnih sustava s do sada najvećom brzinom od 2,5 Gbit/s. U radu se razmatraju značajke i mogućnosti novih sustava, te njihovo uklapanje u str{/[egiju digitalizacije telekomunikacijske mreže. kod ASCII (American Standard Code for Information Interchange), koji opet koristi binarne impulse, ali u skupinama fo osam bita za svaki znak (ukupan broj znakova 2 = 256). Ovakav način kodiranja primjenjuje sa u prijenosu podataka. l. UVOD Prijenosni sustavi su jedan od fundamentalnih dijelova telekomunikacijske mrdc i služe za prijenos signala koji nose informaciju. Signali mogu biti analogni izvornoj informaciji (npr. govorni, radiodifuzni program, televizijska slika) ili digitalni, tj. dobiveni kodiranjem izvorne informacije s pomoću odredenog broja unaprijed dogovorenih signala (npr. telegrafija i prijenos podataka). Najstariji oblici digitalnog prijenosa informacija su dimni signali kod Indijanaca, tc signali bubnjanjcm kod crnaca. l prvi električno prcnošcni signali bili su digitalni. Morzeova tclcgrafska abeceda koristila je za kodiranje znakova dvije vrste električnih impulsa - kraće (točke) i dulje (crtice). Sljedeći način kodiranja bila je medunarodna telegrafska abeceda br. l, koja je za kodiranje znakova koristila opet dvije vrste električnih impulsa - sa strujom ili bez nje, ali u skupinama po pet impulsa za svaki znak (ukupan broj znakova 2 5 = 32). Ova je abeceda korištena na elcktromehaničkim dalekopisačima. Zatim sc pojavila medunarodna telcgrafska abeceda br. 2 koja je za kodiranje koristila takoder dvije vrste impulsa (O i l), koji su kao binarni brojevi (binary digit) dobili naziv bit, ali u skupinama po sedam bita za svaki znak (ukupan broj znakova 2 7 = 128). Ova abeceda koristi sc i danas na suvremenim elektroničkim dalekopisačima, tc na tclcteks terminalima. Inače, danas je vrlo popularan amcric'ki Promet, vol. 3, hr. 6, 1991, Slika l. Princip digitaliziranja analogne govorne informacije S obzirom na to da su prednosti jedinstvenog načina prijenosa različitih vrsta informacija očevidne, odavno sc pokušavalo (unatrag dva desetljeća vrlo intenzivno) pronaći postupke s pomoću kojih bi se govorne mformac1je digitalizirale tj. pretvorile u digitalne signale. Prvu tzv. pulsno-kodnu modulaciju (PCM) govorne informacije izvršili su godine AH. Reeves i R.D. Kell, ali je to praktično bilo realizirano tek u šezdesetim godinama pojavom prvih PCM uređaja. Postupak digitaliziranja analogne govorne informacije odvija se u tri faze (sl l), i to: a) uzorkovanje (očitavanje trenutnih vrijednosti analognog signala u jednakim vremenskim razmacima, frckvencijom koja je barem dvaput veća od maksimalne frekvencije signala - za govor 2 x 4 khz = 8 khz), b) kvantizacija (zaokruživanje očitanih trenutnih vrijednosti analognog signala na najbližu unaprijed usvojenu razinu amplitude- za govor dovoljno 32) i e) kodiranje (dodjela svakoj usvojenoj razini amplitude odredene kombinacije bita). 279
2 Prvi prijenosni mediji (simetrični kovinski vodovi) korišteni su isključivo jednostruka) (za po jednu vezu), prvo za telegrafiju (od godine), a zatim za telefoniju (od godine). Ipak, već od prvih koraka telekomunikacija težilo se povećanju iskorištenja prijenosnih medija, čime bi se znatno smanjili troškovi gradnje telekomunikacijske mreže. Multiplćksiranje kanala može biti izvedeno u frekvencij~kt l j ili u vremenskoj domeni. Prvo su razvijeni frekvenecijski multiplcksni sustavi (Frequency Division Multiplex - FDM), kod kojih su pojedini kanali prenošeni u viša frekvencijska područja postupkom modulacije s nositeljima različite frekvencije (sl. 2 ). Modulacija je obavljana promjenom amplitude, frekvencije ili faze vala nositelja. razvijen uredaj, koji radi brzinom od 1,5 Mbit/s i prenosi 24 telefonska kanala. Nešto kasnije je u Europi razvijen uredaj (što su ga standardizirali CEPT i CCITT godine), koji radi brzinom od 2 Mbit/s i prenosi 30 telcfnnskih kanala ( + 2 kanala -za sinhronizaciju i signalizaciju). Kasnije su razvijeni sustavi većih kapaciteta i oni će biti opisani u sljedećem poglavlju. ll D r Slika 3. Vremenski multipleks (TDM) Usporedbom značajki i mogućnosti analognog i digitalnog prijenosa, može se utvrditi sljedeće: Slika 2. Fekvencijski multipleks (FDM) U tablici l. daje sc pregled analognih (FDM) prijenosnih sustava, koji se danas koriste u praksi po kovinskim vodovima (simetričnim i nesimetričnim). Tablica L Broj tf. Fre~ventno Fizički medij prijenosa Razmak kanala područje (M ll z) pojačala (km) l~ sim.kab.o 0,9 mm do ~ nes.kab 1 I. :V4.4 mm 8 " " 2.6/9.5 mm 18/18, ,188 n~s. k,~b '4.t mm 4 _,6/9. mm 9/9.3 ~ ~-1 :!.388 l.1'4.4 mm., " " :!,6/9.5 mm -1, 5 /~ :!-17,668 nes. bb.l.:!/4.4 m m., " " :!.6/9,5 mm 4.5/l :! nes.kab.:!.6/9,5 mm 1.5/1.55 Druga vrsta multipleksiranja bila je vremenska (Time Division Multiplex- TDM), u kojoj je pojedinim kanalima dodjeljivan različit dio vremena (sl. 3). Razvoj ovih sustava krenuo je u dva pravca. Prvo je u SAD (Bell Laboratories) u šezdesetim godinama 280 a) kvaliteta digitalnog prijenosa je veća i neovisna o udaljenosti (niska vrijednost ekvivalenta prijenosa, minimalna izobličenja, te povećan odnos signal/šum), b) pouzdanost digitalnog prijenosa je veća, e) digitalni prijenos je praktično neosjetljiv na smetnje (uzduž trase se obavlja ne samo pojačanje, nego i regeneracija signala, čime se on i pojačava i oslobađa smetnji i izobličenja), d) digitalna informacija je u digitalnom prijenosu bolje zaštićena (tajnost prijenosa), e) digitalni prijenos je posebno prikladan za netclefonske signale, koji su već po prirodi digitalni (npr. prijenos podataka), kao i za širokopojasne signale (npr. videotelefonski), f) digitalni prijenos je prikladan i za obradu informacije (slaganje podataka u pakete odnosno njihova medu pohrana), g) kanali digitalnih sustava imaju znatno veći prijenosni kapacitet od kanala analognih sustava, h) digitalna oprema zahtije1a znatno manji prostor za smještaj (mikroclcktronika), Promet, vol. 3, br. 6, 1991,
3 i) digitalni prijenosni sustavi imaju bolje iskorištenje prijenosnih medija (simetrični kabeli), j) u digitalnim sustavima su svi kanali jednakovrijedni (u analognim sustavima su kanali na granici prenašanog pojasa oštećeni), k) cijena gradnje prijenosnog puta s digitalnim sustavom relativno je niska i ima tendenciju daljnjeg pada zbog tehnološkog razvoja komponenata, te njihove proizvodnje u velikim serijama, l) pnmjena digitalnih prijenosnih sustava je ekonomična, to više što je manje analogno-digitalnih pretvorbi, a najekonomičnija je u kompletno digitalnoj i integriranoj mreži (sl. 4). Vać danas je cijena ovih sustava niža od cijene analognih sustava do određene udaljenosti, Cijena po kanalu m) velika prednost digitalnih sustava je mogućnost realizacije integrirane digitalne mreže IDN (digitalizirani i integrirani prijenosni i komutacijski sustavi), kao i takve mreže s integriranim službama ISDN (transparentna za različite signale, koji se mogu multiplcksirati bez bojazni da će doći do međusobnog ometanja). Problemi digitalnih mreža susprezanje i rasprezanje vremenskih kanala odnosno kanalskih skupina. Th se rješava primjenom različitih načina sinhronizacije i signalizacije. Poseban problem je kompatibilnost digitalnih i analognih prijenosnih sustava, koji rade po simetričnim kabelima, pričem digitalni sustavi utječu na analogne. Th se rješava smanjenjem amplitude digitalnog signala, smanjenjem duljine pojačivačke -." "... ogni prijenos a) Ba oba kraja ),[oautacijs je -..nalogna dd Analogna ko-.utaoija All&logni prijenos -i ~ Digitallli prijenos - -~ Konvertor a/d t1dal.jenoet. ::i~en a kanal'd 1.-v - ~ ,. ~ Digitalna ltotautaoija... Odaljenoat b)!a jednom kraju komutacija je &ll&losna, a na drugom digitallla Cijena. po ka.nalu - )C- t ic ' _::_- x "K!! ~- V dal j enoa t e) Na oba kraja komutacija je digitallla Slika 4. Ekonomska usporedba analognih i digitalnih prijenosnih sustava Promet, vol. 3, br. 6, 1991,
4 M:.. M.~~~-!-~!.. ~:J~~-~-E~:}'J 0 ~-~-g~~~e~-~!j~.-~.!g!~-~~-i-~--e~!j~-~-~~-~-~~ --~-~-~.!:~~~ dionice, te uključivanjem VF filtera na izlazu 2. PREGLED DIGITALNIH regeneratora. PRIJENOSNIH SUSTAVA, KOJI SE DANAS KORISTE U PRAKSI Postojeća telekomunikacijska mreža je pretežno analogna i uglavnom zadovoljava i kvalitetom i kvantitetom, pa bi bilo vrlo nerazumno i neekonomično demontirati je prije isteka vijeka trajanja. Zato se digitalna tehnika, unatoč nedvojbenim prednostima, uvodi postupno tako da će dulje još egzistirati kombinirana analogno-digitalna mreža. Postoje tri glavna načina strategije digitalizacije telekomunikacijske mreže, i to: a) integrirana ND mreža (sl. 5/a), u kojoj se zadržava postojeća analogna mreža s tim što se u pojedina područja ove mreže uvode digitalni sustavi. Ovaj način ne zahtijeva u početnoj fazi veće investicije, ali usporava dinamiku digitalizacije, b) prekrivaju ća mreža (sl. 5/b ), u kojoj postoje dvije mreže s tim što su nova digitalna i postojeća analogna mreža uglavnom odvojene, osim u mjestima gdje su spojene s ND pretvaračima. Ovaj način zahtijeva u početnoj fazi veće investicije, ali zato omogućuje bržu digitalizaciju, e) digitalni otok (sl. 5/c), u kojemu se u postojećoj analognoj mreži u određenom području mijenjaju postojeći analogni sustavi s digitalnim, odnosno uvode se digitalni sustavi u nova područja mreže. Ovaj način je dosta nepovoljan, pa se koristi prilično rijetko. Koji način će se primijeniti, ovisi o rezultatima tehničko- ekonomske.. analize prijenosa i komu tacije na razmatranom podru~čju. 0 D INTEO~WUNA A NAl()(,if.tl/0101 lal,..a....,_re1a '-' b PREISRi\'AJUĆI.. MRE2:t o o ::tgitalna PRE I(RI'JAJUĆA MREf A a...,~ : ', ~ ~ a : ~- Hijerarhijsku strukturu digitalnih prijenosnih sustava definirao je CCITI, a kao multiplikacijski čimbenik izmedu pojedinih razina hijerarhijske ljestvice uporabio je broj 4. Za ovaj izbor ima više razloga, medu kojima su najvažniji: - vodi vrlo harmoničnoj strukturi sustava, - omogućuje jednostavno formiranje dvostrukog ili polovičnog broja kanala i - taj čimbenik je binarni broj (2\ što ga čini vrlo pogodnim za PCM sustave, koji djeluju na binarnoj osnovi. Do sada je definirano pet razina hijerarhije digitalnih prijenosnih sustava. U tablici 2. daje se pregled digitalnih prijenosnih sustava, koji se danas koriste u praksi. Tablica 2. Hijer.. Broj tf. Bit rale Fizi?.ki medij Maks. razmak pojačala stupanj kanala (Mbit/s) pnjenosa (km) l 30 2,048 (2) ,448 (8) ,368(34) Sim. kabeli vis. iz. razina nis. izl. razina ~6mm 2,2 1,5,8mm 2,9 0,9 mm 3,1 ~i 0 6 1,2mm 3,7,6 ekr.sim. kab. 0,9 mm 0,7/2,9 mm ekr.sim. kab. 0,9mm O, 1!2,9 mm 2 1,2/4,4 mm 4 2;6/9,5 mm 9/9,3 opt. kab. MM LED MMLD SMLD nes.kab D ANAlOGNA MREŽA ,264 (140) 1,2/4,4 mm 2 2,6/9,5 mm 4,5/4,65 oplkab. ANAlOGNA MREŽ,), -- < CIGIT>LNI OTO< ~- ~ DIGITALNI CTOI( o} ANALOGNA o KOMUTACiJA r. o. l DIGITALNA f KOMUTACIJA (5 5) MM LED 8-13 MMLD SMLD ,6/9,5 mm olrt. kab. MLD 1,5/1, ANAlOGNI ~RIJE:"IO!'i \0!TALNI J.JRIJi-- NO';. Slika S. Strategije digitalizacije telekomunikacijske mreže 282 Promet, vol. 3, br. 6, 1991,
5 M~--~-~~~-~-~tY:.~I~~-~-~~-~:--~-~~-~-g~-~~_r.~-~~J~--~-!g!~~-~~~-~--P.!:~i~-~-~~-~!~--~-~-~~~~-~ NOVI DIGITALNI PRIJENOSNI 4. ZAKLJUČAK SUSTAV Budući da kapacitet telekomunikacijske mreže stalno raste, to zahtijeva stalno povećanje broja prijenosnih putova na pojedinim relacijama. Kada je godine njemački lelekom u svom pilotskom projektu Berlin IV isprobao digitalni prijenosni sustav 5. stupnja hijerarhijske ljestvice s brzinom od 565 Mbit/s, mislilo se da je njegov kapacitet od 7680 telefonskih kanala sasvim dostatan i za vrlo opterećene spojne relacije. Međutim, tehnika optičkog prijenosa se u međuvremenu znatno poboljšala (optička vlakna s prigušenjem ispod l db/km, te integrirani sklopovi na bazi silicija i galijeva arsenida), tako da je postao tehnički ostvariv i 6. stupanj hijerarhijske ljestvice digitalnih sustava u području Obit/s. Usporedno s napretkom tehnike prijenosa godine CCITT je izradio i novi standard SDH (sinhrona digitalna hijerarhija) za optički prijenos digitalnog signala. Obje ove činjenice ponukale su njemački Telekom da svojim pilotskim projektom Berlin V isproba novi digitalni prijenosni sustav s do sada najvećom brzinom od 2,5 Obit/s. Prema CCITT-u prijenos s vremenski multipleksiranim digitalnim signalom bezi ne 2,5 Gbit/s definiran je preporukama 0.707, i G.709. Predviđen je samo optički prijenos i to valne duljine od 1,5 p.m. U Berlinu je iskorišten postojeći optički kabel položen u pilotskom projektu Berlin IV, preko kojega se mogla realizirati trasa duljine 36 km. Optička vlakna ovoga kabela su monomodna i imaju u području valnih duljina oko 1,5 p.m prigušenje od samo 0,25 db/km. Uredaji su građeni prema ETSI preporuci T/TM 02-13, s jednostavnim pristupom do električnih i optičkih priključaka, uza zajamčenu sigurnost lasera. Laserske diode imaju širinu pojasa modulacije >5 OHz, a lavinske fotodiode imaju produkt pojačanja i širine pojasa > 25 OHz. Izmjereni omjer grešaka je <lo-lo na 90 km trase optičkih vlakana. Proces digitalizacije telekomunikacijske mreže je u tijeku i odvijat će se brže ili sporije ovisno o strukturi postojeće mreže, razvoju prijenosnih i komutacijskih sustava, zahtjevima korisnika i mogućnosti investiranja. Sasvim je sigurno da za razvoj jedmstvene digitalne obrade telefonske informacije nisu povoljni niti digitalni prijenosni sustavi izmedu analognih centrala, niti digitalne centrale u okruženju analognih prijenosnih sustava. Stoga je najčešći oblik strategije digitalizacije mreže - gradnja digitalne mreže koja prekriva postojeću analognu, s kojom je povezana u malom broju točaka, da bi se prištedjeli troškovi međuspojeva. Prema tomu, očevidno je da će telefonska mreža još dugo ostati i s analognom i s digitalnom tehnikom, jednom pokraj druge. Pitanje - da li telefonska mreža treba biti analogna ili digitalna - danas se telefonskih pretplatnika malo tiče, jer Je njima važno samo to da mogu jeftino i udobno telefomrati. Ipak, nove mogućnosti koje digitalna tehnika nudi, kao i nove službe koje se njome mogu realizirati, postajat će i za pretplatmke sve atraktivnijim. Pritom će važnu ulogu imati i kapacitet digitalnih prijenosnih sustava, pa je pojava nove generacije ovih sustava veliki korak u tom pravcu. SUMMARY NEW GENERATION OF DIGITAL TRANSMISSION SYSTEMS Digitalization of telecommunications systems is currently in progress. In the light of the fact that the transmission sustems make one of the fundamental parts of the system, their capacities are important. This year a new generation of digital transmission systems with up to this point of time the highest rate of 2,5 Hb it/sec has been introduces. The paper discusses the features and possibilities of new systems and their integration into the strategy of telecommunications system digitalization. LITERATURA (1) F. KUHNE, H. MULLER: Digitalsignal - Multiplexg~rte fur Bitraten von 64 kbit/s bis 565 Mbit/s. Telcom Report 3/ kb!tvs [2) E. BRAUN, B. STUMMER: Grundausrtstung d e r D i g i t a lei:jbertragungssysteme t u r Lichtwellenleiter. Telcom Report 9/86. [3) H. BEETZ, K. GASSER: Multiplexen in High-Tech-Dimension. Telcom Report 11/88. Slika 6. Ilijerarhija postojećih digitalnih prijenosnih sustava Promet, vol. 3, br. 6, 1991, (4) W. PROEBSTER: Tor tur hochbitratige LWL - Ubertragung gebffnet. Telcom Report 14/
Microsoft PowerPoint - 7. Mobilni komunikacijski sustavi i mreže
Sveučilište u Zagrebu FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zavod za informacijsko-komunikacijski promet Katedra za tehniku ICT u prometu informacijsko-komunikacijskog prometa Kolegij: Arhitektura telekomunikacijske
ВишеNo Slide Title
Planiranje mreže u ruralnim područjima Općenito dizajn lokalnih mreža uključuje : lokacija nove centrale lokacija RSS (remote subscriber units RSU) veličina pretplatničke mreže veličina spojne mreže i
ВишеMicrosoft Word - VL-RK-PL-INTS-Plan_dodjele_MV_HAKOM_web doc
MIKROVALNE VEZE : Frekvencijsko područje 2 GHz Frekvencijski raspon: 2085 2110 MHz Kanalni raspored: Izvedeni raspored unutar donjeg dijela CEPT Rec. T/R 13 01 Annex C ETSI norma: EN 300 454 Ostale ETSI
Више6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA
SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE 6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA Izv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el. 1/14 SADRŽAJ: 6.1 Sigurnosni razmaci i sigurnosne
ВишеMicrosoft PowerPoint - 2. Definiranje osnovnih pojmova telekomunikacijskih mreža
Sveučilište u Zagrebu FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zavod za informacijsko-komunikacijski promet Katedra za tehniku informacijsko informacijsko-komunikacijskog komunikacijske sustave i mreže prometa Kolegij:
ВишеMINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE 4201 Na temelju članka 70. stavka 5. točke 2. i članka 84. stavka 1. točke 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, broj 73/08.) ministar
ВишеMicrosoft PowerPoint - podatkovni promet za objavu.pptx
1 2 3 Što je složaj protokola (protocol suite)? Pojedini protokol se odnosi samo na jedno pitanje koje omogućava komunikaciju. Kada se kombinira više protokola, grupa protokola koja je rezultat takve kombinacije
ВишеMicrosoft Word - Plan raspodjele radio-frekvencija iz opsega MHz_predlog.docx
CRNA GORA AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST Na osnovu člana 8, 9 i 19, a u vezi člana 64 Zakona o elektronskim komunikacijama (''Sl. list Crne Gore'', br. 50/08, 53/09-14 čl.
ВишеMicrosoft PowerPoint - 14 ISP.ppt
ISP v.as.mr. Samir Lemeš slemes@mf.unze.ba Univerzitet u Zenici - 2009 ISP ISP Dial-up ISDN DSL Wireless Kablovski Internet Veliki korisnici Proxy 1 ISP Internet Service Provider Firma koja pruža usluge
ВишеНАСТАВНИ ПЛАН ОДСЕКА ЗА ТЕЛЕКОМУНИКАЦИЈЕ И ИНФОРМАЦИОНЕ ТЕХНОЛОГИЈЕ 2. година 3. семестар Предмет Статус Часови (П + В + Л) Кредити 3.1 Математика 3 O
НАСТАВНИ ПЛАН ОДСЕКА ЗА ТЕЛЕКОМУНИКАЦИЈЕ И ИНФОРМАЦИОНЕ ТЕХНОЛОГИЈЕ 2. година 3. семестар 3.1 Математика 3 O 3+3+0 6 3.2 Теорија електричних кола O 3+2+0 6 3.3 Основи електронике O 3+2+1 6 3.4 Програмирање
ВишеNastavna cjelina: 1. Jezik računala Kataloška tema: 1.1. Bit 1.2. Brojevi zapisani četvorkom bitova Nastavna jedinica: 1.1. Bit 1.2. Brojevi zapisan
Nastavna cjelina: 1. Osnove IKT-a Kataloška tema: 1.6. Paralelni i slijedni ulazno-izlazni pristupi računala 1.7. Svojstva računala Unutar računala podatci su prikazani električnim digitalnim signalima
ВишеMicrosoft PowerPoint - MobilneMrezeDrugeGeneracije.ppt
Javno predavanje MOBILNE MREŽE DRUGE GENERACIJE GSM i GPRS mr.sc. Oliver Jukić oliver.jukic@vsmti.hr http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikdetalji.php?sifznan=9369 ORGANIZATORI Grad Slatina Udruga inovatora
ВишеMicrosoft PowerPoint - 1. PREDAVANJE - Uvodno
Sveučilište u Zagrebu FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zavod za informacijsko-komunikacijski promet Katedra za tehniku informacijsko informacijsko-komunikacijskog komunikacijske sustave i mreže prometa Kolegij:
Више1198. Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, na osnovu člana 11 stav 4 i člana 98 Zakona o elektronskim komunikacijama (''Sl. li
1198. Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, na osnovu člana 11 stav 4 i člana 98 Zakona o elektronskim komunikacijama (''Sl. list Crne Gore'', broj 40/13) i Plana namjene radio-frekvencijskog
ВишеCJENIK OPTIMA TELEKOM USLUGA Srpanj Cjenik Optima Telekom usluga V 3.95
CJENIK OPTIMA TELEKOM USLUGA Srpanj 2018. 2 1 Javna govorna usluga... 19 1.1 Centrex usluga... 19 Naknade za govorne kanale... 19 Naknade za interne ekstenzije... 19 Mjesečni najam IP opreme... 20 1.1.3.1
ВишеMicrosoft Word - OAM.doc
Vjekoslav Sinković, Alen Bažant, Mladen Kos Polazeći od korisničke informacije, u ovom poglavlju daje se osnovna struktura mreže koja omogućuje uspješno vođenje informacijskih tokova od izvorišta do odredišta.
ВишеPodružnica za građenje
Dodatak A OPIS USLUGA DODATAK A-1 PROJEKTNI ZADATAK Revizija scenarija i algoritama Regionalnih centara za nadzor i upravljanje prometom na autocestama Zagreb, srpanj 2019. 1. Uvod Sve veći porast prometa
ВишеCJENIK KUĆNE I KOMERCIJALNE SERIJE AZURI DC INVERTER ZIDNI KLIMA UREĐAJI SUPRA STANDARDNO UKLJUČENO -- Wifi sučelje -- Led display -- Automatski rad -
AZURI DC INVERTER ZIDNI KLIMA UREĐAJI SUPRA STANDARDNO UKLJUČENO Wifi sučelje Led display Automatski rad Automatsko pokretanje Inteligentno odmrzavanje Samodijagnoza Filter za pročišćivanje zraka Cold
ВишеKLASA: UP/I /12-05/06 UR.BROJ: /12-14 Zagreb, 7. studenog Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Nar
KLASA: UP/I-344-01/12-05/06 UR.BROJ: 376-11/12-14 Zagreb, 7. studenog 2012. Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 73/08 i 90/11) u postupku izmjene Standardne
ВишеMemorandum - Predsjednik
KLASA: UP/I-344-01/15-03/03 URBROJ: 376-11-15-13 Zagreb, 9. srpnja 2015. Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 52. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13
ВишеSlide 1
PROGRAMSKA PODRŠKA SUSTAVA ZA LOCIRANJE MUNJA U HRVATSKOJ B. Franc, M. Šturlan, I. Uglešić Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu I. Goran Kuliš Končar Inženjering za energetiku i
ВишеMicrosoft Word - Kvartalni pregled podatka o stanju trzista elektronskih komunikacija Q1 2019_ final docx
ПРЕГЛЕД ТРЖИШТА ЕЛЕКТРОНСКИХ КОМУНИКАЦИЈА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ - ПРВИ КВАРТАЛ 2019. ГОДИНЕ- У прегледу су приказани подаци за први квартал 2019. године са упоредним подацима из претходнa три квартала. Приказани
ВишеMicrosoft PowerPoint - DAC.ppt [Compatibility Mode]
Analogne i digitalne velicine Analogne veličine su kontinualne po vremenu i amplitudi. Digitalne veličine se predstavljaju nizom brojeva. Svaki broj predstavlja jedan odbirak u vremenu. Odbirak ima konačnu
ВишеРЕПУБЛИКА СРБИЈА МИНИСТАРСТВО ПРИВРЕДЕ ДИРЕКЦИЈА ЗА МЕРЕ И ДРАГОЦЕНЕ МЕТАЛЕ Београд, Мике Аласа 14, ПП: 34, ПАК: телефон: (011)
РЕПУБЛИКА СРБИЈА МИНИСТАРСТВО ПРИВРЕДЕ ДИРЕКЦИЈА ЗА МЕРЕ И ДРАГОЦЕНЕ МЕТАЛЕ 000 Београд, Мике Аласа, ПП:, ПАК: 0 0 телефон: (0) -8-7, телефакс: (0) -8-8 На основу члана 9. став. Закона о општем управном
ВишеMicrosoft Word - IZ-AT-UT-OPR-Pojmovnik-v5.0
POJMOVNIK o značenju pokazatelja i načinu ispunjavanja periodičkih upitnika o pregledu tržišta elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj Ovim dokumentom određuje se način ispunjavanja periodičkih
ВишеNa temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost minis
Na temelju članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje donosi PRAVILNIK O ISPITIVANJU
ВишеSveučilište u Zagrebu
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA RAČUNALNA FORENZIKA SEMINAR VoIP enkripcija Ivan Laznibat Zagreb, siječanj, 2017. Sadržaj 1. Uvod... 1 2. VoIP enkripcija... 3 2.1 PKI (eng.
ВишеVaillant BiH 2017 cjenik final web.pdf
Zidni ventilokonvektori arovair WN... 355 Kasetni ventilokonvektori arovair KN... 358 Parapetni ventilokonvektori arovair CN...361 Kanalni ventilokonvektori arovair DN... 364 Pribor za ventilokonvektore...367
ВишеUvjeti korištenja promocije Kombinirajte i uštedite 2018" 1. Korištenjem promotivne ponude Kombinirajte i uštedite 2018" A1 poslovni pretplatnik prihv
Uvjeti korištenja promocije Kombinirajte i uštedite 2018" 1. Korištenjem promotivne ponude Kombinirajte i uštedite 2018" A1 poslovni pretplatnik prihvaća ove Uvjete korištenja (u daljnjem tekstu: Uvjeti).
Више4.1 The Concepts of Force and Mass
Interferencija i valna priroda svjetlosti FIZIKA PSS-GRAD 23. siječnja 2019. 27.1 Načelo linearne superpozicije Kad dva svjetlosna vala, ili više njih, prolaze kroz istu točku, njihova se električna polja
ВишеRačunalne mreže Osnove informatike s primjenom računala
Računalne mreže Računalne mreže Računalnu mrežu čine komunikacijskim kanalima povezani mrežni uređaji i računala kako bi dijelili informacije i resurse Svaku računalnu mrežu sačinjavaju osnovni elementi:
ВишеMatrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I
Matrice.. Predavanje I Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Matrice... Matrice... Podsjeti se... skup, element skupa,..., matematička logika skupovi brojeva N,...,
Више(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q12017.)
Izvještaj se temelji na redovito prikupljanim podacima od svih operatora na tržištu elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj. U nekim slučajevima HAKOM ne može uvidjeti neispravnost u izvještajima/podacima
ВишеSPECIFIKACIJA TARIFNOG PAKETA URED ZA VAN 5000 ZA PRETPLATNIKE HRVATSKOG TELEKOMA D.D. U POKRETNOJ ELEKTRONIČKOJ KOMUNIKACIJSKOJ MREŽI 1. Potpisom odg
SPECIFIKACIJA TARIFNOG PAKETA URED ZA VAN 5000 ZA PRETPLATNIKE HRVATSKOG TELEKOMA D.D. U POKRETNOJ ELEKTRONIČKOJ KOMUNIKACIJSKOJ MREŽI 1. Potpisom odgovarajućeg zahtjeva poslovni korisnik Hrvatskog Telekoma
ВишеPowerPoint-Präsentation
3 Predavanje 3 Mart 2017. FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU Predavanje 3. 1 Prof. dr Milan Đ. Blagojević 3 Faze razvoja požara, razvoj u zatvorenom prostoru Mart 2017. FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU Predavanje
Више(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q22018.)
Izvještaj se temelji na redovito prikupljanim podacima od svih operatora na tržištu elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj. U nekim slučajevima HAKOM ne može uvidjeti neispravnost u izvještajima/podacima
ВишеIzvještaj o javnoj raspravi projekta Općina Sukošan je provela javnu raspravu projekta, sukladno strukturnim pravilima ONP-a. Javna rasprava bila je o
Izvještaj o javnoj raspravi projekta Općina Sukošan je provela javnu raspravu projekta, sukladno strukturnim pravilima ONP-a. Javna rasprava bila je otvorena u razdoblju od 22.3.2019. do 23.4.2019. Obavijest
ВишеUvjeti korištenja promotivnih pretplatničkih tarifa Salsa i Samba za poslovne pretplatnike 1. Tarife Dnevna Salsa i Samba (u daljnjem tekstu tarife) d
Uvjeti korištenja promotivnih pretplatničkih tarifa Salsa i Samba za poslovne pretplatnike 1. Tarife Dnevna Salsa i Samba (u daljnjem tekstu tarife) dostupne su za aktivaciju od 13.5.2013., a korisnici
ВишеVNLab
CommLab CommLab 22/23 (2..22) PCM (Pulse Code Modulation) Impulsna kodna modulacija Cilj vežbe Cilj vežbe je upoznavanje sa PCM modulacijom. PCM predstavlja metodu kojom se kontinuirani analogni signal
ВишеAKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike
AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike SVE NA JEDNOM MJESTU ZA VAŠE KVALITETNIJE I POVOLJNIJE POSLOVANJE! Prepoznajemo vaše potrebe
ВишеI grupa 1. Napisati program koji izračunava i ispisuje zbir 4 najveća od pet brojeva unetih sa standardnog ulaza. ulaz izlaz Analiza: 1.
I grupa 1. Napisati program koji izračunava i ispisuje zbir 4 najveća od pet brojeva unetih sa standardnog ulaza. ulaz izlaz 3 2 1 4 5 14 Analiza: 1. Odredimo zbir svih 5 unesenih brojeva (i sačuvamo u
Више(Microsoft Word - stati\350ki plan-javna rasprava-kona\350na verzija za sjednicu.doc)
KLASA: UP/I-344-01/07-01/222 URBROJ: 376-08-11-30 Zagreb, 28. travnja 2010.g. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 58. stavka 3. Zakona
ВишеPrikaz znakova u računalu
PRIKAZ ZNAKOVA U RAČUNALU Načini kodiranja ASCII 1 znak 7 bitova Prošireni ASCII 1 znak 8 bitova (1B) UNICODE 1 znak 16 bitova (2B) ZADATCI S MATURE ljetni rok, 2014., zadatak 11 Koliko se različitih znakova
ВишеUvjeti korištenja Promotivna ponuda - Kombinirajte i uštedite" 1. Korištenjem promotivne ponude Kombiniraj i uštedi", Kombiniraj i uštedi+", Promocija
Uvjeti korištenja Promotivna ponuda - Kombinirajte i uštedite" 1. Korištenjem promotivne ponude Kombiniraj i uštedi", Kombiniraj i uštedi+", Promocija Kombiniraj i uštedi" i Kombiniraj i uštedi - ITS"
ВишеSveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Određivanje relativne permitivnosti sredstva Cilj vježbe Određivanje r
Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje relativne permitivnosti stakla, plastike, papira i zraka mjerenjem kapaciteta pločastog kondenzatora U-I
ВишеPowerPoint Presentation
III Kodiranje podataka Postavlja se pitanje kako se informacija prenosi kroz razne medijume (električni signali, mikrotalasi ili svetlosni talasi) Analogni (kontinualni) i digitalni (diskretni) signali
ВишеPravilnik o priključenju spremnika energije na elektroenergetski sustav Zlatko Ofak (HOPS), Alan Župan (HOPS), Tomislav Plavšić (HOPS), Zora Luburić (
Pravilnik o priključenju spremnika energije na elektroenergetski sustav Zlatko Ofak (HOPS), Alan Župan (HOPS), Tomislav Plavšić (HOPS), Zora Luburić (FER), Hrvoje Pandžić (FER) Rezultat D4.4 istraživačkog
Вишеuntitled
EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 7.2.2014 C(2014) 872 final Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110 Zagreb, Hrvatska Primatelj: G. Dražen Lučić
ВишеPTT G 11a-gotovo-tanja.xls
Crna Gora Zavod za Statistiku Obrazac:PTT/G11a Zakon o statističi i statističkom sistemu Crna Gora,,Sl. List CG"br.69/2005 M GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PTT SREDSTVIMA,MREŽI I USLUGAMA U TELEKOMUNIKACIONIONOM
ВишеPowerPoint Presentation
Ivica Gršković KONČAR Električna vozila d.d.; Zagreb, A. Babaje 1 Stanovništvo u neposrednoj blizini željezničke pruge kroz Split - Solin 23 stanovnika - Kašteli 38 stanovnika - Trogir 11 stanovnika -
ВишеPravilnik - pročišćeni tekst
P R A V I L N I K O PLAĆANJU NAKNADA ZA PRAVO UPORABE ADRESA, BROJEVA I RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA ("Narodne novine", br. 154/08., 28/09., 97/10., 92/12., 62/14., 147/14., 138/15., 77/16. i 126/17.) r
Више7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16
7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga 2011. Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga 2011. 1 / 16 Sadržaj 1 Operator kutne količine gibanja 2 3 Zadatci Vladimir Dananić () 7. predavanje 14.
Више(Microsoft Word - IZ-PP-OD-WT et al-poni\232tenje odluke o koncesiji OB \236upanija doc)
KLASA: 344-01/10-01/1151 URBROJ: 376-04-11-02 Zagreb, 02. ožujka 2011.g. Na temelju članka 12. stavka 1. točke 1., članka 12. stavka 3. i članka 29. stavka 1. Zakona o telekomunikacijama (Narodne novine
ВишеTehničko rešenje: Industrijski prototip dvostrukog trofaznog analizatora snage sa funkcijama merenja kvaliteta električne energije tipska oznaka MM2 R
Tehničko rešenje: Industrijski prototip dvostrukog trofaznog analizatora snage sa funkcijama merenja kvaliteta električne energije tipska oznaka MM2 Rukovodilac projekta: Vladimir Vujičić Odgovorno lice:
ВишеMentor: Ružica Mlinarić, mag. inf. Računalstvo Usporedba programskih jezika Sabirnice Operacijski sustav Windows 10 Operacijski sustav ios Osnovna gra
Mentor: Ružica Mlinarić, mag. inf. Računalstvo Usporedba programskih jezika Sabirnice Operacijski sustav Windows 10 Operacijski sustav ios Osnovna građa računala Ulazni uređaji Informacijski sustavi Multimedijalne
ВишеJEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR Jednofazni asinkroni motor je konstrukcijski i fizikalno vrlo sličan kaveznom asinkronom trofaznom motoru i premda je veći,
JEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR Jednofazni asinkroni motor je konstrukcijski i fizikalno vrlo sličan kaveznom asinkronom trofaznom motoru i premda je veći, skuplji i lošijih karakteristika od trofaznog iste
ВишеProjektantske podloge Kondenzacijski uređaji Tehnički list ecotec plus 48/65 kw Grijanje Hlađenje Nove energije
Projektantske podloge Kondenzacijski uređaji Tehnički list 48/65 kw Grijanje Hlađenje Nove energije 1.11. Plinski kondenzacijski cirkulacijski uređaj VU 486/5-5 Posebne značajke - Modulacijsko područje
ВишеMicrosoft PowerPoint - nove tehnologije i internet.ppt
DATUM 2002 TEHNOLOGIJE ZA REALIZACIJU NOVIH INTERNET MREŽA KRAJKO Mr Nenad Krajnović Katedra za telekomunikacije Elektrotehnički fakultet u Beogradu e-mail: krajko@etf.bg.ac.yu 1 Šta je Internet? Mreža
ВишеPregled cijena na dan Poslovni korisnici
Pregled cijena na dan 01.06.2019. Poslovni korisnici SADRŽAJ 1. USLUGE JAVNE NEPOKRETNE MREŽE I CLOUD USLUGE... 12 1.1. Govorna telefonska usluga javne nepokretne mreže... 13 1.1.1. Zasnivanje pretplatničkog
ВишеNAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički SLOBODNO I PRISILNO TITRANJE
NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički SLOBODNO I PRISILNO TITRANJE studij Matematika i fizika; smjer nastavnički NFP 1 1 ZADACI 1. Odredite period titranja i karakterističnu
ВишеMicrosoft Word - Pravilnik o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra-pročišćeni tekst
(NN br. 154/08, 28/09, 97/10, 92/12, 62/14, 147/14, 138/15, 77/16, 126/17 i 55/18) PRAVILNIK O PLAĆANJU NAKNADA ZA PRAVO UPORABE ADRESA, BROJEVA I RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA neslužbeni pročišćeni tekst
ВишеMicrosoft Word - 62B3EE35.doc
HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Ravnateljstvo HRT-a Na temelju članka 21. Statuta HRT-a, Ravnateljstvo HRT-a na 195. sjednici održanoj a 23. listopada 2007. usvojilo je Cjenik tehničkih usluga HRT Hrvatskog radija
ВишеPROTIVPROVALA JUN HONEYWELL.xlsx
Almaks Security Systems d.o.o. Gospodara Vučića 129 11 000 Beograd Tel. 011 285 26 06, 011 285 26 07 Fax. 011 285 26 08 www.almaks.rs Navedene cene su u EUR-ima bez PDV-a. Kontaktirajte nas radi ostvarivanja
ВишеMicrosoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_BP_Diplomski studij_travanj_2013_final_po abecedi.doc
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zagreb, Vukelićeva 4 RASPORED ISPITA Izvanredni ispitni rok (travanj) akademske godine 2012./2013. za studente diplomskog studija (po Bolonjskom procesu)
ВишеCJENIK OPTIMA TELEKOM USLUGA Travanj Cjenik Optima Telekom usluga V 3.85
CJENIK OPTIMA TELEKOM USLUGA Travanj 2018. 2 1 Javna govorna usluga... 21 1.1 Centrex usluga... 21 Naknade za govorne kanale... 21 Naknade za interne ekstenzije... 21 Mjesečni najam IP opreme... 22 1.1.3.1
ВишеUvjeti korištenja Male Žestoke tarife 1. Tomato tarifni model Mala Žestoka tarifa (dalje u tekstu: Mala Žestoka tarifa) dostupan je za aktivaciju priv
Uvjeti korištenja Male Žestoke tarife 1. Tomato tarifni model Mala Žestoka tarifa (dalje u tekstu: Mala Žestoka tarifa) dostupan je za aktivaciju privatnim korisnicima (u daljnjem tekstu: Korisnici) do
ВишеSpoji i ustedi - Moja 3 buketa za 55 kn mjesecno - prosinac.indd
HP-Hrvatska pošta d.d. Jurišićeva 13, 10000 Zagreb MB: 1414895; OIB: 87311810356; MBS: 080266264 Poslovna banka: HPB d.d. Zagreb, IBAN: HR4723900011500005667 SPECIFIKACIJA (POSEBNI UVJETI KORIŠTENJA) POSEBNE
ВишеMicrosoft Word - 13-Mreze.doc
MREŽE RAČUNALA Mreža (engl. network) skup (sustav) povezanih računala i njihovih perifernih uređaja koji omogućava brzu razmjenu podataka među njima neovisno o njihovoj udaljenosti te zajedničku upotrebu
ВишеSlide 1
Mjerenja kvaliteta servisa mobilnih mreža u Crnoj Gori Ivan Vujović menadžer za kontrolu i monitoring RF spektra 1 Radio-frekvencijskim spektrom, kao ograničenim prirodnim resursom države Crne Gore, upravlja
ВишеMicrosoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_BP_Diplomski studij_lipanj_srpanj_rujan_2013_final_po abecedi.docx
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zagreb, Vukelićeva 4 RASPORED ISPITA Redovni (ljetni i jesenski) ispitni rokovi akademske godine 2012./2013. za studente diplomskog studija (po Bolonjskom
Више4
4.1.2 Eksperimentalni rezultati Rezultati eksperimentalnog istraživanja obrađeni su u programu za digitalno uređivanje audio zapisa (Coll Edit). To je program koji omogućava široku obradu audio zapisa.
ВишеRaspored ispita
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zagreb, Vukelićeva 4 RASPORED ISPITA Redovni (ljetni) ispitni rokovi akademske godine 2011./2012. za studente Diplomskog studija (po Bolonjskom procesu)
ВишеТабела Листа опреме у власништву високошколске установе која се користи у наставном процесу и научноистраживачком раду Laboratorija za Elektroni
Табела.2. Листа опреме у власништву високошколске установе која се користи у наставном процесу и научноистраживачком раду Elektroniku Опрема Број комада Тип Makete Ploča za povezivanje elemenata EB 9 Ploča
Вишеknjiga.dvi
1. Vjerojatnost 1. lgebra dogadaja......................... 1 2. Vjerojatnost............................. 9 3. Klasični vjerojatnosni prostor................. 14 4. eskonačni vjerojatnosni prostor...............
ВишеKOMENTARI OT-OPTIMA TELEKOM d.d. (dalje u tekstu: Optima ili OT) za javnu raspravu Analize tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlasti
KOMENTARI OT-OPTIMA TELEKOM d.d. (dalje u tekstu: Optima ili OT) za javnu raspravu Analize tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj javnoj telefonskoj mreži koja se pruža na fiksnoj
ВишеProširenje sustava: sada su moguće 283 varijante tuša! Sustav tuš stranica s brojnim varijantama made in Germany
Proširenje sustava: sada su moguće 283 varijante tuša! Sustav tuš stranica s brojnim varijantama made in Germany Sadržaj Pregled artikala str. 4 5 Tuš s ulazom na kut str. 6 9 Kutni tuš str. 10 12 XXL
ВишеLogičke izjave i logičke funkcije
Logičke izjave i logičke funkcije Građa računala, prijenos podataka u računalu Što su logičke izjave? Logička izjava je tvrdnja koja može biti istinita (True) ili lažna (False). Ako je u logičkoj izjavi
ВишеPrikaz slike na monitoru i pisaču
CRT monitori s katodnom cijevi i LCD monitori na bazi tekućih kristala koji su gotovo istisnuli iz upotrebe prethodno navedene. LED monitori- Light Emitting Diode, zasniva se na elektrodama i diodama koje
ВишеMicrosoft Word - Akreditacija 2008
ОСНОВНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ (АКРЕДИТАЦИЈА 2008) Модул: СВИ Година I Од II до IV Семестар I II IV-VII 18.09.2017 Алгоритми и 19.09.2017 Математика I 20.09.2017 Математика II 21.09.2017 Увод у рачунарство
ВишеMicrosoft Word - Nacrt Pravilnika o visini naknade za frekvencije
Радни материјал - Нацрт од 21. 10.2010. године На основу члана 29. став 1. тачка 2. и члана 31, Закона о електронским комуникацијама ( Службени гласник РС, брoj 44/10) и чл. 12. став 1. тачка 1) и 16.
ВишеPREDUZEĆE ZA TELEKOMUNIKACIJE „TELEKOM SRBIJA“ a
PREDUZEĆE ZA TELEKOMUNIKACIJE TELEKOM SRBIJA AKCIONARSKO DRUŠTVO, BEOGRAD STANDARDNA PONUDA ZA USLUGE MEĐUPOVEZIVANJA SA JAVNOM FIKSNOM KOMUNIKACIONOM MREŽOM PREDUZEĆA ZA TELEKOMUNIKACIJE TELEKOM SRBIJA
ВишеRASPORED
Satnica polaganja ispita u Junskom ispitnom roku školske 0/0. godine za period od. do.0.0. godine Datum:.0.0. godine Vreme: 09,00 sati N aziv predm eta Grupa B r. II kolokvijum iz predmeta Mikroračunarski
ВишеMAZALICA DUŠKA.pdf
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Sveučilišni studij OPTIMIRANJE INTEGRACIJE MALIH ELEKTRANA U DISTRIBUCIJSKU MREŽU Diplomski rad Duška Mazalica Osijek, 2014. SADRŽAJ
ВишеMemorandum - Predsjednik
KLASA:UP/I-344-01/14-03/14 URBROJ: 376-11-15-12 Zagreb, 30. ožujka 2015. Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 52. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13
Више744. AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST (u daljem tekstu: Agencija), na osnovu čl. 11 st. 4 i čl. 14 st. 1 tač. 2, a u vezi s
744. AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST (u daljem tekstu: Agencija), na osnovu čl. 11 st. 4 i čl. 14 st. 1 tač. 2, a u vezi sa čl. 98 Zakona o elektronskim komunikacijama (''Sl.
ВишеOvdje dolazi logo BLAŽ BAROMIĆ
DIGITALNI FREKVENCMETAR Šumiga I. 1, Behin G. 1 1 Veleu ilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska Sažetak: U lanku su u uvodnom dijelu opisani osnovni principi rada digitalnih frekvencmetara i digitalnih
ВишеSatnica.xlsx
ПОНЕДЕЉАК 17.06.2019 2Б-УПС Електрична кола 24 Б-УПС Електрична кола 1 УПС Теорија кола 2 2Б-ЕЕН Електрична кола у електроенергетици 8 Б-ЕЕН Електрична кола 1 ЕЕН Теорија електричних кола 1 А1 2Б-ЕЛК Дигитална
ВишеSveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifič
Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifični naboja elektrona (omjer e/me) iz poznatog polumjera putanje elektronske zrake u elektronskoj cijevi, i poznatog napona i jakosti
ВишеUvjeti korištenja promotivnih pretplatničkih tarifa Start VPN, Step VPN, Tango VPN i Swing VPN za poslovne pretplatnike 1. Tarifni model Start VPN, St
Uvjeti korištenja promotivnih pretplatničkih tarifa Start VPN, Step VPN, Tango VPN i Swing VPN za poslovne pretplatnike 1. Tarifni model Start VPN, Step VPN, Tango VPN i Swing VPN (u daljnjem tekstu tarifni
ВишеPredmet nabave: Nabava javnih govornih usluga u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, usluga pristupa Internetu i usluga podatkovnog povezi
Predmet nabave: Nabava javnih govornih usluga u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, usluga pristupa Internetu i usluga podatkovnog povezivanja Vrijeme trajanja ugovora: 12 mjeseci Vrsta i
ВишеPOVIJEST I GRAĐA RAČUNALA
1.6. Pohrana podataka 1 bajt (B) =8 bita (b) 1 kilobajt (KB) (KiB)= 1024 B 1 megabajt (MB) (MiB) =1024 KB 1 gigabajt (GB) (GiB) = 1024 MB 1 terabajt (TB) (TiB) = 1024 GB Prema mjestu: unutarnja(glavna)
ВишеТехничко решење: Метода мерења реактивне снаге у сложенопериодичном режиму Руководилац пројекта: Владимир Вујичић Одговорно лице: Владимир Вујичић Аут
Техничко решење: Метода мерења реактивне снаге у сложенопериодичном режиму Руководилац пројекта: Владимир Вујичић Одговорно лице: Владимир Вујичић Аутори: Иван Жупунски, Небојша Пјевалица, Марјан Урекар,
ВишеKLASA: UP/I /13-05/15 URBROJ: Zagreb, 14. rujna Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama
KLASA: UP/I-344-01/13-05/15 URBROJ: 376-11-16-7 Zagreb, 14. rujna 2016. Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14), radi provođenja
ВишеVIK-01 opis
Višenamensko interfejsno kolo VIK-01 Višenamensko interfejsno kolo VIK-01 (slika 1) služi za povezivanje različitih senzora: otpornog senzora temperature, mernih traka u mostnoj vezi, termopara i dr. Pored
ВишеNACRT HRVATSKE NORME nhrn EN :2008/NA ICS: ; Prvo izdanje, veljača Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija Dio
NACRT HRVATSKE NORME nhrn EN 1993-4-1:2008/NA ICS: 91.010.30; 91.080.30 Prvo izdanje, veljača 2013. Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija Dio 4-1: Silosi Nacionalni dodatak Eurocode 3: Design
ВишеNIAS Projekt e-građani KORISNIČKA UPUTA za aplikaciju NIAS Verzija 1.1 Zagreb, srpanj 2014.
Projekt e-građani KORISNIČKA UPUTA za aplikaciju Verzija 1.1 Zagreb, srpanj 2014. Naslov: Opis: Korisnička uputa za aplikaciju Dokument sadrži upute korisnicima aplikacije u sustavu e-građani Ključne riječi:
ВишеMicrosoft Word - Novi proizvod - Sistem za komunikaciju 720 v1.doc
ТЕХНИЧКО РЕШЕЊЕ Нови производ: Једносмерна дистрибуција напона као оптимално решење коришћења енергије алтернативних извора Руководилац пројекта: Живанов Љиљана Одговорно лице: Лазић Мирослав Аутори: Лазић
ВишеDaljinski upravljiva utičnica
Zvonimir Miličević;Martin Berić SEMINARSKI RAD - SPVP Projekt u sklopu Pametna kuća Poznavanje ugradbenih računalnih sustava Načini upravljanja na daljinu 14. lipnja 2018 Sažetak Svakome se dogodilo da
Више