Slide 1

Транскрипт

1 ZELENI URED Uštedom energije i novca do zdravijeg okoliša!

2 1. DIO O Programu Cilj radionice KONCEPT 2. DIO Raspodjela energije po sektorima Gdje se troši energija u kućanstvima Gdje se troši energija u uredima 3.DIO Kako uštedjeti električnu energiju Kako uštedjeti toplinsku energiju Kako uštediti vodu 4.DIO Zeleni kriteriji pri odabiru proizvoda i usluga Analize životnog troška proizvoda LCCA Energetika i ekologija

3 O PROGRAMU "Poticanje energetske uĉinkovitosti u RH" Master plan energetske uĉinkovitosti Uslužni sektor Kućanstva Komercijalne usluge Objekti u vlasništvu Vlade RH Javne usluge Objekti u vlasništvu županija Objekti u vlasništvu gradova Informacijskoedukacijska kampanja!!! Dovesti svoju kuću u red SGE u gradovima i županijama

4

5

6 Protokol omogućuje nekoliko "fleksibilnih mehanizama": trgovine emisijama, Mehanizmi za ĉišći razvoj zajedniĉka provedba Kyoto Protokol Hrvatska ratificirala u Saboru Obaveza: 5% smanjenje emisije stakleniĉkih plinova do Konferencija o klimatskim promjenama u Kopenhagenu Pristup EU usklaċivanje s EU direktivama ZUKE Zakon o uĉinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji 20% 20% DO 2020.g 20%

7 Energetski efikasni poslovni subjekti ne gube na udobnosti nego pametno gospodare energijom i drugim sredstvima za rad

8

9 21,2% 2003 Ostali sektori Transport Industrija 46,8% ,3% ,5% Ostali sektori Transport Industrija 43% 22,1% Ostali sektori Transport Industrija 45,2% 33,5% 32,8%

10

11

12 PUTNIČKI I CESTOVNI PROMET (50% emisija CO 2 ) Vozite manje smanjenje emisije stakleničkih plinova, poboljšanje kakvode zraka i ušteda novca. Vozite 10% manje. Vozite u skladu sa ograničenjima Smanjit ćete troškove i povećati sigurnost u prometu. Autobus pun putnika ukloniti de 40 vozila sa ceste i umanjiti emisiju za cca 50 tona CO 2. Koriste gradski prijevoz! Vozite bicikl i pješačite Amsterdam je veličine Grada Zagreba, a dnevno na cestama ima bicikala

13 250 W 700 W 75 W 1000 W 100 W 350 W

14 NEMA STRUJE? NEMA PROBLEMA!

15 KUĆANSKI UREĐAJI (7,5 % emisija CO2) Kudanski uređaj energetskog razreda A troše do 45% manje energije u odnosu na isti uređaje energetskog razreda D HLADNJAK držite podalje od izvora topline, redovito čistite od leda i ne držite vrata otvorena duže nego što je potebno. PERILICE POSUĐA I RUBLJA koristite tek kada su pune

16 Potrošnja u zgradama obuhvaća: 40% potrošnje energije u svijetu, 17% pitke vode i uzrokuje 40% emisije stakleniĉkih plinova. ~ 60% potrošnje energije u zgradarstvu je za grijanje/hlađenje i PTV ~ 85% objekata u RH ne zadovoljava važede propise o toplinskoj zaštiti!

17 GRIJANJE I HLAĐENJE PROSTORA (30% emisija CO 2 ) Toplinski gubici Toplinska ugodnost Ugodna temperatura zraka: zimi 21 1 C, ljeti C

18 GRIJANJE PROSTORA 1. POBOLJŠAJTE. IZOLACIJU ZIDOVA, PODRUMA I POTKROVLJA. 2. KORISTITE BRTVLJENJE 3. UGRADITE NISKO ENERGETSKE (LOW-E ) PROZORE I STAKLENA VRATA 4. ZAMJENITE VANJSKA VRATA 5. INSTALIRAJTE JEDAN OD MODERNIH ENERGETSKI UČINKOVITIH KOTLOVA. (kondenzacijski ili niskotemperaturni uštede do 25% Povrat investicije je sedam godina. 6. SNIZITE TEMPERATURU NA TERMOSTATU. 7. U ZIMSKIM MJESECIMA U TOKU DANA PODIGNITE ROLETE.

19 GRIJANJE PROSTORA 8. GRIJAČA. TIJELA (RADIJATORE) POSTAVLJAJTE ISPOD PROZORA I NIKADA IH NE ZAKLANJAJTE ZAVJESAMA I NAMJEŠTAJEM 9. UKOLIKO VAM JE ELEKTRIČNA ENERGIJA JEDINI DOSTUPNI ENERGENT ZA GRIJANJE PROSTORA, UGRADITE DIZALICU TOPLINE (klima uređaj koji grije i hladi). Ona troši 2-4 puta manje ektrične energije u odnosu na električne radijatore i peći. 10. UGRADITE TERMOSTATSKE VENTILE 11. UGRADITE KALORIMETRE I RAZDJELINKE I PRATITE POTROŠNJU

20 HLAĐENJE PROSTORA LJETI SPUSTITE ROLETE ILI SJENILA TE ZATVORITE PROZORE TIJEKOM DANA kako biste spriječili ulazak topline. PODESITE TEMPERATURU NA KLIMA UREĐAJU NA MAX. 5C NIŽU U ODNOSU NA VANJSKU TEMPERATURU ISKLJUČITE IZVORE TOPLINE kao što su rasvjetna tijela, kudanski aparati i električna oprema, kada nisu u upotrebi. Ukoliko je rashladni uređaj uključen zatvorite prozore. Ako provjetravate prostoriju, ugasite klima uređaj.

21 HLAĐENJE PROSTORA Ne hladite prostorije u kojima ne boravite! KLIMA UREĐAJ koji ljeti koristimo za hlađenje prostora treba imati što vedi faktor hlađenja COP (2,5 4). Najučinkovitiji uređaji s inverterom, a postižu uštede od 20 do 40% u odnosu na standardne.

22 PREPORUČENE TEMPERATURE Toplinska ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti. Preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorima kako bi održali toplinsku ugodnost, a da u isto vrijeme ne bi rasipali energiju su: Hodnik 14-17C Spavaća soba 17C Kuhinja 17-21C Radna soba 17-21C Dnevni boravak 20-23C Kupaonica 23C Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16C Za vrijeme zimskog godišnjeg odmora 10C

23 NA KOJE NAČINE MOŽEMO SMANJITI POTROŠNJU VODE? Tuširajte se (30-50 litara) umjesto kupanja u kadi punoj vode ( litara) Ako perete posuđe ručno trošite i do 80% više vode nego perilica posuđa (investicija se isplati u 1 god.) Kod pranja zubi i ruku ne ostavljajte vodu da stalno teče. Ušteda do 5 litara svaki put kad perete zube, i do 10 litara vode za pranje ruku po osobi dnevno. 23

24 NA KOJE JOŠ NAČINE MOŽEMO SMANJITI POTROŠNJU VODE? Iz domene vjerovali ili ne Iz slavine koja kaplje brzinom od jedne kapi u sekundi godišnje iscuri oko 6000 l vode. Cijena gumice za brtvljenje je samo par kuna. Obični vodokotlid zamijeniti sa novim koji ima mogudnosti puštanja dvije vode (5 l i 10 l ). Ulaganje 170 kn. Ugradite aeratore/perlatore 24

25 RASVJETA(2,5 % emisija CO2) ZAMJENITE KLASIČNE ŽARULJE ŠTEDNIM ŽARULJAMA koje su 5 puta efikasnije, a imaju i do 10 puta dulji vijek trajanja. Tokom životnog vijeka žarulje uštedjeti dete oko 500kn! Osnovni postulat za uštedu električne energije u sustavu rasvjete : I najefikasnija rasvjeta je najučinkovitija kada se ne koristi Koristite prirodnu rasvjetu gdje je to god mogude!

26 Life Cycle Cost Analyze IZRAČUN CJELOŽIVOTNOG TROŠKA ŽARULJA

27 TLO zagaċenja nastala: ZAGAĐENJA I ONEĆIŠĆENJA Divljim deponijima, Uporabom pesticida pri uzgoju hrane Odlaganjem opasnog otpada ZagaĊenjima nastalim padalinama (iz zagaċenja zraka) ZRAK zagaċenja nastala: Ispušni plinovi iz automobila i autobusa Ispuštanjem plinova iz industrije u atmosferu bez zaštitnih filtera Korištenjem energije (emisije stakleniĉkih plinova) Sjeĉa šuma (biljke apsorbiraju CO 2 ) VODA zagaċenja nastala Nekontroliranim ispuštanjem iz industrije Divlji deponiji Podzemne vode i rekreative rijeke/jezera

28 POSLJEDICE ZAGAĐENJA I ONEĆIŠĆENJA 1. Ozbiljno narušavanje respiratornog sustava čaďa i čestice iz zraka 2. Tumori, rak i alergije problemi iz okoliša 3. Povrće i voće puno aditiva - pesticida 4. Nekvalitetno meso tovljenje i napajanje stoke 5. Nekvalitetna riba Zbog izlova nužan uzgoj najčešće hranjeno tabletama 6. Toksična zemlja uslijed divljih deponija teških metala i opasnih kemikalija 7. Kožna oboljenja nastala zbog alergija i toksina, UV zraka i sl.. 8. Infekcije i zarazne bolesti 9. Bakterije, virusi, plijesni, grinje, gljivice, mikotoksini 10. Siromaštvo zbog nedostatka osnovnih preduvjeta za život (hrana, voda)

29 EKO OZNAKE

30 KAKVU BUDUĆNOST ODABRATI? NE DA

31 Proizvodnja elektriĉne energije OBNOVLJIVI IZVORI

32 1. Bez zagaďenja Proizvodnja elektriĉne energije OBNOVLJIVI IZVORI 2. Zadovoljava sve potrebe za energijom kućanskih ureďaja 3. Višak proizvedene energije je moguće slati u nacionalnu mrežu i naplatiti uslugu proizvodnje 4. Služi za proizvodnju električne energije i za zagrijavanje PTV 5. Razlikovati solarne i fotonaposnke kolektore

33 TOPLINSKA IZOLACIJA

34

35 TOPLINSKA IZOLACIJA KAMENA VUNA : provodljivosti izmeďu 0,035 i 0,045 W/mK, što je uvrštava meďu najbolje toplinske izolatore izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu, industriji i brodogradnji Visoku otpornost na požar, paropropusna je i djelomično vodootporna Otporna je na starenje i raspadanje, te na mikroorganizme i insekte Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu, te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom POLISTIREN ili STIROPOR provodljivosti izmeďu 0,035-0,040 W/mK, niska cijena i jednostavne ugradnje, Koristi se najviše kao toplinska zaštita, u svim vanjskim konstrukcijama, te kao plivajući pod u podnim meďukatnim konstrukcijama Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene vune nije otporan na teperature više od 80 C. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova ekstrudirani polistiren. POLIURETANSKA PJENA pri sanacijama krovova provodljivosti izmeďu 0,020 i 0,035 W/mK dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene znatno je skuplja od prva dva navedena materijala, te zbog toga nije u široj primjeni.

36 TOPLINSKA IZOLACIJA

37 GRIJANJE/HLAĐENJE U sluĉajevima gdje je elektriĉna energija jedini energent DIZALICA TOPLINE 2,5-4 puta manje elektriĉne energije nego elektriĉni radijatori ili peći za istu dovedenu toplinu. Dizalice topline koriste električni kompresor koji je zadužen za "pumpanje" topline iz jedne okoline u drugu. Proizvode dva do tri puta više topline po kwh od električnih kotlova. Zamislimo klima ureďaj koji može zamijeniti strane, tako da visokotlačna strana postane niskotlačna i obratno. Time dobijamo grijač, a točno na taj način rade dizalice topline. Za promjenu režima rada je zadužen četveroputni ventil. Nedostatak ove tehnologije predstavlja problem stvaranja leda na vanjskom dijelu u zimskom periodu. Taj se problem rješava prebacivanjem režima rada u "ljetni", čime odleďujemo vanjske dijelove, ali za to vrijeme ne možemo zadovoljavati toplinske potrebe prostora.

38 GRIJANJE/HLAĐENJE U sluĉajevima gdje je elektriĉna energija jedini energent DIZALICA TOPLINE 2,5-4 puta manje elektriĉne energije nego elektriĉni radijatori ili peći za istu dovedenu toplinu.

39 GRIJANJE/HLAĐENJE U sluĉajevima gdje je elektriĉna energija jedini energent DIZALICA TOPLINE 2,5-4 puta manje elektriĉne energije nego elektriĉni radijatori ili peći za istu dovedenu toplinu. 1. Energetski učinkovite zahvaljujući visokoj vrijednosti COP do 4 2. Malena potrošnja električne energije zahvaljujući tehnologiji snažnog novog vijčanog (Scroll) kompresora 3. Široko područje primjene i visoki komfor potrošnje tople vode zahvaljujući najvišoj temperaturi polaza od 65 C 4. Jednostavna i brza instalacija zahvaljujući 5. Jednostavno rukovanje zahvaljujući dijalogu podržanom jasnim tekstom 6. Tihe su u radu 7. Visoka učinkovitost i pouzdanost i kod ekstremno niskih vanjskih temperatura zahvaljujući novom kompresoru i električnom grijaču za dogrijavanje 8. Tihe i gotovo bez vibracija zahvaljujući amortizacijskom odvojenju, tihim ventilatorima, djelotvornoj zvučnoj izolaciji i serijskim poklopcima za zvučnu zaštitu 9. Pouzdan komfor grijanja i tople vode do 20 C vanjske temperature

40 GRIJANJE/HLAĐENJE U sluĉajevima dostupnosti ogrjevno drvo KOTLOVI NA DRVENE PELETE Primjer: ako je vaša dosadašnja godišnja potrošnja loživog ulja bila litara (otprilike cca m3 plina) to odgovara otprilike kwh. Vaša potrošnja bi prema ovom podatku bila cca 5 tona peleta godišnje.

41 GRIJANJE/HLAĐENJE U sluĉajevima dostupnosti ogrjevno drvo KOTLOVI NA DRVENE PELETE Srce je komora za sagorijevanje. Automatski sustav paljenja pokreće postupak loženja koje se dalje nadgleda i upravlja ugraďenom automatikom. Automatika osigurava optimalan omjer zraka za sagorijevanje, radnu temperaturu te količinu Peleta. 2kg Peleta = 1 litra Loživog ulja = 1m3 plina

42 PRATITI KOLIĈINU: SUSTAV RECIKLIRANJA 1. Kupljenog papira 2. Kupljenih tonera 3. Goriva za automobile RAZDVAJATI: 1. PET ambalažu 2. Papir koji je ispisan unutar ureda i odbačen 3. Papirnati proizvodi (kartonske kutije, ambalaže od mlijeka, časopisi, unešeni papirnati materijali) 4. Elektronički otpad naročito patrone tinte 5. Staklo 6. Aluminij

43 SUSTAV RECIKLIRANJA 1 TONA PAPIRA PROIZVEDENOG IZ SIROVINA = 4700 KwH ELEKTRIČNE ENERGIJE LITARA PITKE VODE 4 STABLA 12 m VISINE I 25 cm PROMJERA 1 TONA PAPIRA PROIZVEDENOG IZ RECIKLIRANOG PAPIRA = 2750KwH ELEKTRIČNE ENERGIJE LITARA PITKE VODE NITI JEDNO STABLO PAPIR SE MOŽE RECIKLIRATI I DO 7 X

44 SUSTAV RECIKLIRANJA

45 Life Cycle Cost Analyze IZRAČUN CJELOŽIVOTNOG TROŠKA PRINTERA

46 Znate li: Da će do 2040.g. na Zemlji živjeti 9 milijardi ljudi. Elektronički otpad raste 3 puta brže od komunalnog, Godišnje se stvara t komunalnog otpada t električnog/elektroničnog Gdje ćemo mi živjeti? Da će do 2020.g svjetska proizvodnja nafte dosegnuti vrhunac Iscrpljeni glavni izvori diljem svijeta Stopa pada na postojedim nalazištima ima stopu pada 4% godišnje Potrebno je 3 milijuna barela dnevno (izmisliti zemlju veličine Saudijske Arabije svake 3 g.)

47 Znate li: Da jedna litra Super 95 goriva sagorijevanjem ispušta oko 2,4 kg CO 2, a jedna litra dizela oko 2,7 kg CO 2. Da katastrofalni vremenski događaji i promjenjivost klime utječu na: hranu i vodu, nove uzorke epidemije zaraznih bolesti. Klimatske promjene će negativno utjecati na neke od najosnovnijih uvijeta zdravlja: hranu, zrak i vodu.

48 STAKLENIČKI PLINOVI 1. Individualne emisije građana u stanovanju predstavljaju oko 30% ukupnih emisija u RH 2. Emisije koje su posljedica putničkog i cestovnog prometa predstavljaju gotovo 50% ukupnih emisija RH. 3. Svaki pojedinac u RH proizvede preko 6 tona stakleničkih plinova godišnje!

49 UNDP u Hrvatskoj Projekt poticanja energetske efikasnosti Adresa: Bednjanska 14, Zagreb Tel: Fax: Web: jelena.kremenjas@undp.org Hvala na pažnji!!