Službeni list Europske unije

Транскрипт

1 Službeni list Europske unije C 215 Hrvatsko izdanje Informacije i objave Godište lipnja Sadržaj EUROPSKI PARLAMENT ZASJEDANJE Dnevne sjednice od 3. do 6. listopada Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 314, USVOJENI TEKSTOVI Dnevne sjednice od 24. do 27. listopada Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 326, Tekstovi o razrješnici za financijsku godinu 2014., usvojeni 27. listopada 2016., objavljeni su u SL L 333, USVOJENI TEKSTOVI I. Rezolucije, preporuke i mišljenja REZOLUCIJE Europski parlament Utorak, 4. listopada /C 215/01 Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o budućnosti odnosa između AKP-a i EU-a nakon (2016/2053(INI)) Srijeda, 5. listopada /C 215/02 Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o sljedećim koracima za ostvarivanje globalnih ciljeva i obveza EU-a povezanih s prehranom i sigurnošću opskrbe hranom u svijetu (2016/2705(RSP)) /C 215/03 Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o Uredu europskog javnog tužitelja i Eurojustu (2016/2750(RSP)) HR

2 2018/C 215/04 Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom (2016/2891(RSP)) Četvrtak, 6. listopada /C 215/05 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o Ruandi i slučaju Victoire Ingabire (2016/2910(RSP)) /C 215/06 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o Sudanu (2016/2911(RSP)) /C 215/07 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o Tajlandu, posebice o slučaju Andyja Halla (2016/2912(RSP)) /C 215/08 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o međunarodnim standardima financijskog izvještavanja: MSFI 9 (2016/2898(RSP)) /C 215/09 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o Siriji (2016/2894(RSP)) /C 215/10 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o provedbi Pariškog sporazuma i Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u Marakešu, u Maroku (COP22) (2016/2814(RSP)) /C 215/11 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o provedbi Uredbe o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom Uredba (EZ) br. 1935/2004 (2015/2259(INI)) /C 215/12 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za (2015/2326(INI)) /C 215/13 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 (SYN-BTØ11-1) za uzgoj (D046173/ /2919(RSP)) /C 215/14 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 (DAS-Ø15Ø7-1) za uzgoj (D046172/ /2920(RSP)) /C 215/15 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 (MON-ØØ81Ø-6) za uzgoj (D046170/ /2921(RSP)) /C 215/16 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (MON- ØØ81Ø-6) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D046169/ /2922(RSP))

3 2018/C 215/17 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk MON (DAS DAS-21Ø23-5 MON ), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D046168/ /2923(RSP)) Utorak, 25. listopada /C 215/18 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o strategiji EU-a prema Iranu nakon nuklearnog sporazuma (2015/2274(INI)) /C 215/19 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM (2015/2110(INI)) /C 215/20 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o ljudskim pravima i migracijama u trećim zemljama (2015/2316(INI)) /C 215/21 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama (2015/2315(INI)) /C 215/22 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina (2016/2059(INI)) /C 215/23 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada Kako uskladiti nadzor ribarstva u Europi? (2015/2093(INI)) /C 215/24 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi (2015/2347(INI)) /C 215/25 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (2015/2254(INL)) Srijeda, 26. listopada /C 215/26 Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o reviziji VFO-a u sredini razdoblja (2016/2931(RSP)) /C 215/27 Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za (2016/2101(INI)) /C 215/28 Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o transmasnim kiselinama (2016/2637(RSP)) Četvrtak, 27. listopada /C 215/29 Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (2016/2956(RSP)) /C 215/30 Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o položaju novinara u Turskoj (2016/2935(RSP)) /C 215/31 Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja (2016/2936(RSP))

4 2018/C 215/32 Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o Europskoj volonterskoj službi i poticanju volonterstva u Europi (2016/2872(RSP)) /C 215/33 Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o procjeni strategije EU-a za mlade (2015/2351(INI)) /C 215/34 Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima (2015/2226(INI)) II. Informacije INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE Europski parlament Utorak, 4. listopada /C 215/35 Odluka Europskog parlamenta od 4. listopada o zahtjevu za ukidanje imuniteta Giorgosu Grammatikakisu (2016/2084(IMM)) Utorak, 25. listopada /C 215/36 Odluka Europskog parlamenta od 25. listopada o zahtjevu za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu (2016/2108(IMM)) /C 215/37 Odluka Europskog parlamenta od 25. listopada o zahtjevu za zaštitu povlastica i imuniteta Jane Collins (2016/2087(IMM)) /C 215/38 Odluka Europskog parlamenta od 25. listopada o zahtjevu za zaštitu povlastica i imuniteta Marija Borghezija (2016/2028(IMM)) III Pripremni akti EUROPSKI PARLAMENT Utorak, 4. listopada /C 215/39 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (12256/2016 C8-0401/ /0184(NLE)) /C 215/40 Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije (COM(2016)0462 C8-0283/ /2165(BUD)) /C 215/41 Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Finska EGF/2016/001 FI/Microsoft) (COM(2016)0490 C8-0348/ /2211(BUD))

5 2018/C 215/42 Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Švedska EGF/2016/002 SE/Ericsson) (COM(2016)0554 C8-0355/ /2214(BUD)) /C 215/43 P8_TA(2016)0368 Pravna pomoć za osumnjičene ili optužene osobe lišene slobode i pravna pomoć u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o privremenoj pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe lišene slobode i pravnoj pomoći u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga (COM(2013)0824 C7-0429/ /0409(COD)) P8_TC1-COD(2013)0409 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. listopada radi donošenja Direktive (EU) 2016/ Europskog parlamenta i Vijeća o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga /C 215/44 P8_TA(2016)0369 Trgovina određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo postupanje ili kažnjavanje ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (COM(2014)0001 C7-0014/ /0005(COD)) P8_TC1-COD(2014)0005 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. listopada radi donošenja Uredbe (EU) 2016/ Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje /C 215/45 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o Nacrtu provedbene odluke Vijeća kojom se Europskom policijskom uredu (Europol) odobrava sklapanje Sporazuma o strateškoj suradnji između Ministarstva javne sigurnosti Narodne Republike Kine i Europola (08364/2016 C8-0217/ /0808(CNS)) Srijeda, 5. listopada /C 215/46 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o prijedlogu odluke Vijeća o ovlašćivanju Republike Austrije i Rumunjske da u interesu Europske unije prihvate pristup Perua Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz (COM(2016)0367 C8-0234/ /0168(NLE)) /C 215/47 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o Prijedlogu odluke Vijeća kojom se određene države članice ovlašćuju da u interesu Europske unije prihvate pristupanje Kazahstana Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz (COM(2016)0368 C8-0232/ /0169(NLE))

6 2018/C 215/48 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o prijedlogu odluke Vijeća kojom se određene države članice ovlašćuju da u interesu Europske unije prihvate pristupanje Republike Koreje Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz (COM(2016)0372 C8-0233/ /0173(NLE)) Utorak, 25. listopada /C 215/49 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK u Danskoj (11219/2016 C8-0340/ /0813(CNS)) /C 215/50 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Danskoj (11220/2016 C8-0341/ /0814(CNS)) /C 215/51 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Narodne Republike Kine o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak za nositelje diplomatskih putovnica (15470/2015 C8-0110/ /0293(NLE)) /C 215/52 P8_TA(2016)0394 Države članice koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu određenih odredaba povezanih s financijskim upravljanjem za određene države članice koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (COM(2016)0418 C8-0238/ /0193(COD)) P8_TC1-COD(2016)0193 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada radi donošenja Uredbe (EU) 2016/ Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu određenih odredaba koje se odnose na financijsko upravljanje za određene države članice koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost /C 215/53 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenje uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 91/2003 o statistici željezničkog prijevoza u vezi s prikupljanjem podataka o robi, putnicima i nesrećama (10000/1/2016 C8-0365/ /0297(COD)) /C 215/54 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1365/2006 o statistici prijevoza robe na unutarnjim vodnim putovima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji radi donošenja određenih mjera (09878/1/2016 C8-0358/ /0226(COD)) /C 215/55 Amandmani koje je donio Europski parlament 25. listopada o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije (COM(2013)0884 C8-0033/ /0432(COD))

7 2018/C 215/56 Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 3/2016 Europske unije za financijsku godinu 2016.: Sigurnost institucija (12600/2016 C8-0409/ /2121(BUD)) Srijeda, 26. listopada /C 215/57 Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 4. listopada o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju u pogledu regulatornih tehničkih standarda za tehnike smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana (C(2016) /2930(DEA)) /C 215/58 Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu (11900/2016 C8-0373/ /2047(BUD)) /C 215/59 Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Estonije EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije) (COM(2016)0622 C8-0389/ /2235(BUD)) /C 215/60 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lakšem pristupu internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama tijela javnog sektora (09389/1/2016 C8-0360/ /0340(COD)) /C 215/61 Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/ 2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/ EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (08795/2/2016 C8-0364/ /0141(COD))

8 OZNAKE POSTUPAKA * postupak savjetovanja *** postupak suglasnosti ***I ***II ***III redovni zakonodavni postupak, prvo čitanje redovni zakonodavni postupak, drugo čitanje redovni zakonodavni postupak, treće čitanje (Vrsta postupka ovisi o pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.) Amandmani Parlamenta: Novi tekst piše se podebljanim kurzivom. Brisanja se označuju simbolom ili precrtanim tekstom. Zamjene se označuju isticanjem novog teksta podebljanim kurzivom i brisanjem ili precrtavanjem zamijenjenog teksta.

9 HR Službeni list Europske unije C 215/1 EUROPSKI PARLAMENT ZASJEDANJE Dnevne sjednice od 3. do 6. listopada Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 314, USVOJENI TEKSTOVI Dnevne sjednice od 24. do 27. listopada Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 326, Tekstovi o razrješnici za financijsku godinu 2014., usvojeni 27. listopada 2016., objavljeni su u SL L 333, USVOJENI TEKSTOVI

10 C 215/2 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada I. (Rezolucije, preporuke i mišljenja) REZOLUCIJE EUROPSKI PARLAMENT P8_TA(2016)0371 Budućnost odnosa između AKP-a i EU-a nakon Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o budućnosti odnosa između AKP-a i EU-a nakon (2016/2053(INI)) (2018/C 215/01) Europski parlament, uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja ( Sporazum iz Cotonoua ) te njegove izmjene iz i ( 1 ), uzimajući u obzir Sporazum iz Georgetowna iz godine kojim je uspostavljena Skupina afričkih, karipskih i pacifičkih država te njegovu izmjenu iz ( 2 ), uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada naslovljenu Prema punoj integraciji suradnje sa zemljama AKP-a u proračun EU-a (COM(2003)0590), uzimajući u obzir Zajednički savjetodavni dokument Europske komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 6. listopada pod nazivom Ususret novom partnerstvu između Europske unije i afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja nakon (JOIN(2015)0033), uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o odnosima država AKP-a i EU-a, posebno onu od 11. veljače o radu Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a ( 3 ), od 13. lipnja ( 4 ) o drugoj izmjeni Sporazuma iz Cotonoua od 23. lipnja 2000., od 5. veljače o utjecaju sporazuma o gospodarskom partnerstvu na razvoj ( 5 ) te od 1. travnja o uvrštenju Europskog razvojnog fonda u proračun ( 6 ), uzimajući u obzir prethodne rezolucije Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a, a posebno onu od 9. prosinca naslovljenu Četrdeset godina partnerstva: ocjena utjecaja na trgovinu i razvoj u zemljama AKP-a i izgledi za dugotrajnost odnosa između zemalja AKP-a i Europske unije ( 7 ), ( 1 ) ( 2 ) ( 3 ) SL C 310, , str. 19. ( 4 ) SL C 65, , str ( 5 ) SL C 67 E, , str ( 6 ) SL C 103 E, , str ( 7 )

11 HR Službeni list Europske unije C 215/3 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o usklađenosti politika u interesu razvoja, Utorak, 4. listopada uzimajući u obzir zajedničku izjavu supredsjednika Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a od 9. prosinca o budućnosti odnosa između država AKP-a i EU-a ( 1 ), uzimajući u obzir globalnu strategiju EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, podnesenu Europskom vijeću na njegovu sastanku 28. i 29. lipnja 2016., uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 21. ožujka naslovljenu Ususret obnovljenom partnerstvu za razvoj između EU-a i Pacifika (JOIN(2012)0006), uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku naslovljenu Zajednička strategija partnerstva EU-a i karipskih država od 26. lipnja (JOIN (2012)0018), uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a koju su usvojili čelnici afričkih i europskih država i vlada na sastanku na vrhu održanom u Lisabonu 9. prosinca ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada o ulozi lokalnih vlasti zemalja u razvoju u razvojnoj suradnji ( 3 ), uzimajući u obzir zajedničku izjavu AKP-a i EU-a od 20. lipnja o planu za razdoblje nakon ( 4 ), uzimajući u obzir izjavu iz Sipopoa sa sedmog sastanka na vrhu čelnika država i vlada AKP-a održanog 13. i 14. prosinca naslovljenu Budućnost skupine zemalja AKP-a u svijetu koji se mijenja: izazovi i mogućnosti ( 5 ), uzimajući u obzir treću Međunarodnu konferenciju o financiranju razvoja održanu od 13. do 16. srpnja i Akcijski program iz Addis Abebe koji je Opća skupština UN-a podržala 27. srpnja ( 6 ), uzimajući u obzir Sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna pod nazivom Promijeniti svijet: program održivog razvoja do ( 7 ), uzimajući u obzir 41. zasjedanje Zajedničkog vijeća AKP-a i EU-a održano u Dakaru (Senegal) 28. i 29. travnja 2016., uzimajući u obzir osmi sastanak na vrhu čelnika država i vlada država AKP-a održan u Port Moresbyju (Papua Nova Gvineja) 31. svibnja i 1. lipnja na kojem su usvojeni Izjava iz Waiganija o izgledima za budućnost skupine država AKP-a i Deklaracija iz Port Moresbyja kojom je prihvaćeno konačno izvješće skupine uglednih osoba o budućnosti skupine država AKP-a, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za proračune (A8-0263/2016), ( 1 ) ( 2 ) ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0336. ( 4 ) ( 5 ) ( 6 ) Rezolucija Opće skupštine UN-a A/RES/69/313. ( 7 ) Rezolucija Opće skupštine UN-a A/RES/70/1.

12 C 215/4 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada A. budući da se snaga i pravna stečevina Sporazuma iz Cotonoua temelje na nizu jedinstvenih značajki: riječ je o pravno obvezujućem dokumentu, broj potpisnica je bez premca ( ), sporazum je sveobuhvatan s obzirom na to da se temelji na trima stupovima razvojnoj, političkoj te gospodarskoj i trgovinskoj suradnji, a karakteriziraju ga i zajednički institucionalni okvir te velik proračun preko Europskog razvojnog fonda; B. budući da je glavni cilj Sporazuma iz Cotonoua, smanjivanje i u konačnici iskorjenjivanje siromaštva, u skladu s ciljevima održivog razvoja i postupne integracije država AKP-a u globalno gospodarstvo, jasno izražen u njegovu članku 1.; budući da se to partnerstvo temelji na skupu temeljnih vrijednosti i načela, među kojima su poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracija utemeljena na vladavini prava te transparentno i odgovorno upravljanje; C. budući da se više od 80 % najnerazvijenijih zemalja na svijetu nalazi u regijama AKP-a, što partnerstvo EU-a i AKP-a čini posebno relevantnim; D. budući da su se političke i gospodarske prilike u skupini država AKP-a i u Europskoj uniji promijenile otkako je potpisan Sporazum iz Cotonoua; E. budući da bi se odnosi između AKP-a i EU-a u budućnosti trebali temeljiti na novom promišljanju mogućnosti i prepreka za suradnju između EU-a i AKP-a; F. budući da se snaga izražena brojem država članica AKP-a i EU-a ne odražava dovoljno u zajedničkom djelovanju na globalnim forumima; G. budući da je partnerstvo AKP-a i EU imalo važnu ulogu u ostvarivanju napretka u ispunjenju milenijskih razvojnih ciljeva; H. budući da su, s druge strane, dosad ostvareni rezultati u pogledu iskorjenjivanja siromaštva i integracije zemalja AKP-a u svjetsko gospodarstvo bili nedovoljni s obzirom na to da se pola država članica AKP-a i dalje vodi kao najnerazvijenije zemlje, a da je ukupan udio svih država članica AKP-a u svjetskoj trgovini manji od 5 % te da njihov udio u svjetskom BDP-u iznosi otprilike 2 %; I. budući da trgovinski odnosi čine drugi stup Sporazuma iz Cotonoua i da su sporazumi o gospodarskom partnerstvu njegovi instrumenti; J. budući da su sporazumi o gospodarskom partnerstvu člankom 36. Sporazuma iz Cotonoua definirani kao razvojni instrumenti kojima je cilj potaknuti mirnu i postupnu integraciju država AKP-a u svjetsko gospodarstvo, posebno punom primjenom regionalnih integracija i trgovinske razmjene jug jug ; budući da se uključivanjem sporazuma o gospodarskom partnerstvu u Sporazum iz Cotonoua promiče usklađenost politika u interesu razvoja; K. budući da se Sporazumom iz Cotonoua uzima u obzir sve veća važnost regionalnih integracija za zemlje AKP-a i njihovu suradnju s EU-om te njihova uloga u promicanju mira, sigurnosti i rasta te rješavanju prekograničnih izazova; L. budući da je Sporazum iz Cotonoua usmjeren na rješavanje novih globalnih izazova povezanih s klimatskim promjenama, migracijama, mirom i sigurnosti (poput borbe protiv terorizma, ekstremizma i međunarodnog kriminala), ali da je u tim područjima ostvario malobrojne konkretne rezultate; M. budući da su na sjednicama zajedničkih institucija AKP-a i EU-a, a posebno onima Vijeća ministara, ostvareni malobrojni konkretni rezultati te da su na njima i broj i razina sudionika niski; N. budući da EU financira približno 50 % troškova Tajništva AKP-a; budući da određen broj država članica AKP-a svoju članarinu ne plaća u punom iznosu;

13 HR Službeni list Europske unije C 215/5 Utorak, 4. listopada O. budući da je politički dijalog o ključnim temama, kako je navedeno u člancima 8. i 96. Sporazuma iz Cotonoua, konkretan i legalan način zagovaranja zajedničkih vrijednosti partnerstva zemalja AKP-a i EU-a te promicanja demokracije i ljudskih prava, vrijednosti na kojima se temelji održivi razvoj; P. budući da postoji jasna potreba da se u novom sporazumu zadrži uvjetovanje ljudskim pravima i osnaži politički dijalog; Q. budući da je sudjelovanje nacionalnih parlamenata, lokalnih vlasti, civilnog društva i privatnog sektora u političkom dijalogu bilo prilično ograničeno unatoč tome što je istaknuta njihova važnost; budući da je uloga skupine država AKPa u tom smislu bila ograničena na slučajeve u kojima se poziva na članak 96.; budući da se politički dijalog, a naročito članak 96., uglavnom koristio u kasnijim fazama političkih kriza, a ne kao preventivna mjera; R. budući da je, unatoč činjenici da je revizijom Sporazuma iz Cotonoua jasno istaknuta uloga nacionalnih parlamenata, lokalnih vlasti, civilnog društva i privatnog sektora, njihovo sudjelovanje u donošenju odluka o politikama i aktivnostima AKP-a i EU-a ograničeno; S. budući da su organizacije civilnog društva suočene sa sve restriktivnijim zakonodavstvom i drugim preprekama kojima se ograničava njihov manevarski prostor i aktivnosti; T. budući da regija AKP-a obuhvaća niz prekomorskih zemalja i područja koji su povezani s Europskom unijom i čiji poseban odnos s njome treba udaljiti od tradicionalnog pristupa razvojnoj pomoći kako bi se više povelo računa o njihovoj pripadnosti europskoj obitelji; budući da su prekomorske zemlje i područja, iako imaju poseban status, još uvijek korisnici 11. Europskog razvojnog fonda, kao i zemlje AKP-a; U. budući da se Europski razvojni fond financira izravnim doprinosima država članica EU-a i nije podložan uobičajenim proračunskim pravilima EU-a; budući da Parlament u pogledu proračuna Europskog razvojnog fonda nema drugih ovlasti osim davanja razrješnice za već izvršene isplate, niti ima formalno pravo nadzora nad programima fonda; V. budući da je u okviru 11. Europskog razvojnog fonda 900 milijuna EUR namijenjeno za Instrument mirovne pomoći za Afriku te da će otprilike 1,4 milijarde EUR iz pričuve Europskog razvojnog fonda biti iskorišteno za Uzajamni fond EU-a za Afriku; W. budući da mobilizacija nacionalnih resursa u zemljama AKP-a i sredstava iz dijaspore mogu biti ključan izvor financiranja razvoja; X. budući da bi se uvrštenjem Europskog razvojnog fonda u proračun omogućio demokratski nadzor nad upotrebom sredstava EU-a namijenjenih za razvoj te povećala njihova vidljivost i transparentnost; budući da, s druge strane, višegodišnja priroda programa Europskog razvojnog fonda pruža predvidljiva sredstva te da bi njegovo uvrštenje u proračun moglo prouzrokovati preusmjeravanje sredstava namijenjenih razvoju u zemljama AKP-a na druge vanjskopolitičke prioritete i stoga se smatrati slabljenjem povlaštenog partnerstva između EU-a i zemalja AKP-a; budući da bi se, ako se ne ustanovi zaseban instrument za financiranje sigurnosnih troškova povezanih s razvojnom suradnjom, uvrštenjem Europskog razvojnog fonda u proračun moglo ugroziti i financiranje Instrumenta mirovne pomoći za Afriku te drugih važnih inicijativa, primjerice Uzajamnog fonda za Afriku; 1. potvrđuje da je suradnja između AKP-a i EU-a vrijedno i jedinstveno postignuće kojim su kroz posljednjih 40 godina osnažene veze između naroda i AKP-a i EU-a i njihovih parlamenata; naglašava da, s obzirom na to da su zemlje AKP-a pokazale svoju predanost da zajednički djeluju kao skupina, kako bi se suradnja prilagodila novim izazovima i poboljšala njena djelotvornost, treba usvojiti novu strukturu u kojoj će biti zadržani oni dijelovi pravne stečevine zemalja AKP-a i EU-a koji su po svojoj naravi univerzalni, poput poštovanja ljudskih prava i rodne jednakosti, predanosti ljudskom razvoju, dobrom upravljanju i demokraciji, postizanja cilja vladavine prava i razmjene najboljih praksi unutar zajedničkog okvira, dok se većina posla mora obavljati u skladu s načelom supsidijarnosti, odnosno preko regionalnih sporazuma koji bi odgovarali posebnim potrebama regija i zajedničkim interesima EU-a i konkretne regije;

14 C 215/6 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada ističe da bi i zajednički okvir i regionalni sporazumi trebali biti pravno obvezujući; naglašava da bi, kako bi se pojačala djelotvornost sporazuma, smanjilo udvajanje i izbjeglo preklapanje političkih okvira, regionalne sporazume s Afrikom, Karibima i Pacifikom trebalo pripremiti na način da se u obzir uzmu postojeće regionalne i podregionalne organizacije poput Afričke unije i regionalnih gospodarskih zajednica te regionalne strategije i sporazumi kao što su sporazumi o gospodarskom partnerstvu, kao i da bi njima trebalo omogućiti uključivanje dodatnih zemalja, primjerice sjevernoafričkih zemalja, ili stvaranje podskupina na temelju posebnih interesa ili potreba (npr. stupnja razvoja u slučaju najnerazvijenijih zemalja ili zemljopisnih posebnosti kada je riječ o malim otočnim državama u razvoju); Ciljevi, načela i uvjeti suradnje 3. poziva na to da se u središte novog sporazuma postave Program i ciljevi održivog razvoja do te da se uspostave snažni mehanizmi za praćenje kojima bi se zajamčilo da se pri provedbi sporazuma doprinosi ciljevima održivog razvoja te da se oni tim sporazumom promiču; 4. poziva na to da AKP i EU uspostave mehanizam za stručnu provjeru, praćenje i odgovornost kojim bi se omogućilo redovito praćenje provedbe ciljeva održivog razvoja u državama članicama i u čijem bi radu sudjelovali predstavnici iz AKPa i EU-a, ne samo iz središnjih vladinih tijela nego i iz parlamenata, regionalnih i lokalnih vlasti, civilnog društva i znanstvenih zajednica, a koji bi svake godine podnosili svoje zaključke i preporuke za nacionalne, regionalne i globalne postupke provjere i daljnje postupanje; 5. osim toga naglašava da bi se o politikama koje se zasnivaju na znanju trebalo u cijelosti voditi računa prilikom izrade, donošenja i provedbe programa sektorskih javnih politika predviđenih u okviru budućeg sporazuma; 6. poziva na to da borba protiv siromaštva i nejednakosti, a naposljetku i njihovo iskorjenjivanje, kao i promicanje održivog razvoja, i dalje budu glavni ciljevi suradnje između AKP-a i EU-a; međutim, ustraje u tome da novi sporazum mora u prvom redu biti politički projekt zasnovan na načelu odgovornosti te da je potreban jasan odmak od načina razmišljanja koje se temelji na odnosu donator primatelj pomoći; smatra da suradnju treba ostvariti u područjima od zajedničkog interesa u kojima se može očekivati obostrana korist, ne samo u gospodarskom smislu nego i u pogledu mira i sigurnosti, ljudskih prava, vladavine prava, dobrog upravljanja i demokracije, migracija, zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena i drugih područja povezanih s boljitkom stanovništva AKP-a i EU-a; 7. ponovno ističe da je usklađenost politika u interesu razvoja ključan element za ostvarenje novog programa održivog razvoja; smatra da se sveobuhvatnom prirodom Sporazuma iz Cotonoua promiče usklađenost politika u interesu razvoja te da ona stoga treba biti očuvana i u novom sporazumu; ističe da je u okviru novog sporazuma potrebno zadržati konkretne odredbe o usklađenosti politika u interesu razvoja i pojačati dijalog o povezanim pitanjima; podsjeća na svoj prijedlog da se u okviru Zajedničke parlamentarne skupštine imenuju stalni suizvjestitelji za pitanja usklađenosti politika u interesu razvoja; 8. smatra da je poštovanje međunarodno dogovorenih načela učinkovitosti pomoći ključ za ispunjenje ciljeva Programa održivog razvoja do te smatra da bi to trebalo spomenuti u budućem sporazumu; 9. poziva na to da ključni elementi Sporazuma iz Cotonoua, oni u pogledu ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava, budu temeljne vrijednosti i u novom sporazumu; traži da dobro upravljanje bude uključeno u te bitne dijelove, u skladu s novim 16. ciljem održivog razvoja posvećenim miru, pravdi i djelotvornim institucijama; ponovno naglašava važnost pune provedbe članka 9. Sporazuma iz Cotonoua; 10. ističe da je politički dijalog temeljni dio Sporazuma iz Cotonoua te da se člancima 8. i 96. pruža konkretan i pravno uređen način za promicanje ključnih elemenata odnosa između AKP-a i EU-a, koji, međutim, u prošlosti nije uvijek djelotvorno korišten; poziva na to da politički dijalog i u novom sporazumu bude središnji, pravno uređen stup, kako u temeljnom okviru tako i na regionalnoj razini; poziva na to da politički dijalog bude djelotvorniji i sustavniji te da se njime djeluje anticipativno kako bi se spriječilo izbijanje političkih kriza;

15 HR Službeni list Europske unije C 215/7 Utorak, 4. listopada podsjeća na to da članak 97. Sporazuma iz Cotonoua propisuje postupak savjetovanja i usvajanja odgovarajućih mjera u teškim slučajevima korupcije te žali zbog toga što se na taj članak dosad pozvalo samo jedanput; poziva na to da se u budućem sporazumu o partnerstvu između EU-a i AKP-a taj postupak osnaži kako bi ga se učinilo u potpunosti operativnim; 12. u tom smislu naglašava da je politički dijalog dragocjen temelj za poboljšanje situacije u kojoj se nalazi stanovništvo u partnerskim zemljama; žali zbog toga što se taj instrument do sada nedovoljno koristio i što nije bio dovoljno djelotvoran; poziva stoga na kvalitetnije praćenje stanja ljudskih prava i drugih ključnih i temeljnih elemenata Sporazuma i ustraje u tome da to praćenje bude uključivo i participativno, te da se redovito, svake dvije godine ili svakih nekoliko godina, vrši ocjena stanja te podnose zajednička izvješća o poštovanju tih elemenata u zemljama članicama AKP-a i EU-a kako bi se jasno imenovali i oni koji ih krše i oni koji ih poštuju; poziva na to da se zaključci tih izvješća predstave na krovnim sastancima AKP-a i EU-a i da služe kao osnova za politički dijalog, kao i da ih se razmatra prilikom ispitivanja praćenja provedbe ciljeva održivog razvoja na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini; 13. poziva na snažnije sudjelovanje nacionalnih parlamenata te regionalnih i lokalnih vlasti u zemljama AKP-a i EU-a, u svim fazama politika i aktivnosti zemalja AKP-a i EU-a, od planiranja i pripreme do provedbe, procjene i praćenja, s posebnim naglaskom na načelu supsidijarnosti; 14. snažno potiče sve stranke u novom sporazumu da uznastoje oko jačanja autonomije i kapaciteta lokalnih i regionalnih vlada kako bi im se omogućilo da uspješno i djelotvorno obavljaju svoje misije i da odigraju važnu ulogu u razvoju zemalja AKP-a; 15. poziva na to da civilno društvo, a posebno lokalne skupine koje su izravno zahvaćene tim politikama, više sudjeluje u političkom dijalogu, planiranju i provedbi te pruži veću potporu izgradnji kapaciteta; ističe u tom smislu opasnost od smanjivanja prostora za djelovanje civilnog društva u nekim zemljama i potrebu da se uključe skupine kao što su manjine, mladi ljudi i žene, koje se nisu u stanju samoorganizirati kako bi zaštitile svoje interese ili koje, unatoč tome što postoji legitiman demokratski interes, njihove vlade ne priznaju; 16. smatra da privatni sektor može imati ključnu ulogu u razvojnom procesu i da može doprinijeti financiranju razvoja, pod uvjetom da se ulaganja vrše uz dužno poštovanje stanovništva, tradicionalnih oblika vlasništva i uporabe te okoliša, u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; stoga poziva na to da se privatnim ulaganjima pruži potpora pod okriljem Europske investicijske banke (EIB), pod uvjetom da ona budu u skladu s međunarodnim propisima u području ljudskih prava te socijalnim propisima i propisima o zaštiti okoliša; naglašava da bi u novom partnerstvu prioritet trebalo dati malim proizvođačima i poljoprivrednicima te jamčenju poticajnog okruženja za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća; nadalje, poziva na to da se uzme u obzir mišljenje privatnog sektora na lokalnoj i nacionalnoj razini tijekom pripreme politika, u fazi planiranja i provedbi; Buduće zajedničke institucije AKP-a i EU-a 17. poziva na to da se na sastancima Zajedničkog vijeća AKP-a i EU-a raspravlja o bitnim i hitnim političkim pitanjima, uključujući i ona osjetljive prirode, u cilju donošenja zajedničkih zaključaka; poziva nadležna ministarstva država članica AKP-a i EU-a da unaprijede svoje sudjelovanje na ministarskoj razini kako bi se sastancima dao potreban politički legitimitet i istaknulo načelo partnerstva; 18. poziva na to da novi sporazum o suradnji dobije snažnu parlamentarnu dimenziju kroz djelovanje Zajedničke parlamentarne skupštine koja će omogućiti otvoren, demokratski i sveobuhvatan parlamentarni dijalog, pa i o teškim i osjetljivim pitanjima, potaknuti razvoj zajedničkih (regionalnih) političkih projekata i dati im demokratske temelje kroz sudjelovanje različitih dionika, nadzirati djelovanje izvršne vlasti i razvojnu suradnju, promicati demokraciju i ljudska prava i time pružiti važan doprinos novom, ravnopravnom partnerstvu u suradnji; naglašava da je važno da Zajednička parlamentarna skupština u ranim fazama bude uključena u sve relevantne rasprave o partnerstvu AKP-a i EU-a u razdoblju nakon godine;

16 C 215/8 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada čvrsto vjeruje da bi Zajednička parlamentarna skupština trebala zajamčiti odgovarajuću demokratsku i proporcionalnu zastupljenost te sudjelovanje svih političkih snaga u raspravama; poziva stoga da u nacionalnim izaslanstvima u Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini budu parlamentarni predstavnici cijelog političkog spektra u tim zemljama te da se zajamči sudjelovanje oporbe; 20. poziva na to da se djelovanje Zajedničke parlamentarne skupštine uskladi s novom regionalnom strukturom, odnosno da se njezino djelovanje usmjeri na regionalne forume na kojima bi se, uz snažno sudjelovanje nacionalnih i regionalnih parlamenata iz regije, raspravljalo o pitanjima od regionalne važnosti, a da se zajednički sastanci na razini AKP-a i EU-a i dalje redovito održavaju, iako ne toliko često; poziva na to da se u sjednice Zajedničke parlamentarne skupštine uključi održavanje tematskih sastanaka sa civilnim društvom, lokalnim vlastima i privatnim sektorom kako bi se dodatno razvile i proširile rasprave o pitanjima povezanim s programom Zajedničke parlamentarne skupštine; 21. poziva Predsjedništvo Zajedničke parlamentarne skupštine da osmisli program rada Skupštine koji će biti više strateške prirode; poziva na to da se u budućim izvješćima odbora Zajedničke parlamentarne skupštine jasnije navedu poveznice sa 17 ciljeva održivog razvoja kako bi se omogućilo trajno praćenje svakog od tih ciljeva; poziva na to da se na krovnom forumu AKP-a i EU-a usklađuju zajedničke odluke o hitnim međunarodnim pitanjima, kašnjenjima u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja i kršenjima ljudskih prava, a da se na regionalnim i drugim sastancima usklađuju odluke o aktualnim temama i hitnim pitanjima od interesa za neku od regija ili određenu skupinu; u tom smislu, podsjeća potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da je politički važno da Vijeće na sjednicama Zajedničke parlamentarne skupštine bude zastupljeno na ministarskoj razini; traži da se, kako bi se zajamčio djelotvoran i uzajaman protok informacija i poboljšala međuinstitucijska suradnja, supredsjednike Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a poziva na sastanke Zajedničkog vijeća; 22. poziva na to da se ulože dodatni napori kako bi se poboljšao nadzor Zajedničke parlamentarne skupštine nad razvojnim programima, imajući pritom na umu načela razvojne učinkovitosti i daljnje postupanje po nadzoru; poziva Komisiju i vlade da promiču sudjelovanje nacionalnih parlamenata, lokalnih i regionalnih vlasti, dionika civilnog društva, privatnog sektora i dijaspore u svim fazama nadzora nad razvojnim programima te da nacionalnim parlamentima zemalja u razumnim rokovima i na transparentan način dostave sve dostupne informacije koje su im potrebne za vršenje demokratskog nadzora; 23. smatra da je potrebna daljnja suradnja partnerstva EU-a i AKP-a s drugim partnerima na svjetskoj razini (kao što su Afrička unija ili Ujedinjeni narodi) i drugim međunarodnim dionicima kada god je to moguće, kao i rad na poboljšanoj koordinaciji i suradnji bez dupliciranja rada ili misija, a sve u cilju rješavanja izazova rata, unutarnjih sukoba, nesigurnosti, ugroženosti i tranzicije; Financiranje u budućnosti 24. uvjeren je da je istovremeni istek Sporazuma iz Cotonoua i višegodišnjeg financijskog okvira Unije prilika da se napokon donese odluka o uvrštenju Europskog razvojnog fonda u proračun kako bi se povećala učinkovitost i djelotvornost, transparentnost, demokratski nadzor, odgovornost te prepoznatljivost i dosljednost financiranja razvoja koje provodi EU; ističe, međutim, da bi to uvrštenje u proračun trebalo uvjetovati i) pružanjem jamstva da će, kako bi se za svaku pojedinu zemlju u razvoju održala primjerena razina financiranja, sredstva za razvoj biti strogo namjenski korištena te ii) trajnim i odvojenim rješenjem za financiranje sigurnosnih troškova EU-a koji su povezani i usklađeni s razvojnom suradnjom; ističe da, bez obzira na to hoće Europski razvojni fond biti uvršten u proračun ili ne, u njega treba uvrstiti referentna mjerila usklađena s onima koja se koriste u razvojnoj suradnji EU-a; snažno potiče obje strane da moderniziraju instrumente financiranja te da promiču opću i sektorsku proračunsku potporu kad god je to moguće; 25. ističe da proračun Unije već obuhvaća instrumente namijenjene konkretnim partnerima te da uvrštenje ERF-a u proračun može biti izvedeno tako da odražava i promiče povlašteni odnos AKP-a i EU-a u cilju promicanja održivog razvoja; poziva Komisiju da prije podnošenja potrebnih prijedloga za sljedeći VFO predstavi smjernice za rješavanje spomenutih spornih pitanja;

17 HR Službeni list Europske unije C 215/9 26. ističe da u budućnosti odnosi AKP-a i EU-a trebaju biti političke prirode, odnosno usmjereni na zajedničke političke projekte na raznim međunarodnim forumima, a ne primarno obilježeni odnosom donator primatelj pomoći; naglašava stoga da načela razvojne pomoći EU-a treba ravnopravno primjenjivati na sve zemlje u razvoju i da razvijenije zemlje AKP-a trebaju prestati primati razvojnu pomoć EU-a pod istim uvjetima kao i zemlje koje nisu članice AKP-a; smatra da bi viši stupanj samofinanciranja od strane zemalja AKP-a bio u skladu s težnjama AKP-a za autonomnom ulogom te u tom kontekstu ističe da je važno da se u novi sporazum uvrste poboljšani instrumenti za izgradnju kapaciteta zemalja AKP-a u području financiranja vitalnih gospodarskih sektora; traži od stranaka da udvostruče napore kako bi izgradile kapacitete zemalja AKP-a te kako bi se mobilizirali i iskoristili domaći resursi, i to u prvom redu jačanjem poreznih sustava, dobrim upravljanjem prirodnim resursima te poticanjem industrijalizacije i prerade sirovina namijenjenih za lokalna, regionalna i globalna tržišta; 27. naglašava da je 11. Europski razvojni fond glavni izvor financiranja za Instrument mirovne pomoći za Afriku, iako je to godine, kada je taj Instrument uspostavljen, bilo zamišljeno kao privremeno rješenje; poziva na osnivanje zasebnog instrumenta namijenjenog za financiranje sigurnosnih troškova povezanih s razvojnom suradnjom; 28. prima na znanje Komunikaciju Komisije od 7. lipnja o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa; napominje da se sredstva iz proračuna EU-a i ERF-a namijenjena za taj paket u iznosu od 8 milijardi EUR isključivo sastoje od prethodno planirane pomoći; poziva na to da se razvojna pomoć za korisnike ne ugrozi te da se inicijative povezane s migracijama financiraju novim odobrenim sredstvima; 29. poziva na stvaranje instrumenta namijenjenog za sve prekomorske zemlje i područja koji odgovara njihovu specifičnom statusu zbog pripadnosti europskoj obitelji; poziva na pojačanu suradnju zemalja AKP-a i prekomorskih zemalja i područja kako bi se potaknuo uključiv i održiv razvoj njihovih regija te bolja integracija prekomorskih zemalja i područja u njihovo regionalno okruženje; Trgovinska dimenzija: Sporazumi o gospodarskom partnerstvu 30. ponovno naglašava da su sporazumi o gospodarskom partnerstvu temelj regionalne suradnje i da oni moraju biti instrumenti za razvoj i regionalnu integraciju; stoga ističe da je važno da se u sve sporazume o gospodarskom partnerstvu uvrste pravno obvezujuće odredbe o održivosti (iz perspektive ljudskih prava, socijalnih standarda i normi u pogledu zaštite okoliša) te naglašava važnost uspostave djelotvornih sustava praćenja u koje bi, kako bi se utvrdili i spriječili eventualni negativni učinci izazvani liberalizacijom trgovine, bio uključen širok raspon dionika civilnog društva; 31. poziva na to da sporazum nakon Cotonoua bude krovni politički sporazum u okviru kojeg se određuju obvezujući minimalni zahtjevi za sporazume o gospodarskom partnerstvu kako bi se zajamčio kontinuitet poveznica sporazuma o gospodarskom partnerstvu u postojećem Sporazumu iz Cotonoua s odredbama o održivosti u pogledu dobrog upravljanja, poštovanja ljudskih prava, među ostalim i najugroženijih skupina, kao i poštovanja socijalnih i ekoloških standarda, te kako bi se time pružio primjereni okvir za održivi razvoj i usklađenost politika; poziva na zajednički parlamentarni nadzor i praćenje učinka sporazuma o gospodarskom partnerstvu, kao i na uvođenje strukturiranih mehanizama praćenja civilnog društva; o o o Utorak, 4. listopada nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Vijeću AKP-a, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Predsjedništvu Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a.

18 C 215/10 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada P8_TA(2016)0375 Gobalni ciljevi i obveze EU-a povezani s prehranom i sigurnošću opskrbe hranom u svijetu Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o sljedećim koracima za ostvarivanje globalnih ciljeva i obveza EU-a povezanih s prehranom i sigurnošću opskrbe hranom u svijetu (2016/2705(RSP)) (2018/C 215/02) Europski parlament, uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948., a posebno njezin članak 25., kojim se pravo na hranu priznaje kao dio prava na primjeren životni standard, uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, a posebno njegov članak 11., kojim se priznaje pravo na životni standard [ ], uključujući odgovarajuću prehranu kao i temeljno pravo [ ] na slobodu od gladi, uzimajući u obzir Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima usvojen 2008., kojim je pravo na hranu postalo provedivo na međunarodnoj razini, uzimajući u obzir Rimsku deklaraciju o svjetskoj sigurnosti opskrbe hranom, koju je Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO) usvojila na svjetskom sastanku na vrhu o hrani u Rimu 1996., uzimajući u obzir smjernice o pravu na hranu koje je FAO usvojio 2004., a kojima se državama daju upute za ispunjavanje obveza s obzirom na pravo na hranu, uzimajući u obzir studiju FAO-a naslovljenu Gubitak hrane i rasipanje hrane u svijetu, objavljenu 2011., u kojoj se nalaze točne informacije o količini hrane koja se svake godine baci i izgubi, uzimajući u obzir Drugu međunarodnu konferenciju o prehrani, održanu u Rimu od 19. do 21. studenoga 2014., i njezine zaključne dokumente, Rimsku deklaraciju o prehrani i Okvir djelovanja za sigurnost opskrbe hranom i ishranu u dugotrajnim krizama, uzimajući u obzir inicijativu o sigurnosti opskrbe hranom iz L'Aquile, koju je donijela skupina G8, uzimajući u obzir Pokret za poboljšanje prehrane (SUN), čiji je cilj iskoristiti sposobnost i volju međunarodnih dionika za podupiranje nacionalnih inicijativa pod vodstvom vlada te njihovih prioriteta u vezi s rješavanjem problema pothranjenosti, uzimajući u obzir rezoluciju 65.6 o sveobuhvatnom provedbenom planu za prehranu majki, dojenčadi i male djece, koju je donijela Svjetska zdravstvena skupština, uzimajući u obzir program glavnog tajnika UN-a pod nazivom Nula gladi koji je pokrenut na sastanku Rio+20 i u kojem se vlade, civilno društvo, vjerske zajednice, privatni sektor i istraživačke institucije pozivaju na ujedinjenje kako bi stali na kraj gladi te iskorijenili najgore oblike malnutricije, uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/70/259 od 1. travnja naslovljenu Desetljeće djelovanja UN-a u području ishrane ( ), kojoj je cilj pokrenuti pojačane aktivnosti za iskorjenjivanje gladi i malnutricije diljem svijeta te osigurati univerzalni pristup zdravijoj i održivijoj prehrani za sve ljude, bez obzira na to tko su i gdje žive,

19 HR Službeni list Europske unije C 215/11 Srijeda, 5. listopada uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/70/1 od 25. rujna 2015., naslovljenu Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030., uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja te njihovu međusobnu povezanost i integriranost, osobito 1. cilj (okončanje siromaštva u svim njegovim oblicima svagdje u svijetu), 2. cilj (iskorjenjivanje gladi, postizanje sigurnosti opskrbe hranom i poboljšane prehrane te promicanje održive poljoprivrede) i 12. cilj (jamčenje održivih obrazaca potrošnje i proizvodnje), uzimajući u obzir Partnerstvo iz Busana za učinkovitu razvojnu suradnju, sklopljeno 1. prosinca ( 1 ), a posebno njegov stavak 32., u kojem se upućuje na potrebu za prepoznavanjem središnje uloge privatnog sektora u unapređenju inovacija, stvaranju bogatstva, prihoda i radnih mjesta, uporabi domaćih resursa i pridonošenju smanjenju razine siromaštva (1. cilj održivog razvoja), uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji, u kojem stoji da vanjsko djelovanje EU-a mora doprinositi ciljevima održivog razvoja, poštovanju ljudskih prava i jednakosti spolova, uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se potvrđuje da Unija mora uzimati u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju, uzimajući u obzir Konvenciju o pomoći u hrani, koju je Europska unija ratificirala 13. studenoga 2013., uzimajući u obzir Pakt o globalnoj prehrani za rast, koji je podržan na sastanku na vrhu Prehrana za rast u Londonu 8. lipnja 2013., uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada naslovljenu Pristup EU-a za ostvarivanje otpornosti: pouka iz krize u vezi sa sigurnošću hrane (COM(2012)0586), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. ožujka naslovljenu Poboljšanje prehrane majki i djece u sklopu vanjske pomoći: okvir politike EU-a (COM(2013)0141) i zaključke Vijeća o sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u okviru vanjske pomoći od 28. svibnja 2013., uzimajući u obzir Akcijski plan za prehranu koji je donijela Europska komisija, u kojem se iskazuje obveza da se broj djece mlađe od pet godina koja su zaostala u rastu zbog pothranjenosti do smanji za sedam milijuna (SWD(2014)0234), uzimajući u obzir prvo izvješće o napretku Akcijskog plana Komisije za prehranu, uzimajući u obzir izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu i Vijeću od 2. prosinca naslovljeno Provedba obveza EU-a u području politike za sigurnost opskrbe hranom i ishrane: prvo dvogodišnje izvješće (COM(2014)0712), uzimajući u obzir zajedničku globalnu ocjenu EU-a, FAO-a i Svjetskog programa za hranu (WFP) iz ožujka 2016., naslovljenu Globalna analiza stanja sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u žarištima krize opskrbe hranom, uzimajući u obzir Dobrovoljne smjernice Odbora za pouzdanost opskrbe hranom u svijetu od 11. svibnja o odgovornom upravljanju zemljišnim, ribarstvenim i šumskim resursima u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom, uzimajući u obzir Okvir djelovanja za sigurnost opskrbe hranom i ishranu u dugotrajnim krizama (FFA) ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja o Novom savezu za sigurnost opskrbe hranom i ishranu ( 3 ), ( 1 ) ( 2 ) FAO (2015.) Okvir djelovanja za sigurnost opskrbe hranom i ishranu u dugotrajnim krizama (FFA). ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0247.

20 C 215/12 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna o političkom okviru EU-a za pomoć zemljama u razvoju pri suočavanju s izazovima sigurnosti opskrbe hranom ( 1 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga o pothranjenosti i malnutriciji djece u zemljama u razvoju ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. travnja o Svjetskoj izložbi Expo u Milanu: hranjenje planeta energija za život ( 3 ), uzimajući u obzir milanski Pakt o politici prehrane u urbanim sredinama od 15. listopada ( 4 ), koji je predložilo Gradsko vijeće Milana i potpisalo 113 gradova u svijetu, a koji je podnesen glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu i u kojem se ističe središnja uloga gradova u stvaranju politike o hrani, uzimajući u obzir pitanje Komisiji o sljedećim koracima za ostvarivanje globalnih ciljeva i obveza EU-a povezanih s prehranom i sigurnošću opskrbe hranom u svijetu (O /2016 B8-0717/2016), uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za razvoj, uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika, A. budući da se u okviru 2. cilja održivoga razvoja i zadaća povezanih s njime glad i malnutricija nastoje iskorijeniti do godine, i to pružanjem mogućnosti maloposjednicima i povećanjem njihove produktivnosti, te ostvarenjem održivih poljoprivrednih i prehrambenih sustava otpornih na klimatske promjene, sposobnih za prehranjivanje svjetskog stanovništva koje će prema očekivanjima do dosegnuti 8,5 milijardi osoba, pritom štiteći biološku raznolikost, okoliš te dobrobit i interese maloposjednika; B. budući da su mali poljoprivrednici zahvaljujući svojim ulaganjima i proizvodnji najveći akteri u privatnom sektoru u području poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i prehrane; C. budući da se ljudsko pravo na hranu može u potpunosti ostvariti tek kad se drastično smanji siromaštvo i nejednakost, kad se osigura jednakost i kad se poveća otpornost na šokove, posebice uspostavom mreža socijalne zaštite koje se temelje na pravima te jamčenjem potpunog sudjelovanja ugroženih skupina i sigurnog pristupa zemljištu i kontrole nad njim te upravljanja resursima i drugim proizvodnim sredstvima za maloposjednike i nomadske zajednice; D. budući da je industrijska poljoprivredna proizvodnja dovela do povećanih emisija stakleničkih plinova i proširenja monokultura te time do znatnog gubitka agrobiološke raznolikosti i ubrzanja erozije tla, dok su obiteljski i mali poljoprivrednici pokazali sposobnost da pružaju diversificirane proizvode i povećavaju održivu proizvodnju hrane agroekološkim praksama; E. budući da je napredak u smanjenju malnutricije postignut, no i dalje se odvija presporo i nejednako, te da trenutačno 795 milijuna ljudi u svijetu nema dovoljno hrane za normalan, aktivan život; budući da svaki treći čovjek pati od nekog oblika pothranjenosti; F. budući da je Svjetska zdravstvena skupština podržala šest globalnih ciljeva u vezi s prehranom do 2025., koji obuhvaćaju smanjenje broja slučajeva zaostajanja u rastu djece mlađe od pet godina za 40 %, smanjenje broja slučajeva anemije u žena reproduktivne dobi za 50 %, smanjenje broja slučajeva niske porođajne težine za 30 %, prevenciju širenja dječje pretilosti, povećanje stope prehrane djece isključivo majčinim mlijekom tijekom prvih šest mjeseci za najmanje 50 % te smanjenje broja slučajeva gubitka tjelesne mase u djece na manje od 5 %; ( 1 ) SL C 56 E, , str. 75. ( 2 ) SL C 289, , str. 71. ( 3 ) SL C 346, , str. 88. ( 4 )

21 HR Službeni list Europske unije C 215/13 Srijeda, 5. listopada G. budući da je dojenje najprirodniji i najbolji izvor hrane za novorođenčad i malu djecu, posebno u zemljama u razvoju, ali se još uvijek u dovoljnoj mjeri ne primjenjuje zbog neznanja ili kulturnih predrasuda o toj praksi; H. budući da se EU na sastanku na vrhu Prehrana za rast obvezao na smanjenje broja slučajeva zaostajanja djece u rastu za najmanje 7 milijuna do te da je obećao 3,5 milijardi EUR za taj cilj u razdoblju od do 2020.; I. budući da nedostatan unos hrane tijekom prvih dana djetetova života ima ozbiljne zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice te da svako šesto dijete u svijetu pati od nedovoljne težine, 41 milijun djece mlađe od pet godina pati od prekomjerne težine ili pretilosti, a malnutricija je uzrok približno 45 % smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina, što podrazumijeva nepotreban gubitak oko 3 milijuna mladih života godišnje; budući da kronična pothranjenost pogađa oko 161 milijun djece u svijetu; J. budući da su žene češće podložne manjku nutrijenata koji sa sobom nosi niz teških posljedica poput, među ostalim, smanjenja njihove produktivnosti i sposobnosti da uzdržavaju obitelj, čime se ponavlja međugeneracijski ciklus malnutricije; K. budući da se očekuje da će do svjetsko stanovništvo dosegnuti 8,5 milijardi osoba; L. budući da su djelotvorne mjere za borbu protiv gomilanja obradivih površina u zemljama u razvoju, među ostalim s pomoću konkretnih mogućnosti kojima se osigurava zaštita posjeda zemljišta, ključne za postizanje globalnih ciljeva i obveza EU-a u vezi s prehranom i sigurnošću opskrbe hranom u svijetu; M. budući da su pothranjenost i oskudna prehrana daleko najveći čimbenici rizika odgovorni za globalni teret bolesti; N. budući da borba protiv malnutricije podrazumijeva izradu održive poljoprivredne politike koja daje prednost diversifikaciji usjeva radi snabdijevanja hranom bogatom nutrijentima i diversifikacije načina prehrane; budući da su, u tom smislu, nadzor i vlasništvo nad sjemenom te njegova cjenovna pristupačnost od ključne važnosti za prehrambenu sigurnost malih i obiteljskih poljoprivrednika; O. budući da ostvarenje prava na hranu ovisi, među ostalim, o pristupu zemljištu i drugim proizvodnim resursima; P. budući da bi trgovinski sporazumi o ulaganju mogli imati negativan učinak na sigurnost opskrbe hranom i malnutriciju ako se zbog davanja u zakup ili prodaje obradivog zemljišta privatnim ulagačima lokalnom stanovništvu uskrati pristup proizvodnim resursima koji su im nužni za život ili ako se zbog njih velika količina hrane izveze i proda na međunarodnim tržištima, čime bi se povećala ovisnost države izvoznice o fluktuaciji cijena robe na međunarodnim tržištima, kao i njezina ugroženost tom fluktuacijom; Q. budući da je zbog proizvodnje biogoriva došlo do novog pritiska na globalni prehrambeni sustav s obzirom na to da se s njime natječe u pogledu pristupa zemljištu i vodi; R. budući da neodrživa proizvodnja mesa negativno utječe na sigurnost opskrbe hranom; budući da se trećina svjetskih žitarica koristi kao hrana za životinje, dok je širenje pašnjaka i usjeva prehrambenih kultura jedan od glavnih uzroka krčenja šuma, posebice u Južnoj Americi ( 1 ); S. budući da je 240 milijuna ljudi u 45 zemalja s niskim prihodima i/ili u zemljama zahvaćenima sukobima suočeno s nemogućnošću zadovoljenja potreba za hranom i vodom te da je 80 milijuna pogođeno nestašicom hrane, od kojih se 41,7 milijuna nalazi u toj situaciji zbog El Niña, čiji je intenzitet bio najjači u posljednjih nekoliko desetljeća; ( 1 ) Izvori: Izvješće posebnog izvjestitelja o pravu na hranu Oliviera De Schuttera od 24. siječnja 2014., stories/pdf/officialreports/ _finalreport_en.pdf

22 C 215/14 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada T. budući da prema UNICEF-u svakog dana djece mlađe od pet godina umire od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom i budući da na polovici bolničkih kreveta u svijetu leže pacijenti koji boluju od bolesti uzrokovanih lošom kvalitetom pitke vode; U. budući da će do godine 70 % svjetskoga stanovništva živjeti u gradovima i da će prehrana sve više postajati pitanje koje zahtijeva odgovor i na globalnoj i na lokalnoj razini; V. budući da je sigurnost prehrane ključan preduvjet za održiv i uključiv rast s obzirom na to da ekonomske posljedice malnutricije mogu podrazumijevati gubitak od oko 10 % BDP-a godišnje te budući da prema Globalnom izvješću FAO-a o prehrani svaki dolar potrošen na poboljšanje prehrane donosi povrat od 16 dolara; W. budući da privatizacija sjemena preko klauzula o pravu na intelektualno vlasništvo i genetski modificiranih organizama prijeti prehrambenoj neovisnosti zemalja; 1. ponovno potvrđuje važnost istinski koordiniranog i ubrzanog djelovanja među globalnim, nacionalnim, lokalnim, vladinim, nevladinim i privatnim akterima, pa i tijelima znanstvenog i industrijskog istraživanja, te među donatorima, radi tematiziranja pitanja malnutricije kako bi se ostvario Program održivog razvoja do (dalje u tekstu: Program do 2030.) i ispunio 2. cilj održivog razvoja koji se odnosi na iskorjenjivanje gladi; potiče međunarodnu zajednicu, EU i zemlje u razvoju da se uzdrže od izrade strategija za prehranu utemeljenih isključivo na unosu kalorija i prepisivanja lijekova (kao što su dodaci prehrani) te da umjesto toga prionu na rješavanje temeljnih uzroka gladi i malnutricije; u tom pogledu naglašava veze između poljoprivrede, načina prehrane i zdravlja; 2. napominje da dojena djeca u zemljama u razvoju petnaest puta rjeđe umiru od upale pluća i jedanaest puta manje umiru od dijareje od djece koja nisu dojena; 3. poziva Komisiju, Vijeće, države članice i međunarodnu zajednicu, kao i vlade zemalja u razvoju, da odmah mobiliziraju dugoročna financijska ulaganja u sigurnost opskrbe hranom i prehrane te održivu poljoprivredu i da unaprijede sigurnost opskrbe hranom i prehranu poboljšanim upravljanjem i odgovornošću te sistemskim politikama o hrani i prehrani koje se temelje na pravima i uzimaju u obzir s jedne strane rodnu dimenziju, održivu poljoprivredu, korištenje zemljišta i pristup zemljištu, vodu, sanitarne usluge i higijenu te s druge strane stvaranje i širenje uključivih mreža socijalne zaštite temeljenih na materijalnim pravima, posebno namijenjenih za najugroženije i marginalizirane skupine; 4. ističe potrebu za rješavanjem sistemskih problema zbog kojih se javlja oskudna prehrana u svim svojim oblicima; sa zabrinutošću primjećuje da je promicanje poljoprivrede orijentirane na izvoz u prošlosti naštetilo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja proizvode prehrambene kulture za lokalnu potrošnju; smatra da su ponovna ulaganja u lokalnu proizvodnju hrane, usmjerena ponajprije na male proizvođače hrane i agroekološke prakse, ključan uvjet za uspjeh prehrambenih strategija; smatra da je jednako važno da se uspostave programi socijalne zaštite kako bi se svima u svakom trenutku omogućio pristup hrani bogatoj nutrijentima; 5. sa zabrinutošću napominje da trećina hrane proizvedene na svijetu otprilike 1,3 milijarde tona završi u smeću; primjećuje da se najviše hrane baca u Sjevernoj Americi i Oceaniji, i to gotovo 300 kg po osobi; napominje da se u Europskoj uniji godišnje baci ukupno 88 milijuna tona hrane, a 842 milijuna ljudi na svijetu (12 % svjetskog stanovništva) živi u gladi; naglašava da je potrebno prilagoditi sve prehrambene sustave kako bi se eliminiralo bacanje ili rasipanje hrane; 6. potiče Komisiju i države članice da u svojim aktivnostima vode računa o usklađenosti politika u interesu razvoja te da u skladu s tim razmotre posljedice svojih trgovinskih, poljoprivrednih, energetskih i drugih politika za globalnu sigurnost opskrbe hranom;

23 HR Službeni list Europske unije C 215/15 Srijeda, 5. listopada duboko žali zbog gomilanja obradivih površina koje provode strani ulagači i koje pogađa male poljoprivrednike i doprinosi nesigurnosti opskrbe hranom i siromaštvu na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; 8. poziva međunarodnu zajednicu i EU da radi smanjenja broja slučajeva zaostajanja u rastu i malnutricije surađuju sa zemljama kako bi podržali definiranje i provedbu izvedivih i ambicioznih nacionalnih ciljeva u području prehrane koji su prilagođeni kontekstu i koji su u skladu s ciljevima održivog razvoja; potiče Komisiju i delegacije EU-a da usvajaju usklađene državne strategije i pristupe o prehrani i sigurnosti opskrbe hranom te da potiču unaprjeđenje njihova praćenja i odgovornosti partnerskih zemalja za njihovu provedbu; 9. poziva EU i međunarodnu zajednicu da u cijelom svijetu promiču pravo na dojenje te da ističu važnost dojenja u informativnim kampanjama o zdravlju majki i djece; 10. poziva države članice i institucije EU-a da ulože sve napore u podizanje razine osviještenosti europskih građana o trajnom problemu pothranjenosti u svijetu, koji posebno pogađa djecu i žene; 11. naglašava da bi u sklopu mjera protiv pothranjenosti prednost trebalo dati lokalnoj proizvodnji hrane i naglašava važnost davanja podrške malim poljoprivrednicima i poljoprivrednicama u proizvodnji hrane; poziva EU da u sklopu svoje globalne strategije za prehranu zemljama u razvoju i malim poljoprivrednicima pomaže u razvijanju lokalnih tržišta i pristupa njima, lokalnih lanaca vrijednosti te lokalnih postrojenja za preradu hrane, u kombinaciji s trgovinskim politikama kojima se takva nastojanja podupiru; 12. naglašava da je, u okolnostima u kojima konvencionalnu poljoprivredu karakterizira sadnja monokultura, prijelaz sa sustava mješovitih kultura na pojednostavljene sustave temeljene na žitaricama u mnogim zemljama u razvoju doprinio malnutriciji zbog nedostatka mikronutrijenata; poziva EU da se u skladu s preporukama posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na hranu obveže da će učiniti radikalni zaokret prema agroekologiji, što je način na koji se zemlje same mogu prehraniti i poboljšati prehranu baveći se istovremeno izazovima klimatskih promjena i siromaštva; posebice poziva EU i vlade zemalja u razvoju da podupru genetsku raznolikost kultura, i to uspostavom lokalnih sustava razmjene sjemena, propisima o sjemenu usklađenim s Međunarodnim ugovorom o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu te ulaganjem u širok raspon hranjivih, lokalnih i sezonskih prehrambenih kultura, u skladu s kulturnim vrijednostima; 13. naglašava da je gomilanje obradivih površina, do kojeg dolazi zbog stjecanja velikih zemljišnih površina u zemljama u razvoju, nova prijetnja sigurnosti opskrbe hranom i prehrani; zahtijeva da Komisija poduzme konkretne mjere radi borbe protiv gomilanja obradivih površina i da donese akcijski plan za borbu protiv te prakse te da se pobrine za djelotvornu provedbu Smjernica FAO-a o zemljištu; 14. potiče EU da u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja ukine javne poticaje za proizvodnju biogoriva iz usjeva; 15. naglašava da je razina ulaganja u prehranu u suštini i dalje nedostatna s obzirom na to da su intervencije koje se konkretno odnose na prehranu u dobile samo 0,57 % globalne službene razvojne pomoći, što je dovoljno za samo 1,4 % ukupnih potreba; 16. od Komisije očekuje da poštuje svoju obvezu da će uložiti 3,5 milijardi EUR kako bi se broj slučajeva zaostajanja djece u rastu smanjio za najmanje 7 milijuna do 2025.; ističe da je od 3,5 milijardi EUR koje je Komisija obećala samo 400 milijuna EUR namijenjeno za potporu intervencijama koje se konkretno odnose na prehranu, dok je preostala 3,1 milijarda EUR predviđena za intervencije kojima se utječe na hranu i prehranu i koje obuhvaćaju područja povezana s time, kao što je poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom, rod, opskrba vodom, sanitarne usluge, higijena i obrazovanje, ali koje ne rješavaju nužno neposredne uzroke dječje pothranjenosti;

24 C 215/16 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada naglašava da zaostajanje u rastu, koje se mjeri kao premala visina djeteta za njegovu dob te je prouzročeno kroničnom nedostatnom prehranom i opetovanim infekcijama tijekom prvih dana života, sprječava normalan rast i razvoj te je jedna od najvećih prepreka ljudskom razvoju; 18. poziva Komisiju i Vijeće da se pobrinu za političko vodstvo EU-a te da na globalnoj i regionalnoj sceni promiču ostvarivanje međunarodno dogovorenih, jasnih i ambicioznih ciljeva o prehrani; potiče delegacije EU-a i Komisiju da usvajaju usklađene državne strategije o prehrani i sigurnosti opskrbe hranom te da u suradnji s partnerskim zemljama uvrste ciljeve o prehrani na svjetskoj razini u sve relevantne razvojne programe i strategije zemalja; 19. poziva EU da se pobrine za održive sustave proizvodnje hrane i da provodi otporne poljoprivredne prakse kojima se povećava produktivnost i proizvodnja, da se pobrine za sprječavanje narušavanja trgovine na svjetskim poljoprivrednim tržištima u skladu s mandatom kruga pregovora u Dohi te da najugroženije zemlje integrira u globalno trgovinsko tržište kako bi se pristupilo rješavanju problema nesigurnosti opskrbe hranom; 20. smatra da pri reviziji financijskog okvira Unije treba imati na umu da će zbog većeg pritiska na resurse sigurnost hrane i sigurnost opskrbe hranom narednih godina predstavljati izazov; dodaje da bi to moglo poslužiti u borbi protiv trenda malnutricije u zemljama izvan EU-a i u državama članicama; 21. uviđa da u okviru održivih poljoprivrednih politika i zdravstvenih sustava treba pristupiti rješavanju problema zaostajanja u rastu, ali i drugim manifestacijama malnutricije, kao što su gubitak tjelesne mase (mala težina u odnosu na visinu) i manjak mikronutrijenata; ističe da je učestalost gubitka tjelesne mase u južnoj Aziji toliko visoka (nešto manje od 15 %) da se približava pragu ozbiljnog javnozdravstvenog problema; 22. naglašava da humanitarnu pomoć namijenjenu za rješavanje problema gubitka tjelesne mase treba dopuniti strategijama Komisije kojima se povezuju humanitarne i razvojne intervencije; potiče Komisiju da bez odgađanja doista odredi doprinos razvojnih programa za novu konkretnu obvezu i cilj suzbijanja problema gubitka tjelesne mase u djece mlađe od pet godina; 23. ističe važnost promicanja obrazovnih programa u području prehrane u školama i lokalnim zajednicama; 24. poziva Komisiju da utvrdi jasan politički okvir za povećanje potpore nacionalnim mrežama socijalne zaštite, u skladu s nacionalnim, regionalnim i međunarodnim obvezama, za koje se u brojnim zemljama pokazalo da su ključna sredstva za povećanje otpornosti i smanjenje pothranjenosti; 25. ističe da dojenje, kao najprirodniji i najbolji izvor hrane za novorođenčad i malu djecu, treba zajamčiti pružanjem istinske potpore ženama u smislu osiguravanja prikladne prehrane i dobrih radnih uvjeta te mreža društvene i obiteljske potpore, kao i prava na plaćeni rodiljni dopust; 26. naglašava da je potrebno dodatno ulaganje procijenjeno na 7 milijardi USD godišnje kako bi se ostvarili globalni ciljevi u pogledu smanjenja broja slučajeva djece koja zaostaju u rastu i anemije u žena te povećanja stope dojene djece, te da bi se tim ulaganjem spasilo 3,7 milijuna dječjih života te smanjio broj slučajeva djece zaostale u rastu za najmanje 65 milijuna, a broj slučajeva anemije u žena bio bi za 265 milijuna manji nego 2015.; 27. poziva Komisiju da odlučnije preuzme vodeću ulogu u području sigurnosti opskrbe hranom i prehrane, i to povećanjem svojih obveza time što će preuzeti dodatnu obvezu u vrijednosti od 1 milijarde EUR za intervencije koje se konkretno odnose na prehranu kako bi se postigli ciljevi Svjetske zdravstvene skupštine i održivog razvoja u vezi s prehranom, te donošenjem jasne strategije za implementaciju i integraciju tih ciljeva u svoje planove i politike, kao i izradom jasnog plana za dodjelu obećanih sredstava za razdoblje od do 2020.; 28. poziva Komisiju i donatore Pokreta za poboljšanje prehrane (SUN) da nastave redovito izvještavati o postignutom napretku u okviru obveza prehrane za rast, koristeći se zajedničkim metodološkim pristupom praćenja resursa koji je dogovoren na sastanku mreže SUN u Lusaki 2013.;

25 HR Službeni list Europske unije C 215/17 Srijeda, 5. listopada naglašava da sve politike EU-a moraju biti usklađene s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja; stoga poziva da se trgovinskom i razvojnom politikom EU-a poštuje politički prostor i prostor za gospodarske politike zemalja u razvoju kako bi one mogle provesti politike koje su nužne za promicanje održivog razvoja i dostojanstvo njihova stanovništva, uključujući prehrambenu neovisnost, poštujući pritom pravo lokalnih proizvođača hrane da imaju kontrolu nad svojim zemljištem, sjemenom i vodom te odbacujući privatizaciju prirodnih resursa; 30. poziva na izradu posebnih pokazatelja za provedbu akcijskog plana EU-a, pa i pokazatelja za praćenje troškova povezanih s intervencijama kojima se utječe na sigurnost opskrbe hranom i prehranu i intervencijama koje se konkretno odnose na prehranu, tako da se poboljša osnovni kodeks za prehranu Odbora OECD-a za razvojnu pomoć te izradi marker tog Odbora za intervencije kojima se utječe na sigurnost opskrbe hranom i prehranu; u tom pogledu inzistira na potrebi da se uvedu stroge mjere praćenja i odgovornosti, čime bi se zajamčila transparentnost i djelotvorno praćenje napretka; 31. poziva Komisiju da podupre male poljoprivrednike u eksperimentiranju s otpornijim i produktivnijim poljoprivrednim praksama te uvođenju takvih praksi (koje zadovoljavaju kriterije prilagođenosti klimatskim promjenama i koje su utemeljene na agroekologiji), kojima se pomaže u poništavanju učinka propadanja okoliša i poboljšava pouzdanost i dostatnost životnih prihoda od poljoprivrede, što je nužan uvjet za unaprjeđenje sigurnosti opskrbe hranom i prehrane; 32. ističe činjenicu da je pravo na vodu komplementarno pravu na hranu i da rezolucija UN-a iz još uvijek nije rezultirala odlučnim mjerama kojima bi se pravo na vodu zajamčilo kao ljudsko pravo; 33. ističe koliko je važno surađivati s poljoprivrednicima na jamčenju cjenovno pristupačnih i poboljšanih sorti usjeva prilagođenih lokalnim uvjetima te uspostaviti otporne i receptivne kapacitete za proizvodnju sjemena u domaćem vlasništvu koji mogu biti samoodrživi, a ne ovisiti o financiranju donatora; 34. poziva EU i njezine države članice da ne podrže GMO usjeve prilikom ispunjavanja svojih obveza o prehrani i sigurnosti opskrbe hranom u svijetu; 35. poziva Komisiju te druge donatore i tijela da unaprijede prikupljanje raščlanjenih i sveobuhvatnih podataka o čimbenicima koji utječu na prehranu kako bi mogli bolje planirati buduće aktivnosti; 36. inzistira na potrebi da se primijeni holistički pristup izazovu pothranjenosti koji zahtijeva djelovanja u širokom rasponu ekonomskih i socijalnih sektora; stoga naglašava važnost višedioničkih partnerstava i ključnu ulogu privatnog sektora u poboljšanju sigurnosti opskrbe hranom i jačanju intervencija koje se konkretno odnose na prehranu, ponajprije inovacijama i ulaganjima u održivu poljoprivredu te poboljšanjem socijalnih, ekonomskih i ekoloških praksi u poljoprivrednim i prehrambenim sustavima; 37. poziva Komisiju da među donatorima nastavi djelovati kao pobornica iskorjenjivanja malnutricije tako što će ubrzati aktivnosti radi ispunjenja svojih obveza te se zagovaranjem i potporom pobrinuti za provjeru napretka u ispunjavanju obveza u okviru Prehrane za rast iz i pozvati na preuzimanje dodatnih obveza u pogledu doprinosa smanjenju jaza u financiranju prehrane; 38. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Afričkoj uniji, Organizaciji za prehranu i poljoprivredu i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

26 C 215/18 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada P8_TA(2016)0376 Ured europskog javnog tužitelja i Eurojust Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o Uredu europskog javnog tužitelja i Eurojustu (2016/2750(RSP)) (2018/C 215/03) Europski parlament, uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja ( 1 ), uzimajući u obzir radni dokument Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove od 14. ožujka o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (PE ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja ( 2 ), uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara koje štete financijskim interesima Unije sredstvima kaznenog prava (COM(2012)0363), uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535), uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 85., 86., 218., 263., 265., 267., 268. i 340., uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o Uredu europskog javnog tužitelja i Eurojustu (O /2016 B8-0715/2016 i O /2016 B8-0716/2016), uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika, A. budući da se u članku 86. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da Radi suzbijanja kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, Vijeće uredbama donesenima u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom može od Eurojusta osnovati Ured europskog javnog tužitelja. Vijeće odlučuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. ; B. budući da je prema podacima iz nedavno objavljenog konačnog izvješća za (TAXUD/2015/CC/131), koje obuhvaća studiju i izvješće o gubitku prihoda od PDV-a u 28 država članica EU-a, diljem EU-a zabilježen ogroman pad u iznosu od 159,5 milijardi EUR u prihodima od poreza na dodanu vrijednost; C. budući da je važno da EU i sve njegove države članice na učinkovit i odvraćajući način otkrivaju prijevare koje utječu na financijske interese Unije i vode kazneni progon zbog takvih prijevara, čime štite porezne obveznike svih država članica koje daju doprinos proračunu Unije; D. budući da Eurojust olakšava koordinaciju i suradnju između nacionalnih istražnih tijela i tijela kaznenog progona u rješavanju slučajeva koji se odnose na brojne države članice te pomaže u izgradnji uzajamnog povjerenja i premošćivanju vrlo različitih pravnih sustava i tradicija u EU-u; budući da Eurojust olakšava izvršavanje zahtjeva za suradnju i primjenu instrumenata uzajamnog priznavanja, čime se poboljšava prekogranični kazneni progon; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0234. ( 2 ) SL C 346, , str. 27.

27 HR Službeni list Europske unije C 215/19 Srijeda, 5. listopada E. budući da se u posljednjem desetljeću organizirani prekogranični kriminal povećao te da su počinitelji iznimno mobilne i fleksibilne skupine koje djeluju u mnogim državama članicama i u brojnim kriminalnim područjima; F. budući da je Sud Europske unije u predmetu C-105/14 Taricco i drugi iznio mišljenje da je pojmom prijevara, kako je definiran u članku 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, obuhvaćen i prihod od PDV-a; 1. ponovno potvrđuje dugotrajnu potporu Parlamenta za uspostavu efikasnog i neovisnog Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se smanjila sadašnja rascjepkanost u nastojanjima tijela kaznenog progona da se zaštiti proračun EU-a, čime bi se ojačala i borba protiv prijevara u Europskoj uniji; 2. poziva Vijeće da na temelju predložene Direktive o borbi protiv prijevara koje štete financijskim interesima Unije sredstvima kaznenog prava (Direktiva PIF) utvrdi nedvojbene i jasne nadležnosti i postupke za Ured europskog javnog tužitelja; poziva Vijeće da ojača svoje napore kako bi se postigao dogovor o Direktivi PIF, čije područje primjene obuhvaća i PDV, te da ponovno započne pregovore s Parlamentom kako bi se omogućilo osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja; naglašava da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao imati prventsvo nadležnosti kad je riječ o kaznenim djelima utvrđenima u Direktivi PIF; duboko žali zbog činjenice da Vijeće ne dopušta da Ured europskog javnog tužitelja bude nadležan u slučajevima prijevara koje štete financijskim interesima Unije i u kojima financiranje EU-a iznosi više od EUR, ali ne predstavlja najmanje 50 % sufinanciranja; stoga poziva Vijeće da napusti pravilo kojim se Uredu europskog javnog tužitelja oduzima mogućnost izvršavanja nadležnosti za sva kaznena djela koja štete financijskim interesima Unije i u kojima je šteta za proračun Unije jednaka šteti nanesenoj drugoj žrtvi ili manja od nje; poziva Vijeće da zajamči da će nacionalne vlasti prije i tijekom istrage bez odgode obavijestiti Ured europskog javnog tužitelja o svim slučajevima koji su na bilo koji način povezani s Direktivom PIF; 3. poziva Vijeće da ponovno pokrene raspravu o člancima konsolidiranog teksta (11350/1/16) prijedloga o Uredu europskog javnog tužitelja kako bi se zajamčila veća jasnoća i efikasnost tog Ureda; poziva Vijeće da pojasni nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja i državnih tužitelja za kazneni progon u slučajevima (a) višestrukih kaznenih djela (jedna organizirana skupina počinitelj je više kaznenih djela, kao što je pranje novca i trgovina ljudima) i (b) mješovitih kaznenih djela (više kaznenih djela počinjeno je tijekom jednog kaznenog djela, na primjer prijevara u vezi s PDV-om i pranje novca); duboko žali zbog toga što u slučaju nesuglasica u vezi s nadležnostima između Ureda europskog javnog tužitelja i državnog tužiteljstva konačnu odluku neće donijeti neovisan sud kao što je Sud Europske unije; naglašava da će efikasnost Ureda europskog javnog tužitelja ovisiti o pojašnjenju nadležnosti te da zakonodavci EU-a, ako se o tome ne postigne suglasnost, neće moći zajamčiti djelotvornost Ureda europskog javnog tužitelja, a time će prijeći jednu od crvenih linija Europskog parlamenta; 4. smatra da bi Ured europskog javnog tužitelja na raspolaganju trebao imati dovoljno istražnih mjera za provođenje svojih istraga; u tom pogledu podsjeća na to da su se suzakonodavci dogovorili oko kriterija za države članice u vezi s podnošenjem zahtjeva za istražne mjere na temelju načela uzajamnog priznavanja utvrđenog u Direktivi 2014/41/EU o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima; 5. smatra da bi sve operativne odluke koje utječu na treće strane i koje donese Ured europskog javnog tužitelja trebalo podvrgnuti sudskom preispitivanju pred nadležnim nacionalnim sudom kako bi se zajamčila djelotvornost sudskog preispitivanja u skladu s člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Ugovorima; smatra da bi trebalo biti moguće izravno sudsko preispitivanje pred Sudom Europske unije; 6. napominje da je od iznimne važnosti izbjeći sve štetne učinke takozvane nacionalne veze ; u tom kontekstu poziva Vijeće da zajamči da postoje odgovarajuće zaštitne mjere kojima se jamči neovisnost Ureda europskog javnog tužitelja, kao što je odredba kojom se dopušta odstupanje od nacionalne veze iz razloga povezanih s pravilnim funkcioniranjem Ureda; 7. smatra da se treba zajamčiti zaštita postupovnih prava osumnjičenih i optuženih osoba; uredbom bi se posebno trebala omogućiti dodatna prava obrane za osumnjičenike koje progoni Ured europskog javnog tužitelja, a posebno pravo na pravnu pomoć, pravo na informacije i uvid u spis, pravo na podnošenje dokaza i pravo na to da se od Ureda europskog javnog tužitelja traži da prikupi dokaze u ime osumnjičenika;

28 C 215/20 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada poziva Komisiju da u okviru svoje analize troškova i koristi iznese prilagođenu procjenu utjecaja kolegijalne strukture na proračun te da Parlamentu dostavi rezultate provjere činjeničnog stanja i podsjeća na to da će Parlament te informacije uzeti u obzir prije nego što donese konačnu odluku; 9. podsjeća na to da Eurojust ima važnu ulogu u poboljšanju pravosudne suradnje i koordinacije mjerodavnih pravosudnih tijela država članica i u podupiranju istraga koje se odnose na zemlje koje nisu članice EU-a te poziva Vijeće da pojasni odnos između Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja, a naročito utjecaj kolegijalne strukture, kao i odnos Ureda europskog javnog tužitelja s OLAF-om kako bi se utvrdila razlika između njihovih uloga u zaštiti financijskih interesa EU-a; 10. smatra da bi za efikasnu međusobnu suradnju i razmjenu informacija bilo najbolje da Ured europskog javnog tužitelja i Eurojust budu smješteni na istoj lokaciji; 11. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

29 HR Službeni list Europske unije C 215/21 P8_TA(2016)0377 Potreba za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom (2016/2891(RSP)) (2018/C 215/04) Srijeda, 5. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 9., 151., 152., članak 153. stavke 1. i 2. te članak 173., uzimajući u obzir članke 14., 27. i 30. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje ( 1 ), uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno članak 5. stavak 3. UEU-a i Protokol (br. 2) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. ožujka naslovljenu Restrukturiranje i zapošljavanje: predviđanje i praćenje restrukturiranja za razvoj radnih mjesta: uloga Europske unije (COM(2005)0120) i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2005., uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenoga naslovljenu Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punom zaposlenju (COM(2010)0682), uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji ( ) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006. ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja s preporukama Komisiji o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime ( 3 ), uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. prosinca o okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (COM(2013)0882), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti ( 4 ), uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 18. travnja naslovljen Korištenje mogućnosti zapošljavanja koje nudi zeleni rast (SWD(2012)0092), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja naslovljenu Za europsku industrijsku renesansu (COM(2014)0014), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada naslovljenu Trgovina za sve Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici (COM(2015)0497), ( 1 ) SL L 225, , str. 16. ( 2 ) SL L 347, , str ( 3 ) SL C 440, , str. 23. ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0032.

30 C 215/22 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada naslovljenu Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak (COM(2012)0582) i cilj 20-postotne reindustrijalizacije, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca o razvoju održive europske industrije osnovnih metala ( 1 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica ( 2 ), uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika, A. budući da je u današnje vrijeme apsolutno neophodno da postoji dosljednost između različitih politika EU-a kako bi se utvrdila istinska industrijska politika, a posebno u svjetlu slučajeva Caterpillar i Alstom; B. budući da je 2. rujna poduzeće Caterpillar najavilo veliki plan globalnog restrukturiranja; budući da je posljedica tog plana zatvaranje postrojenja u Gosseliesu, zbog čega je bez posla ostalo izravno zaposlenih radnika i ugrožena su radna mjesta oko podizvođača; C. budući da su zahvaljujući smanjenju troškova proizvodnje od do proizvodi te tvornice postali povoljniji od onih proizvedenih izvan EU-a; budući da je poduzeće Caterpillar odlučilo zatvoriti to postrojenje kako bi premjestilo proizvodnju u druga postrojenja čiji su standardi socijalne zaštite i zaštite okoliša niži nego li standardi koji se primjenjuju u europskoj industriji; D. budući da je, s obzirom na važnost tog slučaja i njegovu europsku dimenziju, Komisija odlučila uspostaviti radnu skupinu u kojoj će sudjelovati nadležne službe i koja će imati ulogu sugovornika u postupku zatvaranja Caterpillara; E. budući da ta dva postrojenja nisu jedina koja bi trebalo zahvatiti restrukturiranje; očekuju se i druga otpuštanja u postrojenjima poduzeća Alstom u Španjolskoj i Italiji, te u postrojenju poduzeća Caterpillar u Sjevernoj Irskoj; F. budući da je željeznička industrija, čija tradicija seže unazad 175 godina, temelj europske industrijalizacije; budući da se do očekuje godišnja stopa rasta dostupnih tržišta industrije opskrbe željeznica od 2,8 %; budući da europska industrija opskrbe željeznica u cijeloj Uniji izravno zapošljava osoba, od kojih mnoge rade u malim i srednjim poduzećima; budući da je snažna i inovativna europska industrija opskrbe željeznica neophodna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a; G. budući da 65 % ukupnog iznosa koji poduzeća ulažu u istraživanje i razvoj dolazi iz proizvodne industrije i budući da je zbog toga jačanje naše industrijske baze ključno za zadržavanje stručnosti, znanja i iskustva u EU-u; budući da je za ostvarenje digitalnog razvoja, kao jednog od prioriteta Junckerova plana, potrebna snažna industrijska baza; H. budući da europska industrija, kao što je to u slučaju poduzeća Alstom i Caterpillar, ima visoku dodanu vrijednost i priznatu razinu stručnosti; budući da je trenutačno ta središnja i strateška industrija za EU suočena sa snažnom globalnom konkurencijom iz trećih zemalja, koji na europsko tržište izvoze jeftinije proizvode i provode agresivnu politiku sve veće prisutnosti na svim kontinentima, često uz političku i financijsku potporu svojih vlada; I. budući da će Komisija, s obzirom na nedavni slučaj Alstom, izraditi prognostičku studiju za razdoblje od 15 godina (2030.) o razvoju željezničke industrije u Europi kojom će obuhvatiti različite scenarije u pogledu ciljeva država članica EU-a u području okoliša, zajedno sa studijom o učinku tih različitih scenarija na radna mjesta, zanimanja i vještine; budući da Komisija treba brzo poduzeti daljnje korake u vezi s preporukama iz Rezolucije Parlamenta o industriji ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0460. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0280.

31 HR Službeni list Europske unije C 215/23 Srijeda, 5. listopada opskrbe željeznica u EU-u kako bi se osigurali sigurna i održiva radna mjesta i uključiv rast; budući da bi se daljnji koraci trebali poduzeti uz pomoć stalnog dijaloga s dionicima i da bi trebali obuhvatiti sve točke te rezolucije; J. budući da se Komisija obvezala da će predstaviti cjelovito izvješće o primjeni okvira kvalitete; u tom pogledu podsjeća na svoj zahtjev Komisiji da nakon savjetovanja s relevantnim socijalnim partnerima podnese prijedlog zakonskog akta o informiranju radnika i savjetovanju s njima te predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime; K. budući da europska industrija mora sačuvati svoju konkurentnost i sposobnost ulaganja u Europi te da je istovremeno suočena s društvenim i okolišnim izazovima koje mora svladati, pri čemu na svjetskoj razini mora zadržati svoju referentnu poziciju u pogledu društvene i ekološke odgovornosti; L. budući da se određeni broj poduzeća odlučio za strategije u kojima je isključiv naglasak na kratkoročnoj financijskoj dobiti na štetu inovacija, ulaganja u istraživanje i razvoj, zapošljavanja i obnavljanja vještina; M. budući da će ambiciozna politika inovacija, koja pogoduje proizvodnji visoko kvalitetnih, inovativnih i energetski učinkovitih proizvoda te potiče održive procese, omogućiti Europskoj uniji da samostalno nastupa u svijetu u kojem je konkurencija sve jača; N. budući da je proteklih godina u sektoru trgovine građevinskim strojevima u Uniji došlo do ozbiljnih poremećaja zbog smanjenja javnih i privatnih ulaganja, ali i zbog povećanja troškova proizvodnje, što je posljedica porasta cijena sirovina; O. budući da pravedna trgovina industrijskim proizvodima mora poštovati prava radnika i propise o zaštiti okoliša; budući da je ulaganje u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost glavni pokretač ulaganja u industrijske proizvode kojima se mogu stvoriti krugovi vrlina ; budući da su inovacije i ulaganja u istraživanje i razvoj, radna mjesta i obnavljanje vještina ključni za održivi razvoj; P. budući da inovacije u proizvodnji dokazano pozitivno utječu na povećanje broja radnih mjesta u svim fazama industrijskog gospodarskog ciklusa; budući da sudjelovanje radnika u inovativnim mjerama i definiranju strategija može znatno poboljšati gospodarski uspjeh; Q. budući da se u sklopu naprednijeg i održivijeg dijela sektora čelika, u kojem se proizvode visokovrijedni tehnološki proizvodi, poštuju zdravlje radnika i okolnog stanovništva te jamči primjena strogih standarda zaštite okoliša, te da on ima važnu ulogu u europskoj industrijskoj strategiji; R. budući da gubitak radničkog znanja i vještina upućuje na to da Europa mora zadržati industrijski kapacitet za zadovoljavanje svojih potreba, a da ne ovisi o proizvođačima iz trećih zemalja; 1. izražava svoju snažnu solidarnost sa svim pogođenim radnicima poduzeća Caterpillar i Alstom te njihovim obiteljima, kao i pogođenim podizvođačima te im nudi svoju potporu i žali zbog posljedica koje su takva zatvaranja imala na lokalna gospodarstva i zajednice; poziva na poduzimanje mjera za podržavanje tih radnika i lokalnih gospodarstava te pomaganje regijama u prevladavanju tog teškog gospodarskog i društvenog stanja; 2. uvjeren je da europsku industriju trebamo smatrati strateškom prednošću za konkurentnost i održivost EU-a; naglašava da se EU može samo uz snažnu, otpornu i dalekosežnu industrijsku politiku suočiti s različitim izazovima koji su pred njim, uključujući reindustrijalizaciju, prijelaz na održivo gospodarstvo te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta; naglašava da Komisija i države članice moraju bolje predvidjeti te socioekonomske situacije i zajamčiti konkurentnost naše industrijske mreže;

32 C 215/24 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada podsjeća da je Europa socijalno tržišno gospodarstvo, čiji je cilj postizanje održivog gospodarskog i uključivog rasta; žali zbog izostanka istinske industrijske politike EU-a kojom se štite radnici u EU-u; stoga poziva Komisiju da uspostavi istinsku dugoročnu europsku industrijsku strategiju kako bi se postigao cilj od 20 % BDP-a kao rezultat industrijske proizvodnje, kao što je utvrđeno strategijom Europa 2020.; 4. apelira na države članice da ili zakonskim putem ili kolektivnim ugovorima zajamče odgovarajuću socijalnu zaštitu i uvjete rada i pristojne plaće koje će ljudima omogućiti dostojanstven život, te da u slučaju otpuštanja osiguraju učinkovitu zaštitu od nezakonitih otkaza; 5. podsjeća da je gospodarska kriza u Europi pokazala da su najotpornije industrije one koje najviše ulažu u inovaciju, istraživanje i razvoj, energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo itd.; u tom kontekstu ističe negativni učinak smanjenja javnih i privatnih ulaganja i domaće potrošnje koji bi se trebali poticati kako bi postali pokretači rasta; 6. smatra da smanjenje administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja za poduzeća te stavljanje izvan snage nepotrebnog zakonodavstva uz istovremeni nastavak jamčenja visokih standarda u području zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša moraju biti ključne komponente svake politike EU-a u pogledu reindustrijalizacije; 7. poziva na to da se ta industrijska politika EU-a temelji na jasnim ciljevima i pokazateljima, uključujući ambiciozne ciljeve koji se odnose na energetsku učinkovitost, resurse i klimu, te na pristupu životnog ciklusa i kružnog gospodarstva; naglašava da bi trebala uključivati pametnu kombinaciju mjera koje obuhvaćaju i ponudu i potražnju i koje su usmjerene na relokalizaciju gospodarstva u EU-u, čineći tu politiku otpornijom i manje ovisnom o resursima; ističe da bi se s pomoću te politike ulaganja trebala usmjeriti na kreativnost, vještine, inovacije i održive tehnologije, a modernizacija europske industrijske baze promicati kroz politiku koja je usmjerena na lanac vrijednosti i uključuje temeljne industrije i njihove regionalne i lokalne aktere; vjeruje da takav pristup može donijeti ekonomski isplative koristi za europsku industriju i europsko gospodarstvo u cjelini; 8. ističe da višegodišnje intervencije namijenjene pomoći bankama i tržištima imovine u EU-u nisu imale utjecaj na radna mjesta niti su doprinijele poboljšanju gospodarskih izgleda; vjeruje da javnu intervenciju s prekomjernog poticanja ponude treba preusmjeriti na usklađene politike kojima je cilj poticanje potražnje, među ostalim s pomoću fiskalnih mjera i jamčenjem povećanja plaća; Trgovinska politika ključ za ravnopravne uvjete za sve 9. naglašava da, iako je u nekoliko gospodarskih sektora EU uglavnom otvoren za konkurente iz trećih zemalja, u trećim su zemljama na snazi prepreke kojima se diskriminiraju europska poduzeća; skreće pozornost na činjenicu da se konkurenti iz trećih zemalja, posebno iz Kine, brzo i agresivno šire u Europi i ostalim dijelovima svijeta, često uz jaku političku i financijsku potporu svojih matičnih zemalja; smatra da zbog takve prakse može doći do nepoštene konkurencije, čime se ugrožavaju radna mjesta u Europi; ističe da Kina ne ispunjava pet kriterija EU-a za utvrđivanje statusa tržišnog gospodarstva; 10. apelira na Komisiju da uspostavi trgovinsku politiku EU-a koja je u skladu s industrijskim ciljevima te da vodi računa o tome da je potrebno osigurati industrijska radna mjesta u Europi kako bi se izbjegla nova premještanja proizvodnje i daljnja deindustrijalizacija; poziva Komisiju da se pobrine za to da tržišni subjekti u Europi i izvan nje posluju pod jednakim uvjetima, čime se jamči pravedno tržišno natjecanje za sve; 11. podsjeća na to da je potrebno postići brz dogovor o reviziji uredbi o instrumentima zaštite trgovine kako bi ih se poboljšanjem njihove sposobnosti reagiranja i učinkovitosti znatno osnažilo; poziva Komisiju da u obzir uzme socijalne i ekonomske posljedice koje bi priznavanje statusa tržišnog gospodarstva za državna ili druga netržišna gospodarstva moglo imati na konkurentnost industrija EU-a;

33 HR Službeni list Europske unije C 215/25 Srijeda, 5. listopada ističe da treba spriječiti da se trgovinskim politikom EU-a njeguju protutržišne prakse, uključujući ekološki damping, a posebno damping jeftinih proizvoda niske kvalitete, čime se može narušiti europske standarde i negativno utjecati na industrije smještene u EU-u; poziva Komisiju da pri izradi politika za ostvarivanje strategije Europa i kao sredstvo za izbjegavanje ekološkog dampinga, iskorištavanja radnika i nepoštene konkurencije razmotri mogućnost primjene mehanizama granične prilagodbe kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve; 13. poziva Komisiju i države članice da provedu studije o poslovnim pregovorima, koristeći se pristupom kojim se u obzir uzimaju posebnosti regija i sektora, čime bi se poboljšalo razumijevanje njihova utjecaja na zapošljavanje i europske industrije; 14. naglašava najnoviji trend da poduzeća svoju proizvodnju i usluge sele natrag u Europu te mogućnosti za rast i otvaranje radnih mjesta koje se time stvaraju; poziva Komisiju da razmotri način na koji EU može stvoriti pogodno okruženje kako bi se poduzećima pomoglo da iskoriste mogućnosti koje im pruža vraćanje proizvodnje u matične zemlje; Politika tržišnog natjecanja ključni element za industrije EU-a 15. traži od Komisije da izradi konkurentan i dalekosežan europski okvir kako bi se privukla i zadržala privatna ulaganja, očuvali jaki vrijednosni lanci EU-a i otvorila kvalitetna radna mjesta te kako bi se ostvarile opipljive prednosti za građane EU-a; 16. napominje i da pravila o državnim potporama trebaju biti bolje prilagođena kako bi se omogućile inovacije i održivost te ostvarili ciljevi koji se odnose na poticanje visoke razine zaposlenosti i podupiranje socijalnih politika u skladu s člankom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; 17. ističe da se europska industrija suočava s globalnom konkurencijom te stoga snažno potiče Komisiju da svjetsko tržište hitno uzme kao referentno pri definiranju zemljopisno određenih tržišta u svojim analizama te da svoje analize ne ograničava samo na nacionalna tržišta ili unutarnje tržište, kako bi se europskim industrijama omogućilo sklapanje partnerstava u području istraživanja i razvoja ili strateških saveza; u tom kontekstu poziva na restrukturiranje najvećih europskih proizvođača kako bi se omogućilo stupanje na scenu dionika koji imaju dovoljnu kritičnu masu da se mogu nositi s međunarodnom konkurencijom; Javna nabava instrument koji treba poboljšati 18. traži od Komisije da bolje provodi propise EU-a o javnoj nabavi; podsjeća na to da se u skladu s odredbama EU-a mogu odbiti ponude koje su neuobičajeno niske ili u kojima se više od 50 % vrijednosti ostvaruje izvan EU-a; 19. vjeruje da javna nabava i eko-oznake imaju važnu ulogu u prihvaćanju održivih proizvoda, usluga i inovacija te u pogledu solidne industrijske baze u Europi; poziva na ulaganje zajedničkih napora država članica i Komisije kako bi se zajamčilo da naručitelji svoje odluke o natječajima temelje na načelu ekonomski najpovoljnije ponude; Poboljšano korištenje fondova EU-a, istraživanje, razvoj i inovacije način za poticanje nove industrijske politike 20. poziva Komisiju da zajedno s državama članicama izradi strategiju Unije za dosljednu i sveobuhvatnu industrijsku politiku čiji je cilj reindustrijalizacija Europe i koja se, među ostalim, temelji na digitalizaciji (posebno u smislu integracije pametnih tehnologija i robotike u industrijske lance vrijednosti), održivosti, energetskoj učinkovitosti i odgovarajućim resursima; u tu svrhu poziva na veću suradnju i konvergenciju među državama članicama kad je riječ o fiskalnim, socijalnim i proračunskim pitanjima kako bi se olakšalo pokretanje zajedničkih industrijskih projekata; smatra da bi se europskim regulatornim okvirom industrijama trebalo omogućiti da se prilagode na te promjene i da poduzmu anticipatorne mjere kako bi se doprinijelo otvaranju radnih mjesta, rastu i regionalnoj konvergenciji; 21. preporučuje Komisiji da surađuje s različitim industrijskim sektorima kako bi se zajamčilo najbolje moguće korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova, naročito Fonda za regionalni razvoj, u cilju pružanja potpore projektima istraživanja i razvoja na regionalnoj razini;

34 C 215/26 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada smatra da fondovi EU-a nude veliku mogućnost za financiranje održivog ulaganja u energetsku infrastrukturu i infrastrukturu javnog prijevoza te pametno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija; poziva na poboljšanje u provedbi različitih kriterija, a posebno kriterija u pogledu zapošljavanja, ekoloških i socijalnih kriterija pri upotrebi fondova EU-a te svih financijskih instrumenta kojima se upravlja preko EIB-a; 23. poziva na donošenje programa EU-a za pametnu specijalizaciju i na davanje prednosti istraživanju i razvoju u onim sektorima u kojima EU može biti predvodnik; poziva na uspostavu konkretnih instrumenata kojima bi se EU-u i državama članicama omogućilo da objedine svoje napore u pogledu istraživanja i razvoja te da potpomognu lokalnim gospodarstvima u iskorištavanju tih rezultata; smatra da je povezanost istraživanja i industrije ključna za jačanje industrijske konkurentnosti EU-a; u tom smislu poziva Komisiju i države članice da aktivno promiču i podržavaju jačanje suradnje između istraživačkih centara, sveučilišta i poduzeća; poziva na poboljšanja u istraživačkom okruženju povećanjem proračuna za istraživanja, razvoj i inovacije te boljom međupovezanošću različitih nacionalnih programa financiranja i programa financiranja EU-a; 24. poziva Komisiju i EIB da se posebno usredotoče na one regije koje su najviše pogođene deindustrijalizacijom da te hitno ubrzaju potporu projektima u tim regijama i istodobno zajamče da se podupiru održivi i visokokvalitetni projekti; smatra da bi trebalo dodatno razmotriti potencijal za povećanje strateškog i ciljanog pozajmljivanja koje nudi Europska investicijska banka za projekte u području inovacija i industrijske preobrazbe, osobito u proizvodnji i povezanim uslugama; poziva Komisiju i države članice da zajamče bolji pristup financiranju za poduzeća u EU-u, naročito za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, čime bi se poboljšale njihove sposobnosti za izradu projekata te bi im se pružile bolje savjetodavne usluge i tehnička potpora; 25. traži da Komisija u suradnji s državama članicama prouči načine na koje bi se mogla omogućiti prenamjena postrojenja te da istodobno zajamči da poduzeća u potpunosti preuzmu odgovornost prema okolišu, poštuju pravo o zaštiti okoliša i primjenjuju visoke ekološke standarde; traži da poduzeća u razumnom roku očiste zatvorene pogone i lokalnim vlastima olakšaju njihovo preuzimanje; 26. poziva Komisiju da razmotri mogućnosti kojima bi se olakšala razmjena najboljih praksi među državama članicama u pogledu načina na koji postupati pri zatvaranju poduzeća, da ih potiče na proučavanje primjera sadržanih u pravnim odredbama kako bi se pokušalo, koliko god je to izvedivo, djelovati u cilju pronalaska kupca ili prodati postrojenje kako bi se nastavila proizvodnja u tvornicama unatoč činjenici da su originalni vlasnici odlučili obustaviti aktivnosti; 27. smatra da bi trebalo sprečavati izbjegavanje plaćanja poreza, uključujući prijenos materijalne imovine, nematerijalne imovine i usluga između poduzeća po neprimjerenim cijenama, do čega dolazi i zbog nedostatka usklađenosti u EU-u u pogledu fiskalnih i trgovinskih pitanja; poziva na veću suradnju i konvergenciju među državama članicama kad je riječ o fiskalnim, socijalnim i proračunskim pitanjima; Društveno odgovorno restrukturiranje i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u sektorima usmjerenima na budućnost 28. pozdravlja inicijativu nekih lokalnih vlasti, u suradnji sa socijalnim partnerima, kao što je to u slučaju Alstom, za podupiranje eksperimentalnih projekata za radnike i poduzeća u postupku restrukturiranja, kako bi se osposobljavanjem i djelovanjem osigurale profesionalne karijere radi očuvanja kvalitetnih radnih mjesta; 29. ističe ključnu potrebu za razvojem tehničkih vještina, posebno u sektoru proizvodnje; naglašava da je potrebno promicati važnost kvalificiranih tehničkih radnika; smatra da je za maksimiranje neto potencijala zapošljavanja u zelenom gospodarstvu od ključne važnosti postojećoj radnoj snazi pružiti odgovarajuće prilike za stjecanje novih vještina koje su potrebne u kružnom gospodarstvu; podsjeća na to da je za održivost proizvodnje važna kvalificirana radna snaga; naglašava važnost poticanja boljih sinergija između obrazovnih sustava, sveučilišta i tržišta rada, uključujući povezanost školovanja i prakse i suradnju s poduzećima u stvaranju inovativnih klastera ;

35 HR Službeni list Europske unije C 215/27 Srijeda, 5. listopada poziva relevantna tijela da zajamče da sve uključene strane u potpunosti poštuju nacionalne i europske propise o informiranju radnika i savjetovanju s njima, naročito tijekom restrukturiranja te da zajamče zaštitu okoliša i sigurnost na radnom mjestu; 31. ističe da poduzeća moraju ispuniti svoje pravne obveze u okviru europskog i nacionalnog prava te pritom dati prednost informiranju radnika i savjetovanju s njima te mogućnosti preispitivanja alternativnih rješenja koja predlože socijalni partneri; 32. smatra da je svako restrukturiranje potrebno objasniti i opravdati dionicima, a po potrebi i u pogledu izbora predviđenih mjera u vezi s postizanjem ciljeva i alternativnih rješenja; poziva na lokalni dijalog u kojem će sudjelovati svi dionici kako bi se raspravljalo o najboljim mogućim rješenjima u slučajevima restrukturiranja; 33. naglašava važnost trajnog socijalnog dijaloga na svim razinama, utemeljenog na uzajamnom povjerenju i podjeli odgovornosti, kao jednog od najboljih načina za pronalaženje sporazumnih rješenja i zajedničkih perspektiva u predviđanju i sprečavanju restrukturiranja i upravljanju njime; 34. u pogledu restrukturiranja ističe da je te radnike potrebno zaštititi, i to u području zdravstvene zaštite i radnih uvjeta, socijalne sigurnosti, prekvalifikacije i reintegracije na tržište rada; 35. napominje da restrukturiranje nema posljedice samo za samo poduzeće, već i šire, s obzirom na to da ima nepredviđene učinke na zajednice te gospodarsku i socijalnu strukturu država članica; 36. poziva Komisiju da se savjetuje sa socijalnim partnerima o učinkovitosti zakonodavstva o kolektivnom otpuštanju u svjetlu slučajeva Caterpillar i Alstom; 37. izražava žaljenje zbog postupne financijalizacije realnog gospodarstva s naglaskom na kratkoročne financijske perspektive, umjesto na održavanje inovativnog industrijskog mehanizma s pomoću kojega se mogu otvoriti održiva i kvalitetna radna mjesta i ostvariti dugoročne koristi za društvo; žali što je taj pristup uzrokovao veliki gubitak radnih mjesta u proizvodnom sektoru; poziva Komisiju na to da se savjetuje sa socijalnim partnerima o mogućnosti revizije postojećeg zakonodavstva u pogledu kolektivnog otpuštanja, uzimajući u obzir one aspekte povezane sa slučajevima Caterpillar i Alstom, a posebno uključivanje u postupak svih radnika i podugovaratelja te učinkovite mjere za izbjegavanje nezakonitih kolektivnih otpuštanja koji se ne temelje na stvarnim ekonomskim razlozima, uključujući mogućnost sankcija, na primjer u vidu obustavljanja pristupa programima financiranja EU-a i zahtjeva za vraćanje primljene državne potpore; 38. poziva radnu skupinu Komisije da istraži na koji se način provodi postupak savjetovanja s Europskim radničkim vijećem; u svjetlu istrage poziva Komisiju da razmotri potrebu za revizijom Direktive o Europskom radničkom vijeću; 39. napominje da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji ključan instrument EU-a u vremenu globalizacije uz pomoć kojeg se državama članicama može pružiti potpora u pogledu njihovih politika stručne prekvalifikacije radnika i uz pomoć kojeg se može rekonstruirati gospodarska struktura u regijama u kojima radnici osjećaju negativne posljedice globalizacije i gospodarske krize; podsjeća na važnost preporuka Parlamenta iz Rezolucije od 15. rujna o aktivnostima, učinku i dodanoj vrijednosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u razdoblju ( 1 ); 40. no ističe da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji instrument koji djeluje samo nakon otpuštanja radnika te da su potrebni veći napori država članica i EU-a kako bi se stvorilo pravo gospodarsko i zakonodavno okruženje za poticanje konkurentnosti i otvaranje dugoročno održivih radnih mjesta; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0361.

36 C 215/28 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada poziva Komisiju da obavještava Parlament o svojoj strategiji za glavne industrijske sektore u Europi, posebice za sektor opskrbe željeznica i sektor proizvodnje strojeva, u cilju stvaranja pogodnijeg tržišnog okruženja, te o tome što planira poduzeti kako bi se radna mjesta, stručno znanje i ulaganja zadržala u Europi; 42. napominje da se u slučajevima restrukturiranja češće viškom proglašavaju mlađi i stariji radnici nego ostale dobne skupine; naglašava da u slučaju viška radnika poslodavci moraju poštovati antidiskriminacijsko zakonodavstvo, posebno u području dobne diskriminacije; 43. napominje da prijelaz na zeleno gospodarstvo ima znatan potencijal za stvaranje lokalnih radnih mjesta koja nije moguće premjestiti, i to u sektorima koja se ne mogu dislocirati; napominje da postoje čvrsti dokazi da će prijelaz na zeleno gospodarstvo na kraju imati pozitivan učinak na zapošljavanje, s obzirom na činjenicu da održive gospodarske aktivnosti poput energetskih ušteda zahtijevaju veću radnu snagu u odnosu na aktivnosti koje zamjenjuju te bi mogle doprinijeti većoj samodostatnosti regija; o o o 44. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.

37 HR Službeni list Europske unije C 215/29 Četvrtak, 6. listopada P8_TA(2016)0378 Ruanda: slučaj Victoire Ingabire Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o Ruandi i slučaju Victoire Ingabire (2016/2910(RSP)) (2018/C 215/05) Europski parlament, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. svibnja o Ruandi: slučaj Victoire Ingabire ( 1 ), uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda, uzimajući u obzir Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju, uzimajući u obzir Načela i smjernice o pravu na pravično suđenje i pravnu pomoć u Africi, uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966., koji je Ruanda ratificirala 1975., uzimajući u obzir rezultate Univerzalnog periodičnog pregleda za Ruandu iz te zaključne napomene Odbora UNa za ljudska prava iz 2016., uzimajući u obzir Sporazum iz Cotonoua, uzimajući u obzir izjavu visoke predstavnice Federice Mogherini u ime EU-a o ustavnom nadzoru u Ruandi od 3. prosinca 2015., uzimajući u obzir zajedničku lokalnu izjavu EU-a od 18. prosinca o referendumu o nacrtu ustava u Ruandi, uzimajući u obzir izjavu za medije koju su 16. ožujka dale Ujedinjene demokratske snage u vezi sa žalbenim predmetom političke zatvorenice Victoire Ingabire Umuhoze, uzimajući u obzir izvješće organizacije Freedom House o Ruandi 2015., uzimajući u obzir izvješće organizacije Amnesty International Ruanda 2015./2016., uzimajući u obzir izvješće organizacije Amnesty International naslovljeno Ugroženost pravosuđa: prvostupanjski postupak protiv Victoire Ingabire iz godine, uzimajući u obzir odgovor potpredsjednice Komisije/visoke predstavnice Catherine Ashton od 4. veljače na pisano pitanje E /2012 u vezi s Victoire Ingabire, uzimajući u obzir izjavu organizacije Human Rights Watch naslovljeno Ruanda: nestala oporbena aktivistkinja od 29. rujna 2016., uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na mirno okupljanje i udruživanje na temu Ruande iz 2014., uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika, A. budući da je Ruanda jedna od malobrojnih afričkih zemalja koja ima vodeću ulogu u postizanju milenijskih razvojnih ciljeva, posebno u području rodne ravnopravnosti, osnaživanja žena, univerzalnog osnovnoškolskog obrazovanja, smrtnosti djece i majki, raširenosti HIV-a i održivosti okoliša; ( 1 ) SL C 55, , str. 127.

38 C 215/30 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada B. budući da je snažan ekonomski rast popraćen znatnim poboljšanjem životnog standarda, što pokazuje dvotrećinski pad smrtnosti djece i postizanje upisa gotovo sve djece u osnovne škole; C. budući da su uloženi ekonomski i politički napori kako bi se poboljšalo gospodarstvo zemlje i kako bi ona postala industrijaliziranija i usmjerenija na usluge; D. budući da je Victoire Ingabire, predsjednica Ujedinjenih demokratskih snaga (UDF), 30. listopada na temelju odnosa s Demokratskim snagama za oslobođenje Ruande (FDLR) osuđena na osmogodišnju zatvorsku kaznu zbog urote usmjerene na nanošenje štete vlastima koristeći se terorizmom i omalovažavanja genocida iz 1994.; E. budući da u rujnu izaslanstvu Europskog parlamenta nije dopušten pristup vođi oporbe Victoire Ingabire u pritvoru; budući da je, iako je posjet bio usmjeren na ulogu žena u društvu i njihovo osnaživanje, Ministarstvo vanjskih poslova i suradnje smatralo da nema posebnih razloga zbog kojih bi Victoire Ingabire, osuđenica koja podliježe nacionalnim smjernicama i pravilima pritvora, primala posjete zastupnika u Europskom parlamentu na službenom putovanju ; F. budući da je na službenom putovanju primijećeno da u tom pogledu i dalje postoje važni izazovi, poput pristupa obrazovanju u ruralnim područjima, ujednačenijeg prava vlasništva i boljeg pristupa poslovima izvan područja poljoprivrede, te budući da je stanje ljudskih prava, posebno kad je riječ o političkom sudjelovanju i slobodi izražavanja u Ruandi, i dalje zabrinjavajuće, dok je neovisno civilno društvo i dalje vrlo slabo; G. budući da su mnoge organizacije za zaštitu ljudskih prava javno osudile prvostupanjski postupak protiv Victoire Ingabire, s obzirom na to da su zamijećene ozbiljne nepravilnosti i da se prema njoj nepošteno postupalo; budući da u svojem izvješću Amnesty International upućuje na pristrane javne izjave koje je ruandski predsjednik dao prije njezina suđenja, te na oslanjanje na priznanja pritvorenika u logoru Kami u kojem se navodno provodi mučenje; budući da su četiri svjedoka optužbe i suoptuženici nakon svjedočenja protiv Victoire Ingabire na ruandskom Visokom sudu kazali Vrhovnom sudu da su njihovi iskazi lažno prikazani; H. budući da je 13. rujna Victoire Ingabire Umuhoza nominirana zajedno s druga dva ruandska političara, Bernardom Ntagandom i Deogratiasom Mushyayidijem, za Nagradu Saharov koju Europski parlament daje za slobodu mišljenja; I. budući da je Victoire Ingabire uložila žalbu Afričkom sudu za ljudska prava i prava naroda, optužujući ruandsku vladu za kršenje njezinih prava; budući da se u ožujku Ruanda povukla iz nadležnosti Afričkog suda, tvrdeći da su ruandski sudovi u stanju rješavati sve lokalne predmete; budući da je ruandska vlada 29. veljače povukla svoju deklaraciju kojom se pojedincima omogućavalo da ulažu pritužbe izravno Afričkom sudu za ljudska prava i prava naroda, samo nekoliko dana prije nego što su suci trebali suditi u predmetu Victoire Ingabire protiv ruandske vlade; J. budući da su se, prema informacijama stranke Victoire Ingabire FDU-Inkingi, njezini uvjeti pritvora znatno pogoršali od travnja 2016.; budući da su joj uskraćeni vanjski i posebni obroci te budući da joj je liječnička potvrda poništena; K. budući da se, među ostalim, stranka FDU-Inkingi nije mogla zakonito registrirati kao politička stranka i da je nekoliko njezinih članova doživjelo prijetnje, hapšenje i pritvaranje; L. budući da je nekoliko članova oporbene stranke u zatvoru; budući da je Illuminée Iragena, medicinska sestra i politička aktivistica povezana sa strankom FDU-Inkingi, nestala prije pet mjeseci i da se strahuje za njezinu sigurnost; budući da je Léonille Gasengayire, rizničarka stranke FDU-Inkingi, uhićena 23. kolovoza i optužena za poticanje na javnu pobunu;

39 HR Službeni list Europske unije C 215/31 Četvrtak, 6. listopada M. budući da je Ruanda na 161. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija od 180 zemalja; budući da se situacija u pogledu slobode tiska i dalje pogoršava te da su neovisni novinari često bili podvrgnuti uznemiravanju, prijetnjama i hapšenju; budući da su novinari u egzilu i strani novinari sve više izloženi izvansudskom zastrašivanju, nasilju i prisilnim nestancima zbog kritiziranja dužnosnika pri izvješćivanju; N. budući da je u listopadu vlada na neodređeno vrijeme prekinula emitiranje radio postaje BBC na jeziku kinyarwandi nakon što je emitiran kontroverzni dokumentarni film BBC-a o genocidu u Ruandi 1994.; O. budući da je, posebno s obzirom na predsjedničke izbore koji se trebaju održati 2017., jačanje demokracije od ključne važnosti, a ono obuhvaća i jamčenje neovisnosti pravosuđa i sudjelovanje oporbenih stranaka na izborima,; P. budući da su se pri vođenju kaznenog postupka protiv Victoire Ingabire pokazali nedostaci pravosudnog sustava Ruande, dovodi se u pitanje sposobnost tog sustava za obrađivanje važnih političkih predmeta; Q. budući da je Ruanda ključan akter u regiji Velikih Jezera i da može imati ključnu ulogu u procesu stabilizacije, među ostalim borbom protiv nezakonite trgovine mineralima i drugim prirodnim resursima; budući da se u izvješću stručne skupine UN-a o Demokratskoj Republici Kongu preporučuje da vlasti Ruande provedu istragu i kazneni progon osoba povezanih s nezakonitom trgovinom kositrom, tantalom i volframom, kao i s prikrivanjem podrijetla nezakonito stečenih minerala iz Demokratske Republike Konga u Ruandi; 1. snažno osuđuje politički motivirana suđenja, progone političkih protivnika i prejudiciranje ishoda sudskih postupaka; poziva ruandsku vladu da gospodarska i socijalna postignuća proširi i na područje ljudskih prava kako bi se približila modernoj i uključivoj demokraciji; poziva ruandske vlasti da u slučaju Victoire Ingabire zajamče pošten žalbeni postupak u skladu s normama ruandskog i međunarodnog prava; ističe da se suđenja i optužbe ne smiju temeljiti na nejasnim i nepreciznim zakonima i zlorabljenju takvih zakona, kao u predmetu Victoire Ingabire; 2. izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je Vrhovni sud Ruande osudio Victoire Ingabire na 15 godina zatvora i odbacio žalbu na tu presudu te zbog pogoršanja uvjeta njezina pritvora; smatra da žalbeni postupak proveden u Ruandi nije bio u skladu s međunarodnim normama, među ostalim jer se nije poštovalo pravo Victoire Ingabire na pretpostavku nedužnosti; 3. ističe da je povlačenje Ruande iz nadležnosti Afričkog suda za ljudska prava i prava naroda u ožujku 2016., samo nekoliko dana prije razmatranja žalbenog predmeta Victoire Ingabire, povezano s tim pitanjem i ima za cilj ograničiti izravan pristup pojedinaca i nevladinih organizacija Sudu; 4. podsjeća ruandske vlasti da je EU izrazio zabrinutost za poštovanje ljudskih prava i prava na pravično suđenje u okviru političkog dijaloga s Ruandom na temelju članka 8. Sporazuma iz Cotonoua; poziva na brzu i nepristranu reviziju predmeta Victoire Ingabire na temelju činjenica i u skladu sa zakonom, bez ikakvih ograničenja, neprimjerenih utjecaja, pritisaka ili prijetnji; poziva da se u zatvoru poštuju prava Victoire Ingabire, uključujući pravo na pravno zastupanje i na adekvatnu prehranu i liječenje; 5. osuđuje svako zastrašivanje, hapšenje, pritvaranje i progon čelnika, članova i aktivista oporbenih stranaka te novinara i drugih osoba koje se doživljaju kao kritičari ruandske vlade, samo zato što izražavaju svoje mišljenje; s tim u vezi poziva ruandske vlasti na reviziju i prilagodbu nacionalnog prava, a posebno članaka 463. i 451. kaznenog zakona kojima se ograničava sloboda izražavanja, kako bi se zajamčila ta sloboda; 6. poziva ruandsku vladu da pokaže volju za istraživanje navoda zlostavljanja aktivista oporbe i novinara te da zajamči da su vojni pritvorni centri u skladu s ruandskim pravom i međunarodnim standardima; poziva ruandske vlasti da odmah oslobode sve osobe i aktiviste pritvorene ili osuđene isključivo zato što su ostvarivali pravo na slobodu izražavanja ili na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja te da zajamče razdvajanje upravne, zakonodavne i sudske vlasti, a posebno neovisnost pravosuđa;

40 C 215/32 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada poziva ruandske vlasti da ulože više napora u istragu predmeta Illuminée Iragene, Johna Ndabarase, Léonille Gasangayire i drugih osoba za koje se strahuje da su prisilno nestale, da otkriju gdje se nalaze i da ih oslobode ili da im sude ako su pritvoru te da se pobrinu za pošteno suđenje stvarnim protivnicima i kritičarima vlade i osobama koje se za to sumnjiči, uključujući Franka Rusagaru, Joela Mutabazija, Kizita Mihigoa i s njima suoptužene osobe; 8. poziva ruandske vlasti da zajamče mirne, vjerodostojne i transparentne izbore te poziva vladu na suradnju s oporbom uoči tih izbora; izražava potporu dugoročnoj misiji EU-a za promatranje izbora na predsjedničkim izborima s naglaskom na političkom prostoru i temeljnim slobodama; 9. podsjeća ruandske vlasti da se demokracija temelji na pluralističkoj vladi, aktivnoj oporbi, neovisnim medijima i pravosuđu, poštovanju ljudskih prava i prava na izražavanje i okupljanje; s tim u vezi poziva Ruandu da otvori svoj politički prostor, zadovolji te norme i popravi stanje u području ljudskih prava; očekuje od Ruande da provede preporuke posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na mirno okupljanje i udruživanje iz 2014., 10. poziva ruandske vlasti da hitno dovrše reviziju deklaracije kojom se pojedincima i nevladinim organizacijama omogućava ulaganje pritužbi Afričkom sudu za ljudska prava i prava naroda, da je obnove i ponovno uvedu; 11. poziva EU i njegove međunarodne partnere da nastave pružati podršku narodu Ruande u izgradnji mira i stabilnosti u zemlji i u regiji; 12. poziva Komisiju da nastavi redovito ocjenjivati potporu koju EU pruža ruandskim vladinim institucijama kako bi se zajamčilo da se tom potporom u potpunosti promiču ljudska prava, sloboda izražavanja i udruživanja, politički pluralizam i neovisno civilno društvo; 13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Federici Mogherini, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, institucijama Afričke unije, Istočnoafričkoj zajednici, Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a, državama članicama EU-a te braniteljima Victoire Ingabire i predsjedniku Ruande.

41 HR Službeni list Europske unije C 215/33 Četvrtak, 6. listopada P8_TA(2016)0379 Sudan Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o Sudanu (2016/2911(RSP)) (2018/C 215/06) Europski parlament, uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Sudanu, uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 8. kolovoza dali EU, predstavnici Trojke (Norveška, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Države) i Njemačka te u kojoj se pozdravlja činjenica da su potpisnici Poziva Sudanu potpisali plan Skupine Afričke unije za provedbu na visokoj razini (AUHIP), uzimajući u obzir izvješće neovisnog stručnjaka o stanju ljudskih prava u Sudanu od 28. srpnja i izvješće posebnog izvjestitelja o negativnom učinku jednostranih prisilnih mjera na uživanje ljudskih prava, u pogledu njegove misije u Sudanu, od 4. kolovoza 2016., uzimajući u obzir izjavu koju je 27. lipnja dala glasnogovornica potpredsjednice/visoke predstavnice o tome da je sudanska vlada najavila četveromjesečni jednostrani prekid sukoba, uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br o Sudanu, s njegove sjednice održane 29. lipnja 2016., uzimajući u obzir priopćenje Vijeća za mir i sigurnost Afričke unije o stanju u Darfuru od 13. lipnja 2016., uzimajući u obzir članak 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima i članak 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, u kojima se navodi da se nitko ne smije podvrgnuti mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni, uzimajući u obzir izjavu o nepovoljnom ozračju uoči izbora u Sudanu u travnju 2015., koju je 9. travnja u ime Europske unije dala Visoka predstavnica, uzimajući u obzir deklaraciju Poziv Sudana o uspostavi države građanstva i demokracije, uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979., uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika, A. budući da sukob u Darfuru traje 13 godina i da je u njemu život izgubilo osoba te da snage sudanske vlade i dalje napadaju civile, posebno u Jebel Marri; budući da je neselektivno bombardiranje civila, uključujući i nezakonite napade sudanskih snaga na sela u Južnom Kordofanu, Plavom Nilu i Darfuru, dovelo do žrtava i do uništenja civilne infrastrukture; B. budući da su Zakonom o nacionalnoj sigurnosti sudanskoj vladi dodijeljene široke ovlasti da rutinski i bez podizanja optužnice zatvorenike tijekom dužeg razdoblja drži u samicama, te da su neke organizacije prisilno ugašene i pretresene;

42 C 215/34 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada C. budući da je, kako se navodi u Univerzalnom periodičnom pregledu UN-a od 21. rujna 2016., Sudan potvrdio da se obvezuje na pristupanje Konvenciji protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, kao i Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; D. budući da su kršenja i zloporaba ljudskih prava u Darfuru u porastu, posebno u Južnom Kordofanu i Plavom Nilu, uključujući i slučajeve izvansudskih pogubljenja, prekomjernog korištenja sile, otmice civila, seksualnog i rodno utemeljenog nasilja nad ženama, nasilja nad djecom i zlostavljanja djece te samovoljnih uhićenja i pritvora; E. budući da je građanski prostor oporbenih političkih stranaka, civilnog društva i boraca za ljudska prava u Sudanu ograničen; budući da postoje izvještaji o tome da Nacionalna obavještajna i sigurnosna služba (NOSS) neprestano uznemiruje, napada i progoni borce za ljuska prava, studentske aktiviste i političke protivnike zbog njihova zakonitog djelovanja; budući da su ove godine samovoljno uhićeni brojni aktivisti civilnog društva, među kojima je i četvero predstavnika sudanskog civilnog društva koje su sigurnosne snage presrele u međunarodnoj zračnoj luci u Khartoumu, dok su putovali na sastanak na visokoj razini s diplomatima na temu ljudskih prava, koji se održao 31. ožujka u Ženevi; F. budući da su skupine za zaštitu ljudskih prava pronašle vjerodostojne dokaze o korištenju kemijskog oružja u napadima snaga sudanske vlade na civile te da su seljani iz darfurske regije Jebel Marra svjedočili o zastrašujućim posljedicama navodnih napada kemijskim oružjem, od kojih se posljednji dogodio 9. rujna u selu Gamarah; budući da postoje izvještaji i o napadima Snaga za brzu potporu, sudanske vojne jedinice koju čine pripadnici bivše provladine paravojne postrojbe pod zapovjedništvom NOSS-a; G. budući da je 29. veljače NOSS okrutno pretresao Centar za osposobljavanje i ljudski razvoj u Khartoumu (TRACKS), organizaciju civilnog društva, nakon čega su direktor Khalfálah Alafif Muktar i aktivisti Arwa Ahmed Elrabie, Al-Hassan Kheiry, Imani-Leyla Raye, Abu Hureira Abdelrahman, Al-Baqir Al-Afif Mukhtar, Midhat Afifadeen i Mustafa Adam uhićeni i optuženi za zločinačku zavjeru i vođenje rata protiv države te da je riječ o optužbama za koje se izriče smrtna kazna; budući da postoje izvještaji o tome da je direktor u lošem zdravstvenom stanju i da obiteljski posjeti nisu dopušteni; H. budući da su sudanske vlasti strogo ograničile slobodu vjere; budući da su prijetnje crkvenim vođama i zastrašivanja kršćanskih zajednica i dalje prisutni te da su tijekom posljednjih godina sve učestaliji; budući da NOSS već devet mjeseci drži u pritvoru češkog djelatnika organizacije Kršćanska pomoć Petra Jašeka, sudanske pastore Hassana Abduraheema Kodija Taouru i Kuwu Shamala kao i darfurskog studenta diplomskog studija Abdulmonema Abdumawlu Issu Abdumawlu te da ih očekuje suđenje na temelju optužbe za skretanje pozornosti na navodno stradavanje kršćana u ratom zahvaćenim dijelovima Sudana; budući da se posljednjih godina bilježi porast broja suđenja na temelju optužbi za apostaziju, kao i broj s time povezanih smrtnih kazni; I. budući da su Snage za brzu potporu nedavno razmještene duž sjeverne granice Sudana kako bi spriječile ulazak nezakonitih migranata; budući da je 31. kolovoza zapovjednik Snaga za brzu potporu izjavio da njegove snage nadziru tu granicu s Egiptom i Libijom te da se time Sudan u ime EU-a bori protiv nezakonite migracije; budući da je Delegacija EU-a u Sudanu 6. rujna tu pomoć opovrgnula; J. budući da je 24. kolovoza iz Italije u Sudan deportirano 48 potencijalnih sudanskih tražitelja azila; budući da su u svibnju sudanske vlasti deportirale preko 400 Eritrejaca koji su bili uhićeni na putu za Libiju; K. budući da sudanske vlasti nerazmjerno osuđuju žene i maloljetnice zbog loše definiranih zločina; budući da se žene suočavaju sa sustavnom diskriminacijom i da im se izriču tjelesne kazne i bičevanje zbog nejasno definiranih pravila o odijevanju;

43 HR Službeni list Europske unije C 215/35 Četvrtak, 6. listopada L. budući da su se potpisnici Poziva Sudana (predstavnici političkih i oružanih oporbenih stranaka, uključujući i Nacionalnu stranku ume, Snage nacionalnog konsenzusa i Sudansku revolucionarnu frontu) obvezali na suradnju u cilju okončanja sukoba kojim su zahvaćene različite regije Sudana, kao i pravnih, institucionalnih i gospodarskih reformi; M. budući da je Međunarodni kazneni sud izdao dva naloga za uhićenje predsjednika al-bashira, i 2010., optužujući ga za odgovornost za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid; budući da, iako Sudan nije država stranka Rimskog statuta, u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a br (iz 2005.), od njega se zahtijeva da surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom te Sudan stoga mora poštovati nalog za uhićenje tog suda; N. budući da su se u lipnju ministri vanjskih poslova EU-a sastali u okviru Vijeća za opće poslove i vanjske odnose (GAERC) i zaključili da je Vijeće spremno razmotriti mjere usmjerene na pojedince odgovorne za nesuradnju s Međunarodnim kaznenim sudom; O. budući da EU sa Sudanom trenutačno provodi projekt o boljem upravljanju migracijama ; 1. osuđuje to što je sudanska vlada upotrijebila kemijsko oružje protiv civila u Jebel Marri, području Darfura, i ističe da je riječ o ozbiljnom kršenju međunarodnih normi te o ratnom zločinu; podsjeća da je Sudan potpisnik Konvencije o kemijskom oružju te poziva da se u vezi s tim navodima provede međunarodna istraga pod vodstvom Organizacije za zabranu kemijskog oružja; podsjeća sudanske vlasti da su odgovorne za zaštitu ljudskih prava; 2. i dalje je duboko zabrinut zbog nezakonitih ubojstava, otmica, rodno uvjetovanog i seksualnog nasilja u područjima sukoba, posebice u Darfuru, Južnom Kordofanu i Plavom Nilu, kao i zbog ozbiljne humanitarne krize uzrokovane masovnim unutarnjim raseljavanjem; poziva na to da se smjesta zaustavi zračno bombardiranje civila koje provode sudanske snage; 3. osuđuje proizvoljna uhićenja i pritvaranja aktivista te pritvaranja boraca za ljudska prava i novinara, koja se trenutačno provode u Sudanu; apelira na sudansku vladu da zajamči mogućnost mirnog ostvarivanja prava na slobode izražavanja, udruživanja i okupljanja; ističe da će nacionalni dijalog biti uspješan jedino ako se odvija u ozračju u kojem se jamče slobode izražavanja, medija, udruživanja i okupljanja; 4. poziva Afričku uniju i sudansku vladu da u najkraćem roku provedu istrage u vezi sa svim navodima o mučenju, zlostavljanju, proizvoljnom pritvaranju i prekomjernoj uporabi sile te da odgovorne osobe privedu pravdi i provedu poštena suđenja bez izricanja smrtne kazne; poziva sudansku vladu da smjesta proglasi moratorij na sva smaknuća te da ukine smrtnu kaznu i sve oblike tjelesnog kažnjavanja; 5. osobito izražava zabrinutost zbog toga što je pristup međunarodnim humanitarnim agencijama i organizacijama još uvijek ograničen; zahtijeva od sudanske vlade da, u skladu sa svojim obvezama u okviru univerzalnog periodičnog pregleda, učini sve što je u njezinoj moći da poboljša pristup međunarodnim humanitarnim agencijama za sve one koji traže humanitarnu pomoć; apelira na sudansku vladu da bez odgode započne konstruktivnu suradnju s organizacijama civilnog društva u cilju promicanja osviještenosti o ljudskim pravima u Sudanu; 6. ponavlja da su sloboda vjere, savjesti i uvjerenja univerzalna ljudska prava koja treba svugdje štititi i koja moraju svima biti zajamčena; zahtijeva da sudanska vlada stavi izvan snage sve pravne odredbe kojima se kažnjavaju ili diskriminiraju pojedinci zbog svojih vjerskih uvjerenja, osobito u slučaju apostazije, a posebno u pogledu češkog djelatnika organizacije Kršćanska pomoć Petra Jašeka, sudanskih pastora Hassana Abduraheema Kodija Taouru i Kuwu Shamala te darfurskog studenta diplomskog studija Abdulmonema Abdumawlu Issu Abdumawlu; 7. izražava zabrinutost zbog sve većeg pritiska koji NOSS vrši nad građanima koji su aktivisti civilnog društva te poziva Sudan da smjesta i bezuvjetno oslobodi pritvorenike, da odmah prestane s proizvoljnim pritvaranjima, odbaci sve optužbe koje proizlaze iz njihovih miroljubivih aktivnosti te da omogući nevladinim organizacijama, primjerice osoblju organizacije TRACKS, njihovim članovima i studentskim aktivistima, da rade bez straha od odmazde;

44 C 215/36 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada prima na znanje činjenicu da je Sudan prihvatio preporuke koje se odnose na ratifikaciju Konvencije protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja te na ulaganje više napora u sprečavanje mučenja i neljudskog postupanja; međutim, poziva sudansku vladu da hitno revidira Zakon o nacionalnoj sigurnosti, kojim se dopušta pritvaranje osumnjičenih osoba na četiri i pol mjeseca bez ikakvog oblika preispitivanja zakonitosti, te da reformira svoj pravni sustav u skladu s međunarodnim standardima na području ljudskih prava; 9. poziva sudansku vladu da ukine opsežne imunitete propisane sudanskim zakonodavstvom, da objavi zaključke triju državnih istražnih povjerenstava, da javno prizna razmjer ubojstava počinjenih u odmazdi protiv osoba koje su u rujnu prosvjedovale protiv mjera štednja te da žrtvama zajamči izvršenje pravde; 10. podsjeća na zaključke GAERC-a iz lipnja koji se odnose na stalno odbijanje sudanske vlade da surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom i u kojima se ističe da sudanska vlada ima i obvezu i kapacitet za suradnju te da treba poštovati svaki nalog za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda; potiče Omara al-bashira da se pridržava međunarodnog prava i iziđe pred Međunarodni kazneni sud za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid; 11. poziva države članice Afričke unije, osobito države koje su ugostile predsjednika Bashira (Demokratska Republika Kongo, Čad, Južna Afrika, Uganda i Džibuti) da se pridržavaju Rimskog statuta i odluka Međunarodnog kaznenog suda; 12. poziva EU da poduzme mjere u cilju uvođenja ciljanih kaznenih sankcija protiv odgovornih za kontinuirane ratne zločine i nesuradnju s Međunarodnim kaznenim sudom; traži od ESVD-a da bez daljnje odgode sastavi popis pojedinaca podložnih takvim sankcijama; 13. napominje da je sudanska vlada 16. ožujka potpisala Sporazum o smjernicama te je nakon toga razjasnila svoje obveze u pogledu uključenja drugih relevantnih dionika u nacionalni dijalog te nastavka poštovanja svih odluka postignutih između potpisnika iz oporbe i Mehanizma 7+7, upravnog odbora za nacionalni dijalog; ustraje u tome da sve strane trebaju ispunjavati svoje obveze te poziva na kontinuirani dijalog u cilju uspostave konačnog prekida vatre; poziva EU i njegove države članice da, u skladu s preuzetim obvezama, i dalje podupiru Afričku uniju u naporima koje ulaže u postizanje mira u Sudanu i među stanovnicima Sudana u razdoblju tranzicije prema demokraciji reformiranoj iznutra; 14. poziva Misiju Ujedinjenih naroda i Afričke unije u Darfuru (UNAMID) da uspostave stalno sjedište u Jebel Marri; poziva UNAMID da bez odgode provede istragu o navodnim kršenjima ljudskih prava i međunarodnog prava koje su u Jebel Marri počinili pripadnici snaga sudanske vlade i oporbenih snaga te da podnese javno izvješće o tome; 15. poziva ESVD i Komisiju da pomno prate provedbu razvojne pomoći EU-a u Sudanu kako bi spriječili izravno ili neizravno podupiranje lokalnih paravojnih postrojbi te da se pobrinu za to da Snage za brzu potporu koje patroliraju na granicama Sudana s Egiptom i Libijom ne ulaze u borbu protiv nezakonitih migracija pod izlikom da to čine u ime EU-a; 16. apelira na Komisiju i države članice kojih se to tiče da zajamče potpunu transparentnost kad je riječ o projektu boljeg upravljanja migracijama koji se provodi sa Sudanom, uključujući sve planirane aktivnosti i korisnike financijskih sredstava EU-a i nacionalnih sredstava, te da sastave sveobuhvatno izvješće o posjetu tehničkog izaslanstva EU-a Sudanu u svibnju 2016.; 17. poziva EU i njegove države članice da se pobrinu za to da se Parlament u potpunosti informira o dijalogu uspostavljenom u okviru Khartoumskog procesa, da se aktivnosti koje se financiraju putem Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, osobito one čiji je cilj povećanje kapaciteta sudanske vlade, provode u potpunoj sukladnosti s postojećim sporazumima te da je pridržavanje međunarodnih obveza i zakona u potpunosti transparentno za građane i civilno društvo u EU-u i Sudanu; 18. napominje, sa zabrinutošću, da u Sudanu kontinuirano i često dolazi do kršenja prava žena i posebno članka 152. Kaznenog zakonika te poziva sudanske vlasti da žurno potpišu i ratificiraju Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; 19. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, sudanskoj vladi, Afričkoj uniji, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, supredsjednicima Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a, Panafričkom parlamentu i Organizaciji za zabranu kemijskog oružja.

45 HR Službeni list Europske unije C 215/37 P8_TA(2016)0380 Tajland, posebice slučaj Andyja Halla Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o Tajlandu, posebice o slučaju Andyja Halla (2016/2912(RSP)) (2018/C 215/07) Četvrtak, 6. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Tajlandu, a posebno one od 20. svibnja ( 1 ), 6. veljače ( 2 ), 21. svibnja ( 3 ) i 8. listopada ( 4 ), uzimajući u obzir odgovor koji je 19. studenog u ime Komisije dala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Mogherini o slučaju g. Andyja Halla, uzimajući u obzir izjave delegacije EU-a u Tajlandu u dogovoru s voditeljima misije EU-a u Tajlandu od 14. studenog 2014., uzimajući u obzir izjavu za medije koju je 20. rujna dao Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, uzimajući u obzir izjavu koju je 21. rujna dao Maurizio Bussi, direktor ureda Međunarodne organizacije rada u Tajlandu, Kambodži i Narodnoj Demokratskoj Republici Laosu, o osuđujućoj presudi aktivistu za ljudska prava Andyju Hallu u Tajlandu, uzimajući u obzir Univerzalni periodični pregled o Tajlandu pred Vijećem za ljudska prava UN-a i njegove preporuke od 11. svibnja 2016., uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948., uzimajući u obzir Izvješće o migracijama u Tajlandu za koje je sastavila tematska radna skupina UN-a za migracije, uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava iz i rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/70/ 161 od 17. prosinca 2015., uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966., čija je država stranka i Tajland, uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984., uzimajući u obzir Deklaraciju Zajednice naroda jugoistočne Azije o ljudskim pravima od 18. studenog 2012., uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika, A. budući da je borac za prava radnika i građanin EU-a g. Andy Hall 20. rujna osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od THB za doprinos izvješću finske nevladine organizacije Finnwatch u kojem je razotkriveno kršenje radničkih prava u jednoj tajlandskoj tvornici za preradu ananasa, Natural Fruit Company Ltd.; ( 1 ) SL C 161 E, , str ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0107. ( 3 ) SL C 353, , str. 52. ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0343.

46 C 215/38 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada B. budući da je Andy Hall formalno optužen za kazneno djelo klevete i za računalni kriminal povezan s objavom tog izvješća na internetu, i budući da je za dvije optužnice za kazneno djelo protiv g. Halla omogućen postupak u okviru tajlandskog pravosudnog sustava; C. budući da su na prijašnjim sudskim saslušanjima tajlandsko Ministarstvo rada i zaposlenici poduzeća Natural Fruit Company Ltd. ustvrdili da je to poduzeće prekršilo niz radničkih prava; D. budući da je 18. rujna sud okruga Prakanong u Bangkoku, presudivši u korist g. Halla, potvrdio odluku o obustavi drugog postupka za kazneno djelo klevete pokrenutog protiv njega, na što su poduzeće Natural Fruit Company Ltd. i tajlandski državni tužitelj uložili žalbu i što je trenutačno pred Vrhovnim sudom; budući da su dva građanska postupka privremeno obustavljena dok se čeka presuda u dvama kaznenim postupcima; E. budući da prema navodima međunarodnih i domaćih tajlandskih medija Mreži za prava radnika migranata (Migrant Worker Rights Network), organizaciji čiji je g. Hall savjetnik, kao i samom Hallu i 14 radnika na farmi pilića iz Mjanmara prijete slične tužbe za kazneno djelo klevete i računalni kriminal od jednog tajlandskog dobavljača pilića za europsko tržište; F. budući da su 28. rujna tajlandske vlasti spriječile više stranih stručnjaka i istraživača u području ljudskih prava da javno predstave i izlože najnovije istraživačko izvješće organizacije Amnesty International u kojem su zabilježeni slučajevi redovitog mučenja ili zlostavljanja političkih protivnika, radnika migranata, osoba za koje se sumnja da su pobunjenici i drugih u vojnim bazama, policijskim postajama i objektima za pritvor; G. budući da se nerazmjernom primjenom zakona o kaznenom djelu klevete, u okviru kojih su predviđene zatvorske kazne, na borce za ljudska prava koji izvještavaju o navodnim kršenjima ljudskih prava ograničava sloboda izražavanja, čime Tajland krši svoje obveze koje ima na temelju Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, čija je država stranka; H. budući da u Tajlandu živi gotovo 4 milijuna stranaca, od kojih je 2,7 milijuna iz Kambodže, Laosa ili Mjanmara; budući da su radne dozvole migrantima iz tih zemalja dostupne od 2001., ali budući da je u zemlji još uvijek više od milijun neprijavljenih radnika migranata; I. budući da se prema izjavi organizacije Human Rights Watch od 18. rujna ljudska prava i radnička prava radnika migranata u Tajlandu koji dolaze iz Mjanmara, Kambodže i Laosa i rade u Tajlandu već godinama redovito nekažnjeno krše i da su radnici migranti često slabo zaštićeni ili uopće nisu zaštićeni u okviru tajlandskih zakona o radu unatoč tvrdnjama vlade da će svi zakonito prijavljeni radnici migranti biti zaštićeni tim zakonima ; J. budući da je Tajland počeo provoditi Memorandum o razumijevanju o suradnji u zapošljavanju radnika s Kambodžom i Laosom, a s Mjanmarom; budući da su u okviru sustava uvedenog tim memorandumom radnici mogli dobiti ponude za posao i putne dokumente prije odlaska u Tajland, ali samo je 5 % radnika iz tih zemalja prošlo taj postupak; 1. pozdravlja snažnu predanost EU-a narodu Tajlanda, s kojim EU ima čvrste i dugotrajne političke, gospodarske i kulturne veze; 2. žali zbog osuđujuće presude izrečene Andyju Hallu i izražava zabrinutost zbog pravosudnog procesa i njegova mogućeg utjecaja na slobodu boraca za ljudska prava da obavljaju svoj posao; 3. poziva tajlandsku vladu da poduzme sve potrebne mjere kako bi zajamčila poštovanje i zaštitu prava g. Halla i drugih boraca za ljudska prava, uključujući pravo na pošteno suđenje, da stvori povoljno okruženje za ostvarivanje ljudskih prava i posebno da se pobrine za to da se promicanje i zaštita ljudskih prava ne tretiraju kao kazneno djelo;

47 HR Službeni list Europske unije C 215/39 Četvrtak, 6. listopada poziva tajlandske vlasti da zajamče usklađenost tajlandskih zakona o kleveti s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, čija je Tajland država stranka, i također da revidiraju zakon o računalnom kriminalu, koji je trenutačno previše nejasan; 5. pohvaljuje rad ESVD-a na slučaju Andyja Halla i apelira na ESVD da nastavi pomno pratiti situaciju; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da na nadolazećem ministarskom sastanku Zajednice naroda jugoistočne Azije i EU-a u Bangkoku pokrene to pitanje s tajlandskom vladom; 6. poziva tajlandsku vladu i državne institucije da poštuju ustavne i međunarodne obveze Tajlanda u vezi s neovisnošću pravosuđa, pravom na pravični postupak i pošteno suđenje te pravom na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja; 7. uviđa napredak koji je tajlandska vlada ostvarila u borbi protiv iskorištavanja radnika i zaštiti domaćih radnika i radnika migranata, što se u prvom redu očituje u sustavu pojačane inspekcije rada, zakonodavstvu kojim su obuhvaćene agencije za rad, mjerama za sprečavanje dužničkog ropstva i trgovine ljudima, snažnijoj politici sankcioniranja zlostavljanja na radu, ratifikaciji Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 187 i potpisivanju Konvencije o radu pomoraca u ožujku 2016.; 8. poziva tajlandske vlasti da donesu te u zakonu i praksi provedu holističku, dugoročnu migracijsku politiku za niskokvalificirane radnike migrante koji dolaze u Tajland, u skladu s načelima ljudskih prava i vodeći računa o potrebama na tržištu rada; u tom kontekstu kao prvi korak predlaže reviziju zakona o radnim odnosima kako bi se radnicima migrantima zajamčilo jednako pravo na slobodu udruživanja kao i državljanima Tajlanda; 9. poziva na to da se radnici migranti zaštite na način da se poslodavcima pruže snažniji poticaji za sudjelovanje u procesu regularizacije, uz visoke novčane ili druge kazne za poslodavce koji ne sudjeluju u procesu regularizacije ili koji krše radno pravo; 10. poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i delegaciju EU-a u Bangkoku, kao i izaslanstva država članica, da nastave pratiti stanje ljudskih prava u Tajlandu, da nastave surađivati s vladom i civilnim društvom i da upotrijebe sve raspoložive instrumente kako bi zajamčili poštovanje ljudskih prava, boraca za ljudska prava i vladavine prava u Tajlandu; 11. apelira na EU i države članice da se pobrinu za to da poduzeća s nastanom na njihovim državnim područjima koja posluju u Tajlandu poštuju međunarodne standarde u području ljudskih prava uz transparentno praćenje i izvješćivanje, u suradnji s civilnim društvom, i pozdravlja podršku koju je finsko maloprodajno poduzeće S Group pružilo Andyju Hallu; 12. čvrsto vjeruje da bi poduzeća trebala odgovarati za eventualnu štetu nanesenu okolišu i kršenja ljudskih prava za koje su odgovorni te da bi EU i države članice to trebale poštovati kao temeljno načelo; 13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, vladi i parlamentu Tajlanda, parlamentima i vladama država članica, visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za ljudska prava te vladama država članica Zajednice naroda jugoistočne Azije.

48 C 215/40 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada P8_TA(2016)0381 Međunarodni standardi financijskog izvještavanja: MSFI 9 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o međunarodnim standardima financijskog izvještavanja: MSFI 9 (2016/2898(RSP)) (2018/C 215/08) Europski parlament, uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda ( 1 ), uzimajući u obzir konačni nacrt Uredbe Komisije (EU) / o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9, uzimajući u obzir Međunarodni standard financijskog izvještavanja (MSFI) 9 o financijskim instrumentima koji je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio 24. srpnja 2014., savjet Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG) o odobravanju MSFI-ja 9 ( 2 ), EFRAG-ovu ocjenu MSFI-ja 9 s obzirom na načelo istinitosti i točnosti prikaza te pisma s primjedbama Europske središnje banke (ESB) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o odobravanju MSFI-ja 9, uzimajući u obzir izmjene MSFI-ja 4 koje je IASB objavio 12. rujna pod naslovom Primjena MSFI-ja 9 Financijski instrumenti zajedno s MSFI-jem 4 Ugovori o osiguranju, uzimajući u obzir izvješće Philippea Maystadta iz listopada naslovljeno Bi li međunarodni standardi financijskog izvještavanja trebali biti više europski?, uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G20 od 2. travnja 2009., uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini za financijski nadzor u EU-u, pod predsjedanjem Jacquesa de Larosièrea, od 25. veljače 2009., uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja o evaluaciji međunarodnih računovodstvenih standarda i aktivnostima Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja, Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje i Odbora za nadzor javnog interesa ( 3 ), uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 8. siječnja upućeno predsjedniku Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) o temi Implikacije za financijsku stabilnost koje proizlaze iz uvođenja MSFI-ja 9 Zahtjev za analizu i pismo s odgovorom od 29. veljače 2016., uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 16. lipnja upućeno povjereniku za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala o odobravanju MSFI-ja 9 i pismo s odgovorom od 15. srpnja 2016., uzimajući u obzir studije o MSFI-ju 9 izrađene za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku ( Kriteriji odobravanja MSFI-ja u odnosu na MSFI 9, Značaj MSFI-ja 9 za financijsku stabilnost i pravila nadzora, Smanjenje vrijednosti ( 1 ) SL L 243, , str. 1. ( 2 ) on%2520IFRS%25209.pdf. ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0248.

49 HR Službeni list Europske unije C 215/41 Četvrtak, 6. listopada grčkih državnih obveznica prema MRS-u 39 i MSFI-ju 9: studija slučaja i Računovodstvo temeljeno na očekivanom gubitku primijenjeno na smanjenje vrijednosti financijskih instrumenata: pristup FASB-a i IASB-a MSFI-ju 9 ), uzimajući u obzir pitanje Komisiji o međunarodnim standardima financijskog izvještavanja: MSFI 9 (O /2016 B8-0721/2016), uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika, A. budući da se zbog globalne financijske krize uloga koju međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) imaju u području financijske stabilnosti i rasta, osobito kada je riječ o pravilima koja se odnose na priznavanje gubitaka nastalih u bankovnom sustavu, našla na dnevnom redu skupine G20 i EU-a; budući da su u stajalištima skupine G20 i de Larosièreovom izvješću istaknuti ključni problemi u vezi s pretkriznim računovodstvenim standardima, na primjer procikličnost vezana uz načelo vrednovanja po tržišnoj vrijednosti te priznavanje dobiti i gubitka, podcjenjivanje akumulacije rizika tijekom cikličkih razdoblja rasta i nedostatak jedinstvene i transparentne metodologije za vrednovanje nelikvidne imovine i imovine umanjene vrijednosti; B. budući da je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio MSFI 9 Financijski instrumenti kao ključan odgovor na neke aspekte financijske krize i na njezin utjecaj na bankarski sektor; budući da će MSFI 9 stupiti na snagu 1. siječnja i zamijeniti MRS 39; C. budući da je savjet EFRAG-a o odobravanju MSFI-ja 9 bio pozitivan te je uključivao brojne komentare u pogledu upotrebe fer vrijednosti u stresnim tržišnim uvjetima, nepostojanja konceptualne osnove kada je riječ o pristupu rezerviranju za gubitke za 12 mjeseci i u pogledu nezadovoljavajućih odredbi koje se odnose na dugoročna ulaganja; budući da je zbog različitih datuma stupanja na snagu MSFI-ja 9 i predstojećeg novog osiguravateljnog standarda MSFIja 17 izražena zadrška u pogledu primjenjivosti standarda na sektor osiguranja; D. budući da polemike i rasprave o utjecaju računovodstva fer vrijednosti na dugoročna ulaganja potpiruje nepostojanje kvantitativne procjene utjecaja u tom području; E. budući da se priznavanje nerealiziranih dobitaka u okviru računovodstva fer vrijednosti može smatrati kršenjem Direktive o održavanju kapitala i Računovodstvene direktive; budući da Komisija trenutačno provodi usporedbu praksi u državama članicama u vezi s isplatom dividendi; F. budući da načelo opreznosti mora biti ključno vodeće načelo za sve računovodstvene standarde; G. budući da je novi standard jednako složen kao i njegov prethodnik MRS 39, ako ne i složeniji; budući da je prvotni cilj bio smanjiti složenost; H. budući da će novi predstojeći osiguravateljni standard MSFI 17, koji će zamijeniti MSFI 4, vjerojatno stupiti na snagu nakon 2020.; budući da postoji određena zabrinutost zbog neusklađenosti datuma stupanja na snagu MSFI-ja 9 i MSFIja 17; budući da je IASB u rujnu objavio konačne izmjene MSFI-ja 4 i pritom ponudio dva fakultativna rješenja: pristup prekrivanja i privremeno izuzeće na razini subjekta koji podnosi izvješće; I. budući da je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku analizirao MSFI 9 Financijski instrumenti na način da je organizirao javno saslušanje, naručio četiri studije o MSFI-ju 9 i organizirano nadzorne aktivnosti u odboru kao i aktivnosti u svom stalnom timu za MSFI;

50 C 215/42 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada napominje da je MSFI 9 Financijski instrumenti jedan od glavnih odgovora IASB-a na financijsku krizu; napominje da se koraci u vezi s njegovom primjenom već poduzimaju; 2. uviđa da MSFI 9 predstavlja unapređenje MRS-a 39 u smislu odgovaranja na problem premalo i prekasno u proceduri priznavanja gubitaka po kreditima jer se s modela smanjenja vrijednosti na osnovi nastalog gubitka prelazi na onaj na osnovi očekivanog gubitka ; napominje, međutim, da će u računovodstvenim postupcima kada je riječ o MSFI-ju 9 prosuđivanje imati veliku ulogu; naglašava da se mišljenja revizora uvelike razlikuju te da su dali premalo konkretnih smjernica u tom području; stoga poziva europska nadzorna tijela da u suradnji s Komisijom i EFRAG-om izrade smjernice u cilju sprečavanja zlouporabe diskrecijskih prava u upravljanju; 3. podsjeća na zahtjeve u vezi s MSFI-jem 9 iznesene u spomenutoj rezoluciji od 7. lipnja 2016., ali ne izražava pritom protivljenje Uredbi Komisije o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9; 4. podsjeća da je za pristup koji se temelji na boljoj regulativi potrebno provesti procjenu utjecaja; napominje da za MSFI 9 nije provedena prava kvantitativna procjena utjecaja, djelomično zbog nedostatka pouzdanih podataka; naglašava da je potrebno bolje razumjeti utjecaj MSFI-ja 9 na bankarski sektor, sektor osiguranja i financijska tržišta općenito, ali i na financijski sektor u cjelini; stoga ponavlja zahtjev upućen IASB-u i EFRAG-u i od njih traži da ojačaju svoj kapacitet za provođenje analize utjecaja, posebno u području makroekonomije; 5. ponavlja zahtjev Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku upućen ESRB-u za provođenje analize implikacija za financijsku stabilnost koje proizlaze iz uvođenja MSFI-ja 9; podsjeća da se ESRB obvezao odazvati na taj zahtjev tijekom 2017.; pozdravlja činjenicu da je ESRB uspostavio novu radnu skupinu za MSFI 9; podsjeća na Maystadtove preporuke u vezi s proširenjem kriterija javnog dobra, tj. da računovodstveni standardi ne bi smjeli niti ugroziti financijsku stabilnost u EU-u niti kočiti gospodarski razvoj EU-a; 6. napominje da je važno u potpunosti razumjeti međudjelovanje MSFI-ja 9 s ostalim regulatornim zahtjevima; pozdravlja činjenicu da EBA trenutačno provodi procjenu utjecaja MSFI-ja 9 na banke u EU-u kako bi se omogućilo bolje razumijevanje utjecaja tog standarda na propisani kapital, njegova međudjelovanja s drugim bonitetnim zahtjevima i načina na koji se institucije pripremaju za njegovu primjenu; napominje da bi smanjenje osnovnog kapitala najvjerojatnije najozbiljnije utjecalo na banke koje primjenjuju standardizirani pristup; stoga poziva Komisiju da predloži odgovarajuće mjere u bonitetnom okviru do kraja 2017., npr. da u Uredbu o kapitalnim zahtjevima uvrsti progresivan režim postupnog uvođenja kojim će se ublažiti utjecaj novog modela smanjenja vrijednosti za razdoblje od tri godine, ili do pronalaska adekvatnog međunarodnog rješenja, te da izbjegava bilo kakve iznenadne i neopravdane utjecaje na omjer kapitala banaka i kreditiranje; 7. napominje da su datumi stupanja na snagu MSFI-ja 9 i predstojećeg osiguravateljnog standarda (MSFI 17) neusklađeni; napominje da je IASB objavio izmjene MSFI-ja 4 kojima se odgovara na neke od problema, ponajprije u vezi s upotrebom pristupa mogućnosti odgode; poziva Komisiju da se tom pitanju pažljivo posveti na zadovoljavajući i odgovarajući način, uz pomoć EFRAG-a, kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti unutar EU-a; 8. naglašava važnost dugoročnih ulaganja za gospodarski rast; zabrinut je zbog toga što bi računovodstveni tretman određenih financijskih instrumenata koji se izravno ili neizravno drže kao dugoročna ulaganja, osobito vlasničkog kapitala, u okviru MSFI-ja 9 mogao biti protivan općem cilju promicanja dugoročnih ulaganja; poziva Komisiju da se pobrine za to da MSFI 9 bude usklađen sa strategijom za dugoročna ulaganja i da se njegovom primjenom smanji procikličnost i prekomjerno preuzimanje rizika; poziva Komisiju da procjenu izradi najkasnije do prosinca 2017.;

51 HR Službeni list Europske unije C 215/43 9. pozdravlja aktualnu inicijativu Komisije za uspoređivanje praksi u državama članicama u vezi s isplatom dividendi; poziva Komisiju da zajamči usklađenost MSFI-ja 9 s Direktivom o održavanju kapitala i Računovodstvenom direktivom, te da prema potrebi surađuje s IASB-om, nacionalnim tijelima za određivanje standarda i tijelima za određivanje standarda u trećim zemljama kako bi osigurala njihovu podršku za uvođenje izmjena, ili da, ako takvu podršku ne dobije, osigura odgovarajuće izmjene u okviru prava EU-a; 10. poziva Komisiju da, zajedno s europskim nadzornim tijelima, ESB-om, Europskim odborom za sistemske rizike (ESBR) i EFRAG-om, pažljivo prati primjenu MSFI-ja 9 u EU-u, pripremi ex post procjenu utjecaja najkasnije u lipnju te da tu procjenu predstavi Europskom parlamentu i djeluje u skladu s njegovim stajalištima; 11. poziva IASB da provede reviziju MSFI-ja 9 u razdoblju nakon njegova uvođenja u cilju utvrđivanja i analiziranja nepredviđenih utjecaja tog standarda, osobito na dugoročna ulaganja; 12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji. Četvrtak, 6. listopada 2016.

52 C 215/44 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada P8_TA(2016)0382 Stanje u Siriji Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o Siriji (2016/2894(RSP)) (2018/C 215/09) Europski parlament, uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika, A. budući da su se pojačali sukobi u Siriji, posebno u gradu Aleppo, koji se suočava s teškim zračnim bombardiranjem, uključujući napade na zdravstvene objekte; budući da se situacija dramatično i brzo pogoršala, unatoč nastojanjima međunarodne zajednice da se postigne prekid sukoba; B. budući da je Europska unija jedan od najvećih pružatelja humanitarne pomoći za osobe koji bježe od dugotrajnog nasilja i uništenja u Siriji; budući da je zbog nedostatka međunarodnog jedinstva sve teže pregovorima postići rješenje za rat u Siriji; C. budući da bi EU trebao nastaviti sa svojim naporima i kolektivno, s pomoću djelovanja potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, imati istaknutiju ulogu u posredovanju u mirovnim pregovorima za Siriju; 1. oštro osuđuje sve napade na civile i civilnu infrastrukturu, sve opsade u tijeku u Siriji i nedostatak pristupa humanitarnoj pomoći za potrebiti sirijski narod; izražava duboku zabrinutost zbog ljudske patnje u opkoljenih područjima grada Aleppo i diljem Sirije koja pogađa brojne žene i djecu, koji nemaju pristup temeljnoj humanitarnoj pomoći te im je očajnički potrebna hrana, čista voda i medicinska oprema; 2. duboko žali zbog nedavnih napada na konvoj humanitarne pomoći i skladište Crvenog polumjeseca pokraj grada Aleppo te ih bezuvjetno osuđuje kao teško i zabrinjavajuće kršenje međunarodnog humanitarnog prava i mogući ratni zločin; odaje počast humanitarnim radnicima koji su poginuli u nastojanju da pomognu stanovnicima grada Aleppo i sirijskom narodu te izražava svoju najiskreniju sućut obiteljima i prijateljima žrtava; poziva na kažnjavanje počinitelja ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti te na to da ih se pozove na odgovornost; 3. poziva sve strane uključene u sukob, posebno Rusiju i Asadov režim, da prekinu sve napade na civile i civilnu infrastrukturu, uključujući infrastrukturu za vodu i električnu energiju, da poduzmu vjerodostojne i hitne mjere za prekid sukoba, da ukinu sve opsade te da humanitarnim agencijama omoguće brz, siguran i neometan pristup kako bi pomogle svim potrebitim osobama; 4. pozdravlja hitnu humanitarnu inicijativu EU-a za Aleppo, kojom se, osim usmjeravanja sredstava za hitne humanitarne potrebe, žele zajamčiti medicinske evakuacije ranjenih i bolesnih osoba iz istočnog Aleppa, posebno žena, djece i starijih osoba; potiče sve strane da hitno omoguće potrebna odobrenja za dostavu humanitarne pomoći i izvršenje medicinskih evakuacija; 5. potiče sve sudionike u Međunarodnoj skupini za potporu Siriji da nastave s pregovorima za ostvarenje stabilnog primirja i da pojačaju djelovanje u pogledu postizanja trajnog političkog dogovora u Siriji; u potpunosti podržava napore posebnog izaslanika UN-a Staffana de Misture u tom pogledu; 6. poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku da obnovi napore u pogledu postizanja zajedničke strategije EU-a za Siriju kojom se želi olakšati postizanje političkog dogovora u Siriji, a koja uključuje nadzorne i provedbene mjere za jačanje poštovanja sporazuma i obveza sklopljenih u okviru Međunarodne skupine za potporu Siriji;

53 HR Službeni list Europske unije C 215/45 Četvrtak, 6. listopada nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a, Ujedinjenim narodima, članovima Međunarodne skupine za potporu Siriji te svim stranama uključenima u sukob u Siriji.

54 C 215/46 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada P8_TA(2016)0383 Konferencija UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u Marakešu, Maroko (COP22) Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o provedbi Pariškog sporazuma i Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u Marakešu, u Maroku (COP22) (2016/2814(RSP)) (2018/C 215/10) Europski parlament, uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju, uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se održale u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015., uzimajući u obzir 18. konferenciju stranaka (COP18) UNFCCC-a i 8. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP8) koje su održane u Dohi, Katar, od 26. studenog do 8. prosinca te usvajanje izmjene Protokola kojom se utvrđuje drugo obvezujuće razdoblje u okviru Protokola iz Kyota koje počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca 2020., uzimajući u obzir da je Pariški sporazum otvoren za potpisivanje 22. travnja u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku i ostat će otvoren za potpisivanje do 21. travnja 2017., da je 180 država potpisalo Pariški sporazum i da ih je 27 deponiralo instrumente za njegovu ratifikaciju, a zajedno predstavljaju 39,08 % ukupnih emisija stakleničkih plinova (na datum 7. rujna 2016.), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. listopada o putu prema novom međunarodnom sporazumu o klimi u Parizu ( 1 ), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. ožujka naslovljenu Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma (COM(2016)0110), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. travnja naslovljenu Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (COM(2013)0216) i prateći radni dokument službi Komisije, uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014., uzimajući u obzir predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose (INDC) EU-a i država članica koje su Latvija i Europska komisija podnijele UNFCCC-u 6. ožujka 2015., uzimajući u obzir 5. izvješće o procjeni (AR5) Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) i njegovo objedinjeno izvješće, uzimajući u obzir objedinjeno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) iz studenog naslovljeno Izvješće o odstupanju emisija za i izvješće UNEP-a o odstupanju prilagodbe za 2014., uzimajući u obzir Deklaraciju čelnika donesenu na sastanku na vrhu skupine G7 održanom 7. i 8. lipnja u dvorcu Elmau u Njemačkoj pod naslovom Mislimo unaprijed. Djelujmo zajedno, u kojoj su ponovili svoju namjeru da se pridržavaju preuzete obveze da do smanje emisije stakleničkih plinova za od 40 % do 70 % u odnosu na 2010., a to je potrebno kako bi smanjenje bilo bliže razini od 70 % nego 40 %, ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0359.

55 HR Službeni list Europske unije C 215/47 Četvrtak, 6. listopada uzimajući u obzir Deklaraciju čelnika donesenu na sastanku na vrhu skupine G7 održanom 26. i 27. svibnja u Ise-Shimi u Japanu u kojoj se sve stranke poziva da ulože napore kako bi Pariški sporazum stupio na snagu 2016., uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike iz veljače naslovljeno Prekasno i prenaglo: prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i sistemski rizici, uzimajući u obzir encikliku Laudato si, uzimajući u obzir deset ključnih poruka o klimatskim promjenama koje je Međunarodna stručna skupina UNEP-a za resurse objavila u prosincu 2015., uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika, A. budući da će Pariški sporazum stupiti na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka Konvencije koje predstavljaju najmanje 55 % procijenjenih ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova deponira UN-u svoje instrumente ratifikacije, prihvaćanja, odobravanja ili pristupanja; B. budući da put prema postizanju smanjenja koji je predstavljen u prijedlozima Komisije za klimatski okvir za nije u skladu s ciljevima utvrđenima Pariškim sporazumom; budući da bi, za početak, ciljeve trebalo postaviti bliže gornjem pragu trenutnog raspona za 2050., tj. 95 % do 2050.; C. budući da se nastojanja da se ublaži globalno zatopljenje ne smiju smatrati preprekom težnjama prema gospodarskom rastu već se, naprotiv, trebaju smatrati pokretačem ostvarenja novog i održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja; D. budući da zbog klimatskih promjena u ne tako dalekoj budućnosti može doći do većeg nadmetanja za resurse, kao što su hrana, voda i pašnjaci, mogu se produbiti gospodarske teškoće i politička nestabilnost te bi klimatske promjene mogle postati glavni uzrok raseljavanja stanovništva, kako unutar tako i izvan nacionalnih granica; budući da problem migracije uzrokovane klimatskim promjenama mora biti među glavnim prioritetima međunarodne zajednice; E. budući da će se najteže posljedice klimatskih promjena osjetiti u zemljama u razvoju, a posebno u manje razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju koje nemaju dovoljno sredstava za pripremu i prilagodbu na aktualne promjene; budući da je prema mišljenju Međuvladina tijela za klimatske promjene Afrika posebno osjetljiva na te izazove i stoga posebno izložena nestašici vode, ekstremnim vremenskim prilikama i poteškoćama u sigurnosti opskrbe hranom zbog suše i dezertifikacije; F. budući da su 6. ožujka EU i njegove države članice predale svoje predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose UNFCCC-u kojima se obvezuju da će biti usmjereni k postizanju obvezujućeg cilja smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do u odnosu na razine iz 1990., kako je navedeno u zaključcima Europskog vijeća od 23. listopada o okviru klimatske i energetske politike za 2030.; Djelovanje u području klime koje se temelji na čvrstoj znanstvenoj osnovi 1. podsjeća da znanstveni dokazi predstavljeni u 5. izvješću o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene iz ukazuju na to da je zatopljenje u klimatskom sustavu neupitno, da su klimatske promjene stvarne te da je ljudsko djelovanje glavni uzrok zabilježenog zatopljenja od sredine 20. stoljeća; zabrinut je zbog toga što su raširene i znatne posljedice klimatskih promjena već jasno vidljive u prirodnim i ljudskim sustavima na svim kontinentima i u svim oceanima; 2. prima na znanje zaključke tajništva UNFCCC-a o tome da bi se održavanjem trenutačnih razina globalnih emisija stakleničkih plinova preostali proračun za ugljik kojim se povećanje prosječne globalne temperature ograničava na do 1,5 o C potrošio tijekom sljedećih pet godina; ističe da bi sve zemlje trebale ubrzati prijelaz na nulte neto emisije stakleničkih plinova i otpornost na klimatske promjene kako je dogovoreno Pariškim sporazumom kako bi se izbjegle najteže posljedice globalnog zatopljenja;

56 C 215/48 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada apelira na razvijene zemlje, a naročito na EU, da drastično smanje svoje emisije stakleničkih plinova i pritom nadmaše svoje trenutne obveze kako bi se što je više moguće izbjeglo širenje pojave negativnih emisija jer tehnologije nisu još dokazano učinkovite, društveno prihvatljive, isplative i sigurne; Hitna potreba za ratifikacijom i provedbom Pariškog sporazuma 4. pozdravlja Pariški klimatski sporazum kao ključno postignuće u borbi protiv klimatskih promjena te u ostvarenju multilateralizma; smatra da je Pariški sporazum ambiciozan, uravnotežen, pravičan i pravno obvezujući te da su donošenje tog sporazuma i objava predviđenih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa 187 stranaka prije kraja konferencije COP21 označili odlučan zaokret prema sveobuhvatnom i zajedničkom globalnom djelovanju te će se, nakon provedbe, trajno i nepovratno ubrzati prijelaz na klimatski neutralno svjetsko gospodarstvo otporno na klimatske promjene; 5. snažno pozdravlja obvezu koju su sve zemlje preuzele u pogledu ograničenja porasta prosječne globalne temperature na znatno manje od 2 o C u odnosu na predindustrijske razine i u pogledu ulaganja napora za ograničenje povećanja temperature na 1,5 o C, kao i cilj da se postigne ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima ( nulte neto emisije ) u drugoj polovici ovog stoljeća, na temelju pravičnosti; 6. podsjeća da ograničavanje povećanja globalne temperature na znatno manje od 2 o C nije jamstvo da će se izbjeći znatni negativni klimatski učinci; uviđa da je potrebno postići jasno razumijevanje konkretnih političkih implikacija ograničenja rasta globalne temperature na prosječno 1,5 o C; stoga pozdravlja pripremu posebnog izvješća Međuvladina tijela za klimatske promjene koje će biti objavljeno i koje će se baviti tim pitanjem; naglašava da se ne smije precijeniti potencijal ponora kada je riječ o doprinošenju neutralnosti emisija; 7. podsjeća da je rana dekarbonizacija potrebna za ograničavanje porasta prosječne globalne temperature ispod 2 o C, uz istovremeni nastavak napora ograničavanja tog povećanja na 1,5 o C, te da bi razine globalnih emisija stakleničkih plinova trebale što prije doseći svoj vrhunac; podsjeća da globalne emisije treba postupno ukinuti do ili nedugo nakon toga; poziva sve stranke koje su u mogućnosti to napraviti da provedu nacionalne ciljeve i strategije dekarbonizacije tako što će prioritet dati postupnom ukidanju emisija iz ugljena, najvećeg zagađivača među energentima, te poziva EU da u tu svrhu surađuje s međunarodnim partnerima pružajući primjere dobre prakse; 8. naglašava da će pravno obvezujući Pariški sporazum i utvrđeni put prema dekarbonizaciji biti pouzdane smjernice za donošenje odluka, izbjegavanje skupe ovisnosti o ulaganjima koja uzrokuju visoku razinu emisija ugljika, da će pružiti sigurnost i predvidivost poduzećima i ulagačima te da će biti poticaj prijelazu s ulaganja u fosilna goriva na ulaganja s niskom razinom emisija ugljika; 9. naglašava da je, iako nema znanstvenih dokaza o tomu što ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 o C znači za svaki sektor i svaku regiju, jasno da trenutna nastojanja država nisu dostatna za postizanje tih sigurnih ograničenja za najosjetljivije države; apelira na sve zemlje, posebno na one razvijene, da pojačaju zajedničke napore i poboljšaju svoje nacionalno određene doprinose u kontekstu pospješujućeg dijaloga koji će se održati 2018.; poziva EU da se u tom kontekstu posveti daljnjem smanjenju emisija u okviru svojih nacionalno određenih doprinosa za 2030.; podsjeća da neće biti dovoljno djelovati samo u Europskoj uniji te stoga poziva Komisiju i Vijeće da pojačaju svoje aktivnosti kako bi potaknule druge partnere da učine isto; 10. pozdravlja obvezu preuzetu Pariškim sporazumom u pogledu smanjenja globalnih emisija na nulu tijekom druge polovice stoljeća; uviđa da to znači da većina sektora u EU-u mora znatno ranije svesti emisije na nulu; naglašava da Europska unija mora izvršiti pritisak na stranke koje nisu usklađene s ciljevima iz Pariškog sporazuma; 11. poziva na rano stupanje na snagu Pariškog sporazuma te poziva Komisiju i države članice da zajamče ranu i brzu ratifikaciju kako se stupanje Sporazuma na snagu ne bi odgodilo; stoga poziva Komisiju da redovito obavještava Parlament i nadležne odbore o trenutačnom stanju postupka ratifikacije, a posebno o razlozima mogućih prepreka na koje se još nailazi; pozdravlja činjenicu da je niz država članica već pokrenuo svoj nacionalni postupak ratifikacije te da su ga neke već i dovršile;

57 HR Službeni list Europske unije C 215/49 Četvrtak, 6. listopada no žali što zbrajanje svih predviđenih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa ne dovodi svijet ni blizu cilju ograničenja povećanja globalne temperature na 2 o C; ističe da je potrebna dodatna ambicioznost i poziva na usklađeno djelovanje Europske unije i drugih subjekata koji proizvode velike razine emisija kako bi se predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose uskladilo s obvezama iz Pariškog sporazuma; naglašava da je ključno da sve stranke, uključujući EU, svakih pet godina povećaju svoje obveze smanjenja emisija u vlastitim nacionalno određenim doprinosima u skladu s mehanizmom za ambicije iz Pariškog sporazuma; naglašava da su nacionalno određeni doprinosi ključni instrumenti nacionalnog razvojnog planiranja u sinergiji s ciljevima za održivi razvoj; 13. naglašava važnost toga da se pokaže usklađenost EU-a s pariškim sporazumom, među ostalim revizijom vlastitih srednjoročnih i dugoročnih ciljeva i instrumenata politike te da se taj proces započne čim prije, kako bi se omogućila sveobuhvatna rasprava u kojoj bi Parlament trebao imati ključnu ulogu u partnerstvu s predstavnicima nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, civilnog društva i poslovnog sektora; poziva Komisiju da za EU pripremi strategiju čiji je cilj sredinom stoljeća svesti emisije na nulu i koja bi uključivala troškovno učinkovit način postizanja cilja nultih neto emisija koji je usvojen Pariškim sporazumom; COP22 u Marakešu 14. smatra da bi se u pregovorima trebao ostvariti napredak u području ključnih elemenata Pariškog sporazuma, što uključuje unaprijeđeni okvir za transparentnost, pojedinosti u vezi s pregledom globalnog stanja, daljnje smjernice u vezi s predviđenim i na nacionalnoj razini određenim doprinosima, razumijevanje diferencijacije, gubitak i štetu, financiranje borbe protiv klimatskih promjena i pomoć u izgradnji kapaciteta, uključivo upravljanje na više razina kao i mehanizam za olakšavanje provedbe i promicanje sukladnosti; poziva Komisiju i države članice da ispune obveze dogovorene u okviru Pariškog sporazuma, posebno u vezi s doprinosom EU-a ublažavanju i prilagodbi te u vezi s potporom u području financija, prijenosa tehnologija i izgradnje kapaciteta, usprkos bilo kakvim promjenama statusa država članica EU-a; 15. naglašava da je vrijeme ključan element u zajedničkim naporima u borbi protiv klimatskih promjena, kao i za poštovanje Pariškog sporazuma; naglašava da EU ima i kapacitete i odgovornost da bude uzor te da odmah započne usklađivati svoje klimatske i energetske ciljeve s dogovorenim međunarodnim ciljem ograničavanja porasta prosječne globalne temperature na ispod 2 o C, a istovremeno nastaviti ulagati napore kako bi se taj porast ograničio na 1,5 o C; 16. potiče EU i države članice da i dalje budu aktivno uključene u takozvanu vrlo ambicioznu koaliciju te da se obvežu na ubrzavanje napretka pregovora i pružanje podrške marokanskom predsjedništvu u pogledu njegove usredotočenosti na doprinos obnovljivih izvora energije i mjera prilagodbe u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena; 17. naglašava da je potrebno započeti s razgovorima o obliku pospješujućeg dijaloga koji će se održati i koji će predstavljati ključnu priliku za uklanjanje konstantnih odstupanja u ublažavanju klimatskih promjena s obzirom na trenutačne predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose; smatra da na tom prvom pospješujućem dijalogu EU treba imati proaktivnu ulogu kako bi se napravio pregled zajedničkih ambicija i napretka u izvršavanju preuzetih obveza; poziva Komisiju i države članice da znatno prije održavanja pospješujućeg dijaloga podnesu planove za dodatno smanjenje stakleničkih plinova koji će nadmašiti postojeće obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma i adekvatno doprinijeti uklanjanju odstupanja u ublažavanju klimatskih promjena u skladu s mogućnostima EU-a; 18. podsjeća da je povećanje opsega mjera za ublažavanje u razdoblju prije nužan preduvjet za postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i ključan element za ocjenu uspješnosti konferencije COP22 u Marakešu; Ambicije do i Protokol iz Kyota 19. napominje da je EU sada na dobrom putu da premaši svoje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do i ostvari cilj za u pogledu obnovljive energije i napominje da je zahvaljujući učinkovitijim zgradama, proizvodima, industrijskim procesima i vozilima ostvaren znatan napredak u pogledu energetskog intenziteta, a u isto je vrijeme europsko gospodarstvo od zabilježilo realni rast od 45 %; no naglašava da je potrebno još više ambicioznosti i djelovanja kako bi se održali dostatni poticaji za smanjenje emisija stakleničkih plinova koje su potrebne za postizanje

58 C 215/50 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada klimatskih i energetskih ciljeva EU-a do 2050.; ističe da nije ostvaren dovoljan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova u sektorima prometa i poljoprivrede s obzirom na ciljeve za i da treba povećati napore u pogledu doprinosa tih sektora smanjenju emisija do 2030.; 20. ističe da su ciljevi 20/20/20 za smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora i uštedu energije imali ključnu ulogu u omogućavanju tog napretka i očuvanju radnih mjesta za više od 4,2 milijuna zaposlenih u raznim ekološkim industrijama, uz stalan rast zabilježen tijekom gospodarske krize; 21. pojašnjava da drugo obvezujuće razdoblje Protokola iz Kyota, premda je ograničeno u svojem opsegu, treba shvatiti kao vrlo važan međukorak te stoga poziva stranke, uključujući države članice EU-a, da dovrše proces ratifikacije što je brže moguće; napominje da je Parlament ispunio svoj dio obveze davanjem suglasnosti i pozdravlja one države članice koje su već dovršile svoje unutarnje procese ratifikacije; Sveobuhvatni napori svih sektora 22. pozdravlja razvoj sustavâ za trgovanje emisijama na globalnoj razini, uključujući 17 sustava za trgovanje emisijskim jedinicama koji djeluju na četiri kontinenta i predstavljaju 40 % svjetskog BDP-a i doprinose smanjenju globalnih emisija na troškovno učinkovit način; potiče Komisiju da potakne povezivanje sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i drugih sustava za trgovanje emisijskim jedinicama u cilju uspostave mehanizama za međunarodno tržište ugljika kako bi se povećala razina ambicioznosti u području klime i istodobno doprinijelo smanjenju rizika od premještanja izvora ugljika pružanjem jednakih tržišnih uvjeta za sve; traži da se ulože veliki napori kako bi bilo koja država članica koja mijenja status ostala u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama; poziva Komisiju da odredi zaštitne mjere kako bi se zajamčilo da povezivanje sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trajno doprinosi ublažavanju i ne ugrožava ciljeve EU-a za smanjenje domaćih emisija stakleničkih plinova; 23. naglašava da, u skladu sa zaključcima Međuvladina tijela za klimatske promjene, emisije povezane s upotrebom zemljišta (u poljoprivredne svrhe, za stočarstvo, šumarstvo i druge svrhe) nude znatan i isplativ potencijal za ublažavanje klimatskih promjena i jačanje otpornosti te da je stoga potrebno ojačati djelovanje EU-a i međunarodnu suradnju kako bi se u što većoj mjeri iskoristio potencijal emisija povezanih s upotrebom zemljišta za vezivanje ugljika i zajamčila sigurna i održiva sekvestracija CO 2 ; u tom pogledu prepoznaje posebne prilike povezane s agrošumarstvom; podsjeća na važan sporazum o neizravnim promjenama upotrebe zemljišta koji je dogovoren na početku parlamentarnog saziva te se nada da bi doprinos Parlamenta u pregovorima o tom sporazumu mogao poslužiti kao osnova za ambiciozno rješenje u okviru predstojeće revizije pravila; 24. napominje da 20 % globalnih emisija stakleničkih plinova nastaje zbog krčenja i degradacije šuma te naglašava ulogu šuma i aktivnog održivog upravljanja šumama u ublažavanju klimatskih promjena i potrebu da se poboljša sposobnost prilagodbe i otpornost šuma na klimatske promjene; naglašava da je potrebno uložiti napore za ublažavanje klimatskih promjena usmjerene na sektor tropskih šuma (REDD+); ističe da cilj ograničenja povećanja temperature na manje od 2 o C vjerojatno neće biti moguće ostvariti ako se ne ulože ti napori u pogledu ublažavanja; poziva nadalje EU da poveća međunarodno financiranje za smanjenje krčenja šuma u zemljama u razvoju; 25. naglašava da je važno da ljudska prava ostanu u središtu djelovanja u području klime te inzistira da Komisija i države članice moraju zajamčiti da se prilikom pregovora o mjerama prilagodbe prepozna nužnost poštovanja, zaštite i promicanja ljudskih prava, što obuhvaća među ostalim jednakost spolova, potpuno i ravnopravno sudjelovanje žena te aktivno promicanje pravednog prijelaza za radnu snagu kojim se stvaraju dostojanstvena i kvalitetna radna mjesta za sve; 26. poziva da se korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo uključe u klimatski i energetski okvir EU-a za 2030., s obzirom na to da te emisije treba sagledati odvojeno kako bi se izbjeglo da se ponor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva EU-a upotrebljava za smanjenje napora za ublažavanje klimatskih promjena u ostalim sektorima;

59 HR Službeni list Europske unije C 215/51 Četvrtak, 6. listopada podsjeća da je prometni sektor drugi najveći izvor emisija stakleničkih plinova; žali zbog toga što se međunarodno zrakoplovstvo i pomorski promet ne spominju u Pariškom sporazumu; ističe potrebu za uspostavljanjem niza politika u cilju smanjenja razina emisija u tom sektoru; ponavlja da stranke Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama trebaju poduzeti mjere za učinkovitu regulaciju i ograničavanje emisija u međunarodnom zračnom i pomorskom prometu, u skladu s potrebama i hitnošću situacije; poziva sve stranke da u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i Međunarodne pomorske organizacije (IMO) rade na razvoju globalnog političkog okvira koji će omogućiti pružanje djelotvornog odgovora te da poduzmu mjere kako bi se odredili odgovarajući ciljevi prije kraja za postizanje potrebnih smanjenja u svjetlu cilja ograničenja povećanja globalne temperature na znatno manje od 2 o C; 28. podsjeća na to da su staklenički plinovi iz zrakoplovstva 1. siječnja uvršteni u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama te svi operateri zrakoplova u okviru tog sustava moraju nabaviti emisijske jedinice ugljika; napominje da su i donesene dvije odluke o zaustavljanju sata kojima se privremeno ograničilo područje primjene sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama isključivanjem međunarodnih letova kako bi se Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva dalo dovoljno vremena da razvije globalnu tržišno utemeljenu mjeru za smanjenje emisija iz međunarodnog zrakoplovstva te napominje da će to izuzeće prestati važiti 2017.; 29. poziva na to da se na tekućem 39. zasjedanju Skupštine Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva uspostavi poštena i čvrsta globalna tržišno utemeljena mjerakoja će se od nadalje provoditi na međunarodnoj razini; duboko je razočaran aktualnim prijedlogom o kojem raspravlja Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva te podsjeća da se bilo kakva izmjena postojećeg zakonodavstva o uključivanju zračnog prometa u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama može razmotriti samo ako je globalna tržišno utemeljena mjera ambiciozna te da će letovi unutar Europe u svakom slučaju i dalje biti obuhvaćeni tim sustavom; 30. ističe upozorenje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) da bi kasno uviđanje važnosti kontrole emisija moglo dovesti do naglog uvođenja ograničenja za korištenje visokougljičnih izvora energije te da će troškovi tog prijelaza sukladno tomu biti viši, uz moguće posljedice na gospodarsku aktivnost i financijske institucije; poziva Komisiju da dodatno procijeni moguće sistemske rizike povezane s naglim prijelazom te da, tamo gdje je to potrebno, predloži zahtjeve za transparentnost financijskog tržišta i politike za što veće ublažavanje sistemskih rizika; 31. naglašava da će kružno gospodarstvo imati ključnu ulogu u prijelazu na društvo s niskom razinom emisija ugljika; napominje da se mjerama koje su usmjerene samo na smanjenje emisija i ne uzimaju u obzir doprinose primjene obnovljive energije i učinkovitog korištenja resursa neće postići postavljeni ciljevi; smatra da, s obzirom na učinak koji iskorištavanje sirovina i zbrinjavanje otpada imaju na emisije stakleničkih plinova, prijelaz prema globalnom gospodarskom modelu kružnog gospodarstva mora biti na odgovarajući način obuhvaćen u okviru konferencije COP 22; 32. ističe važnost sveobuhvatnog i sistemskog pristupa osmišljavanju i provedbi politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova te osobito skreće pozornost na odvajanje gospodarskog rasta i ljudske dobrobiti od iskorištavanja resursa, budući da se učinkovitim iskorištavanjem resursa smanjuju i emisije stakleničkih plinova i drugi oblici opterećenja okoliša i resursa te se istodobno omogućuje održivi rast, dok se pak politikom isključivo usmjerenom na smanjenje emisija stakleničkih plinova ne jamči istovremeno učinkovito iskorištavanje resursa; naglašava da se učinkovitim iskorištavanjem resursa omogućavaju ekonomska dobit i korist za okoliš; ističe da kružno gospodarstvo te stoga i pravilno upravljanje prirodnim resursima mogu biti od ključne važnosti u pogledu pitanja klime; navodi da je, na primjer, velik dio iskorištavanja energije izravno povezan s ekstrakcijom, obrađivanjem, prijevozom, preinakom, upotrebom i uklanjanjem resursa; navodi da povećanje produktivnosti resursa boljom učinkovitošću i smanjenjem rasipanja resursa kroz ponovno iskorištavanje, ponovnu obradu i recikliranje također doprinosi znatnom smanjenju potrošnje resursa i, istovremeno, emisija stakleničkih plinova; ukazuje u tom kontekstu na rad Međunarodna stručne skupine UNEP-a za resurse; Smanjenje emisija koje nisu emisije CO2 33. pozdravlja Deklaraciju čelnika donesenu na sastanku na vrhu skupine G7 održanom 26. i 27. svibnja u Ise- Shimi u Japanu u kojoj se naglašava važnost ublažavanja emisija klimatskih onečišćivača kratkog vijeka, uključujući crni ugljik, fluorougljikovodike i metan, kako bi se usporilo kratkoročno zatopljenje;

60 C 215/52 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada poziva na to da se usvoji ambiciozan cilj postupnog globalnog smanjenja fluorougljikovodika u skladu s Montrealskim protokolom; podsjeća da je EU usvojio ambiciozno zakonodavstvo o postupnom smanjivanju fluorougljikovodika za 79 % do s obzirom na to da su alternative kojima se štiti klima široko dostupne te bi se njihov potencijal trebao u potpunosti iskoristiti; napominje da je postupno smanjivanje upotrebe fluorougljikovodika lako ostvariv cilj u području ublažavanja klimatskih promjena u EU-u i izvan njega; Industrija i konkurentnost 35. ističe činjenicu da je suprotstavljanje klimatskim promjenama prioritet kojem bi se trebalo težiti na svjetskoj razini, jamčeći pritom energetsku sigurnost i razvoj održivog gospodarskog rasta i otvaranje održivih radnih mjesta; 36. ističe da su za ulaganja povezana s klimom potrebni stabilan i predvidiv pravni okvir te jasni politički signali; 37. pozdravlja činjenicu da Kina i drugi veliki konkurenti energetski intenzivnih industrija EU-a uvode mehanizme za trgovanje emisijama ugljika ili druge mehanizme za određivanje cijena; smatra da, sve dok se ne postignu jednaki uvjeti za sve, EU treba zadržati odgovarajuće i razmjerne mjere kako bi osigurao konkurentnost svoje industrije i kako bi se, tamo gdje je to potrebno, spriječilo premještanje izvora ugljika, uzimajući u obzir činjenicu da su politike u području energije, industrije i klime usko povezane; 38. ističe važnost bolje uporabe postojećih programa i instrumenata poput programa Obzor koji su otvoreni sudjelovanju trećih zemalja, posebno u području energije, klimatskih promjena i održivog razvoja te važnost uključivanja održivosti u relevantne programe; Energetska politika 39. poziva EU da potiče međunarodnu zajednicu da bez odgađanja donese konkretne mjere, uključujući rokove, za postupno ukidanje subvencija koje štete okolišu ili gospodarstvu, među ostalim subvencije za fosilna goriva; 40. naglašava da ambiciozniji cilj za energetsku učinkovitost u Europskoj uniji može pomoći pri postizanju ambicioznog cilja u području klime te istovremeno smanjiti rizik od istjecanja ugljika; 41. ističe važnost energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za smanjenje emisija i za postizanje ekonomskih ušteda, energetske sigurnosti te za sprečavanje i ublažavanje energetskog siromaštva kako bi se zaštitilo ugrožena i siromašna kućanstva i kako bi im se pomoglo; poziva na globalnu promidžbu mjera energetske učinkovitosti i razvoja obnovljivih izvora energije (primjerice poticanjem vlastite proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije) te podsjeća da su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije među glavnim ciljevima energetske unije EU-a; Istraživanje, inovacije i digitalne tehnologije 42. ističe činjenicu da su istraživanje i inovacije u području politika o klimatskim promjenama i prilagodbi na te promjene, kao i u području tehnologija kojima se učinkovito koriste resursi uz niske razine emisija, ključni u borbi protiv klimatskih promjena na ekonomski isplativ način, smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima i trebali bi promicati upotrebu sekundarnih sirovina; stoga poziva na globalne napore za poticanje i usmjerivanje ulaganja u tom području; 43. podsjeća da su istraživanje, inovacije i konkurentnost jedan od pet stupova strategije EU-a za energetsku uniju; napominje da je EU odlučan u tome da ostane globalni predvodnik u tim područjima, razvijajući pritom usku znanstvenu suradnju s međunarodnim partnerima; ističe važnost izgradnje i očuvanja snažnog kapaciteta za inovacije u razvijenim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, u cilju primjene tehnologija za čistu i održivu proizvodnju energije; 44. podsjeća na ulogu katalizatora koju digitalne tehnologije mogu imati u preobrazbi energetskog sustava; ističe važnost razvijanja tehnologija za skladištenje energije koje će doprinijeti dekarbonizaciji u sektorima energetike te grijanja i hlađenja kućanstava;

61 HR Službeni list Europske unije C 215/53 Četvrtak, 6. listopada ističe važnost povećanja broja kvalificiranih radnika koji su aktivni u industriji i promicanja znanja i najboljih praksi za poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, uz istovremeno podržavanje prijelaza radne snage gdje je to potrebno; 46. poziva na bolju uporabu tehnologije, poput svemirskih satelita, za detaljno prikupljanje podataka o emisijama, temperaturi i klimatskim promjenama; posebno skreće pozornost na doprinos programa Copernicus; također poziva na transparentnu suradnju i razmjenu informacija između država i na otvorenost podataka za znanstvenu zajednicu; Uloga nedržavnih aktera 47. ističe mjere koje poduzima sve širi krug nedržavnih aktera u cilju dekarbonizacije i veće otpornosti na klimatske promjene; stoga ističe važnost strukturiranog i konstruktivnog dijaloga između vlada, poslovne zajednice, uključujući mala i srednja poduzeća, gradova, regija, međunarodnih organizacija, civilnog društva i akademskih institucija te osiguravanja njihovog sudjelovanja u planiranju i provođenju mjera na području klime kako bi se potaknulo snažno globalno djelovanje u cilju stvaranja otpornih društava s niskim razinama emisija ugljika; pozdravlja uspostavljanje Plana globalnog djelovanja u području klime koji se nastavlja na Akcijski program Lima Pariz i uključuje sedamdeset inicijativa s brojnim dionicima u raznim sektorima; 48. naglašava da bi Zonu nedržavnih dionika za klimatska pitanja (NAZCA) trebalo potpuno uključiti u Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime; napominje da lokalne i regionalne vlasti najviše doprinose Akcijskom programu Lima Pariz i platformi NAZCA te su već pokazale predanost provedbi Pariškog sporazuma u pogledu ublažavanja i prilagođavanja, osiguravanja horizontalne koordinacije i integracije politike o klimatskim promjenama, osnaživanja lokalnih zajednica i građana te promicanja procesa društvenih promjena i inovacija, posebno inicijativama kao što su Globalni sporazum gradonačelnika i Memorandum o razumijevanju Under 2 ; 49. poziva EU i države članice da surađuju sa svim dionicima civilnog društva (institucijama, privatnim sektorom, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama) kako bi izradile inicijative za smanjenje emisija u ključnim sektorima (energija, tehnologija, gradovi, promet), kao i inicijative za prilagodbu i otpornost kako bi se odgovorilo na probleme prilagodbe, posebice u pogledu pristupa vodi, sigurnosti hrane i sprečavanja rizika; poziva sve vlade i sve dionike civilnog društva da podrže i ojačaju taj program djelovanja; 50. smatra važnim osigurati da legitimne aktivnosti lobiranja tijekom pregovora o nadolazećoj konferenciji COP22 budu potpuno transparentne te da svi službeno priznati dionici imaju jednak pristup svim potrebnim informacijama; 51. podsjeća stranke i sam UN da je djelovanje na individualnoj razini jednako važno kao i djelovanje vlada i institucija; stoga zahtijeva da se poduzmu veći napori za organiziranje kampanja i uspostavljanje mjera za senzibiliziranje i informiranje javnosti u vezi s malim i velikim postupcima kojima se može doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena u razvijenim zemljama te zemljama u razvoju; Otpornost na klimatske promjene koja se ostvaruje prilagodbom 52. naglašava da je djelovanje u cilju prilagodbe neizostavno za sve države ako žele svesti negativan utjecaj klimatskih promjena na minimum i u potpunosti iskoristiti prilike za rast otporan na klimatske promjene i za održivi razvoj; poziva da se u skladu s time odrede dugoročni ciljevi prilagodbe; podsjeća da su zemlje u razvoju, a posebno najslabije razvijene zemlje i male otočne zemlje u razvoju, najmanje doprinijele klimatskim promjenama, ali su najosjetljivije na njihove štetne učinke i imaju najmanje kapaciteta za prilagodbu; 53. poziva Komisiju da revidira strategiju EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama koja je usvojena 2013.; poziva Komisiju da predloži pravno obvezujući instrument u slučaju da se aktivnosti koje poduzimaju države članice ocijene nedostatnima;

62 C 215/54 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada skreće pozornost na teške i često nepovratne posljedice nedjelovanja te podsjeća na to da klimatske promjene utječu na sve dijelove svijeta na različite načine, ali vrlo štetne načine, što uzrokuje migracije, smrtna stradanja te ekonomsku, ekološku i društvenu štetu; ističe da je globalno usuglašeni politički i financijski poticaj prema inovacijama u području tehnologija za čistu i obnovljivu energiju ključan za postizanje klimatskih ciljeva i poticanje rasta; 55. traži da se ozbiljno shvati problematika klimatskih izbjeglica i njezini razmjeri kao posljedica klimatskih katastrofa uzrokovanih globalnim zatopljenjem; sa zabrinutošću napominje da je u razdoblju od do milijuna osoba bilo primorano napustiti svoje domove zbog poplava, oluja, potresa i drugih nepogoda; skreće posebnu pozornost na činjenicu da zbivanja povezana s klimatskim promjenama u nekim dijelovima Afrike i na Bliskog istoka mogu doprinijeti političkoj nestabilnosti, gospodarskim teškoćama i intenziviranju izbjegličke krize u Sredozemlju; 56. pozdravlja napore Varšavskog međunarodnog mehanizma za gubitke i štete koji podliježe reviziji na 22. zasjedanju KonferencijeCOP 22; poziva Mehanizam da nastavi poboljšavati razumijevanje i proširivati stručno znanje o tomu kako utjecaji klimatskih promjena utječu na obrasce migracija, raseljavanja i mobilnosti ljudi te promicati primjenu takvog razumijevanja i stručnog znanja; 57. poziva EU i sve ostale zemlje da se pozabave aspektom ljudskih prava i socijalnih učinaka u kontekstu klimatskih promjena, da osiguraju zaštitu i promicanje ljudskih prava i solidarnosti te pruže potporu siromašnijim zemljama čiji su kapaciteti ograničeni utjecajem klimatskih promjena; Potpora zemljama u razvoju 58. naglašava i važnost uloge zemalja u razvoju u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimi, kao i to da tim zemljama treba pomoći da provedu svoje klimatske planove, potpuno iskorištavajući sinergiju s relevantnih ciljevima održivog razvoja u okviru mjera provedenih u području kline Akcijskog plana iz Addis Abebe i Programa 2030.; 59. ističe nužnost poticanja univerzalnog pristupa održivoj energiji pojačanom upotrebom obnovljivih izvora energije u zemljama u razvoju, posebice u Africi. Afrika raspolaže ogromnim prirodnim resursima koji joj mogu jamčiti energetsku sigurnost; ističe da Europa može dobivati dio energije koja joj je potrebna iz Afrike ako se uspješno uspostave elektroenergetske veze; 60. ističe da EU ima iskustvo, kapacitete i globalni doseg da bude predvodnik u izgradnji pametnije, čišće i otpornije infrastrukture koja je potrebna za ostvarenje globalnog prijelaza potaknutog Pariškim sporazumom; poziva EU da podrži napore država u razvoju u prijelazu prema društvu s niskim razinama emisija ugljika koje je uključivije, održivije u pogledu društva i okoliša, bogatije i sigurnije; Financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena 61. napominje da je potrebno uložiti daljnje napore kako bi se zajamčila mobilizacija sredstava za borbu protiv klimatskih promjena za ostvarenje cilja od 100 milijardi USD do 2020.; pozdravlja nastavljanje ulaganja takvih napora do 2025.; apelira na EU i sve one stranke koje su u mogućnosti to učiniti da ispune svoje obveze u području financiranja borbe protiv klimatskih promjena kako bi podržali ulaganje većih napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu na utjecaj klimatskih promjena s obzirom na razmjer i hitnost izazova; potvrđuje da će, kako bi se opasni utjecaji klimatskih promjena sveli na minimum, biti potrebna znatno veća ulaganja kojima se promiču niske emisije ugljika i otpornost na klimatske promjene te će se morati uložiti napori za postupno ukidanje poticaja za fosilna goriva; naglašava važnost poticanja širih financijskih tokova određivanjem cijena ugljika i javno-privatnim partnerstvima; 62. poziva EU i međunarodne aktere na preuzimanje konkretnih obveza kako bi se pronašli dodatni izvori financiranja u području klimatskih promjena, uključujući uvođenje poreza na financijske transakcije, izdvajanje određene količine emisijskih jedinica iz sustava Europske unije za trgovanje emisijskim jedinicama EU-a u razdoblju i raspodjelu prihoda od mjera EU-a i međunarodnih mjera za emisije u zračnom i pomorskom prometu za svrhe međunarodnog financiranja borbe protiv klimatskih promjena i Zeleni klimatski fond, koji je među ostalim namijenjen za projekte tehnoloških inovacija;

63 HR Službeni list Europske unije C 215/55 Četvrtak, 6. listopada pozdravlja obvezu iz Pariškog sporazuma o prilagodbi svih financijskih tokova tako da doprinose niskim emisijama stakleničkih plinova i razvoju koji je otporan na klimatske promjene; smatra da se u tom cilju EU mora žurno pozabaviti pitanjem financijskih tokova za fosilna goriva i infrastrukture s visokom razinom emisija ugljika; 64. sa zadovoljstvom iščekuje pospješujući dijalog kojim će se utvrditi mogućnosti za povećanje financijskih sredstava i podržavanje boljeg djelovanja za ublažavanje klimatskih promjena svih stranaka; prepoznaje da je odgovornost svih stranaka, donatora i primatelja, da surađuju kako bi se potpora povećala i postala pristupačnija i učinkovitija; 65. poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu procjenu utjecaja koji bi Pariški sporazum mogao imati na proračun EU-a te da razvije namjenski, automatski mehanizam EU-a za financiranje, što bi predstavljalo dodatnu i prikladnu potporu poštenom udjelu EU-a u ostvarivanju međunarodnog cilja prikupljanja 100 milijardi USD za financiranje borbe protiv klimatskih promjena; 66. poziva na široko određivanje cijena ugljika kao globalno primjenjiv instrument za upravljanje emisijama i na raspodjelu prihoda od trgovanja emisijskim jedinicama u ulaganja povezana s klimom kao i prihoda od određivanja cijena ugljika za goriva za međunarodni prijevoz; nadalje poziva na djelomičnu upotrebu poljoprivrednih subvencija kako bi se zajamčilo ulaganje u proizvodnju i upotrebu energije iz obnovljivih izvora na poljoprivrednim gospodarstvima; naglašava važnost mobilizacije kapitala privatnog sektora i oslobađanja potrebnog ulaganja u tehnologije s niskim razinama emisija ugljika; poziva vlade te javne i privatne financijske institucije, uključujući banke, mirovinske fondove i osiguravajuća društva, na preuzimanje ambiciozne obveze usklađivanja praksi pozajmljivanja i ulaganja s ciljem ograničenja povećanja globalne temperature na manje od 2 o C i napuštanja fosilnih goriva, uključujući postupno ukidanje izvoznih kredita za ulaganja u fosilna goriva; poziva na uvođenje posebnih državnih jamstava u korist zelenih ulaganja te oznaka i fiskalnih povlastica za fondove za zelena ulaganja i za izdavanje zelenih obveznica; 67. ističe važnost razmjene praksi o uključivanju pitanja održivosti u sektore financija, i to na međunarodnoj i europskoj razini, i traži da se razmotri označavanje financijskih proizvoda na temelju procjene i izvješća o njihovoj izloženosti rizicima povezanima s klimatskim promjenama te njihovom doprinosu prelasku na niske emisije ugljika kako bi ulagači mogli dobiti pouzdane i koncizne informacije o nefinancijskim pitanjima; Klimatska diplomacija 68. pozdravlja konstantnu usmjerenost EU-a na klimatsku diplomaciju koja je nužna kako bi se povećala vidljivost djelovanja u području klime u partnerskim zemljama i kod javnosti na globalnoj razini; naglašava činjenicu da EU, njegove države članice i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) imaju goleme vanjskopolitičke kapacitete te moraju biti predvodnici u forumima na temu klime; ističe da ambiciozno i hitno djelovanje u području klime te provedba obveza s konferencije COP21 moraju i dalje biti jedan od prioriteta EU-a u bilateralnim i biregionalnim dijalozima na visokoj razini s partnerskim zemljama, u skupinama G7 i G20, pri UN-u i u drugim međunarodnim forumima; 69. poziva EU da svoje napore u pogledu klimatske diplomacije fokusira na stvaranje čvrste strukture u pogledu Pariškog sporazuma; Europski parlament 70. obvezuje se da će ratificirati Pariški sporazum što je brže moguće i da će koristiti svoju međunarodnu ulogu i svoje članstvo u međunarodnim parlamentarnim mrežama kako bi dosljedno težio ostvarivanju napretka prema brzoj ratifikaciji i provedbi Pariškog sporazuma; 71. smatra da Parlament treba biti sastavni dio izaslanstva EU-a s obzirom na to da je suglasnost Europskog parlamenta potrebna za sklapanje međunarodnih sporazuma; stoga očekuje da će mu biti dopušteno sudjelovanje na koordinacijskim sastancima EU-a u Marakešu i da će imati zajamčen pristup svim pripremnim dokumentima već od samog početka pregovora;

64 C 215/56 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada o o o 72. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te tajništvu UNFCCC-a, uz molbu da se proslijedi svim strankama koje nisu članice EU-a.

65 HR Službeni list Europske unije C 215/57 P8_TA(2016)0384 Provedba Uredbe o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o provedbi Uredbe o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom Uredba (EZ) br. 1935/2004 (2015/2259(INI)) (2018/C 215/11) Četvrtak, 6. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ ( 1 ), uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 2023/2006 od 22. prosinca o dobroj proizvođačkoj praksi za materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom ( 2 ), uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 10/2011 od 14. siječnja o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom ( 3 ), uzimajući u obzir ocjenu provedbe Uredbe o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (Uredba (EZ) br. 1935/2004) na europskoj razini koju je provela Služba Europskog parlamenta za istraživanja ( 4 ), uzimajući u obzir zaključke radionice pod nazivom Materijali koji dolaze u dodir s hranom kako osigurati zdravstvenu ispravnost hrane i tehnološke inovacije u budućnosti održane 26. siječnja u Europskom parlamentu ( 5 ), uzimajući u obzir izvješće Komisije o aktualnom stanju u području toksičnosti smjesa ( 6 ), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću o kombiniranim učincima kemikalija kemijske smjese (COM(2012)0252), uzimajući u obzir zaključke koje je usvojilo Vijeće ministara okoliša 22. prosinca o kombiniranim učincima kemikalija ( 7 ), uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do Živjeti dobro unutar granica našeg planeta ( 8 ), u kojoj se, između ostaloga, prepoznaje potreba da se unutar EU-a riješi pitanje kombiniranog učinka kemikalija te problem sigurnosti vezan uz endokrine disruptore u cjelokupnom relevantnom zakonodavstvu Unije, uzimajući u obzir ocjenu dokumenta Znanstvene spoznaje o kemikalijama sa svojstvima endokrine disrupcije koji je pripremljen za Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP) i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) ( 9 ), uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) kojom se osniva Europska agencija za kemikalije i kojom se mijenja Direktiva 1999/45/EZ i stavlja izvan snage Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredba Komisije (EZ) br. 1488/94 ( 1 ) SL L 338, , str. 4. ( 2 ) SL L 384, , str. 75. ( 3 ) SL L 12, , str. 1. ( 4 ) PE ( 5 ) PE ( 6 ) Kortenkamp _mixture_toxicity.pdf ( 7 ) ( 8 ) Sedmi program djelovanja za okoliš: SL L 354, , str. 171., L:2013:354:TOC ( 9 )

66 C 215/58 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada te Direktiva Vijeća 76/769/EEZ i direktive Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ ( 1 )(Uredba REACH), uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0237/2016), A. budući da se Uredbom (EZ) br. 1935/2004 (Okvirna uredba) određuju opći sigurnosni zahtjevi za sve materijale i predmete koji su namijenjeni tome da izravno ili neizravno dolaze u dodir s hranom kako bi se mogla isključiti mogućnost da tvari u količinama dovoljnima za ugrožavanje ljudskog zdravlja ili tvari sposobne uzrokovati neprihvatljivu promjenu sastava hrane ili narušiti njezina organoleptička svojstva prijeđu u hranu; B. budući da se u Prilogu I. Okvirnoj uredbi navodi 17 materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom (FCM) za koje bi se mogle donijeti posebne mjere; C. budući da samo četiri materijala od navedenih 17 podliježu posebnim mjerama EU-a; plastika (uključujući recikliranu plastiku), keramika, regenerirana celuloza te aktivni i inteligentni materijali; D. budući da je prijeko potrebno revidirati određene konkretne mjere EU-a, posebno Direktivu Vijeća 84/500/EEZ o keramičkim proizvodima; E. budući da je za ostalih 13 materijala obuhvaćenih popisom u Prilogu I. državama članicama dana mogućnost da usvoje nacionalne odredbe; F. budući da su mnoge države članice već uvele različite mjere za preostale FCM-ove ili ih trenutačno pripremaju; budući da se u pogledu tih nacionalnih mjera ne primjenjuje načelo uzajamnog priznavanja i da stoga nije moguće zajamčiti učinkovito djelovanje unutarnjeg tržišta ni visoku razinu zaštite zdravlja predviđene Okvirnom uredbom i Ugovorima; G. budući da materijali koji nisu regulirani posebnim mjerama EU-a mogu predstavljati rizik za javno zdravlje i dovesti do gubitka povjerenja potrošača, pravne nesigurnosti i većih troškova usklađivanja za operatore, koji se pak često kasnije u opskrbnom lancu prenose na potrošače, čime se guši konkurentnost i inovacije; budući da, prema ocjeni provedbe na europskoj razini iz svibnja koju je provela Služba Europskog parlamenta za istraživanja, među svim relevantnim dionicima postoji konsenzus da je nedostatak ujednačenih mjera štetan za javno zdravlje i zaštitu okoliša, kao i za uredno funkcioniranje unutarnjeg tržišta; H. budući da načela bolje izrade zakonodavstva ne bi smjela biti razlog da se odgodi provedba mjera usmjerenih na izbjegavanje ili smanjivanje potencijalno ozbiljnih ili nepovratnih posljedica na ljudsko zdravlje i/ili okoliš, kao što to nalaže načelo predostrožnosti utvrđeno u Ugovorima EU-a; I. budući da su endokrini disruptori i genotoksične tvari u FCM-ovima posebno problematični i za javno zdravlje i za okoliš; budući da se endokrina disrupcija i genotoksičnost zasad ne mogu pouzdano predvidjeti na temelju kemijskog sastava te bi stoga trebalo poticati biološko ispitivanje kao fakultativnu mjeru predostrožnosti kako bi se zajamčilo da su kemijski složeni FCM-ovi sigurni; budući da bi trebalo poticati istraživanja u području razvoja i analitičkih i toksikoloških ispitivanja kako bi se zajamčile robusne i troškovno učinkovite procjene sigurnosti FCM-ova na korist potrošača, okoliša i proizvođača; J. budući da štetni mikroorganizmi (bili oni patogeni ili nastali kvarenjem) koji su u FCM-ovima prisutni kao kontaminanti, ali i biocidna sredstva koja se koriste za smanjenje broja tih mikroorganizama, također predstavljaju opasnost za javno zdravlje; ( 1 ) SL L 396, , str. 1.

67 HR Službeni list Europske unije C 215/59 Četvrtak, 6. listopada K. budući da se određene vrste hrane tijekom duljih razdoblja nalaze u dodiru s raznovrsnim ambalažnim materijalima; L. budući da bi se djelotvornijim usklađivanjem svih odredbi koje se odnose na uporabu FCM-ova lakše moglo zaštiti zdravlje potrošača i smanjiti utjecaj FCM-ova i, posebno, ambalažnih materijala na okoliš; M. budući da bi djelotvornijim usklađivanjem svih odredbi koje utječu na FCM-ove, uključujući i one iz Uredbe REACH, kružno gospodarstvo postalo djelotvornije; N. budući da bi se posebne mjere trebale temeljiti na znanstvenim dokazima; budući da nekoliko znanstvenih nepoznanica još uvijek nije riješeno te da su stoga potrebna daljnja istraživanja; O. budući da, prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), nanotehnologija i nanomaterijali predstavljaju novi pomak u tehnološkom razvoju te da u sektoru FCM-ova nanomaterijali imaju važnu ulogu; budući da posebna svojstva nanomaterijala mogu utjecati na njihove toksikokinetičke i toksikološke profile te da je u vezi s tim aspektima dostupno malo podataka; budući da postoje i nedoumice zbog teškoća u karakteriziranju, otkrivanju i mjerenju nanomaterijala u hrani i biološkim matricama te ograničene dostupnosti podatka o toksičnosti i metodama ispitivanja; P. budući da su procjene rizika za zdravlje i okoliš na razini EU-a trenutačno ograničene na procjene pojedinačnih tvari te da se njima ne uzimaju u obzir stvarni uvjeti kombinirane i kumulativne izloženosti različitim načinima unosa i vrstama proizvoda, koji su poznati i kao učinak interakcije ili miješanja ; Q. budući da bi, prema preporuci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i WHO-a (2009.) ( 1 ), procjenama izloženosti trebalo obuhvatiti cjelokupno stanovništvo, kao i kritične skupine koje su ugrožene ili se očekuje da su izloženije od općeg stanovništva (npr. dojenčad, djeca); R. budući da bi sljedivost FCM-ova trebalo zajamčiti u svim fazama lanca opskrbe radi lakše kontrole, povlačenja neispravnih proizvoda s tržišta, informiranja potrošača i utvrđivanja odgovornosti; S. budući da je označavanje vrlo izravan i učinkovit alat za informiranje potrošača o karakteristikama proizvoda; T. budući da se horizontalnim pristupom tvarima u svim gospodarskim sektorima osigurava usklađenost zakonodavstva te predvidljivost za poduzeća; U. budući da bi se razvojem ujednačenih metoda ispitivanja za sve FCM-ove na razini EU-a doprinijelo višoj razini zaštite zdravlja i okoliša u EU-u; V. budući da bi uvođenje sigurnosnih provjera za predmete koji dolaze u dodir s gotovom hranom mogao biti jedan od načina na koji bi se potkrijepile određene posebne mjere; Provedba zakonodavstva EU-a o FCM-ovima: uspjesi i nedostatci 1. potvrđuje da Okvirna uredba predstavlja čvrst pravni temelj čiji su ciljevi i dalje relevantni; 2. naglašava da, iako bi punu pozornost trebalo posvetiti usvajanju posebnih mjera za tih 13 materijala koji još uvijek nisu regulirani na razini EU-a, svi relevantni dionici ističu da postoje nedostaci u provedbi i primjeni već postojećeg zakonodavstva; 3. iščekuje predstojeću reviziju nacionalnih odredbi koje su države članice usvojile za neusklađene materijale i koju će provesti Zajednički istraživački centar Komisije; poziva Komisiju da tu reviziji učini polaznom točkom za izradu potrebnih mjera; ( 1 ) Nedavni razvoj u procjeni rizika kemikalija u hrani i njihovog potencijalnog učinka na procjenu sigurnosti tvari koje se koriste u materijalima koji dolaze u dodir s hranom (Recent developments in the risk assessment of chemicals in food and their potential impact on the safety assessment of substances used in food contact materials) EFSA Journal 2016.;14(1):4357 (28 str.). en/efsajournal/pub/4357

68 C 215/60 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada poziva Komisiju da pri izradi potrebnih mjera u obzir uzme ocjenu provedbe na europskoj razini koju je izvršio EPRS te nacionalne mjere, i one već postojeće i one koje su u pripremi; 5. ističe da bi Komisija, s obzirom na raširenost navedenih materijala na tržištu EU-a i rizik koji predstavljaju za ljudsko zdravlje te kako bi se sačuvalo jedinstveno tržište i u području FCM-ova i u području prehrambenih proizvoda, odmah prednost trebala dati izradi posebnih mjera EU-a za papir i karton, lakove i premaze, metale i slitine te tiskarske tinte i ljepila; 6. ističe da je potrebno posvetiti posebnu pažnju materijalima koji dolaze u dodir s hranom, neovisno o tome je li taj dodir izravan ili neizravan, i koji sa sobom nose veći rizik migracija, kao što su materijali u kojima se nalaze tekućine i hrana s visokim udjelom masti te materijali s kojima je hrana u dodiru tijekom dugog vremenskog razdoblja; 7. stajališta je da bi usvajanje daljnjih posebnih mjera na razini EU-a dalo poticaj poduzećima da razviju sigurne FCM-ove koji se mogu reciklirati i ponovno rabiti i time doprinijeti naporima EU-a da se uspostavi djelotvornije kružno gospodarstvo; ističe da je jedan od preduvjeta za to bolja sljedivost onih tvari u FCM-ovima koje bi mogle predstavljati opasnost za ljudsko zdravlje i njihovo postupno povlačenje iz uporabe; 8. naglašava u tom smislu da uporaba FCM-ova izrađenih od recikliranih proizvoda i ponovna uporaba FCM-ova ne bi smjeli dovesti do povećanja broja kontaminanata i ostataka u konačnom proizvodu; 9. uvjeren je da bi, u svjetlu usmjerenosti EU-a na prelazak na kružno gospodarstvo, trebalo razviti bolje sinergije između Okvirne uredbe o FCM-ovima i kružnog gospodarstva, što bi trebalo uključivati i posebne mjere na razini EU-a za reciklirani papir i karton; napominje da postoji ograničenje u pogledu toga koliko se puta proizvodi od recikliranog papira i kartona mogu ponovno uporabiti, što zahtijeva stalnu opskrbu svježim drvenim vlaknima; 10. uzimajući u obzir rizik migracije mineralnih ulja s materijala koji dolaze u dodir s hranom i ambalaže od papira i kartona u hranu te u iščekivanju usvajanja konkretnih mjera i moguće zabrane mineralnih ulja u tintama, podržava dodatna istraživanja koja za cilj imaju sprječavanje te migracije; 11. podržava ambicioznije ciljeve za recikliranje i ponovno uporabu za sve materijale u Komisijinom Prijedlogu direktive o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (COM(2015)0596); podsjeća Komisiju, međutim, da bi ciljeve za recikliranje i ponovnu uporabu trebalo popratiti adekvatnim kontrolnim mjerama kojima bi se zajamčila sigurnost materijala koji dolaze u dodir s hranom; 12. ističe težak položaj malih i srednjih poduzeća u proizvodnom lancu jer ona zbog nepostojanja relevantnih zakonskih odredbi ne mogu primati ili prosljeđivati informacije kojima bi se potvrdila sigurnost njihovih proizvoda; 13. smatra neophodnim da, kada se predlažu posebni sigurnosni zahtjevi za FCM-ove, države članice u postupak uključe sve relevantne dionike; 14. smatra da trenutačna paradigma procjene sigurnosti FCM-ova nije dovoljna jer se općenito podcjenjuje uloga FCMova u kontaminaciji hrane, a nedostaju i podaci o ljudskoj izloženosti tim materijalima; Procjena rizika 15. svjestan je važne uloge EFSA-e procjeni rizika tvari koje se koriste za proizvodnju FCM-ova reguliranih posebnim mjerama; svjestan je da procjena rizika za pojedine tvari predstavlja trošak i da su sredstva EFSA-e ograničena; stoga poziva Komisiju da poveća razinu financiranja EFSA-e s obzirom na dodatan rad potreban zbog povećane potrebe za provođenjem procjene rizika kako je objašnjeno u nastavku; 16. poziva EFSA-u i Europsku agenciju za kemikalije (ECHA) na jaču suradnju i veću koordiniranost kako bi se djelotvorno koristila dostupna sredstva za sveobuhvatnu evaluaciju;

69 HR Službeni list Europske unije C 215/61 Četvrtak, 6. listopada smatra da je za pravilnu procjenu rizika FCM-ova potrebno uzeti u obzir kako tvari koje se koriste u njihovoj proizvodnji i postupku obrade tako i nenamjerno dodane tvari, uključujući i nečistoće u namjerno dodanim tvarima te druge tvari koje su proizvod kemijskih reakcija; uzima u obzir da se u tu svrhu ulazne sirovine moraju jasno naznačiti EFSA-i i relevantnim tijelima u državama članicama; sukladno tome ističe važnost suradnje između znanstvenih tijela/ laboratorija i pozdravlja namjeru EFSA-e da se naglasak stavi na gotove materijale i predmete te postupke proizvodnje, a ne tvari koje se koriste u proizvodnji; 18. ističe važnost dodatnog znanstvenog istraživanja nenamjerno dodanih tvari s obzirom na to da, za razliku od poznatih opasnih tvari, one, posebno kada riječ o plastici, nisu identificirane i nepoznata nam je njihova struktura; 19. poziva Komisiju da preispita dokaze za: i. trenutačne pretpostavke o migraciji tvari kroz funkcionalne barijere; ii. prag koncentracije od 10 čestica na milijardu (ppb) za tvari koje migriraju u hranu, a koji se u nekim poduzećima i nadležnim tijelima koristi kao kriterij za odabir kemikalija nad kojima će se provoditi procjena rizika; iii. mjeru u kojoj funkcionalne barijere gube na učinkovitosti tijekom dugih razdoblja skladištenja, s obzirom na to da one možda samo usporavaju migraciju; iv. trenutačne pretpostavke o molekularnoj veličini koja utječe na kemijsku apsorpciju u crijevima; 20. poziva EFSA-u i Komisiju da prošire definiciju ugroženih skupina na trudnice i dojilje i da u kriterije procjene rizika uključe potencijalne učinke izloženosti u niskim dozama i reakcije na nemonotone doze; 21. žali što EFSA u svojem trenutačnom postupku procjene rizika u obzir ne uzima takozvani učinak interakcije, odnosno učinak višestruke, usporedne i kumulativne izloženosti FCM-ovima i drugim izvorima, koja može prouzročiti negativne učinke, čak i ako su razine pojedine tvari u smjesi niske i traži od EFSA-e da se to promijeni u budućnosti; također poziva Komisiju da pri utvrđivanju granične vrijednosti migracija koje se smatraju sigurnima za ljudsko zdravlje uzme u obzir i taj učinak, između ostalog i kroz dulje vremensko razdoblje; 22. poziva da se provedu dodatna znanstvena istraživanja interakcije različitih kemikalija; 23. nadalje, žali što u EFSA-i još uvijek ne uzimaju u obzir mogućnost postojanja štetnih mikroorganizama u FCMovima; poziva Znanstveni odbor za biološke opasnosti (BIOHAZ) EFSA-e da stoga ispita problem mikroorganizama u FCMovima tako što će o toj temi sastaviti mišljenje EFSA-e; 24. ističe da su FCM-ovi obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) br. 528/2012 ( 1 ) (Uredba o biocidnim proizvodima, BPR ), s obzirom na to da postoji mogućnost da su biocidne tvari prisutne u materijalima koji dolaze u dodir s hranom i koji služe tome da se na njihovoj površini ne razviju mikrobi (dezinficijensi), odnosno da se konzervira hrana (konzervansi); napominje, međutim, da su različite vrste biocidnih tvari u FCM-ovima regulirane u sklopu različitih pravnih okvira i da, ovisno o vrsti biocidne tvari, procjenu rizika mora provesti ECHA ili EFSA ili obje agencije; 25. poziva Komisiju da osigura usklađenost između Uredbe o FCM-ovima i Uredbe o biocidnim proizvodima i da razjasni uloge ECHA-e i EFSA-e u tom pogledu; nadalje, poziva Komisiju da, kako bi se izbjegla preklapanja, pravna nesigurnost i udvostručenje rada, radi na usklađenom i konsolidiranom pristupu za ukupnu procjenu i odobravanje tvari koje se koriste kao biocidi u FCM-ovima; 26. poziva EFSA-u da u uzme u obzir činjenicu da je Znanstveni odbor za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR) utvrdio da su mjesta proizvodnje hrane jedno od kritičnih mjesta na kojima je olakšano razvijanje bakterija otpornih i na antibiotike i biocide; ističe stoga da FCM-ovi koji sadrže biocide mogu pridonijeti i pojavi bakterija otpornih na antibiotike u ljudi; ( 1 ) SL L 167, , str. 1.

70 C 215/62 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada naglašava da su ljudi zbog FCM-ova u znatnoj mjeri izloženi kemikalijama visokog rizika, među kojima su perfluorirani spojevi i endokrino disruptivne kemikalije poput ftalata i bisfenola, za koje se smatra da su povezani s kroničnim bolestima te reproduktivnim poteškoćama, metaboličkim poremećajima, alergijama i poteškoćama u neurološkom razvoju; napominje da je migracija tih kemikalija posebno zabrinjavajuća kada se radi o FCM-ovima, s obzirom na da one mogu prouzročiti oštećenja čak i u iznimno malim dozama; 28. sa zabrinutošću prima na znanje pojačani učinak tvari koje se koriste u FCM-ovima na zdravlje dojenčadi i male djece; 29. poziva Komisiju da ukloni razlike u pogledu procjena sigurnosti između Uredbe REACH i zakonodavstva o FCMovima na način da zajamči da poduzeća vrše procjene sigurnosti u pogledu učinka koji na ljudsko zdravlje ima izloženost kemikalijama koje se koriste u FCM-ovima pri njihovoj proizvodnji, uporabi i distribuciji; smatra da bi se navedeno trebalo riješiti u Uredbi (EZ) br. 1935/2004; 30. poziva Komisiju da osigura povezaniji pristup i bolju usklađenost između Uredbe REACH i zakonodavstva o FCMovima, posebice u pogledu tvari koje su Uredbom REACH razvrstane u razred CMR-ova (kategorije 1A, 1B i 2) ili tvari visokog rizika, te da zajamči da se štetne tvari koje se postupno ukidaju Uredbom REACH ukidaju i u okviru zakonodavstva o FCM-ovima; naglašava da, kako bi se u potpunosti isključila opasnost po ljudsko zdravlje, Komisija mora periodično obavješćivati Parlament i Vijeće o tome da li se u FCM-ovima i dalje koriste određene zabrinjavajuće tvari (npr. tvari visokog rizika, tvari razvrstane u razred CMR, bioakumulativne kemikalije ili određene kategorije endokrino disruptivnih kemikalija) koje su zabranjene ili se postupno povlače iz uporabe u skladu s Uredbom REACH; poziva Komisiju da razmotri uvrštenje bisfenola A (BPA) među tvari koje su definirane kao tvari visokog rizika; 31. prima na znanje da je Komisija 15. lipnja objavila znanstvene kriterije za utvrđivanje endokrino disruptivnih svojstava aktivnih tvari koje se koriste u biocidnim proizvodima i proizvodima za zaštitu bilja; naglašava, međutim, da postoji potreba za horizontalnim kriterijima koji bi se koristili za sve proizvode, između ostalog i FCM-ove, i poziva Komisiju da čim prije pripremi te kriterije; poziva da se, jednom kada stupe na snagu, ti kriteriji koriste i u postupke procjene rizika FCM-ova; 32. prima na znanje činjenicu da je Komisija, nakon što je nedavno dobila mišljenje EFSA-e, konačno najavila da planira uvesti graničnu vrijednost migracije od 0,05 mg/kg za bisfenol A (BPA) koji se koristi u ambalaži i spremnicima od plastike te lakovima i premazima koji se upotrebljavaju u metalnim spremnicima; međutim, uzimajući u obzir da se u brojnim ponovnim evaluacijama EFSA-e tijekom posljednjih desetljeća nisu uspješno obradili svi zdravstveni rizici i da će EFSA ponovno ocijeniti ( 1 ) rizike povezane s bisfenolom A (BPA) i to nakon objave izvješća u kojemu je izražena zabrinutost u pogledu toga da se trenutačnim toleriranim dnevnim unosom (TDI) fetusi i djeca ne štite od učinaka BPA-e na imulološki sustav te se preporučuje da se potrošačima savjetuje da smanje svoju izloženost BPA-i iz hrane i drugih izvora, traži zabranu korištenja bisfenola A u svim FCM-ovima; 33. na temelju znanstvenog i političkog izvješća Zajedničkog istraživačkog centra Komisije potvrđuje da postoji problem migracije teških metala u hranu; upoznat je s činjenicom da Komisija preispituje granične razine za olovo i kadmij u Direktivi Vijeća 84/500/EEZ o keramičkim proizvodima; snažno poziva Komisiju da pripremi zakonodavni prijedlog kojim bi se uvele niže granične vrijednosti za otpuštanje kadmija i olova i izražava žaljenje da se o izmjeni Direktive Vijeća 84/500/EEZ još uvijek nije raspravljalo u Parlamentu i Vijeću; 34. podržava inicijative u pogledu istraživanja i inovacija kojima je cilj razviti nove tvari za korištenje u FCM-ovima koje bi bile dokazano neopasne za ljudsko zdravlje; naglašava međutim da, zasad, nijedna od tih sigurnijih alternativa ne bi trebala uključivati bisfenol S (BPS) kao zamjenu za bisfenol A (BPA), s obzirom na to da je moguće njihovi toksikološki profili slični ( 2 ), ( 1 ) ( 2 ) Odbor za socioekonomsku analizu (SEAC), Mišljenje o Prilogu XV. dosjeu kojim se predlažu ograničenja bisfenola A, str

71 HR Službeni list Europske unije C 215/63 Četvrtak, 6. listopada posebno podržava dodatna istraživanja nanomaterijala, s obzirom na to da znanstveno još uvijek nije sa sigurnošću utvrđen učinak i migracijski kapacitet tih materijala i njihov učinak na zdravlje ljudi; stoga smatra da bi nanomaterijali, ne samo u plastičnim materijalima nego i u svim FCM-ovima, trebali biti podložni postupku davanja odobrenja za korištenje te da nanomaterijale ne bi trebalo ispitivati samo u makroskopskom obliku; 36. ističe da se zbog tržišnih prepreka te, posebno, činjenice da se zahtjevi za odobrenje podnose u skladu s različitim nacionalnim pravilima propuštaju prilike za inovacije u području sigurnosti hrane; Sljedivost 37. vjeruje da izjava o sukladnosti može biti učinkovit instrument kojim se jamči da su FCM-ovi usklađeni s relevantnim pravilima i preporučuje da je svim FCM-ovima, bili oni usklađeni ili ne, priložena izjava o sukladnosti i odgovarajuća dokumentacija, kao što je to trenutačno slučaj s FCM-ovima za koje su usvojene posebne mjere; smatra da bi u relevantnim izjavama o sukladnosti trebalo bolje odraziti uvjete uporabe; 38. međutim, žali što izjave o sukladnosti, čak i kada su obvezne, nisu uvijek dostupne za primjenu, a kada i jesu dostupne, njihova kvaliteta nije uvijek dovoljno visoka da se zajamči njihova pouzdanost u pogledu sukladnosti; 39. poziva da se sljedivost i usklađenost FCM-ova uvezenih iz trećih zemalja poboljša na način da se za njih uvede uvjet prema kojem dokumenti i izjave o sukladnosti moraju biti moraju biti pravilno ispunjeni i sadržavati sve potrebne informacije; ustraje u tome da uvezeni FCM-ovi moraju ispunjavati standarde EU-a, čime se štiti javno zdravlje i jamči pošteno tržišno natjecanje; 40. poziva Komisiju da uvede obavezno označavanje predviđene prisutnosti nanomaterijala u FCM-ovima te obavezno označavanje sastava FCM-ova koji se koriste za organske proizvode i proizvode namijenjene kritičnim skupinama; Sukladnost, provedba i kontrole 41. izražava zabrinutost u pogledu velikih razlika u razini provedbe zakonodavstva o FCM-ovima diljem EU-a; ističe važnost razvijanja smjernica EU-a za FCM-ove kojima bi se olakšala usklađena i ujednačena provedba i bolja primjena u državama članicama; u tom cilju ističe važnost dijeljenja podataka među državama članicama; vjeruje da bi mjere za bolje izvršenje Okvirne uredbe o FCM-ovima trebalo nadopuniti drugim nezakonodavnim političkim rješenjima poput samoprocjene unutar sektora; 42. mišljenja je da se daljnjom harmonizacijom materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom može uspostaviti ujednačeno visoka razina zaštite ljudskog zdravlja; 43. preporučuje uvođenje ujednačenih standarda EU-a za analitičko ispitivanje kategorija materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom kako bi se zajamčilo da poduzeća i nadležna tijela na razini EU-a ispitivanja provode koristeći se istom metodom; napominje da bi se uvođenjem ujednačenih metoda ispitivanja zajamčilo jednako postupanje s FCM-ovima na unutarnjem tržištu i time zajamčili poboljšani standardi praćenja i viša razina zaštite; 44. ističe da je provedba kontrola nad poduzećima koja proizvode ili uvoze FCM-ove u domeni odgovornosti pojedinih država članica; međutim, žali što neke države članice od poduzeća ne zahtijevaju da registriraju svoju poslovnu djelatnost, čime se takvim poduzećima omogućuje da zaobiđu kontrole sukladnosti; poziva Komisiju da zajamči da one države članice koje to još nisu učinile svim poduzećima koja proizvode ili uvoze FCM-ove uvedu obvezu službene registracije djelatnosti, u skladu s izmjenama Uredbe (EZ) br. 882/2004; svjestan je da odgovarajući mehanizmi za registraciju već postoje u nekoliko država članica, pa oni mogu poslužiti kao primjer najboljih praksi; 45. poziva države članice da povećaju učestalost i učinkovitost službenih kontrola te da se one temelje na riziku nesukladnosti i riziku za zdravlje ljudi, uzimajući pritom u obzir količinu hrane, ciljanog potrošača, vremensko razdoblje tijekom kojeg je hrana bila u dodir s FCM-om, vrstu FCM-ova, temperaturu te ostale relevantne čimbenike;

72 C 215/64 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada ustraje u stajalištu da države članice, u skladu s izmjenama Uredbe (EZ) br. 882/2004, moraju zajamčiti nužno osoblje i opremu za provođenje ujednačenih, robusnih i sustavnih kontrola, kao i za uspostavu sustava odvraćajućih kazni u slučaju nesukladnosti; 47. poziva da se, kako bi se zdravstveni rizici mogli rješavati brzo i učinkovito, uspostavi bolja suradnja i koordinacija između država članica i Europske komisije u pogledu sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje; 48. poziva Europsku komisiju da nastavi istraživati pristup koji se temelji na sigurnosnim provjerama za predmete koji dolaze u dodir s gotovom hranom kao i ostale postupke odobravanja za predmete koji dolaze u dodir s hranom; 49. pozdravlja platformu Europske komisije pod naslovom Bolje osposobljavanje za sigurniju hranu ; predlaže da se aktivnosti te platforme prošire. o o o 50. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

73 HR Službeni list Europske unije C 215/65 P8_TA(2016)0385 Godišnje izvješće o praćenju primjene zakonodavstva Unije za Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za (2015/2326(INI)) (2018/C 215/12) Četvrtak, 6. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir 32. godišnje izvješće o praćenju primjene zakonodavstva Unije (2014.) (COM(2015)0329), uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno Izvješće o ocjeni projekta EU Pilot (COM(2010)0070), uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno Drugo izvješće o ocjeni projekta EU Pilot (COM(2011)0930), uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. ožujka o odnosu prema podnositelju prigovora o povredi prava Zajednice (COM(2002)0141), uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. travnja naslovljenu Ažuriranje načina upravljanja odnosima s podnositeljem zahtjeva u pogledu primjene prava Unije (COM(2012)0154), uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna o 30. i 31. godišnjem izvješću o praćenju primjene prava EU-a ( ) ( 1 ), uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za predstavke (A8-0262/2016), A. budući da se člankom 17. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) definira temeljna uloga Komisije kao čuvarice Ugovora ; B. budući da u skladu s člankom 6. stavkom 1. UEU-a Povelja o temeljnim pravima Europske unije ima jednaku pravnu vrijednost kao Ugovori te se odnosi na institucije, tijela, urede i agencije Unije i na države članice kada primjenjuju pravo Unije (članak 51. stavak 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije); C. budući da Komisija, u skladu s člankom 258. stavcima 1. i 2. UFEU-a, državi članici daje obrazloženo mišljenje ako smatra da ta država članica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovorâ i može taj predmet uputiti Sudu Europske unije ako dotična država ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi Komisija; D. budući da se Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije predviđa razmjena informacija o svim postupcima povrede na temelju službenih opomena, no njime nije obuhvaćen neslužbeni postupak EU Pilot koji prethodi pokretanju službenog postupka zbog povrede prava; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0322.

74 C 215/66 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada E. budući da se Komisija poziva na članak 4. stavak 3. UEU-a i načelo lojalne suradnje između Unije i država članica kako bi provela svoju obvezu o primjeni diskrecije u odnosu na države članice tijekom postupaka EU Pilot; F. budući da je cilj postupaka EU Pilota suradnju između Komisije i država članica učiniti bližom kako bi se u ranoj fazi ispravila kršenja zakonodavstva EU-a i na taj način, gdje je to moguće, izbjegla potreba za pokretanjem službenog postupka zbog povrede prava; G. budući da je Europska komisija godine zaprimila pritužbi o mogućim povredama prava EU-a, pri čemu su Španjolska (553), Italija (475) i Njemačka (276) države članice protiv kojih je podneseno najviše pritužbi; H. budući da je Komisija godine pokrenula 893 nova postupka radi utvrđivanja povrede, pri čemu su Grčka (89), Italija (89) i Španjolska (86) države članice s najvećim brojem otvorenih predmeta; I. budući da se člankom 41. Povelje o temeljnim pravima Europske unije definira pravo na dobru upravu kao pravo svakoga na to da institucije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku i da se člankom 298. UFEU-a predviđa da u obavljanju svojih zadaća, institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske administracije; 1. podsjeća da je Komisija, u skladu s člankom 17. UEU-a, odgovorna za osiguranje primjene prava Unije, uključujući Povelju o temeljnim pravima Europske unije (članak 6. stavak 1. UEU-a), čije se odredbe odnose na institucije, tijela, urede i agencije Unije i na države članice kada primjenjuju pravo Unije; 2. priznaje da glavnu odgovornost za ispravnu provedbu i primjenu prava EU-a imaju države članice, ali ističe da to ne lišava institucije EU-a njihove dužnosti poštovanja primarnog prava EU-a pri izradi sekundarnog prava EU-a; 3. ističe ključnu ulogu Komisije u nadzoru primjene zakonodavstva EU-a i podnošenju godišnjeg izvješća Parlamentu i Vijeću; poziva Komisiju da i dalje ima aktivnu ulogu u osmišljavanju raznih sredstava za poboljšanje provedbe, izvršenja i poštovanja zakonodavstva EU-a u državama članicama te da u svom godišnjem izvješću uz podatke o provedbi direktiva EU-a dostavi i podatke o provedbi uredbi EU-a; 4. svjestan je da države članice imaju primarnu odgovornost za ispravnu provedbu i primjenu prava EU-a te ističe da pri provedbi prava EU-a države članice moraju u potpunosti poštovati i temeljne vrijednosti i prava upisane u ugovore i Povelju Europske unije o temeljnim pravima; podsjeća da je Komisija odgovorna za nadzor i ocjenu provedbe prava EU-a; u tom cilju poziva države članice da sustavno koriste korelacijske tablice, ali ističe da to ne lišava institucije EU-a njihove dužnosti poštovanja primarnog prava EU-a pri izradi sekundarnog prava EU-a; prima na znanje potrebu za korištenjem svojih provedbenih izvješća u vezi sa sektorskim zakonodavstvom; 5. priznaje da Parlament u tom pogledu također ima ključnu ulogu zahvaljujući političkom nadzoru mjera Komisije za izvršenje zakonodavstva, analizi godišnjih izvješća o praćenju provedbe zakonodavstva EU-a i usvajanju relevantnih parlamentarnih rezolucija; preporučuje da Parlament da dodatni doprinos pravovremenom i točnom prenošenju zakonodavstva EU-a tako što će svoje stručno znanje o zakonodavnom procesu donošenja odluka zahvaljujući prethodno uspostavljenim vezama podijeliti s nacionalnim parlamentima; 6. napominje da bi pravovremeno i ispravno prenošenje prava EU-a u nacionalna zakonodavstva i jasan nacionalni zakonodavni okvir trebali biti prioritet državama članicama kako bi se izbjegla kršenja prava EU-a, a poduzećima i pojedincima omogućilo korištenje njihovih prava koje proizlazi iz učinkovite i djelotvorne primjena prava EU-a; 7. ističe važnu ulogu socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i drugih dionika u stvaranju zakonodavstva te praćenju i bilježenju nedostataka u prenošenju i primjeni prava EU-a u državama članicama; primjećuje da je Komisija prepoznala ulogu dionika kada je pokrenula nove alate kojima će se olakšati taj postupak; potiče dionike da u budućnosti i dalje prate taj postupak;

75 HR Službeni list Europske unije C 215/67 Četvrtak, 6. listopada priznaje utjecaj djelotvorne primjene zakonodavstva EU-a na jačanje vjerodostojnosti institucija Europske unije; cijeni važnost koju je Komisija u svojim godišnjim izvješćima dala predstavkama građana, poduzeća i organizacija civilnog društva kao temeljnom pravu upisanom u Ugovor iz Lisabona i važnom elementu europskog građanstva te važnom sekundarnom sredstvu za praćenje primjene zakonodavstva EU-a i utvrđivanje mogućih rupa u zakonima kroz izravno izražavanje stajališta građana o vlastitim pogledima i iskustvima, uz izbore i referendume koji ostaju primarni načini njihova demokratskog načina izražavanja: 9. smatra da nerealni rokovi za provedbu zakonodavstva mogu rezultirati nemogućnošću država članica da ih ispune, čime se prešutno odobrava odgoda primjene; poziva europske institucije da se dogovore oko realnijih rokova za primjenu uredbi i direktiva, uzimajući pritom u obzir vremenska razdoblja potrebna za nadzor i savjetovanje; smatra da bi Komisija trebala dostavljati izvješća, preglede i revizije zakonodavstva na datume koje su odobrili suzakonodavci te kako je utvrđeno u mjerodavnom zakonodavstvu; 10. pozdravlja činjenicu da Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva sadrži odredbe kojima se nastoji poboljšati provedba i primjena zakonodavstva EU-a te u tom pogledu potaknuti strukturiranija suradnja; podržava poziv formuliran u Sporazumu na bolje utvrđivanje nacionalnih mjera koje nisu usko povezane sa zakonodavstvom Unije (tzv. prekomjerna regulacija); naglašava da je važno poboljšati prijenos zakonodavstva i da bi države članice trebale obavijestiti o nacionalnim mjerama koje dopunjuju europske direktive te ih jasno naznačiti; ističe da bi države članice prilikom primjene zakonodavstva EU-a trebale izbjegavati dodatno opterećivanje tog zakonodavstva jer to vodi do krive predodžbe o zakonodavnoj aktivnosti EU-a i utječe na porast bezrazložnog euroskepticizma među građanima; ističe, međutim, da to ni na koji način ne utječe na isključivo pravo država članica da na nacionalnoj razini usvajaju više socijalne i ekološke standarde od onih koji su dogovoreni na razini EU-a; 11. ističe da bi Parlament trebao imati veću ulogu u analizi načina na koji se države pristupnice i one koje su sklopile sporazume o pridruživanju s Europskom unijom pridržavaju prava EU-a; u tom pogledu predlaže da tim državama pruži odgovarajuću podršku u obliku stalne suradnje s njihovim nacionalnim parlamentima u području tumačenja i primjene zakonodavstva EU-a; 12. predlaže da Parlament u odgovoru na godišnja izvješća o napretku koja sastavlja Komisija i sam sastavi izvješća, a ne samo rezolucije, o svim državama kandidatkinjama kako bi svim predmetnim odborima omogućio da iznesu relevantna mišljenja; smatra da bi Komisija trebala nastaviti objavljivati izvješće o napretku za sve zemlje u europskom susjedstvu koje su potpisale sporazume o pridruživanju kako bi Parlament mogao nastaviti s ozbiljnom i sustavnom procjenom napretka koji su te zemlje postigle u provedbi pravne stečevine EU-a u odnosu na program pridruživanja; 13. pozdravlja 32. godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a koje je objavila Komisija te napominje da je većina slučajeva povrede prava iz u područjima politike okoliša, prometa te unutarnjeg tržišta i usluga ostala otvorena i tijekom 2014.; prima na znanje i činjenicu da su područja politike u kojima je ponovno zabilježen najveći broj novopokrenutih postupka zbog povrede prava bili okoliš, zdravlje, zaštita potrošača, mobilnost i promet; potiče Komisiju da u cilju osiguravanja međuinstitucijske transparentnosti Parlamentu osigura bolji pristup slučajevima povrede zakonodavstva EU-a; 14. prima na znanje da se prema godišnjem izvješću broj službenih postupaka zbog povrede smanjio u posljednjih pet godina i da je to, prema mišljenju Komisije, odraz učinkovitosti strukturiranog dijaloga s državama članicama pokrenutog u okviru postupka EU Pilot; smatra, međutim, da je najveći razlog pada zabilježenog proteklih godina i pada koji se očekuje u nadolazećim godinama kontinuirano manji broj novih zakonodavnih prijedloga Komisije; ističe da Komisija ne provodi postupke EU Pilot kada se direktive kasno prenesu; 15. međutim, podsjeća da ta naknadna evaluacija ne lišava Komisiju njezine dužnosti da pravovremeno i efektivno nadzire primjenu i provedbu prava EU-a te napominje da bi Parlament mogao pomoći pri reviziji provedbe zakonodavstva provodeći nadzor nad Komisijom;

76 C 215/68 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada prima na znanje da povećanje broja novih spisa u okviru postupka EU Pilot tijekom razdoblja ispitivanja i smanjenje broja otvorenih slučajeva povrede prava pokazuju da je, u skladu s godišnjim izvješćem, sustav EU Pilot dokazao svoju korisnost te da je imao pozitivan učinak na promicanje učinkovitijeg izvršavanja zakonodavstva EU-a; smatra međutim da izvršavanje zakonodavstva EU-a nije ni dovoljno transparentno niti podliježe bilo kakvoj stvarnoj kontroli podnositelja prigovora i zainteresiranih strana te žali zbog činjenice da, unatoč opetovanim zahtjevima, Parlament i dalje nema odgovarajući pristup informacijama o postupku EU Pilot i neriješenim predmetima; poziva Komisiju da u tom pogledu osigura veću transparentnost u vezi s informacijama o postupku EU Pilot i neriješenim predmetima; 17. smatra da bi novčane kazne zbog nepoštovanja zakona EU-a trebale biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće te da bi se pri njihovu određivanju trebalo uzimati u obzir ponovljeno nepoštovanje zakona i poštovati zakonska prava država članica; 18. ističe da u Europskoj uniji koja se temelji na vladavini prava, pravnoj sigurnosti i predvidivosti zakona mora postojati pravna obveza da građani Europske unije prvi budu na jasan, dostupan, transparentan način (putem interneta i drugim sredstvima) i pravodobno obaviješteni o tome koje su nacionalne pravne norme usvojene u okviru prenošenja zakonodavstva EU-a i koja su nacionalna tijela nadležna za njihovu pravilnu primjenu; 19. poziva Komisiju da međusobno poveže sve različite portale, pristupne točke i informativne internetske stranice u jedinstveni portal kojim će se građanima omogućiti jednostavan pristup obrascima za podnošenje pritužbe na internetu i lako razumljivim informacijama o postupcima za utvrđivanje povrede; nadalje, poziva Komisija da u iduće izvješće o praćenju uvrsti detaljnije informacije o korištenju tih portala; 20. ističe da Komisija i Parlament imaju obvezu istinski surađivati; stoga poziva na reviziju Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije kako bi se omogućilo da se informacije o postupcima EU Pilot parlamentarnom odboru nadležnom za tumačenje i primjenu prava EU-a dostave u obliku (povjerljivog) dokumenta; 21. podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 15. siječnja ( 1 ) Parlament pozvao na donošenje uredbe EU-a o europskom zakonu o upravnom postupku u skladu s člankom 298. UFEU-a, ali da, unatoč činjenici da je Rezolucija usvojena s velikom većinom glasova (572 za, 16 protiv i 12 uzdržanih), Komisija na taj zahtjev Parlamenta nije odgovorila prijedlogom uredbe; poziva Komisiju da ponovno razmotri rezoluciju Parlamenta kako bi donijela prijedlog zakonodavnog akta u pogledu zakona o upravnom postupku; 22. žali, konkretnije, zbog toga što nakon njegova poziva nisu poduzeti daljnji koraci za uspostavu obvezujućih pravila sadržanih u uredbi kojom se utvrđuju razni aspekti postupka zbog povrede prava i predsudskog postupka zbog povrede prava uključujući postupak notifikacije, obvezujuće rokove, pravo na saslušanje, obvezu obrazlaganja i pravo svake osobe da pristupi svojem spisu sve u cilju ojačavanja prava građana i jamčenja transparentnosti; 23. podsjeća, u tom kontekstu, da je Odbor za pravna pitanja uspostavio radnu skupinu za upravno pravo koja je odlučila sastaviti pravi nacrt uredbe o upravnom postupku administracije Unije kojim bi se Komisija mogla inspirirati, i to ne kako bi se dovelo u pitanje pravo Komisije na inicijativu, već kako bi se pokazalo da bi takva uredba bila korisna i da ju je moguće donijeti; 24. smatra da svrha tog nacrta uredbe nije zamijeniti postojeće zakonodavstvo EU-a već ga nadopuniti tamo gdje su utvrđene pravne praznine ili gdje dođe do problema u pogledu tumačenja, kao i tumačenje postojećih odredbi učiniti pristupačnijim, jasnijim i koherentnijim na korist građana i poduzeća, te uprave i njezinih službenika; 25. stoga, još jednom, poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog o europskom zakonu o upravnom postupku, uzimajući u obzir korake koje je Parlament dosad poduzeo u tom području; ( 1 ) SL C 440, , str. 17.

77 HR Službeni list Europske unije C 215/69 Četvrtak, 6. listopada podsjeća da su institucije EU-a, čak i kada djeluju u svojstvu članica skupina međunarodnih zajmodavaca ( trojki ), obvezane Ugovorima i Poveljom o temeljnim pravima Europske unije; 27. poziva Komisiju da usklađivanje s pravom EU-a učini istinskim političkim prioritetom koji treba provoditi kroz usku suradnju s Parlamentom, čija je obaveza (a) smatrati Komisiju politički odgovornom i (b) osigurati da je kao suzakonodavac u cijelosti obaviješten kako bi stalno poboljšavao svoj zakonodavni rad; 28. podržava da se u okviru Parlamenta uspostavi postupak za praćenje primjene zakonodavstva EU-a u državama članicama kojim bi se nepoštivanje zakona analiziralo na specifičan način za pojedinačne zemlje i pritom uzelo u obzir da mjerodavni stalni odbori Europskog parlamenta prate primjenu zakonodavstva EU-a u okviru svojih područja nadležnosti; 29. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Odboru regija, Gospodarskom i socijalnom odboru te nacionalnim parlamentima.

78 C 215/70 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada P8_TA(2016)0386 Stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 (SYN-BTØ11-1) za uzgoj (D046173/ /2919(RSP)) (2018/C 215/13) Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 (SYN-BTØ11-1) za uzgoj (D046173/01, uzimajući u obzir Direktivu 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ ( 1 ), a posebno njezin članak 18. stavak 1. prvi podstavak, uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane od 19. svibnja ( 2 ), uzimajući u obzir mišljenje Europska agencija za sigurnost hrane od 6. prosinca u kojem se ažuriraju zaključci o procjeni rizika i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s genetski modificiranim kukuruzom otpornim na kukce MON 810 ( 3 ), uzimajući u obzir znanstveno mišljenje kojim se dopunjuju zaključci procjene rizika na okoliš i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s uzgojem genetski modificiranog kukuruza otpornog na kukce Bt11 i MON 810 koje je Europska agencija za sigurnost hrane usvojila 6. prosinca ( 4 ), uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane od 28. svibnja u kojem se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima peludu kukuruza Bt ( 5 ), uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije ( 6 ), ( 1 ) SL L 106, , str. 1. ( 2 ) Mišljenje Znanstvenog povjerenstva za genetski modificirane organizme na zahtjev Komisije u vezi s prijavom (referenca C/F/96/ 05.10) za stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza tolerantnog na kukce Bt11, za uzgoj, hranu za životinje i, industrijsku preradu, u skladu s Dijelom C Direktive 2001/18/EZ koju je podnio Syngenta Seeds. ( 3 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje u kojem se ažuriraju zaključci o procjeni rizika i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s genetski modificiranim kukuruzom otpornim na kukce MON 810. EFSA Journal 2012.; 10(12):3017. [98 str.] doi: /j.efsa ( 4 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje kojim se dopunjuju zaključci procjene rizika na okoliš i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s uzgojem genetski modificiranog kukuruza otpornog na kukce Bt11 i MON 810. EFSA Journal 2012; 10(12):3016. [32 str.] doi: /j.efsa ( 5 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); Znanstveno mišljenje u kojem se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima peludu kukuruza Bt. EFSA Journal 2015; 13(7):4127 [31. str.] doi: /j.efsa ( 6 ) SL L 55, , str. 13.

79 HR Službeni list Europske unije C 215/71 Četvrtak, 6. listopada uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L. linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike ( 1 ), uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika, A. budući da je društvo Syngenta Seeds SAS (nekadašnji Novartis Seeds) (dalje u tekstu: podnositelj prijave) nadležnom tijelu u Francuskoj podnijelo prijavu (referenca C/F/96/05.10) o stavljanju genetski modificiranog kukuruza Bt11 na tržište u skladu s Direktivom Vijeća 90/220/EEZ ( 2 ); budući da je ažurirana prijava podnesena u skladu s Direktivom Vijeća 2001/18/EZ; B. budući da genetski modificirani kukuruz s promjenom Bt11 eksprimira protein Cry1Ab, a to je protein Bt (koji dolazi od Bacillus thuringiensis podvrste Kurstaki) koji omogućuje otpornost na kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) i na sredozemni kukuruzni moljac (Sesamia nonagrioides), te protein Pat koji omogućuje tolerantnost na herbicide s amonijevim glufosinatom; C. budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009; budući da se kriteriji za isključivanje primjenjuju na tvari koje su već odobrene kada odobrenje treba obnoviti; budući da odobrenje za glufosinat istječe 2017.; budući da bi se uporaba glufosinata stoga u načelu trebala okončati 2017.; D. budući da je u skladu s člankom 26.c stavkom 2. Direktive 2001/18/EZ uzgoj genetski modificiranog kukuruza Bt11 zabranjen na sljedećim teritorijima: u Austriji, Valoniji (Belgija), Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Malti, Nizozemskoj, Njemačkoj (osim u svrhe istraživanja), Poljskoj, Sjevernoj Irskoj (Ujedinjena Kraljevina), Sloveniji, Škotskoj (Ujedinjena Kraljevina) i Walesu (Ujedinjena Kraljevina); E. budući da, prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), dokazi upućuju na to da se oko 95 do 99 % otpuštenog peluda taloži oko 50 metara od njegova izvora, iako ga vertikalni vjetrovi ili naleti vjetra tijekom otpuštanja peluda mogu podići visoko u zrak i proširiti na znatnoj udaljenosti i do nekoliko kilometara; F. budući da je EFSA izdala mišljenje u kojem smatra da u prirodi nema kompatibilnih srodnika s kojima bi se kukuruz mogao križati te je tada smatrala da se zbog uzgoja i širenja te vrste ne predviđaju neželjeni učinci za okoliš; G. budući da je teozinta, predak uzgojenog kukuruza, prisutna u Španjolskoj od 2009.; budući da populacije teozinte mogu postati primatelji transgenskog DNK koji potječe od genetski modificiranog kukuruza MON 810, koji se uzgaja u Španjolskoj u nekim regijama u kojima se teozinta neobuzdano širi; budući da genski tok može prijeći na teozintu, koja će zbog toga proizvesti toksin Bt, te omogućiti veću sposobnost opstanka hibridima kukuruza i hibridima teozinte u usporedbi s autohtonim biljkama teozinte; budući da takav scenarij ima ozbiljne rizike za poljoprivrednike i okoliš; H. budući da su nadležna tijela u Španjolskoj obavijestila Komisiju o prisutnosti teozinte na španjolskim poljima kukuruza, uključujući vrlo ograničenu prisutnost na poljima genetski modificiranog kukuruza; budući da je prema dostupnim informacijama teozinta utvrđena i u Francuskoj; I. budući da je 13. srpnja Komisija zatražila od EFSA-e da do kraja rujna procijeni na temelju postojeće znanstvene literature ili drugih relevantnih podataka postoje li novi dokazi zbog kojih bi se promijenili zaključci i preporuke u znanstvenom mišljenju EFSA-e u vezi s uzgojem genetski modificiranih kukuruza MON 810, Bt11, 1507 i GA21; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0036. ( 2 ) Direktiva Vijeća 90/220/EEZ od 23. travnja o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš (SL L 117, , str. 15.).

80 C 215/72 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada J. budući da u točki 24. nacrta provedbene odluke Komisija u pogledu lokalne smrtnosti tvrdi da je EFSA razmatrala dvije razine prihvatljive lokalne smrtnosti (0,5 % i 1 %); budući da je EFSA u svojem znanstvenom mišljenju usvojenom 28. svibnja kojim se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira, koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima, peludu kukuruza Bt, jasno navela da se svaka specifična razina zaštite koju je Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme iskoristilo za ilustraciju treba shvatiti isključivo kao primjer i da se svaki prag koji se tu primjenjuje mora nužno smatrati arbitrarnim i treba podlijegati izmjenama u skladu s ciljevima zaštite koji vrijede u Uniji ; K. budući da je u svojoj provedbenoj odluci Komisija odabrala razinu lokalne smrtnosti ispod 0,5 %, te je u Prilogu predvidjela arbitrarnu izolacijsku udaljenost od najmanje 5 metara između polja kukuruza Bt11 i zaštićenog staništa kako je definirano člankom 2. stavkom 3. Direktive 2004/35/EZ, usprkos činjenici da EFSA jasno navodi da se uvođenjem izolacijske udaljenosti od 20 metara oko zaštićenog staništa od najbližeg usjeva kukuruza Bt11/MON 810 očekuje smanjenje lokalne smrtnosti čak i izrazito osjetljivih neciljanih ličinki leptira na razinu ispod 0,5 %, a ta je udaljenost četiri puta veća od udaljenosti koju predlaže Komisija; L. budući da je EFSA u svojem znanstvenom izvješću usvojenom 28. svibnja kojim se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima izjavila da trenutačno nema dovoljno dostupnih podataka kako bi se omogućilo da se smrtnost ličinki povezana s Btom stavi u kontekst cjelokupne smrtnosti 1. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Direktivom 2001/18/EZ; 2. smatra da procjena rizika uzgoja koju je provela EFSA nije cjelovita te da preporuke za upravljanje rizikom koje je iznijela Komisija nisu odgovarajuće; 3. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer je nespojiv s ciljem Direktive 2001/18/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća, koji, u skladu s načelom predostrožnosti, podrazumijeva usklađivanje zakona i drugih propisa država članica i zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša kada se u okoliš namjerno uvode genetski modificirani organizmi u svrhe koje ne obuhvaćaju stavljanje na tržište unutar Zajednice i stavljanje genetski modificiranih organizama na tržište kao proizvoda ili u sastavu proizvoda unutar Zajednice; 4. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke; 5. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

81 HR Službeni list Europske unije C 215/73 P8_TA(2016)0387 Stavljanja na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 (DAS-Ø15Ø7-1) za uzgoj (D046172/ /2920(RSP)) (2018/C 215/14) Četvrtak, 6. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 (DAS-Ø15Ø7-1) za uzgoj (D046172/00, uzimajući u obzir Direktivu 2001/18/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ ( 1 ), a posebno njezin članak 18. stavak 1., uzimajući u obzir Znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), posljednji put ažurirano 24. veljače 2012., kojim se ažuriraju ocjena procjene rizika za okoliš i preporuke za upravljanje rizikom za genetski modificirani kukuruz linije 1507 za uzgoj ( 2 ), uzimajući u obzir Znanstveno mišljenje EFSA-e od 18. listopada kojim se ažuriraju zaključci o ocjeni procjene rizika za okoliš i preporuke za upravljanje rizikom za genetski modificirani kukuruz linije 1507 za uzgoj ( 3 ), uzimajući u obzir Znanstveno mišljenje EFSA-e od 6. prosinca kojim se ažuriraju zaključci o procjeni rizika i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s genetski modificiranim kukuruzom rezistentnim na kukce MON 810 ( 4 ), uzimajući u obzir Znanstveno mišljenje EFSA-e od 6. prosinca kojim se dopunjuju zaključci procjene rizika na okoliš i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s uzgojem genetski modificiranog kukuruza rezistentnog na kukce Bt11 i MON 810. ( 5 ), uzimajući u obzir Znanstveno mišljenje EFSA-e od 28. svibnja kojim se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima peludi kukuruza Bt ( 6 ), ( 1 ) SL L 106, , str. 1. ( 2 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje kojim se ažuriraju ocjena procjene rizika za okoliš i preporuke za upravljanje rizikom za genetski modificirani kukuruz linije 1507 za uzgoj. EFSA Journal 2011; 9(11):2429. [str. 73.] doi: /j.efsa ( 3 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje kojim se dopunjuju zaključci o ocjeni procjene rizika za okoliš i preporuke za upravljanje rizikom za genetski modificirani kukuruz linije 1507 za uzgoj. EFSA Journal 2012; 10(11):2934. [str. 36.] doi: /j.efsa ( 4 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje kojim se ažuriraju zaključci o procjeni rizika i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s genetski modificiranim kukuruzom rezistentnim na kukce MON 810. EFSA Journal 2012; 10(12):3017. [str. 98.] doi: /j.efsa ( 5 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje kojim se dopunjuju zaključci procjene rizika na okoliš i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s uzgojem genetski modificiranog kukuruza rezistentnog na kukce Bt11 i MON 810. EFSA Journal 2012; 10(12):3016. [str. 32.] doi: /j.efsa ( 6 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); Znanstveno mišljenje u kojem se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima peludi kukuruza Bt. EFSA Journal 2015; 13(7):4127. [str. 31.] doi: /j.efsa

82 C 215/74 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije ( 1 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja o Prijedlogu odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L. linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike ( 2 ), uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. te stavak 4. točku (c) Poslovnika, A. budući da su društva Pioneer Overseas Corporation i Dow AgroSciences Europe Ltd nadležnom tijelu u Španjolskoj podnijela prijavu (referenca C/ES/01/01) o stavljanju genetski modificiranog kukuruza linije 1507 na tržište u skladu s Direktivom Vijeća 90/220/EEZ ( 3 ); budući da je ažurirana prijava podnesena u skladu s Direktivom 2001/18/EZ; B. budući da genetski modificirani kukuruz koji sadržava promjenu 1507 eksprimira protein Cry1F, a to je protein Bt (koji dolazi od Bacillus thuringiensis podvrsta Kurstaki) koji daje otpornost na kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis) i još neke leptire nametnike kao što su kukuruzna sovica (Sesamia spp.), jesenska sovica (Spodoptera frugiperda), sovica pozemljuša (Agrotis ipsilon) i jugozapadni kukuruzni moljac (Diatraea grandiosella), te protein Pat koji daje toleranciju na amonijev glufosinat; C. budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga podliježe kriterijima za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009; budući da se kriteriji za isključivanje primjenjuju na tvari koje su već odobrene kada odobrenje treba obnoviti; budući da odobrenje za glufosinat istječe 2017.; budući da bi se stoga uporaba glufosinata u načelu trebala okončati 2017.; D. budući da je u skladu s člankom 26.c stavkom 2. Direktive 2001/18/EZ uzgoj genetski modificiranog kukuruza Bt11 zabranjen na sljedećim teritorijima: Valonija (Belgija); Bugarska; Danska; Njemačka (osim u istraživačke svrhe); Grčka; Francuska; Hrvatska; Italija; Cipar; Latvija; Litva; Luksemburg; Mađarska; Malta; Nizozemska; Austrija; Poljska; Slovenija; Sjeverna Irska (Ujedinjena Kraljevina); Škotska (Ujedinjena Kraljevina); i Wales (Ujedinjena Kraljevina); E. budući da, prema podacima EFSA-e, dokazi upućuju na to da se oko 95 do 99 % otpuštene peludi taloži oko 50 metara od izvora peludi, iako je vertikalni vjetrovi ili naleti vjetra tijekom otpuštanja peludi mogu podići visoko u zrak i raspršiti na velikim udaljenostima i do nekoliko kilometara; F. budući da je Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme kod ciljanih leptira nametnika utvrdilo mogući razvoj otpornosti na protein Cry1F kao problem povezan s uzgojem kukuruza linije 1507 jer razvoj otpornosti može dovesti do izmjene praksi suzbijanja nametnika, što može uzrokovati negativne posljedice za zaštitu okoliša; G. budući da je teozinta, predak uzgojenog kukuruza, prisutan u Španjolskoj od 2009.; budući da populacije teozinte mogu postati primatelji transgenskog DNK koji potječe od genetski modificiranog kukuruza MON 810, koji se uzgaja u Španjolskoj u nekim regijama u kojima se teozinta neobuzdano širi; budući da genski tok može prijeći na teozintu, koji će zbog toga proizvesti toksin Bt, te omogućiti veću sposobnost opstanka hibridima kukuruza i teozinti u odnosu na autohtone biljke teozinte; budući da se radi o scenariju koji sa sobom nosi veliki rizik za poljoprivrednike i okoliš; ( 1 ) SL L 55, , str. 13. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0036. ( 3 ) Direktiva Vijeća 90/220/EEZ od 23. travnja o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš (SL L 117, , str. 15.).

83 HR Službeni list Europske unije C 215/75 H. budući da su španjolska nadležna tijela obavijestila Komisiju o prisutnosti teozinte na španjolskim poljima kukuruza, uključujući vrlo ograničenu prisutnost na poljima genetski modificiranog kukuruza; budući da dostupni podaci ukazuju na to da je teozinta pronađena i u Francuskoj; I. budući da je Komisija 13. srpnja od EFSA-e zatražila da do kraja rujna na temelju postojeće znanstvene literature ili drugih relevantnih informacija procijeni ima li novi dokaza zbog kojih bi se mijenjali zaključci i preporuke iz znanstvenih mišljenja EFSA-e o uzgoju genetski modificiranog kukuruza MON810, Bt11, 1507 i GA21; J. budući da Komisija u točki 24. svog nacrta provedbene odluke u pogledu lokalne smrtnosti tvrdi da je EFSA razmatrala dvije razine prihvatljive lokalne smrtnosti (0,5 % i 1 %); budući da EFSA u svojem znanstvenom mišljenju od 28. svibnja kojim se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira peludi kukuruza Bt, koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima, zapravo jasno naglašava da se svaka specifična razina zaštite koju je Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme iskoristilo za ilustraciju treba shvatiti isključivo kao primjer i da se svaki prag koji se primjenjuje mora nužno smatrati proizvoljnim i treba podlijegati izmjenama u skladu s ciljevima zaštite koji vrijede u Uniji ; K. budući da se Komisija u svojem nacrtu provedbene odluke odlučila za razinu lokalne smrtnosti nižu od 0,5 % i da u prilogu tom nacrtu ostavlja mogućnost određivanja proizvoljnih udaljenosti izolacije od barem 20 metara između polja kukuruza linije 1507 i zaštićenog staništa, kako je definirano u članku 2. stavku 3. Direktive 2004/35/EZ, unatoč činjenici da je EFSA jasno utvrdila da je od najbližeg usjeva kukuruza linije 1507 potrebno odrediti udaljenost izolacije u krugu od 30 metara oko zaštićenog staništa kako bi se lokalna smrtnost, pa čak i smrtnost vrlo osjetljivih ličinki neciljanih leptira, smanjila na razinu od 0,5 % ili ispod te vrijednosti, što je udaljenost veća od one koju je predložila Komisija; L. budući da je EFSA u svojem znanstvenom izvješću usvojenom 28. svibnja kojim se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima izjavila da trenutačno nema dovoljno dostupnih podataka kako bi se omogućilo da se smrtnost ličinki povezana s Btom stavi u kontekst cjelokupne smrtnosti ; 1. smatra da ovaj nacrt odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Direktivom 2001/18/EZ; 2. smatra da procjena rizika uzgoja koju je provela EFSA nije cjelovita te da preporuke za upravljanje rizikom koje je iznijela Komisija nisu adekvatne; 3. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer je nespojiv s ciljem Direktive 2001/18/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća, a on je, u skladu s načelom predostrožnosti, približavanje zakona i drugih propisa država članica o zaštiti ljudskog zdravlja i okoliša kada se u okoliš namjerno uvode genetski modificirani organizmi u svrhe koje ne obuhvaćaju stavljanje na tržište unutar Zajednice ili kada se stavljaju na tržište unutar Zajednice genetski modificirani proizvodi kao proizvodi ili sastavni dijelovi proizvoda; 4. traži od Komisije da povuče svoj nacrt odluke; Četvrtak, 6. listopada nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

84 C 215/76 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada P8_TA(2016)0388 Obnavljanje odobrenja za proizvode od genetski modificiranog kukuruza MON 810 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 (MON-ØØ81Ø-6) za uzgoj (D046170/ /2921(RSP)) (2018/C 215/15) Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 (MON-ØØ81Ø-6) za uzgoj (D046170/00, uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje ( 1 ), a posebno njezin članak 23. stavak 3., uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije ( 2 ), uzimajući u obzir znanstveno mišljenje u kojem se ažuriraju zaključci o procjeni rizika i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s genetski modificiranim kukuruzom rezistentnim na kukce MON 810 koje je 6. prosinca izdala Europska agencija za sigurnost hrane ( 3 ), uzimajući u obzir znanstveno mišljenje kojim se dopunjuju zaključci procjene rizika za okoliš i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s uzgojem genetski modificiranog kukuruza rezistentnog na kukce Bt11 i MON 810, koje je Europska agencija za sigurnost hrane usvojila 6. prosinca ( 4 ), uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane od 28. svibnja u kojem se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira, koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima, peludi kukuruza Bt ( 5 ), uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane od 9. ožujka o godišnjem izvješću o praćenju učinka na okoliš nakon stavljanja na tržište (PMEM) koje je na temu uzgoja genetski modificiranog kukuruza MON sastavio Monsanto Europe S.A. ( 6 ), ( 1 ) SL L 268, , str. 1. ( 2 ) SL L 55, , str. 13. ( 3 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje u kojem se ažuriraju zaključci o procjeni rizika i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s genetski modificiranim kukuruzom rezistentnim na kukce MON 810. EFSA Journal 2012.; 10(12):3017 [98 str.] doi: /j.efsa ( 4 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje kojim se dopunjuju zaključci procjene rizika za okoliš i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s uzgojem genetski modificiranog kukuruza rezistentnog na kukce Bt11 i MON 810. EFSA Journal 2012; 10(12):3016 [32 str.], doi: /j.efsa ( 5 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO) Znanstveno mišljenje u kojem se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira, koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima, peludi kukuruza Bt. EFSA Journal 2015; 13(7):4127. [31 str.], doi: /j.efsa ( 6 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO), Znanstveno mišljenje o godišnjem izvješću o praćenju učinka na okoliš nakon stavljanja na tržište (PMEM) koje je na temu uzgoja genetski modificiranog kukuruza MON sastavio Monsanto Europe S.A., EFSA Journal 2016; 14(4):4446 [26 str.], doi: /j.efsa

85 HR Službeni list Europske unije C 215/77 Četvrtak, 6. listopada uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L. linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike ( 1 ), uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika, A. budući da je trgovačko društvo Monsanto Europe S.A. 11. i 18. travnja podnijelo Komisiji tri zahtjeva, u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, za produljenje odobrenja za postojeću hranu, sastojke hrane i hranu za životinje proizvedene od kukuruza MON 810, odobrenja za hranu za životinje koja sadrži kukuruz MON 810 i koja se od njega sastoji te odobrenja za kukuruz MON 810 u proizvodima koji se od njega sastoje ili ga sadrže za druge namjene osim hrane i hrane za životinje, za koje se upotrebljava bilo koji drugi kukuruz, što obuhvaća i uzgoj; budući da su nakon stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 ti proizvodi prijavljeni Komisiji u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkama (a) i (b) i člankom 20. stavkom 1. točkom (b) te Uredbe i uvršteni u registar Zajednice genetski modificirane hrane i hrane za životinje; B. budući da je Monsanto Europe S.A. 9. ožujka poslao pismo Komisiji u kojem je zatražio da se dio zahtjeva koji se odnosi na uzgoj razmatra odvojeno od ostatka zahtjeva; C. budući da genetski modificiran kukuruz MON 810, kako je opisan u zahtjevu, eksprimira protein Cry1Ab, dobiven iz bakterije Bacillus thuringiensis podvrste kurstaki, koji pruža zaštitu od određenih kukaca štetočina iz reda leptia, uključujući kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) i kukuruznu sovicu (Sesamia spp.); D. budući da je stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj prvobitno bilo odobreno Odlukom Komisije 98/294/EZ ( 2 ) u skladu s Direktivom Vijeća 90/220/EEZ ( 3 ); budući da je 3. kolovoza Francuska trgovačkom društvu Monsanto Europe S.A. (dalje u tekstu Monsanto ) odobrila stavljanje na tržište proizvoda od kukuruza MON 810; E. budući da se u skladu s člankom 26.c stavkom 2. Direktive 2001/18/EZ uzgoj genetski modificiranog kukuruza MON 810 zabranjuje na sljedećim teritorijima: Valonija (Belgija); Bugarska; Danska; Njemačka (osim u istraživačke svrhe); Grčka; Francuska; Hrvatska; Italija; Cipar; Latvija; Litva; Luksemburg; Mađarska; Malta; Nizozemska; Austrija; Poljska; Slovenija; Sjeverna Irska (Ujedinjena Kraljevina); Škotska (Ujedinjena Kraljevina); Wales (Ujedinjena Kraljevina); F. budući da, prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), dokazi upućuju na to da se oko 95 do 99 % otpuštene peludi taloži u okrugu od okvirno 50 metara od izvora peludi, iako vertikalni vjetrovi ili naleti vjetra mogu tijekom otpuštanja pelud podići visoko u zrak i raspršiti je na udaljenosti i do nekoliko kilometara; G. Budući da je EFSA u svojem znanstvenom mišljenju o kukuruzu MON 810 proizvoljno iz razmatranja izuzela unakrsno oprašivanje kod kukuruza te time previdjela potencijalne rizike za biološku raznolikost; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0036. ( 2 ) Odluka Komisije 98/294/EZ od 22. travnja o stavljanju na tržište genetski modificiranog kukuruza (Zea mays L. linije MON 810), na temelju Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 131, , str. 32.). ( 3 ) Direktiva Vijeća 90/220/EEZ od 23. travnja o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš (SL L 117, , str. 15.).

86 C 215/78 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada H. budući da je teozinta, predak uzgojenog kukuruza, prisutan u Španjolskoj od 2009.; budući da populacije teozinte mogu postati primatelji transgenskog DNK koji potječe od genetski modificiranog kukuruza MON 810, koji se uzgaja u Španjolskoj u nekim regijama u kojima se teozinta neobuzdano širi; budući da genski tok može prijeći na teozintu, koja će zbog toga proizvesti toksin Bt, te omogućiti veću sposobnost opstanka hibridima kukuruza i hibridima teozinte u usporedbi s autohtonim biljkama teozinte; budući da takav scenarij ima ozbiljne rizike za poljoprivrednike i okoliš; I. budući da su španjolska nadležna tijela obavijestila Komisiju o prisutnosti teozinte na španjolskim poljima kukuruza, uključujući vrlo ograničenu prisutnost na poljima genetski modificiranog kukuruza; budući da je prema dostupnim informacijama teozinta također pronađena i u Francuskoj; J. budući da je 13. srpnja Komisija zatražila od EFSA-e da do kraja rujna procijeni na temelju postojeće znanstvene literature ili drugih relevantnih podataka postoje li novi dokazi zbog kojih bi se promijenili zaključci i preporuke u znanstvenom mišljenju EFSA-e u vezi s uzgojem genetski modificiranog kukuruza MON 810, Bt11, 1507 i GA21; K. budući da Komisija u točci 22. svojeg nacrta provedbene odluke tvrdi da je u pogledu lokalne smrtnosti EFSA razmatrala dvije razine prihvatljive lokalne smrtnosti (0,5 % i 1 %), ali budući da je u svojem znanstvenom mišljenju usvojenom 28. svibnja kojim se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira peludi kukuruza Bt, koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima, jasno navela da se svaka specifična razina zaštite koju je Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme iskoristilo za ilustraciju treba shvatiti isključivo kao primjer i da se svaki prag koji se tu primjenjuje mora nužno smatrati arbitrarnim i treba podlijegati izmjenama u skladu s ciljevima zaštite koji vrijede u EU-u ; L. budući da se Komisija u svojem nacrtu provedbene odluke odlučila razinu lokalne smrtnosti ispod 0,5 %, te je u prilogu predvidjela arbitrarnu izolacijsku udaljenost od najmanje 5 metara između polja kukuruza MON 810 i zaštićenog staništa definiranog u članku 2. stavku 3. Direktive 2004/35/EZ, usprkos činjenici da EFSA jasno navodi da se uvođenjem izolacijske udaljenosti od 20 metara oko zaštićenog staništa od najbližeg usjeva kukuruza Bt11/MON 810, što je četiri puta veća udaljenost od one koju predlaže Komisija, očekuje smanjenje lokalne smrtnosti čak i izrazito osjetljivih neciljanih ličinki leptira na razinu ispod 0,5 %; M. budući da je EFSA u svojem znanstvenom izvješću usvojenom 28. svibnja kojim se ažuriraju preporuke za upravljanje rizikom kako bi se ograničila izloženost neciljanih leptira koje je potrebno očuvati u zaštićenim staništima izjavila da trenutačno nema dovoljno dostupnih podataka koji bi omogućili da se smrtnost ličinki povezana s Bt-om stavi u kontekst cjelokupne smrtnosti ; N. budući da se godišnje praćenje učinka na okoliš nakon stavljanja na tržište kontinuirano ne provodi te da, prema onome što je EFSA utvrdila, izvješće PMEM za pokazuje da se u Španjolskoj djelomično ne poštuje uspostava refugija u kojem nema Bt-a, što je primijećeno prethodnih godina, te da su analizom upitnika koje su ispunjavali poljoprivrednici i revidiranjem literature otkriveni metodološki nedostaci slični onima kakvi su utvrđeni u prijašnjim godišnjim izvješćima PMEM o kukuruzu MON 810; O. budući da Povjerenstvo EFSA-e za GMO svake godine uzalud ponavlja svoje preporuke za praćenje učinka na okoliš nakon stavljanja na tržište kukuruza MON 810, i to da se dostavljaju detaljnije informacije o metodologiji uzorkovanja, da se smanji mogućnost pristranosti pri odabiru upitnika za poljoprivrednike i da se utvrde sve relevantne znanstvene publikacije; budući da u vezi s poboljšanjem okvira uzorkovanja upitnika za poljoprivrednike Povjerenstvo za GMO svake godine uzalud ponavlja važnost nacionalnih registara uzgoja GMO-a i svoje preporuke nositeljima suglasnosti da razmisle kako bi najbolje mogli iskoristiti informacije koje se bilježe u nacionalnim registrima i poticati dijalog s onima koji su odgovorni za upravljanje tim registrima tamo gdje se uzgaja kukuruz MON 810;

87 HR Službeni list Europske unije C 215/79 1. smatra da se nacrtom provedbene odluke Komisije prekoračuju provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003; 2. smatra da procjena rizika uzgoja koju je provela EFSA nije cjelovita te da preporuke za upravljanje rizikom koje je iznijela Komisija nisu odgovarajuće; 3. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer je nespojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 178/2002, predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta; 4. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke; Četvrtak, 6. listopada nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

88 C 215/80 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada P8_TA(2016)0389 Stavljanje na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (MON-ØØ81Ø-6) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D046169/ /2922(RSP)) (2018/C 215/16) Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobrenju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (MON-ØØ81Ø-6) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D046169/00, uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje ( 1 ), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3., uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije ( 2 ), uzimajući u obzir glasovanje koje je 8. srpnja održano u Stalnom odboru za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 i kojim je odlučeno da Odbor neće dati mišljenje, uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane od 6. prosinca ( 3 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 T25 (MON-ØØ6Ø3-6 ACS-ZMØØ3-2), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON MON (MON-877Ø5-6 MON ), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON MON (MON-877Ø8-9 MON ), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ), ( 1 ) SL L 268, , str. 1. ( 2 ) SL L 55, , str. 13. ( 3 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); Znanstveno mišljenje u kojem se ažuriraju zaključci o procjeni rizika i preporuke za upravljanje rizikom u vezi s genetski modificiranim kukuruzom otpornim na kukce MON 810. EFSA Journal 2012.; 10(12):3017. [98 str.] doi: /j.efsa ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0456. ( 5 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0040. ( 6 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0039. ( 7 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0038.

89 HR Službeni list Europske unije C 215/81 Četvrtak, 6. listopada uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 MIR162 MIR604 GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju promjena od promjena Bt11, MIR162, MIR604 i GA21 i stavljanju izvan snage odluka br. 2010/426/EU, 2011/893/EU, 2011/892/EU i 2011/894/ EU ( 1 ), uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3., A. budući da je trgovačko društvo Monsanto Europe S.A. 11. i 18. travnja podnijelo Komisiji tri zahtjeva, u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, za obnovu odobrenja za postojeću hranu, sastojke hrane i hranu za životinje proizvedene od kukuruza MON 810, odobrenja za hranu za životinje koja sadrži kukuruz MON 810 i koja se od njega sastoji te odobrenja za kukuruz MON 810 u proizvodima koji se od njega sastoje ili ga sadrže za druge namjene osim hrane i hrane za životinje, za koje se upotrebljava bilo koji drugi kukuruz, što obuhvaća i uzgoj; budući da su nakon stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 ti proizvodi prijavljeni Europskoj komisiji u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkama (a) i (b) i člankom 20. stavkom 1. točkom (b) te Uredbe i uvršteni u registar Zajednice genetski modificirane hrane i hrane za životinje; B. budući da je Monsanto Europe S.A. 9. ožujka poslao pismo Komisiji u kojem je zatražio da se dio zahtjeva koji se odnosi na uzgoj razmatra odvojeno od ostatka zahtjeva; C. budući da genetski modificiran kukuruz MON-ØØ81Ø-6, kako je opisan u zahtjevu, eksprimira protein Cry1Ab, dobiven iz bakterije Bacillus thuringiensis podvrste kurstaki, koji pruža zaštitu od napada određenih kukaca štetočina iz reda Lepidoptera, uključujući kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) i kukuruznu sovicu (Sesamia spp.); D. budući da se o nacrtu provedbene odluke Komisije 8. srpnja glasovalo u Stalnom odboru te da o njemu nije izdano mišljenje; E. budući da su dva glavna razloga zbog kojih su države članice glasovale protiv ili su bile suzdržane nedostatak studija o dugoročnoj konzumaciji i toksičnosti te nedovoljna procjena rizika; F. budući da se 15. rujna o nacrtu provedbene odluke Komisije glasovalo u žalbenom odboru i da ponovno nije dano mišljenje, jer je 12 država članica koje predstavljaju 38,74 % stanovništva EU-a glasovalo za, 11 država članica koje predstavljaju 18,01 % stanovništva EU-a glasovalo je protiv, četiri države članice koje predstavljaju 43,08 % stanovništva EU-a bile su suzdržane, a jedna država članica koja predstavlja 0,17 % stanovništva nije bila prisutna tijekom glasovanja; G. budući da je 22. travnja Komisija u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga o izmjeni uredbe (EZ) br. 1829/ 2003 izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosila Komisija u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i bez podrške mišljenja odbora država članica kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; H. budući da je Parlament 28. listopada odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 jer se usprkos činjenici da se uzgoj nužno odvija na teritoriju jedne države članice trgovina genetski modificiranim organizmima odvija izvan nacionalnih granica, što znači da bi nacionalnu zabranu prodaje i uporabe koju je predložila Komisija moglo biti nemoguće provesti bez ponovnog uvođenja graničnih kontrola pri uvozu; budući da je Parlament odbio zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da povuče prijedlog i podnese novi; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271.

90 C 215/82 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada smatra da se nacrtom provedbene odluke Komisije prekoračuju provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003; 2. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer je nespojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002, predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta; 3. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke; 4. traži od Komisije da na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnese novi zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim će uzeti u obzir zabrinutosti koje države članice često izražavaju, a koje nisu povezane isključivo s pitanjima sigurnosti genetski modificiranih organizama za zdravlje ili okoliš; 5. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

91 HR Službeni list Europske unije C 215/83 P8_TA(2016)0390 Stavljanje na tržište genetski modificiranog pamuka MON Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk MON (DAS DAS-21Ø23-5 MON ), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D046168/ /2923(RSP)) (2018/C 215/17) Četvrtak, 6. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk MON (DAS DAS-21Ø23-5 MON ), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća, uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje ( 1 ), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3., uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije ( 2 ), uzimajući u obzir glasovanje koje je 8. srpnja održano u Stalnom odboru za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 i kojim je odlučeno da Odbor neće dati mišljenje, uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane od 9. ožujka ( 3 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 T25 (MON-ØØ6Ø3-6 ACS-ZMØØ3-2), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON MON (MON-877Ø5-6 MON ), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON MON (MON-877Ø8-9 MON ), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ), ( 1 ) SL L 268, , str. 1. ( 2 ) SL L 55, , str. 13. ( 3 ) Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme (GMO); znanstveno mišljenje o zahtjevu Dow Agrosciences.LLC (EFSA- GMO-NL ) za stavljanje na tržište pamuka MON za uporabu u hrani i hrani za životinje, za uvoz i obradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003.EFSA Journal 2016; 14(14):4430. [21 str.] doi: /j. efsa ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0456. ( 5 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0040. ( 6 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0039.

92 C 215/84 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 6. listopada uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 MIR162 MIR604 GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju promjena od promjena Bt11, MIR162, MIR604 i GA21 i stavljanju izvan snage odluka br. 2010/426/EU, 2011/893/EU, 2011/892/EU i 2011/894/ EU ( 2 ), uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika, A. budući da je Dow AgroSciences Europe 12. ožujka nadležnom tijelu u Nizozemskoj podnio zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju pamuk MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega; B. budući da genetski modificirani pamuk DAS DAS-21Ø23-5 MON , kako je opisan u zahtjevu, eksprimira protein fosfinotricin-acetil-transferaza (PAT) koji omogućuje tolerantnost na herbicide s amonijevim glufosinatom i modificirani protein CP4 5-enolpiruvil-šikimat-3-fosfat sintaza (CP4EPSPS) koji omogućuje tolerantnost na herbicide s glifosatom, proteine Cry1F i Cry1Ac, koji pružaju zaštitu od određenih kukaca štetočina iz reda Lepidoptera, te budući da je 20. ožujka Međunarodna agencija za istraživanje raka, specijalizirana agencija za rak u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, glifosat klasificirala kao karcinogen za ljude ( 3 ); C. budući da se o nacrtu provedbene odluke Komisije 8. srpnja glasovalo u Stalnom odboru te da o njemu nije izdano mišljenje; D. budući da se 15. rujna o nacrtu provedbene odluke Komisije glasovalo u žalbenom odboru i da ponovno nije dano mišljenje, jer je 11 država članica koje predstavljaju 38,66 % stanovništva EU-a glasovalo za, 14 država članica koje predstavljaju 33,17 % stanovništva EU-a glasovalo je protiv, dvije države članice koje predstavljaju 28 % stanovništva EUa bile su suzdržane, a jedna država članica koja predstavlja 0,17 % stanovništva EU-a nije bila zastupljena tijekom glasovanja; E. budući da je 22. travnja Komisija u obrazloženju svog zakonodavnog prijedloga o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/ 2003 izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom donosila odluke o izdavanju odobrenja bez potpore u obliku mišljenja odbora država članica i da je vraćanje predmeta Komisiji kako bi ona donijela konačnu odluku, što je zapravo iznimka za postupak u cjelini, postalo standardno u postupku odlučivanja o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; F. budući da je Parlament 28. listopada odbio zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 22. travnja ( 4 ) jer se usprkos činjenici da se uzgoj nužno odvija na teritoriju jedne države članice trgovina genetski modificiranim organizmima odvija izvan nacionalnih granica, što znači da bi nacionalna zabrana prodaje i uporabe koju je predložila Komisija mogla biti neprovediva bez ponovnog uvođenja graničnih kontrola pri uvozu; budući da je Parlament odbio zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da povuče svoj prijedlog i da podnese novi prijedlog; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0038. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271. ( 3 ) Monografije Međunarodne agencije za istraživanje raka, 112. svezak: Ocjena pet organofosfatnih insekticida i herbicida, 20. ožujka ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0379.

93 HR Službeni list Europske unije C 215/85 1. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/ 2003; 2. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer je nespojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002, predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta; 3. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke; Četvrtak, 6. listopada poziva Komisiju da na temelju Ugovora u funkcioniranju Europske unije podnese novi zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 i da pritom učestalo vodi računa o pitanjima koja se često postavljaju na nacionalnoj razini i koja se ne odnose samo na probleme u vezi sa sigurnošću genetski modificiranih organizama za zdravlje i okoliš; 5. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

94 C 215/86 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada P8_TA(2016)0402 Strategija EU-a prema Iranu nakon nuklearnog sporazuma Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o strategiji EU-a prema Iranu nakon nuklearnog sporazuma (2015/2274(INI)) (2018/C 215/18) Europski parlament, uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i iranskog ministra vanjskih poslova Mohameda Džavada Zarifa od 16. travnja u Teheranu, uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2231 (2015) donesenu 20. srpnja 2015., uzimajući u obzir zaključke Vijeća o sporazumu o iranskom nuklearnom programu od 20. srpnja 2015., uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iranu, posebno one od 10. ožujka o pristupu EU-a prema Iranu ( 1 ), od 14. lipnja o položaju etničkih manjina u Iranu ( 2 ), od 17. studenog o nedavnim slučajevima kršenja ljudskih prava u Iranu ( 3 ) i od 3. travnja o strategiji EU-a prema Iranu ( 4 ), uzimajući u obzir strateški okvir EU-a i akcijski plan o ljudskim pravima i demokraciji; uzimajući u obzir godišnja izvješća EU-a o ljudskim pravima, uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o godišnjim izvješćima EU-a o ljudskim pravima, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada o smrtnoj kazni ( 5 ), uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu od 10. ožujka i njegove nedavne izjave od 20. svibnja i 8. lipnja u kojima izražava zabrinutost zbog zatvaranja branitelja ljudskih prava i nedavnog poticanja na mržnju prema vjerskoj zajednici Baha'i te izvješće glavnog tajnika UN-a od 3. ožujka o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu, uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 70/173 o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu (A/RES/70/173) usvojenu 17. prosinca 2015., uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 14. listopada o pogubljenju maloljetnog prijestupnika u Iranu i osudi iranske braniteljice ljudskih prava Narges Mohamadi od 20. svibnja 2016., uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0286/2016), ( 1 ) SL C 199 E, , str ( 2 ) SL C 332 E, , str ( 3 ) SL C 153 E, , str ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0339. ( 5 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0348.

95 HR Službeni list Europske unije C 215/87 Utorak, 25. listopada A. budući da nakon iranskog nuklearnog sporazuma i unutrašnjopolitičkih događaja u Iranu postoji mogućnost za provedbu reformi u toj zemlji i za poboljšanje odnosa s Europskom unijom, Odnosi EU-a i Irana Politički dijalog 1. smatra da je Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP), poznat i kao iranski nuklearni sporazum, značajno postignuće multilateralne diplomacije, a naročito europske diplomacije, koje bi trebalo omogućiti ne samo bitno poboljšanje odnosa između EU-a i Irana, već i poticanje stabilnosti u čitavoj regiji; smatra da su sada sve strane odgovorne za osiguravanje njegove stroge i potpune provedbe; pozdravlja uspostavu Zajedničke komisije koja se sastoji od predstavnika Irana i predstavnika zemalja skupine E3/EU+3 (Kina, Francuska, Njemačka, Ruska Federacija, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke države zajedno s potpredsjednicom Komisije / Visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku); u potpunosti podržava Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u njezinoj ulozi koordinatorice Zajedničke komisije koja je uspostavljena u okviru Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP) te vjeruje da je stroga i potpuna provedba ZSAP-a i dalje od presudne važnosti; 2. pozdravlja posjet potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini Iranu 16. travnja 2016., zajedno sa sedam europskih povjerenika, kao važnu prekretnicu u uspostavi ambicioznog programa za bilateralne odnose EU-a i Irana u područjima od zajedničkog interesa; napominje da je nekoliko izjava Komisije i izaslanstava EU-a u Iran, a u posljednjem su bili potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica i sedam povjerenika, bilo usredotočeno na trgovinske i gospodarske veze; 3. podsjeća na to da odluka Vijeća da se ukinu sve sankcije protiv Islamske Republike Irana povezane s nuklearnim pitanjima, kao rezultat provedbe njegovih obveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana, omogućuje obnavljanje veza s Iranom te će time što nudi potencijal za ponovno otvaranje iranskog tržišta za europska poduzeća stvoriti prilike i koristi za obje strane; podsjeća na to da Iran ima brojno, relativno visokoobrazovano i mlado stanovništvo, da je njegov sastav BDP-a među najraznovrsnijima u regiji, da su mu potrebna ulaganja i da je potencijalno tržište za europsku robu visoke kvalitete; 4. pozdravlja otvorenost u odnosima s Iranom; ističe da bi razvoj odnosa između EU-a i Irana trebao napredovati ukorak s provedbom nuklearnog sporazuma / ZSAP-a; podsjeća na to da je prema uvjetima sporazuma moguće ponovno uvođenje sankcija ako Iran ne provede taj sporazum; podržava obnovljene odnose između EU-a i njegovih država članica i Irana, pri čemu obje strane blisko surađuju na bilateralnim i multilateralnim pitanjima kako bi zajamčile veću stabilnost u regiji i učinkovitu provedbu nuklearnog sporazuma; smatra da bi se odnosi između EU-a i Irana trebali graditi u okviru višerazinskog dijaloga koji podrazumijeva političke, diplomatske, gospodarske, akademske, tehničke i međuljudske kontakte koji uključuju aktere iz civilnog društva, nevladine organizacije i branitelje ljudskih prava; podupire pokretanje odnosa između EU-a i Irana na obostranu korist na temelju realistične procjene zajedničkih interesa i razlika kako bi se njihova suradnja postupno proširila u ozračju izgradnje povjerenja, ponajprije za dobrobit stanovništva Irana i EU-a; u tom pogledu podržava predanost Europske unije obnovljenoj suradnji s Iranom na temelju dijaloga koji je opsežnog područja primjene, kojim se podupire suradnja u područjima u kojima Iran i EU imaju zajedničke interese, koji je kritičan, otvoren i iskren u područjima u kojima se Iran i EU ne slažu, ali pokušavaju postići dogovor te koji je općenito konstruktivan u duhu i u praksi; 5. pozdravlja institucionalne promjene u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kojima se odražavaju rezultati ZSAP-a, posebno uspostavu radne skupine za Iran u okviru ESVD-a čiji je cilj koordinacija različitih pravaca djelovanja u svim pitanjima povezanih s Iranom; pozdravlja korake koje je ESVD poduzeo za uspostavu delegacije EU-a u Teheranu, prema zahtjevu iz prethodnih rezolucija Europskog parlamenta, jer će to EU-u omogućiti da surađuje s iranskim vlastima kako bi se unutar te zemlje poboljšala informiranost javnosti o EU-u, kako bi se otklonili nesporazumi i kako bi se ojačala sve veća suradnja između EU-a i Irana; u tom smislu naglašava da trgovina i ulaganja spadaju u nadležnosti EU-a te da bi uspostava delegacije EU-a u Teheranu olakšala suradnju između EU-a i Irana u području trgovine, obrazovanja, kulture, ljudskih prava i okolišne održivosti, snažno pridonoseći ispunjenju očekivanja s obje strane; ističe da bi kanal Euronews na farsiju u budućnosti također trebao biti važna medijska poveznica između Europske unije i publike koja govori perzijski jezik;

96 C 215/88 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada podsjeća na to da su EU i Iran odlučili da će se na konstruktivan način suočiti s pitanjima od zajedničkog interesa; poziva na to da se strategija EU-a o ponovnoj uspostavi suradnje s Iranom isprva temelji na mjerama za izgradnju povjerenja u tehničkim područjima, što bi bio pozitivan presedan u zajedničkom radu EU-a i Irana koji bi mogao utrti put prema značajnijoj dugoročnoj suradnji; 7. inzistira na važnosti razvoja parlamentarne dimenzije odnosa između EU-a i Irana kao dijela strategije za obnovu uzajamnog povjerenja; u tom pogledu ponovno izražava svoju potporu prijedlogu o međuparlamentarnom dijalogu o suzbijanju terorizma, o kojem su raspravljali Europski parlament i iranski parlament Medžlis, kao znaku da su prepoznati zajednički izazovi radikalizacije u Iranu, diljem Bliskog istoka i unutar same Europske unije; pozdravlja obnovljeni politički dijalog između EU-a i Irana, među ostalim o ljudskim pravima; potiče na to da se u budućnosti razvija dijalog o ljudskim pravima koji će uključivati predstavnike pravosuđa, sigurnosnih snaga i civilnog društva; uviđa da, usprkos sumnjičavosti i nepovjerenju s obje strane, također postoji i duga povijest odnosa između mnogih država članica i Irana te da Iran gaji ambicije za izgradnju dobrih veza s EU-om, što predstavlja potencijal za odnos zasnovan na uzajamnom povjerenju i poštovanju; uviđa kompleksnost iranske unutarnje politike i ponovno naglašava da se EU ne želi miješati u unutarnje političke odluke u toj ili bilo kojoj drugoj zemlji, ali da želi ostvariti suradnju na temelju uzajamnog poštovanja međunarodnih standarda i načela; smatra da do potpune normalizacije odnosa može doći samo usporedno s kontinuiranom provedbom ZSAP-a preko redovitog i trajnog dijaloga te da bi neposredni prioritet trebalo biti širenje opsega odnosa EU-a i Irana u područjima oko kojih postoji suglasnost; vjeruje, međutim, da krajnji cilj mora biti sklapanje partnerstva između Irana i EU-a; 8. ponovno naglašava snažno, principijelno i dugotrajno protivljenje Europske unije smrtnoj kazni u svim slučajevima i okolnostima te ponovno ističe da je ukidanje smrtne kazne glavni cilj politike EU-a o ljudskim pravima i njegove vanjske politike; i dalje je vrlo kritičan prema čestoj primjeni smrtne kazne u Iranu; smatra da je glavni cilj političkog dijaloga smanjiti primjenu smrtne kazne; poziva na to da se smjesta proglasi moratorij na smrtnu kaznu u Iranu; prima na znanje činjenicu da se većina pogubljenja izvršava u vezi s kaznenim djelima povezanima s drogama; prima na znanje izazov s kojim se suočava Iran kao jedna od glavnih tranzitnih ruta za droge u svijetu s obzirom na to da se na njegovu teritoriju odvija 86 % svih zapljena opijuma na svijetu; međutim, smatra da bi angažman oko pitanja smrtne kazne kao što su primjena smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogom i za osobe mlađe od 18 godina, što predstavlja kršenje međunarodnih obveza u području ljudskih prava i humanitarnog prava koje je Iran dobrovoljno prihvatio, mogao iznjedriti zajednički plan u okviru kojeg bi se povela rasprava o spomenutim pitanjima; poziva zastupnike u iranskom parlamentu da, kao prvi korak, revidiraju članak 91. kaznenog zakona iz kako bi se ukinula smrtna kazna za osobe mlađe od 18 godina; napominje da je u iranskom parlamentu predstavljen prijedlog zakona, kojim će se, bude li usvojen, ublažiti kazne za nenasilna kaznena djela povezana s drogama, pri čemu će smrtna kazna biti zamijenjena doživotnim zatvorom; napominje da bi se tim prijedlogom zakona, bude li usvojen, mogao znatno smanjiti broj pogubljenja u Iranu; 9. naglašava činjenicu da bi se ukidanjem smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogama drastično smanjio broj pogubljenja (do 80 % prema iranskim procjenama); poziva na suradnju EU-a i Irana u borbi protiv nezakonite trgovine drogama kao jedan od načina da se uhvati u koštac s pitanjem pogubljenja u toj zemlji, uz istodobno poštovanje standarda u pogledu ljudskih prava; poziva Komisiju da Iranu pruži tehničku pomoć i pomoć pri izgradnji administrativnih kapaciteta u cilju jačanja vladavine prava u Iranu, među ostalim poticanjem reforme pravosudnog sustava kako bi se poboljšala odgovornost i podržale alternative za zatvorsku i smrtnu kaznu; poziva Komisiju da zajamči da se nikakva tehnička ili druga pomoć ponuđena Iranu ne iskorištava za kršenje ljudskih prava; Trgovinska i gospodarska pitanja 10. prima na znanje ustanovljeni cilj Irana u pogledu postizanja godišnjeg rasta od 8 %; smatra da su europska ulaganja ključna za postizanje tog cilja; naglašava činjenicu da Europska unija ne stoji na putu dopuštenog poslovanja s Iranom te međunarodnim poduzećima ili financijskim institucijama neće braniti da posluju s Iranom, pod uvjetom da poštuju sve mjerodavne zakone; ističe da, kako bi ostvario svoj gospodarski potencijal, Iran mora poduzeti korake za stvaranje transparentnog gospodarskog okruženja koje će privući međunarodne ulagače, kao i mjere za borbu protiv korupcije na svim razinama, naročito u pogledu usklađenosti s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje, koje obuhvaćaju pitanja kao što je prekid financijskih tokova prema terorističkim organizacijama; poziva EU da u potpunosti podrži iranske napore u tom procesu, a prije svega rad na sklapanju bilateralnog sporazuma o ulaganju između EU-a i Irana;

97 HR Službeni list Europske unije C 215/89 Utorak, 25. listopada naglašava da trgovina i obnovljeni pristup svjetskom trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima mogu Iranu ponuditi put izlaska iz izolacije i da bi trgovina mogla biti važno sredstvo za jačanje političkog dijaloga i poticanje suradnje među zemljama u regiji, kako bi se povećali regionalni razvoj, zaposlenost i stabilnost u široj regiji; 12. napominje da je Iran drugo po redu najveće gospodarstvo na Bliskom istoku s procijenjenim nominalnim BDP-om od 397 milijardi USD godine; nadalje, napominje da trgovina EU-a s Iranom trenutno iznosi oko 8 milijardi USD te se očekuje da će se u sljedeće dvije godine učetverostručiti; podsjeća da je EU bio glavni trgovinski partner Irana te vjeruje da bi trebao težiti povratku na tu poziciju; podupire širenje trgovinskih odnosa EU-a s Iranom te poziva EU da razvije trgovinsku, financijsku i gospodarsku suradnju s Iranom u interesu poboljšanja životnih uvjeta i zapošljavanja iranskog naroda te u interesu poboljšanja regionalnog razvoja; smatra da širenje trgovine i ulaganja s Iranom može dugoročno doprinijeti promicanju mira i stabilnosti u široj regiji ako EU bude imao mogućnosti sudjelovati u regionalnim programima ulaganja, npr. u području energije i prometne povezanosti; 13. smatra da, unatoč činjenici da su potpisani brojni ugovori s europskim poduzećima, Iran zbog manjka likvidnosti nije u stanju ispunjavati svoje obveze, što znači da proces njegova otvaranja postaje začarani krug; 14. napominje da je Iran najveće gospodarstvo na svijetu izvan WTO-a; podržava iranski zahtjev da se pridruži WTO-u; napominje da je trenutačni mandat EU-a za pregovore o sporazumu o trgovini i suradnji s Iranom zastario; poziva Komisiju da razmotri načine na koje bi se mogle ojačati trgovinske i investicijske veze kako bi se Iran bolje uskladio s pravilima WTO-a i kako bi se zaštitila europska ulaganja; ističe da bi formalan pregovarački okvir omogućio EU-u da u potpunosti iskoristi svoj položaj najvećeg integriranog tržišta i gospodarskog bloka i uspostavi forum za razmjenu gledišta i dijalog; poziva EU da istraži mogućnost ponovnog pokretanja pristupnih pregovora Irana sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) jer bi članstvo u WTO-u omogućilo liberalizaciju iranskog gospodarstva koja bi potaknula rast, uključilo tu zemlju u svjetski trgovinski sustav koji se temelji na pravilima, stvorilo mehanizam za potporu nužnim ekonomskim reformama u Iranu te pozvalo Iran na odgovornost u pogledu preuzetih međunarodnih obveza; poziva Komisiju da te pregovore iskoristi kao mogućnost za inzistiranje na ključnim reformama u području radničkih prava koje se temelje na temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada; zabrinut je zbog zastoja u imenovanju predsjednika radne skupine WTO-a o pristupnim pregovorima s Iranom; poziva Komisiju da u potpunosti upotrijebi svoj utjecaj kako bi se odmah uklonila ta prepreka i započeo proces iranskog pristupanja WTO-u; smatra da bi, u cilju zaključenja procesa pristupanja, Iran trebalo ukloniti s popisa iz javne izjave Radne skupine za financijske mjere; 15. smatra da nedostatak slobode izražavanja na internetu, sustavni nadzor i praćenje internetskog prometa i nedostatak digitalnih sloboda predstavljaju prepreku trgovini s Iranom, kao i kršenje ljudskih prava i sloboda; ističe potencijal otvorenog i sigurnog interneta u Iranu za digitalno gospodarstvo; ponovno poziva na uspostavu djelotvornog europskog sustava kontrole izvoza kako bi se spriječila zloupotreba tehnologija i robe s dvojnom namjenom u svrhu kršenja ljudskih prava i protiv EU-a; 16. također ističe da je za Iran važno da razvije gospodarske i trgovinske odnose s akterima u regiji, pritom poštujući pravila WTO-a, radi formiranja jedinstvenoga gospodarskog i trgovinskog bloka; ističe da EU svojom stručnošću i podrškom može doprinijeti razvoju i izgradnji tog regionalnog dijaloga; 17. smatra da je ukidanje ekonomskih i financijskih sankcija EU-a i međunarodne zajednice povezanih s nuklearnom energijom utvrđeno u ZSAP-u važan element kojim se pokazuje da je Europska unija ispunila svoje obveze prema Iranu, ali i kojim se pružaju dokazi o spremnosti za jačanje gospodarske suradnje na obostranu gospodarsku korist; međutim, napominje da, iako je većina ekonomskih i financijskih sankcija sada ukinuta, neke su i dalje na snazi i ne ovise o nuklearnom sporazumu; poziva EU da obveže poduzeća iz EU-a da osiguraju potpunu transparentnost svojih aktivnosti u Iranu; poziva na to da se naglasak stavi i na kvalitetu i na količinu ulaganja te da se na tragu inicijative poduzete u Mjanmaru/Burmi nakon ukidanja sankcija pokrene inicijativa kojom će se procijeniti poštuju li nova ulaganja Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; napominje da je djelotvorna primjena smjernica o društveno odgovornom poslovanju presudna za to da pojačani trgovinski odnosi između EU-a i Irana povoljno utječu na iransko društvo u cjelini;

98 C 215/90 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada podsjeća na pravnu nesigurnost koju američke primarne sankcije i činjenica da se transakcije izvršavaju u dolarima stvaraju za poduzeća iz EU-a koja žele ulagati u Iran, čime se podrivaju očekivane gospodarske prednosti ZSAP-a za iranski narod; inzistira na potrebi za rješavanjem tih i drugih financijskih pitanja, u skladu s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje, kako bi se dobila potrebna jasnoća i pravna sigurnost za poslovanje poduzeća iz EU-a u Iranu; zahtijeva promjenu pristupa u trgovini s Iranom; poziva na to da valuta u transakcijama s Iranom bude euro kako bi se izbjegle sankcije američkih vlasti, kakve su u prošlosti bile nametnute nekim europskim bankama; podupire blizak dijalog sa Sjedinjenim Državama ne bi li se zajamčila kontinuirana trgovinska razmjena i europska ulaganja u Iranu; 19. istovremeno naglašava da je za ostvarenje iranskog gospodarskog potencijala ključno poduzeti veće napore kako bi se osiguralo okruženje koje će privući međunarodne ulagače; u tom kontekstu poziva Iran da osigura veću transparentnost svojeg financijskog sektora i da se bori protiv korupcije i pranja novca, u skladu s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje; pozdravlja Akcijski plan iranske vlade o preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje, kao i tehničke sastanke EU-a i iranskih dužnosnika o poduzimanju potrebnih reformi u tom pogledu, održane 12. srpnja; 20. pozdravlja pozitivne rezultate koje je ZSAP već postigao, a koji uključuju povećanje trgovine između Irana i EU-a od 43 % tijekom prvih šest mjeseci u usporedbi s istim razdobljem 2015., činjenicu da se 30 iranskih banaka ponovno priključilo Udruženju za međunarodne međubankarske financijske telekomunikacije (SWIFT), te pozitivan učinak ZSAP-a na jačanje trenda smanjenja inflacije i kamatnih stopa u Iranu; pozdravlja činjenicu da sve veći broj malih europskih banaka trenutno posluje u Iranu te olakšava mogućnost kreditiranja malih i srednjih poduzeća; poziva na to da se u jačanju trgovinskih odnosa posebna pozornost prida ulozi europskih i iranskih malih i srednjih poduzeća; 21. pozdravlja činjenicu da iranska vlada želi privući strana ulaganja jer su izravna strana ulaganja potrebna u svim glavnim gospodarskim sektorima; napominje da će u sljedećih deset godina najvjerojatnije biti potrebno više od 1 bilijuna USD ulaganja u infrastrukturu, što predstavlja mogućnost za europska poduzeća, uključujući ona iz energetskog sektora te sektora proizvodnje automobila i zrakoplova; pozdravlja 180 trgovinskih izaslanstava koja su posjetila Teheran od potpisivanja ZSAP-a, uključujući izaslanstva iz 15 država članica EU-a, kao znak sve većeg interesa za gospodarske odnose s Iranom; poziva EU i države članice da ispitaju mogućnosti korištenja jamstava za izvozne kredite za poticanje trgovine, financiranje projekata i ulaganja u Iran; podržava pozitivan ishod sporazuma između iranske vlade i Airbusa i Boeinga, što predstavlja dodatnu mjeru za izgradnju povjerenja nakon usvajanja ZSAP-a; Sektorska suradnja 22. napominje da Iran posjeduje druge po redu najveće rezerve plina u svijetu te četvrte po redu najveće naftne rezerve; smatra da energetska suradnja može imati važnu ulogu u povećanju diversifikacije izvora opskrbe energijom u EU-u i smanjenju ovisnosti država članica o jednom dobavljaču, čime se doprinosi energetskoj sigurnosti EU-a; smatra da ukidanje ekonomskih sankcija može pokrenuti znatnu potrošnju namijenjenu naftnoj i plinskoj industriji te ostalim sektorima gospodarstva koji bi imali koristi od ulaganja i pristupa novim tehnologijama; poziva europska poduzeća da ulažu u iranski energetski sektor; posebno poziva EU da pomaže u razvoju tehnologije ukapljenog prirodnog plina u Iranu; smatra da ulaganja u Iranu moraju biti potpuno u skladu s dugoročnim obvezama EU-a u pogledu dekarbonizacije; 23. napominje da trenutačno više od polovice energetskih potreba iranskih kućanstava zadovoljava prirodni plin; naglašava velik potencijal razvoja obnovljive energije u Iranu, zemlji s prosječno 300 sunčanih dana godišnje te s procijenjenim proizvodnim kapacitetom 13 puta većim od ukupne iranske energetske potrošnje; poziva Komisiju da podrži razvoj obnovljivih izvora energije u Iranu kao doprinos diversifikaciji strukture izvora energije u toj zemlji; 24. poziva Iran da se pridruži Inicijativi za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) te da se u energetskoj suradnji između EU-a i Irana stalno vodi računa o unapređenju ekoloških i socijalnih, ali i gospodarskih koristi za stanovništvo Irana i EU-a; 25. naglašava da je Iran suočen s mnogim izazovima u području okoliša, među ostalim nestašicom vode i degradacijom tla, i da bi EU, uz iskorištavanje punog potencijala poslovne suradnje, trebao surađivati s Iranom u cilju poboljšanja zaštite okoliša i promicanja ekološki održivog razvoja; poziva na suradnju u području očuvanja vode, uključujući podršku Iranu

99 HR Službeni list Europske unije C 215/91 Utorak, 25. listopada u očuvanju Urmijskog jezera, borbe protiv dezertifikacije te praćenja potresa, kao i rješavanja problema onečišćenja zraka i gospodarenja otpadom; u tom kontekstu izražava posebnu zabrinutost zbog razine zagađenja Kaspijskog jezera te hitno poziva EU i države članice da aktivno podrže napore iranske vlade da preokrene taj negativan trend teške degradacije; pozdravlja činjenicu da su iranske nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša razvile suradnju s drugim nevladinim organizacijama u toj regiji; pozdravlja njihovo sudjelovanje u Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN) i Ramsarskoj konvenciji; poziva Komisiju da pomogne iranskim nevladinim organizacijama u razvoju participativnih projekata upravljanja; 26. vjeruje da su regionalni dijalog i suradnja o pitanjima okoliša između Irana i njegovih susjeda neophodni za rješavanje pitanja kao što su onečišćenje zraka, nestašica vode i dezertifikacija; naglašava da bi EU trebao potpomoći takvu regionalnu suradnju kao važnu mjeru za izgradnju povjerenja i osnažiti volju regionalnih aktera da imaju koristi od europske stručnosti u tom području; 27. prima na znanje studije u kojima se tvrdi da nuklearna energija možda ne može biti konkurentna u Iranu zbog niskih zaliha urana i visokih troškova vađenja te rude; ipak, poziva Komisiju da istraži potencijal civilne nuklearne suradnje s Iranom, u skladu s obvezom iz ZSAP-a, te da potakne Iran da potpiše Konvenciju o nuklearnoj sigurnosti; pozdravlja prijedlog nekih iranskih dužnosnika za uspostavu regionalnog dijaloga o sigurnosti civilnih nuklearnih programa; 28. naglašava potencijal za suradnju u području zrakoplovne sigurnosti, pružanju tehničke pomoći i pristupu potrebnim komponentama kako bi se iranska poduzeća uklonila s europske crne liste; 29. napominje da je Iran primio 3 milijuna afganistanskih državljana, od kojih samo ima službeni pravni status izbjeglica u Iranu, što čini Iran jednom od zemalja koje su primile najveći broj izbjeglica; pozdravlja dodatnih 6,5 milijuna EUR sredstava EU-a namijenjenih za Iran za podršku obrazovanju i zdravstvenoj skrbi afganistanskog stanovništva u toj zemlji; naglašava potrebu za poduzimanjem konkretnih mjera za zaštitu ljudskih prava afganistanskih migranata i izbjeglica u Iranu, pa i njihova prava na pravičan postupak i jednakost pred zakonom; smatra da se suradnjom EU-a i Irana u pogledu upravljanja pitanjem izbjeglica može obogatiti međusobno razumijevanje, promicati veće poštovanje međunarodnog prava i ljudskih prava tražitelja azila i izbjeglica, kao i doprinijeti rješavanju sukoba kako bi se smanjili uzroci trenutačnih i budućih tokova izbjeglica; smatra da bi se suradnjom EU-a i Irana u pogledu upravljanja pitanjem izbjeglica poboljšala dobrobit izbjeglica u Iranu i spriječila trgovina ljudima; smatra da bi suradnja EU-a i Irana trebala uključivati i sveobuhvatan dijalog o migracijama, posebno o politici i zakonodavnim pristupima i prioritetima u odnosu na regularnu i neregularnu migraciju, te tražitelje azila i izbjeglice, na nacionalnoj i regionalnoj razini; 30. uviđa da, s više od 60 % stanovništva mlađeg od 30 godina, mlado, obrazovano i tehnološki napredno stanovništvo u Iranu i dinamičnost njegovog društva mogu pružiti posebne prilike za promicanje međuljudskih kontakata s EU-om na temelju načela uzajamnosti i međusobnog poštovanja; smatra da programi razmjene za mlade spadaju u najuspješnije aktivnosti za približavanje društava i kultura; stoga pozdravlja povećanje broja studenata u okviru programa Erasmus Mundus iz Irana na europskim sveučilištima, što je način borbe protiv pogrešnih predodžbi i predrasuda; poziva na jaču suradnju u području obrazovanja, istraživanja i inovacija povećanom razmjenom studenata i istraživača, pa i na suradnju između sveučilišta, među ostalim u području okoliša, obnovljivih izvora energije, pravde, ljudskih prava te dobrog upravljanja; poziva Komisiju da poveća sredstva za studente programa Erasmus Mundus iz Irana; pozdravlja radionice koje su nedavno održane na sveučilištu u Teheranu, namijenjene podizanju razine osviještenosti o potencijalnim koristima koje iranska sveučilišta mogu imati od sudjelovanja u programu Obzor 2020.; poziva iransku vladu da imenuje nacionalnog koordinatora za program Obzor koji će pružati tehničku pomoć i savjete iranskim sveučilištima o tome kako prijaviti projekte u okviru programa Obzor 2020.; poziva Komisiju da prouči mogućnosti kojima bi se iranskim znanstvenicima i istraživačima moglo olakšati studiranje i osposobljavanje na europskim sveučilištima; poziva na uspostavu programa EU-a za povezivanje istraživača i studenata iz Irana, zemalja Vijeća za suradnju arapskih država Zaljeva i Europe kako bi analizirali iskustva i pouke proizašle iz regionalne integracije u Europi;

100 C 215/92 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada izražava ozbiljnu zabrinutost zbog uhićenja državljana koji imaju europsko i iransko državljanstvo prilikom njihova ulaska u Iran te naglašava da se zbog tih uhićenja sprječava mogućnost međuljudskih kontakata; poziva iranske vlasti da iranskoj dijaspori iz Europe dopusti da sigurno putuje u svoju zemlju rođenja; Regionalna sigurnost 32. naglašava važan utjecaj koji su imali razni narodi i kulture iz Irana tijekom tisuća godina, pa i na Europu; napominje da je zbog svojeg geostrateškog položaja, broja stanovnika i veličine gospodarstva, zaliha nafte i prirodnog plina te utjecaja u regiji Iran važan akter na Bliskom istoku i u regiji Zaljeva; naglašava da iranskim strateškim interesima najviše služi obnova regionalne stabilnosti i da ti interesi ne konkuriraju i ne bi trebali konkurirati interesima drugih važnih aktera u regiji; 33. smatra da nuklearni sporazum otvara mogućnost za suradnju u rješavanju sigurnosne krize u regiji; smatra da Iran može i treba biti faktor stabilnosti u regiji; smatra da cijela regija može imati koristi od normalizacije odnosa s Iranom; stajalište je da bi priznavanje njegova statusa važnog regionalnog aktera trebalo usmjeriti Iran k tomu da odigra ulogu stabilizatora u regiji; ističe da revizija europske politike susjedstva, predstavljena 18. studenoga 2015., predviđa povezivanje trećih zemalja koje graniče s partnerskim zemljama u susjedstvu EU-a u sklopu proširenih okvira suradnje; stoga potiče izradu tematskih okvira za donošenje prijedloga za suradnju između Unije, partnerskih zemalja u južnom susjedstvu i ključnih regionalnih aktera poput Irana u regionalnim pitanjima, primjerice u području sigurnosti, energije, pa i u upravljanju pitanjem izbjeglica; 34. poziva sve države u regiji, osobito Saudijsku Arabiju i Iran, da se suzdrže od neprijateljski nastrojene retorike kojom se potpiruju sukobi te djelovanja i pružanja potpore u korist neprijateljskim naoružanim skupinama u regiji, uključujući vojno krilo Hezbollaha i al-nusru; izražava zabrinutost zbog sve veće militarizacije u široj regiji i podržava napore usmjerene prema većoj kontroli oružja, neširenju oružja i borbi protiv terorizma, istodobno priznajući legitimne obrambene interese, no u kontekstu promicanja punog poštovanja suvereniteta svih zemalja u samoj regiji; zabrinut je zbog razvoja događaja u pogledu iranskih testiranja balističkih projektila, što doduše ne predstavlja kršenje ZSAP-a, no nije u skladu s duhom Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2231(2015); 35. smatra da bi se u političkom dijalogu između EU-a i Irana trebalo zatražiti od Irana, ali i drugih važnih aktera u regiji, da preuzmu konstruktivnu ulogu u rješavanju političke krize u Iraku, Jemenu, Siriji, Libanonu i Afganistanu na temelju poštovanja međunarodnog prava i suvereniteta tih zemalja; poziva na uspostavu modela diplomacije EU-a koji se temelji na političkim prioritetima, a ne na vjerskim identitetima te na načelu jamčenja poštovanja i sigurnosti svih naroda u svim zemljama na Bliskom istoku, uključujući izraelski i palestinski narod, u cilju promicanja stabilnijeg i skladnijeg Bliskog istoka; smatra da je suradnja EU-a i Irana u suzbijanju terorizma i nasilnog ekstremizma u regiji važan dio političkog dijaloga; 36. smatra da se sukobi na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u regiji Zaljeva ne mogu riješiti bez sudjelovanja svih aktera; stoga pozdravlja angažman Irana u sirijskim mirovnim pregovorima u svojstvu člana Međunarodne skupine za podršku Siriji; međutim, žali zbog toga što doprinos Irana dosad nije rezultirao osjetnim poboljšanjem stanja i traži od Irana da barem doprinese dodatnom olakšavanju isporuke humanitarne pomoći kako bi se povećala zaštita civilnog stanovništva od napada te neprekidnom traženju dugoročnog rješenja sukoba; u tom kontekstu napominje da Asadov režim u Siriji sve više ovisi o Iranu za vlastito preživljavanje te stoga poziva iranske vlasti da iskoriste svoj utjecaj i doprinesu mirnom rješenju sukoba u Siriji; 37. pozdravlja spremnost Irana da podrži aktualne napore radi stabilizacije stanja u Iraku, apelira na Iran da ima svrsishodnu ulogu u okončanju sektaškog nasilja te poziva na ulaganje dodatnih napora kako bi sve paravojne jedinice koje djeluju u toj zemlji došle pod nadzor iračke vlade kako bi ona zastupala sve interese; ističe da se EU i Iran suočavaju sa zajedničkim neprijateljima u vidu ISIL-a/Daiša, al-kaide, al-nusre i sličnih terorističkih organizacija koje je takvima označilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, a koje su inspirirane ekstremističkim iskrivljenim tumačenjem islama; pozdravlja iranski doprinos borbi protiv ISIL-a/Daiša, uključujući to što je u ranoj fazi pružio potporu kurdskoj regionalnoj vladi u Erbilu te priznaje njegov odlučujući doprinos u Iraku kojim je zaustavljeno napredovanje ISIL-a/Daiša te su vraćeni

101 HR Službeni list Europske unije C 215/93 Utorak, 25. listopada teritoriji kojima su ovladali džihadistički teroristi; međutim, zabrinut je zbog kontinuiranih informacija o puštanju na slobodu pripadnika al-kaide; prima na znanje sporazum između Irana i Australije o razmjeni obavještajnih podataka o borbi protiv ISIL-a/Daiša; 38. smatra da su regionalna suparništva temeljni čimbenik u sukobima u nekoliko zemalja u regiji; veoma je zabrinut zbog porasta sektaškog nasilja u regiji te ističe potrebu za trajnim i sveobuhvatnim diplomatskim angažmanom EU-a radi rješavanja temeljnih uzroka sukoba u okviru dugoročne potpore pomirbi između raznih etničkih skupina i sekti; sa zabrinutošću prima na znanje sve oštriju borbu između Irana i Saudijske Arabije za politički i vjerski utjecaj te upozorava na njezine posljedice za rješavanje sukoba i sigurnost na Bliskom istoku i šire; smatra da je politika približavanja Irana i Saudijske Arabije, kao i njihova konstruktivna suradnja, ključna za slabljenje regionalnih napetosti te predstavlja put prema pronalasku načina za rješavanje oružanih sukoba u Iraku, Siriji i Jemenu i migracijskih tokova koji proizlaze iz njih, kako bi se riješili temeljni uzroci terorizma i ekstremizma koji su prijetnja regiji, ali i Europskoj uniji i šire; poziva na aktivnu diplomaciju EU-a kako bi se smirile napetosti između Teherana i Rijada, uključujući izgradnju povjerenja, neformalnu diplomaciju i ključne mjere za nastavak diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana, kao prvi korak u cilju normalizacije njihovih odnosa; poziva EU da u tu svrhu surađuje s SAD-om i Rusijom, a osobito da podupre razvoj nove regionalne sigurnosne infrastrukture koja uzima u obzir pretpostavljene prijetnje i stvarne sigurnosne probleme Irana i Saudijske Arabije te pruža sigurnosna jamstva i za Iran i za države članice Vijeća za suradnju u Zaljevu; ističe da bi suradnja u pogledu pomorske sigurnosti u Perzijskom zaljevu, uključujući potpisivanje povelje o slobodnoj plovidbi, mogla biti prvi korak k izgradnji regionalnog povjerenja i suradnje; 39. oštro osuđuje opetovane pozive iranskog režima na uništenje Izraela i njegovu politiku negiranja holokausta; Socioekonomska pitanja, vladavina prava, demokracija i ljudska prava 40. smatra da nasljeđe iranske revolucije i uspostava Irana kao islamske države, kao i velike razlike između političkoinstitucijskih sustava Irana i EU-a ne smiju biti prepreka za otvorenost, iskren i izravan dijalog te pronalaženje zajedničkog stajališta o pitanjima povezanima s demokracijom, vladavinom prava i ljudskim pravima; poziva Islamsku Republiku da poveća prostor za politički pluralizam; ističe da je Medžlis proreformski i proeuropski nastrojen, no smatra da ishod izbora za parlament i Vijeće stručnjaka u veljači odražava volju iranskog naroda i pruža priliku za daljnju suradnju s Europskom unijom i državama članicama, što bi trebalo dovesti do konstruktivnih odnosa, kao i do mogućnosti za unutarnje gospodarske, političke i društvene reforme; poziva Iran da u potpunosti dopusti slobodne i pravedne izbore u skladu s međunarodnim standardima; 41. napominje da se Iran otvorio zato što mu je potrebna pomoć radi zadovoljavanja potreba svojih građana i zadržavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi u zemlji, što je važno za njegovu stabilnost; 42. sa zabrinutošću napominje da Iran ima najvišu razinu izvršenja smrtne kazne po glavi stanovnika na svijetu; naglašava da bi ukidanje smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogama drastično smanjilo broj pogubljenja; u tom pogledu pozdravlja mogućnost da novoizabrani Medžlis razmotri donošenje zakonodavstva kojim bi se neka kaznena djela povezana s drogama isključila s popisa kaznenih djela kažnjivih smrtnom kaznom; 43. napominje da se usvajanjem islamskog kaznenog zakona iz sucima daje veća diskrecija te da se iranskom ratifikacijom Konvencije UN-a o pravima djeteta zabranjuju pogubljenja djece te se maloljetnim počiniteljima osuđenima na smrt prije omogućuje da zatraže ponovno suđenje; poziva Iran da se pobrine da se ta zabrana u potpunosti provodi i da se sve počinitelje na koje se ona odnosi upozna s tim pravom; poziva Iran da proglasi moratorij na smrtnu kaznu; 44. poziva Iran da u potpunosti surađuje s mehanizmima UN-a za ljudska prava i radi na primjeni preporuka danih u tom kontekstu te u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda, omogućavajući međunarodnim organizacijama za ljudska prava da izvode svoje misije; smatra da će takav razvoj situacije poboljšati sliku Irana u europskoj javnosti; ističe činjenicu

102 C 215/94 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada da je iranska vlada povećala svoj angažman u provedbi posebnih procedura UN-a kroz dijalog; poziva iransku vladu da riješi znatne probleme istaknute u izvješćima posebnog izvjestitelja UN-a i glavnog tajnika UN-a u vezi sa stanjem ljudskih prava u Iranu te da se odazove na konkretne pozive na djelovanje izrečene u rezolucijama Opće skupštine UN-a; 45. poziva ESVD i Komisiju da podupru stvaranje okruženja koje će pogodovati ispravnom i neovisnom funkcioniranju organizacija civilnog društva; naglašava važnost zagovaranja smjernica EU-a o ljudskim pravima, pa i o braniteljima ljudskih prava u kontekstu odnosa između EU-a i Irana; 46. poziva Iran da poštuje, štiti i ispunjava svoje obveze u okviru Ustava Islamske Republike Irana, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima tako što će i na internetu i izvan njega poštovati pravo na slobodu izražavanja, mišljenja, udruživanja i mirnog okupljanja, misli, savjesti, vjeroispovijedi ili uvjerenja te tako što će i u pravu i u praksi zajamčiti da svi građani uživaju pojedinačna socijalna i politička prava bez diskriminacije ili progona na osnovi spola, jezika, vjeroispovijedi, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog, etničkog ili društvenog podrijetla, roda, seksualne orijentacije ili drugog statusa, kao što je predviđeno tim instrumentima; ističe da to uključuje temeljno pravo na jednakost pred zakonom i pravo na jednak pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i mogućnostima zapošljavanja; 47. pozdravlja reforme provedene prema novom Zakonu o kaznenom postupku, ali izražava ozbiljnu zabrinutost da se tim Zakonom ne jamči u potpunosti poštovanje međunarodnih standarda o pravičnom postupku; poziva Iran da započne s revizijom Zakona o kaznenom postupku iz kako bi se njime obuhvatila zaštita prava na pravedno suđenje; poziva Iran da revidira i izmijeni zakon kako bi se zajamčilo da se izjave dobivene mučenjem, zlostavljanjem i drugim oblicima prisile isključe kao dokazi iz sudskih postupaka, te kako bi svi navodi o mučenju i drugom zlostavljanju koji su prijavljeni nadležnim tijelima automatski postali predmet istraga; 48. poziva na oslobađanje svih političkih zatvorenika; poziva Iran da oslobodi građane EU-a koji se nalaze u pritvoru ili su osuđeni na temelju sudskog procesa koji nije slijedio međunarodne standarde, uključujući: pedesetosmogodišnju Nazak Afshar, koja je u pritvoru od ožujka 2016., sedamdesetšestogodišnjeg Kamala Forughija, u pritvoru od svibnja 2011., šezdesetpetogodišnju Homu Hoodfar, u pritvoru od lipnja i tridesetsedmogodišnju Nazanin Zaghari-Ratcliffe, u pritvoru od travnja 2016.; 49. uviđa da u Iranu postoji mnogo različitih vjera i uvjerenja; napominje da se Ustavom Islamske Republike Irana formalno štite neke vjerske manjine i njihove temeljne vjerske slobode; međutim, zabrinut je zbog činjenice da se povećao broj pripadnika manjinskih vjerskih zajednica koji se nalaze u zatvoru te osoba koje se nalaze u zatvoru zbog svojih uvjerenja; poziva iranske vlasti da zajamče da se prava vjerskih i etničkih manjina u potpunosti poštuju i štite zakonom, te da se vjerske slobode prošire; 50. prima na znanje pomake koje su postigle iranske žene u područjima obrazovanja, znanosti i istraživanja, o čemu svjedoči činjenica da žene čine većinu studenata na iranskim sveučilištima; potiče EU i njegove države članice da nastave upućivati na pitanja o ravnopravnosti spolova u bilateralnim angažmanima s iranskim nadležnim tijelima; poziva na uvođenje potpune ravnopravnosti spolova mjerama kojima se uklanja postojeća pravna i praktična diskriminacija žena te osigurava jednako sudjelovanje žena na tržištu rada i u svim aspektima gospodarskog, kulturnog, društvenog i političkog života; pozdravlja pokušaje da se predstavi prijedlog zakona o zaštiti žena od nasilja te se nada da će novoizabrani parlament razmotriti zakone kojima se u potpunosti kriminalizira nasilje nad ženama, uključujući obiteljsko nasilje i bračno silovanje; 51. pozdravlja obećanje o donošenju povelje o građanskim pravima i izjave o promicanju prava etničkih manjina koje je predsjednik Rohani dao tijekom svoje kampanje; smatra da bi se ta povelja trebala nadovezati na međunarodne obveze Irana u pogledu ljudskih prava te ih se u potpunosti pridržavati; naglašava važnost poštovanja vladavine prava i neovisnosti pravosuđa u pružanju pravne sigurnosti koja je prijeko potrebna da bi se ostvarila izravna strana ulaganja, no prvenstveno u interesu samog iranskog naroda; poziva pravosuđe da poštuje pravo na pošteno suđenje i pravični postupak te da osumnjičenicima omogući pravo na odvjetnika; poziva ESVD i Komisiju da zajedno s iranskim vlastima surađuju

103 HR Službeni list Europske unije C 215/95 u područjima kao što su pravosudna reforma i reforma zatvorskog sustava, uključujući uvjete u zatvorima, odgovornost vlade, poštovanje vladavine prava, slobodu govora, građanska univerzalna ljudska prava i temeljne slobode te borbu protiv korupcije; o o o Utorak, 25. listopada nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Irana, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ESVD-u.

104 C 215/96 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada P8_TA(2016)0403 Borba protiv korupcije i daljnje postupanje nakon rezolucije Odbora CRIM Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM (2015/2110(INI)) (2018/C 215/19) Europski parlament, uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji, članak 67. i članke Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezine članke 5., 6., 8., 17., 32., 38. i 41., članke i članak 52., uzimajući u obzir zaključke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 16. lipnja o obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti Europske unije za razdoblje , uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. lipnja na temu sigurnosti, uzimajući u obzir konvencije Ujedinjenih naroda, posebno Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta i Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), uzimajući u obzir kaznenopravnu konvenciju i građanskopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji koje su otvorene za potpisivanje u Strasbourgu 27. siječnja odnosno 4. studenoga 1999., te Rezolucije (98)7 i (99)5 o osnivanju skupine država protiv korupcije (GRECO) koje je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 5. svibnja odnosno 1. svibnja 1999., uzimajući u obzir Preporuku CM/Rec(2014) 7 o zaštiti zviždača koju je Odbor ministara Vijeća Europe usvojio 30. travnja 2014., uzimajući u obzir Konvenciju OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih državnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, koja je otvorena za potpisivanje u Parizu 17. prosinca 1997., preporuke koje su u njoj sadržane i izvješća o praćenju po državama, uzimajući u obzir Direktivu 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza o napadima na informacijske sustave i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP ( 1 ), uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji ( 2 ), uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima ( 3 ), uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu odluku Vijeća 2000/383/PUP ( 4 ), ( 1 ) SL L 218, , str. 8. ( 2 ) SL L 127, , str. 39. ( 3 ) SL L 130, , str. 1. ( 4 ) SL L 151, , str. 1.

105 HR Službeni list Europske unije C 215/97 Utorak, 25. listopada uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2006/70/EZ ( 1 ), uzimajući u obzir Direktivu 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog o zaštiti okoliša putem kaznenog prava ( 2 ), uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 ( 3 ), uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminaliteta i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP ( 4 ), uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga o Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i o zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2005/681/PUP ( 5 ), uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca o suradnji među uredima za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom ( 6 ), uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1142/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financiranju europskih političkih stranaka ( 7 ), uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP ( 8 ), uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/ 46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) ( 9 ), uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku ( 10 ), uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara financijskih interesa Unije sredstvima kaznenog prava (COM(2012)0363), ( 1 ) SL L 141, , str. 73. ( 2 ) SL L 328, , str. 28. ( 3 ) SL L 141, , str. 1. ( 4 ) SL L 150, , str. 93. ( 5 ) SL L 319, , str. 1. ( 6 ) SL L 332, , str ( 7 ) SL L 317, , str. 28. ( 8 ) SL L 119, , str. 89. ( 9 ) SL L 119, , str. 1. ( 10 ) SL L 65, , str. 1.

106 C 215/98 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534), uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-105/14 Taricco i drugi ( 1 ) u kojoj je Sud naveo da je pojmom prijevara, kako je definiran u članku 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, obuhvaćen i prihod od PDV-a, uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja o prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja ( 2 ), uzimajući u obzir prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma (COM(2015)0625), uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/ PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP ( 3 ), uzimajući u obzir izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 3. veljače pod nazivom Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije COM(2014)0038, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 28. travnja pod nazivom Europski program sigurnosti (COM(2015)0185), uzimajući u obzir izvješće Europola o procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminaliteta (SOCTA) od ožujka i njegovo izvješće o procjeni prijetnje organiziranog kriminaliteta na internetu (IOCTA) od 30. rujna 2015., uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja o Europskom programu sigurnosti ( 4 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada o organiziranom kriminalitetu, korupciji i pranju novca: preporuke o radnjama i inicijativama koje treba poduzeti (završno izvješće) ( 5 ), uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja o cijeni nedjelovanja EU-a u pogledu organiziranog kriminala i korupcije, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračunski nadzor (A8-0284/2016), A. budući da je organizirani kriminal globalna prijetnja i da kao takva zahtijeva zajednički i koordinirani odgovor EU-a i njegovih država članica; B. budući da danas još uvijek nema dovoljno saznanja o složenosti fenomena zločinačkih udruženja i o opasnosti koja proizlazi iz prodiranja zločinačkih udruženja u društvene, gospodarske, poslovne, političke i institucijske slojeve država članica; ( 1 ) ECLI:EU:C:2015:555. ( 2 ) SL C 346, , str. 27. ( 3 ) SL L 135, , str. 53. ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0269. ( 5 ) SL C 208, , str. 89.

107 HR Službeni list Europske unije C 215/99 Utorak, 25. listopada C. budući da su organizirane zločinačke skupine pokazale da često i s lakoćom diversificiraju svoje aktivnosti prilagodbom različitim geografskim područjima te gospodarskim i društvenim kontekstima, koristeći se njihovim slabostima i osjetljivim točkama, djelujući istovremeno na različitim tržištima i iskorištavajući različite zakonske okvire pojedinih država članica kako bi uspješno poslovale i povećale profit; D. budući da su organizirane zločinačke skupine izmijenile vlastiti modus operandi i da imaju potporu stručnjaka, banaka, javnih službenika i političara koji, iako nisu članovi organiziranih zločinačkih skupina, podupiru njihove aktivnosti na različitim razinama; E. budući da su organizirane zločinačke skupine pokazale visok stupanj prilagodbe, uključujući pri iskorištavanju novih tehnologija u vlastitu korist; F. budući da opasnost moći zastrašivanja koja proizlazi iz same pripadnosti zločinačkoj skupini nije prioritet u odnosu na tzv. kaznena djela čije je počinjenje cilj udruživanja te da je to dovelo do normativnih i operativnih nedostataka na europskoj razini, čime se olakšava međunarodno djelovanje organiziranih zločinačkih skupina; G. budući da, osim najočitijih opasnosti za javni red i sigurnost do kojih dolazi zbog nasilja uobičajenog za djelovanje zločinačkih skupina, organizirani kriminal stvara jednako ozbiljne probleme poput prodiranja u zakonito gospodarstvo i povezano korumpiranje javnih službenika kako bi ušli u institucije i javnu upravu; H. budući da se nezakonit dohodak od kaznenih djela koja su počinile zločinačke skupine uvelike prelijeva u zakonito europsko gospodarstvo; budući da takav kapital, nakon što ponovno dospije u zakonito gospodarstvo, predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi gospodarskog poduzetništva i tržišnom natjecanju zbog njegovih teških narušavajućih učinaka; I. budući da zločinačke skupine prodiru u politički i administrativni sloj društva kako bi imale pristup sredstvima iz javne uprave i uvjetovale njezine aktivnosti u dosluhu s političarima, službenicima i poduzetnicima; budući da se upravljanje radom političke i administrativne sfere najviše očituje u području javnih natječaja i radova za ostvarivanje javnih projekata, javnog financiranja, zbrinjavanja otpada te izravnih ugovora za nabavu dobara svih vrsta i upravljanje uslugama; J. budući da je glavni cilj organiziranog kriminala ostvarivanje profita; budući da tijela kaznenog progona trebaju biti sposobna djelovati protiv financiranja organiziranog kriminala, koje je često neraskidivo povezano s korupcijom, prijevarama, krivotvorenjem i krijumčarenjem; K. budući da zviždači imaju glavnu ulogu u borbi protiv korupcije jer mogu otkriti slučajeve prijevare koji bi inače ostali skriveni; budući da je djelovanje zviždača jedan od najučinkovitijih načina za zaustavljanje i sprečavanje prijestupa ili za njihovo otkrivanje ako su već počinjeni; L. budući da nijednu europsku zakonsku odredbu ne bi trebalo tumačiti kao ograničavanje djelovanja zviždača; M. budući da organizirani kriminal, korupcija i pranje novca predstavljaju ozbiljne prijetnje za gospodarstvo EU-a jer znatno smanjuju porezne prihode država članica i EU-a kao cjeline te za odgovornost javnih projekata financiranih sredstvima EU-a s obzirom na to da organizirane zločinačke skupine djeluju u raznim sektorima od kojih su mnogi pod državnim nadzorom;

108 C 215/100 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada N. budući da je godine slučajeva nepravilnosti prijavljeno kao prijevara, čime je proračun EU-a oštećen za 538,2 milijuna EUR i u pogledu rashoda i u pogledu prihoda, međutim, nema službenih podataka o tome u kojem se postotku te prijevare mogu pripisati organiziranom kriminalu; Uvod 1. ponovno ističe sadržaj i preporuke iz svoje Rezolucije od 23. listopada o organiziranom kriminalitetu, korupciji i pranju novca; posebno ponavlja svoj poziva na usvajanje europskog akcijskog plana protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca kojemu se potrebna prikladna financijska sredstva i kvalificirano osoblje kako bi bio učinkovit; 2. pozdravlja osamnaestomjesečni program Vijeća EU-a za nizozemsko, slovačko i malteško predsjedništvo u kojem je sveobuhvatan i integriran pristup organiziranom kriminalu visoko na popisu prioriteta; ističe da borba protiv prijevara, korupcije i pranja novca mora biti politički prioritet institucija EU-a i stoga je ključna suradnja između policije i pravosudnih tijela država članica; 3. želi usmjeriti svoju pozornost na specifična područja u kojima je potrebno hitno djelovati u aktualnim okolnostima; Jamčenje pravilnog prenošenja postojećih normi, praćenje njihove primjene i ocjenjivanje njihove učinkovitosti 4. podsjeća da države članice trebaju u nacionalno zakonodavstvo prenijeti i primijeniti instrumente koji postoje na europskoj i međunarodnoj razini u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca; 5. poziva Komisiju da čim prije izvrši ocjenjivanje mjera za prenošenje takvih instrumenata, da u potpunosti izvijesti Parlament o rezultatima tog ocjenjivanja i da po potrebi pokrene postupke zbog povrede; posebno traži od Komisije da podnese izvješće o ocjenjivanju prenošenja Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala i Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga o zaštiti okoliša putem kaznenog prava; 6. poziva države članice da prikladno prenesu u nacionalno zakonodavstvo Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima, instrument koji ima ključnu ulogu u jačanju policijske i pravosudne suradnje u EU-u; 7. potiče države članice da bez odlaganja prenesu Četvrtu direktivu o borbi protiv pranja novca; 8. preporučuje EU-u da pristupi Skupini država protiv korupcije (GRECO) kao punopravni član; traži od EU-a da sudjeluje u Partnerstvu za otvorenu vlast, ispuni svoje obveze izvješćivanja u skladu s Konvencijom UN-a protiv korupcije, čiji je potpisnik, i podrži tehničku potporu koju pruža Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) u okviru navedene Konvencije UN-a; potiče Komisiju da čim prije Parlamentu predstavi izvješće o napretku priprema za učlanjivanje EU-a u Skupinu država protiv korupcije (GRECO), uključujući istraživanje o pravnim izazovima i njihovim mogućim rješenjima; 9. žali zbog toga što Komisija još nije objavila svoje drugo izvješće o suzbijanju korupcije koje je trebalo biti objavljeno početkom 2016.; poziva Komisiju da ga čim prije podnese; ponavlja da se izvješća o suzbijanju korupcije ne bi trebala biti ograničena na situaciju u državama članicama nego bi trebala uključivati i odjeljak o institucijama Europske unije; stoga poziva Komisiju da pronađe odgovarajući način za praćenje korupcije u institucijama, tijelima i agencijama Europske unije;

109 HR Službeni list Europske unije C 215/101 Utorak, 25. listopada poziva Komisiju da razmotri mogućnost spajanja različitih mehanizama nadzora na razini Unije, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije, pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, u cilju stvaranja šireg okvira za praćenje vladavine prava koji bi se mogao primjenjivati na sve države članice te na institucije, tijela i agencije Europske unije; u tom pogledu smatra da institucije Europske unije trebaju služiti kao primjer promicanjem najviših standarda transparentnosti te jamčenjem postojanja odvraćajućih i učinkovitih sankcija za prijestupnike; poziva Komisiju da regulira lobiranje i sankcionira sukobe interesa; 11. ističe potrebu za multidisciplinarnim pristupom za učinkovito sprečavanje i suzbijanje organiziranog kriminala; u tom pogledu naglašava ulogu Europske mreže za sprečavanje kriminala i potrebu za pružanje financijske potpore toj mreži; 12. preporučuje Komisiji da provede studiju o nacionalnim pravosudnim tijelima koja su najnaprednija u pogledu suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije kako bi se razvilo učinkovito i vodeće europsko zakonodavstvo; poziva Komisiju da izradi studiju o istražnim praksama koje se koriste u državama članicama za suzbijanje organiziranog kriminala, s posebnim naglaskom na korištenje metoda kao što su prisluškivanje telefona, prisluškivanje prostorija, pretrage, produženi pritvor, produžena zapljena, tajne operacije i operacije kontrolirane isporuke; 13. poziva države članice da više ulažu u kulturu zakonitosti, posebno s obzirom na to da je obrazovanje novih generacija građana EU-a prvi i najučinkovitiji način prevencije, osobito promicanjem konkretnih mjera u školama; Prioriteti i operativna struktura u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije 14. smatra da se u aktualnom političkom ciklusu EU-a za borbu protiv organiziranog kriminala naglasak treba staviti na suzbijanje kaznenih djela samog udruživanja, a ne samo kaznenih djela čije je počinjenje cilj udruživanja; smatra da je osobito potrebno osigurati kažnjivost zločinačkog udruživanja, neovisno o počinjenju kaznenih djela čije je počinjenje cilj udruživanja; ponavlja da je potrebno uvrstiti i suzbijanje pranja novca, korupcije i trgovine ljudima među prioritete tog političkog ciklusa u okviru istinske europske strategije za suzbijanje korupcije; 15. poziva na utvrđivanje prioriteta koji su u skladu s politikama EU-a za sprečavanje kriminala, s gospodarskim i socijalnim politikama te s politikama u području zapošljavanja i obrazovanja, kao i na potpunu uključenost Parlamenta u tom procesu; 16. zahtijeva da se uspostavi specijalizirani odjel Europola za suzbijanje organiziranih zločinačkih skupina koje istovremeno djeluju u različitim sektorima; smatra da bi države članice u trenutnom institucionalnom okviru trebale uspostaviti sigurne i učinkovite mehanizme kako bi osigurale dobru koordinaciju istražnih aktivnosti u području organiziranog kriminala i kako bi se poticalo međusobno povjerenje među tijelima kaznenog progona u državama članicama; Snažniji zakonodavni okvir 17. na temelju ocjenjivanja prenošenja i primjene postojećih normi poziva Komisiju da predloži zakonodavne mjere za rješavanje eventualnih nedostataka u pogledu suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije te poboljšanje prekogranične pravosudne suradnje; posebno poziva Komisiju na: (a) revidiranje postojećeg zakonodavstva kako bi se uvele učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne te pojasnile zajedničke definicije kaznenih djela, uključujući definiciju članstva u organiziranoj zločinačkoj skupini ili udruženju, koje se može odrediti kao strukturirana skupina koja postoji određeno vrijeme, sastoji se od dvije ili više osoba koje djeluju u cilju postizanja izravne ili neizravne nezakonite financijske i/ili imovinske koristi te koja ozbiljno šteti gospodarskoj i socijalnoj koheziji EU-a i njegovih država članica;

110 C 215/102 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada (b) podnošenje revidiranog zakonodavnog prijedloga za suzbijanje ekoloških kaznenih djela kako bi se osnažio odgovor kaznenog prava na nezakonito spaljivanje otpada te na obilježavanje nezakonitog zbrinjavanja novih zagađivača kao kaznenog djela koje se kažnjava kaznenim sankcijama, u skladu s Direktivom 2008/99/EZ; 18. poziva Komisiju da utvrdi minimalne norme za definiranje kaznenih djela i sankcija; posebno poziva na: (a) horizontalnu primjenjivost općih definicija pojmova javni službenik, kazneno djelo prijevare i kazneno djelo korupcije ; podsjeća da su definicije tih pojmova uvrštene u kontekstu pregovora o Direktivi PIF, ali samo u svrhu te direktive; napominje da su pregovori o toj direktivi trenutačno blokirani u Vijeću i traži da se čim prije ponovno pokrenu; (b) novi zakonodavni prijedlog o posebnoj vrsti organizirane zločinačke skupine čiji se članovi koriste moći zastrašivanja u kontekstu udruživanja te posljedičnim uvjetima podvrgavanja volji skupine i šutnje kako bi počinili kaznena djela, izravno ili neizravno upravljali ili na bilo koji način kontrolirali gospodarske aktivnosti, koncesije, odobrenja, javne ugovore ili javne usluge te ostvarili nezakonite prihode li koriste za sebe ili druge; (c) zakonodavni prijedlog kojim se utemeljuje europski program kojemu je cilj zaštita svjedoka i osoba koje surađuju u pravosudnom postupku prijavljivanjem organiziranih zločinačkih skupina i skupina opisanih u stavku (b); (d) zakonodavni prijedlog o definiranju i uspostavi zajedničkih normi za zaštitu zviždača; poziva na to da se takav prijedlog podnese prije kraja 2017.; (e) dodatne zakonodavne inicijative za jačanje prava osumnjičenih ili optuženih osoba u kaznenim postupcima, među ostalim u odnosu na istražni zatvor, kako bi se osiguralo pravo na pravično suđenje kako je predviđeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima; (f) posebno zakonodavstvo za suzbijanje izvoza radioaktivnih materijala i opasnog otpada te nezakonite trgovine florom i faunom s obzirom na to da, prema podacima udruga za očuvanje okoliša i nevladinih organizacija, kaznena djela koja obuhvaćaju divlje biljne i životinjske vrste te šume, kao i trgovina radioaktivnim materijalima i opasnim otpadom te njihov izvoz u treće zemlje imaju važnu ulogu u financiranju organiziranog kriminala; Učinkovitija pravosudna i policijska suradnja na europskoj razini 19. napominje da pojave kao što su organizirani kriminal, korupcija i pranje novca obično imaju prekograničnu odrednicu zbog koje su potrebni bliska suradnja između nadležnih nacionalnih tijela te između nacionalnih tijela i relevantnih agencija EU-a; 20. smatra da je policijska i pravosudna suradnja s pomoću razmjene informacija među nacionalnim tijelima ključna za provedbu učinkovitih mjera za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala; 21. poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere za poboljšanje europske suradnje u području borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca te da podigne razinu osviještenosti o ljudskim žrtvama te društvenoj i ekonomskoj šteti do kojih te pojave dovode; 22. žali zbog činjenice da je prekogranična policijska i pravosudna suradnja obilježena prekomjerno dugačkim postupcima i birokracijom koji smanjuju učinkovitost te suradnje i ugrožavaju djelotvornost suzbijanja organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca na europskoj razini; poziva države članice da povećaju i poboljšaju učinkovitost prekogranične policijske i pravosudne suradnje te razmjene informacija između njih i s pomoću mreža Europola i Eurojusta, da osiguraju prikladno osposobljavanje i tehničku potporu, uključujući s pomoću mreže CEPOL i Europske mreže za pravosudno osposobljavanje, da promiču uzajamno priznavanje dokaza među državama članicama te da zajamče češću uporabu zajedničkih istražnih skupina;

111 HR Službeni list Europske unije C 215/103 Utorak, 25. listopada poziva države članice da sustavno prikupljaju, upotrebljavaju i razmjenjuju sve potrebne i relevantne podatke iz postojećih europskih baza podataka o osobama koje su osuđene za kazneno djelo povezano s organiziranim kriminalom te da pozovu agencije EU-a Europol i Eurojust da olakšaju tu razmjenu podataka; u tom pogledu poziva na poboljšanje funkcioniranja infrastrukture za sigurnu komunikaciju i učinkovito korištenje svih postojećih alata Europola, uz puno poštovanje europskog zakonodavstva o zaštiti podataka; 24. ističe da je hitno potrebna uspostava učinkovitijeg sustava za komunikaciju i razmjenu informacija među pravosudnim tijelima u EU-u, kojim bi se, po potrebi, zamijenilo tradicionalne instrumente uzajamne pravne pomoći u kaznenim stvarima; traži od Komisije da procijeni postoji li potreba za zakonodavnim djelovanjem u tom području te da uspostavi odgovarajući sustav na razini EU-a za razmjenu informacija među pravosudnim tijelima u EU-u; 25. poziva države članice da sustavno razmjenjuju sve podatke iz PNR-a koji se smatraju potrebnima i relevantnim, a tiču se osoba povezanih s organiziranim kriminalom; Oduzimanje imovine zločinačkih skupina i poticanje njezina ponovnog korištenja u socijalne svrhe 26. smatra da bi zajednička metoda zapljene imovine organiziranih zločinačkih skupina u EU-u imala odvraćajući učinak za počinitelje kaznenih djela; poziva države članice da u svoje zakonodavstvo hitno prenesu Direktivu 2014/42/EU o oduzimanju imovine ostvarene kaznenim djelima; poziva Komisiju da čim prije predstavi zakonodavni prijedlog kojemu je cilj zajamčiti međusobno priznavanje naloga za oduzimanje i zapljenu imovine koji su povezani s nacionalnim mjerama za zaštitu imovine; 27. poziva Komisiju i države članice da poboljšaju mjere EU-a u pogledu: (a) praćenja, zamrzavanja i zapljene imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima, među ostalim kriminaliziranjem prijenosa vlasništva kapitala ili imovine u cilju izbjegavanja mjera zamrzavanja ili zapljene te preuzimanja vlasništva ili dostupnosti tog kapitala, ili omogućavanjem zapljene do konačne presude; (b) promicanja upravljanja zamrznutom i oduzetom imovinom te njezina ponovnog korištenja u socijalne svrhe i u svrhu odštete za obitelji žrtava i poduzetnike koji su bili žrtve lihvarenja i reketarenja; (c) ostvarivanja administrativne, policijske i pravosudne suradnje kako bi se diljem Unije pratila, oduzela i zaplijenila imovina ostvarena kaznenim djelima te kako bi se poboljšao rad nacionalnih ureda za povrat imovine, kojima bi trebalo na raspolaganje staviti prikladne resurse; 28. poziva države članice da u okviru postojećih platformi sastajanja, kao što su Savjetodavni odbor za koordinaciju sprečavanja prijevara (COCOLAF) i drugi, poboljšaju suradnju i podijele najbolje prakse u ovom području; Sprečavanje infiltracije organiziranog kriminala i korupcije u zakonito gospodarstvo 29. podsjeća da korupcija olakšava infiltraciju organiziranog kriminala u zakonito gospodarstvo, posebno u okviru postupaka javne nabave ili javno-privatnih partnerstava; 30. zahtijeva da se diljem EU-a uvede sveobuhvatan sustav e-javne nabave kako bi se smanjila opasnost od korupcije u postupcima javne nabave; 31. poziva države članice i europske institucije da uvedu mjere za praćenje postupaka javne nabave, da sastave crne liste svih poduzeća koja su dokazano povezana s organiziranim kriminalom i/ili korupcijom te da im se zabrane svi gospodarski odnosi s javnom upravom kao i pristup sredstvima iz fondova EU-a; poziva države članice da uspostave specijalizirane strukture na nacionalnoj razini za razotkrivanje organiziranih zločinačkih skupina te da subjekte upletene u korupciju ili pranje novca isključe iz javnih natječaja; ističe činjenicu da stavljanje na crnu listu može biti djelotvorno u odvraćanju

112 C 215/104 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada poduzeća od upuštanja u korupcijske aktivnosti i pruža im dobar poticaj za poboljšanje i osnaživanje vlastitih unutarnjih postupaka integriteta; poziva države članice da uvedu potvrde za poduzeća da nisu povezana s organiziranim kriminalom te da se informacije u tom pogledu automatski razmjenjuju na europskoj razini; 32. ističe da 21 država članica još uvijek nije prenijela u nacionalno zakonodavstvo paket direktiva o javnoj nabavi; smatra da su pravila o javnoj nabavi ključna za postizanje transparentnosti i odgovornosti u jednom od područja koje je najpodložnije korupciji; 33. ističe da je potrebno zajamčiti transparentna pravila za računovodstvo podložna preispitivanju ne samo u okviru središnje vlade, nego i na lokalnoj i regionalnoj razini u svim državama članicama; 34. zabrinut je zbog učestale prakse kriminalnih poduzeća upletenih u pranje novca da podnose ponude ispod cijene troškova u okviru postupaka javnog nadmetanja za velike projekte; poziva Komisiju da uvede ekonomske procjene prijedloga u pogledu poduzeća ugovaratelja i podugovaratelja; 35. ističe da pranje novca kroz složene strukture poduzeća i njihova integracija u zakonitu gospodarsku aktivnost mogu predstavljati prijetnju javnom redu države; poziva države članice da uspostave mjere, bez nepotrebnog opterećivanja malih i srednjih poduzeća, za povećanje transparentnosti monetarnih transakcija i poboljšanje sljedivosti transakcija sve do fizičkih osoba kako bi se ušlo u trag financiranju kriminala i terorizma (načelo praćenja traga novca); poziva države članice da poduzmu mjere kojima se otežava stvaranje složenih i netransparentnih struktura međusobno povezanih poduzeća koja se zbog same činjenice da nastoje biti netransparentna mogu zlorabiti za financiranje kriminalnih ili terorističkih aktivnosti i drugih teških kaznenih djela; 36. poziva Komisiju i države članice da od ugovaratelja zahtijevaju otkrivanje njihove potpune korporativne strukture i stvarnih vlasnika prije nego što se tim poduzećima dodijeli bilo kakav ugovor kako bi se spriječilo podupiranje poduzeća povezanih s praksama agresivnog poreznog planiranja, porezne prijevare i utaje poreza te korupcije; 37. napominje da je kupovina nekretnina u državama članicama EU-a jedan od načina pranja novca stečenog na temelju kriminalnih aktivnosti, pri čemu počinitelji kaznenog djela prikrivaju svoje krajnje stvarno vlasništvo posredovanjem fiktivnih inozemnih poduzeća; poziva države članice da osiguraju da svako strano poduzeće koje namjerava biti vlasnik nekretnine na njihovu državnom teritoriju zadovoljava iste standarde transparentnosti koji se zahtijevaju i od poduzeća u njihovoj jurisdikciji; 38. ističe da je financijska kriza stavila dodatni pritisak na europske vlade; poziva, u svjetlu aktualnih gospodarskih izazova, na bolje jamčenje integriteta i transparentnosti u području javne potrošnje; 39. potiče države članice da poduzmu korake koji su potrebni za postizanje transparentnosti odluka o licenciranju i izdavanju dozvola za planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini; 40. napominje da države članice i Komisija imaju zakonsku dužnost boriti se protiv prijevare u skladu s člankom 325. UFEU-a te pozdravlja uključivanje klauzula o borbi protiv prijevara u zakonodavne prijedloge s financijskim učinkom; 41. zabrinut je zbog povećanja broja slučajeva prijevare povezane s PDV-om, a posebno zbog tzv. kružnih prijevara; poziva sve države članice da sudjeluju u svim područjima aktivnosti EUROFISC-a radi olakšavanja razmjene informacija u cilju borbe protiv te vrste prijevara; 42. poziva države članice da donesu posebno zakonodavstvo te poduzmu primjerene mjere za sprečavanje i suzbijanje aktivnosti stručnjaka, bankarskih institucija, javnih službenika i političara na svim razinama koji, iako nisu članovi zločinačkih skupina, podupiru njihove aktivnosti na različitim razinama; u tom pogledu:

113 HR Službeni list Europske unije C 215/105 Utorak, 25. listopada (a) preporučuje državama članicama i europskim institucijama da potaknu rotaciju javnih službenika kako bi se spriječili korupcija i prodiranje zločinačkih skupina; (b) poziva na uspostavu obveznih normi prema kojima se osobe koje su osuđivane ili su sudjelovale u organiziranom kriminalu, pranju novca, korupciji ili drugim ozbiljnim kaznenim djelima, kaznenim djelima protiv javne uprave, kaznenim djelima udruživanja ili korupcije ne mogu kandidirati na izborima ili raditi u javnoj upravi ili za nju, uključujući rad u institucijama, tijelima i agencijama Europske unije; (c) poziva na kaznene sankcije za upravitelje i bankarske institucije u dokazanim slučajevima pranja velikih svota novca; poziva Komisiju da sastavi prijedlog kako bi se osigurala potpuna transparentnost bankovnih tokova ne samo za pojedince nego i za pravne subjekte i zaklade; 43. smatra da je potrebno uvesti pravila na europskoj razini kojima se zahtijeva provjera i nadziranje svih izvora financiranja političkih stranaka kako bi se zajamčilo njihovo zakonito djelovanje; 44. smatra da je ključno osnažiti zakonodavne odredbe kojima je cilj zajamčiti bolju transparentnost i sljedivost financijskih tokova, posebno upravljanja fondovima EU-a, uključujući provođenjem prethodnih ispitivanja i finalne provjere pravilnog korištenja tih fondova; poziva države članice da podnesu nacionalne izjave o svojim sustavima kontrole; poziva Komisiju: (a) da ispravi plaćanja u slučaju da u državama članicama dođe do nepravilnosti u korištenju europskim fondovima; (b) da institucijama i poduzećima koja su proglašena krivima za zloporabu sredstava EU-a privremeno zabrani pristup financiranju iz fondova EU-a; (c) da pomno prati korištenje sredstava iz fondova EU-a i redovito izvještava Europski parlament; 45. smatra da bi Komisija u postupcima nabave za provedbu projekata koje se financira sredstvima EU-a trebala propisati kao potrebnu najvišu razinu integriteta; podsjeća na to da je praćenje rezultata projekata u suradnji s organizacijama civilnog društva i pozivanje na odgovornost lokalnih vlasti nužno za utvrđivanje rabe li se sredstva EU-a ispravno i rješava li se problem korupcije; 46. ističe da je transparentnost najdjelotvorniji instrument borbe protiv zlouporabe i prijevare; poziva Komisiju da poboljša zakonodavstvo povezano s tim te da učini obveznom objavu podataka povezanih sa svim korisnicima sredstava EU-a, uključujući podatke o ugovorima s podugovarateljima; 47. poziva Komisija da poduzme zakonodavne mjere za pojednostavnjenje birokratskih upravnih postupaka kako bi se zajamčila veća transparentnost i borba protiv korupcije; 48. traži od Europske komisije da nadzire postotak korištenja izravne dodjele javnih ugovora u državama članicama kao i pravne okolnosti u kojima nacionalne uprave najviše dodjeljuju te ugovore i da u tom smislu izvještava Parlament; 49. preporučuje da države članice nastoje osigurati postojanje učinkovitih mehanizama za transparentnost, nadzor i odgovornost u uporabi sredstava EU-a; s obzirom na to da pozitivan učinak sredstava EU-a ovisi o procesima na nacionalnoj razini i razini EU-a kojima se jamči transparentnost, učinkovit nadzor i odgovornost, potrebno je razmotriti kako procesi nadzora i evaluacije mogu postati trajni, umjesto da budu samo ex post; vjeruje da bi u tom bi pogledu trebalo ojačati ulogu Revizorskog suda; 50. smatra da bi trebalo uspostaviti usporedive kvalitativne i kvantitativne pokazatelje kako bi se izmjerio učinak sredstava EU-a i ocijenilo jesu li ta sredstva ostvarila svoje ciljeve te da je potrebno sustavno prikupljati i objavljivati takve kvantificirane podatke;

114 C 215/106 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Ured europskog javnog tužitelja 51. smatra da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao biti ključan element u borbi protiv korupcije u Europskoj uniji; ponavlja svoj poziv za uspostavljanje, čim je prije moguće i uz sudjelovanje što većeg broja država članica, učinkovitog Ureda europskog javnog tužitelja koji je neovisan od nacionalnih vlada i institucija EU-a te zaštićen od političkog utjecaja i pritiska; 52. ponavlja da je u cilju sprečavanja sukoba nadležnosti važno imati jasno određene odgovornosti i ovlasti između nacionalnih javnih tužitelja i budućeg Ureda europskog javnog tužitelja, kao i Eurojusta i OLAF-a; poziva da se budućem Uredu europskog javnog tužitelja dodjele primjerena financijska sredstva i ljudski resursi koji odgovaraju njegovim zadaćama; smatra da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao biti nadležan za kazneni progon svih kaznenih djela iz Direktive PIF, uključujući prijevare u vezi s PDV-om; u tom kontekstu poziva države članice da poštuju presudu Suda Europske unije u predmetu Taricco (C 105/14) i da čim prije deblokiraju pregovore u Vijeću o Direktivi PIF; 53. žali zbog toga što se aktualnim pregovorima u Vijeću ugrožava osnovna pretpostavka o neovisnom i učinkovitom Uredu europskog javnog tužitelja; 54. poziva Komisiju da ocijeni nužnost eventualne revizije mandata budućeg Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se, kada se on uspostavi, borba protiv organiziranog kriminala uvrstila među njegove ovlasti; Konkretna područja djelovanja Krivotvorenje 55. osuđuje sve rašireniju pojavu krivotvorenja robe, lijekova i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU-u; koja obuhvaća distribucijske mreže kojima upravljaju međunarodne organizirane zločinačke skupine; poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne korake za sprečavanje i suzbijanje krivotvorenja robe, lijekova i poljoprivrednoprehrambenih proizvoda; poziva Komisiju i države članice da sustavno prikupljaju podatke o slučajevima prijevara i krivotvorenja kako bi raspolagale informacijama o njihovim razmjerima i prisutnosti te da razmjenjuju primjere najbolje prakse u pogledu utvrđivanja i suzbijanja tih pojava; 56. poziva Komisiju i države članice da razmotre druge metode za sprečavanje prijevara u vezi s hranom i odvraćanje od njih, poput javnog prozivanja u sklopu europskog registra poslovnih subjekata osuđenih za prijevaru u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji; 57. poziva na proširenje postojećih sustava sljedivosti i na sustavnu provedbu osnovne Uredbe (EZ) br. 178/2002 kojom se predviđa kontinuirana sljedivost, a koja obuhvaća hranu i hranu za životinje, životinje koje se koriste za proizvodnju hrane i sve tvari koje se pritom upotrebljavaju ili za koje se može očekivatida će biti upotrijebljene za proizvodnju hrane ili hrane za životinje; Trgovina drogom 58. podsjeća da se zločinačke skupine uvelike bave trgovinom drogom, protiv koje se treba boriti represivnim i preventivnim mjerama; poziva države članice i nadležne institucije da prekinu vezu između tržišta droga i drugih kriminalnih aktivnosti i njihova utjecaja na zakonito gospodarstvo i trgovinu, kako je navedeno u izvješću Europola i EMCDDA-e iz o tržištu droga; 59. podsjeća Komisiju da treba ocijeniti napredak postignut u provedbi Akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga ( ); poziva Komisiju da na toj osnovi predloži novi akcijski plan za razdoblje od do 2020.;

115 HR Službeni list Europske unije C 215/107 Utorak, 25. listopada napominje da je ocjena novih politika o lakim drogama prioritet i smatra da bi strategije dekriminalizacije/ legalizacije trebalo razmotriti kao sredstvo djelotvorne borbe protiv organiziranih zločinačkih skupina; traži od Europske unije da to pitanje uvrsti u svoje unutarnje i vanjske politike tako da se u političku raspravu uključe sve relevantne agencije EU-a i međunarodne agencije te institucije svih uključenih zemalja; Kockanje i namještanje utakmica 61. podsjeća da se organizirane zločinačke skupine često koriste zakonitim i nezakonitim kockanjem te namještanjem utakmica u svrhu pranja novca; osuđuje kriminalne interese povezane s tim pojavama i potiče Komisiju i države članice da očuvaju ili uvedu zakonodavstvo za njihovo suzbijanje i sprečavanje kriminaliziranjem namještanja sportskih događanja; poziva države članice da surađuju sa sportskih organizacijama na transparentan i učinkovit način te da poboljšaju komunikaciju i suradnju s Eurojustom i Europolom kako bi se takve pojave suzbile; Porezne oaze 62. ističe da se svake godine zbog utaje i izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u izgubi 1 bilijun EUR; ističe da bi se posebna pozornost trebala usmjeriti na porezne oaze i zemlje s netransparentnim ili štetnim poreznim praksama, što predstavlja velik problem koji utječe na svakog europskog građanina; 63. pozdravlja međunarodni sporazum zemalja članica G20 o primjeni novog svjetskog standarda kojim bi se postigla veća porezna transparentnost usklađena s visokim standardima koji se već primjenjuju u EU-u; traži njegovu brzu provedbu i djelotvoran nadzor poreznih prijevara i utaja poreza na međunarodnoj razini; pozdravlja činjenicu da je u veljači Komisija potpisala sporazume o razmjeni poreznih informacija sa zemljama kao što su Andora i Monako, a je već potpisala sporazume sa Švicarskom, Lihtenštajnom i San Marinom; 64. podsjeća da je odgovornost EU-a da se bori protiv poreznih pravila kojima se transnacionalnim korporacijama i pojedincima omogućava izbjegavanje plaćanja poreza te da trećim zemljama pomogne da vrate nezakonito stečena sredstva i kazneno progone počinitelje; naglašava da EU mora na svim relevantnim međunarodnim forumima kao prioritet promicati borbu protiv poreznih oaza, bankovne tajne i pranja novca, ukidanje prekomjerne obveze čuvanja profesionalne tajne, javno izvještavanje multinacionalnih kompanija za svaku zemlju pojedinačno i javne registre stvarnih vlasnika poduzeća; ističe da su porezne oaze idealna područja za stjecanje i pranje prihoda od kriminalnih aktivnosti te stoga u tom pogledu inzistira na koordiniranom pristupu na razini EU-a; 65. poziva Komisiju da poveća razinu osviještenosti o ozbiljnim posljedicama omogućavanja korupcije, da razmotri mogućnost sveobuhvatnog plana za sprječavanje prijenosa imovine u treće zemlje koje čuvaju anonimnost korumpiranih pojedinaca i da preispita svoje gospodarske i diplomatske odnose s tim zemljama; Kaznena djela protiv okoliša 66. izražava zabrinutost zbog povećanja nezakonitih aktivnosti u području zaštite okoliša koje su povezane ili proizlaze iz organiziranih kriminalnih aktivnosti mafijaškog tipa kao što su nezakonita trgovina otpadom i njegovo nezakonito zbrinjavanje, uključujući zbrinjavanje toksičnog otpada, te uništavanje prirodne baštine; podsjeća na svoju preporuku za razvijanje zajedničkog akcijskog plana za sprječavanje i suzbijanje tih oblika kaznenih djela; ističe da je potrebno poboljšati postojeće propise o očuvanju prirode i zaštiti okoliša, uključujući provođenjem kriminalističkih inspekcija ugovaratelja i podugovaratelja koji su korisnici ugovora za velike infrastrukturne projekte koji se financiraju iz proračuna EU-a; 67. poziva Komisiju da nadzire i procjenjuje provedbu Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga o zaštiti okoliša putem kaznenog prava kako bi se zajamčilo da države članice učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim kaznenim sankcijama kazne svako nezakonito ponašanje koje ima negativan učinak na ljudsko zdravlje ili okoliš; poziva Mrežu Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL) da periodično izvješćuje Europski parlament o aktivnostima država članica u pogledu provedbe Direktive 2008/99/EZ;

116 C 215/108 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada ističe da se organizirane zločinačke skupine u svrhu pranja novca te nezakonitog odlaganja toksičnih tvari koje zagađuju okoliš koriste uslugama građevinskih poduzeća specijaliziranih za zemljane radove; poziva Komisiju da provede kriminalističke inspekcije ugovaratelja i podugovaratelja koji su korisnici ugovora za velike infrastrukturne projekte koji se financiraju iz proračuna EU-a kako bi se spriječile takve prakse; Računalni kriminal 69. podsjeća na to da se računalni kriminal koristi u svrhe pranja novca i krivotvorenja; ističe da on predstavlja važan izvor prihoda za mnoge organizirane zločinačke skupine te da je potrebno osnažiti zakonodavstvo Unije i suradnju između država članica i agencija Unije u tom području; zabrinuto napominje da su organizirane zločinačke skupine uspjela povećati opseg svojeg nezakonitog krijumčarenja zahvaljujući zloupotrebi interneta u nezakonite svrhe kao što je promicanje trgovine drogom i ljudima; Organizirani kriminal i terorizam 70. podsjeća da rastuće zbližavanje i sve veća povezanost između organiziranog kriminala i terorizma, kao i veze između kriminalnih i terorističkih skupina, predstavljaju sve ozbiljniju prijetnju Uniji; poziva države članice da zajamče da se financiranje i podržavanje terorizma u okviru organiziranog kriminala kazneno goni te da vlasti država članica koje su uključene u kaznene postupke podrobnije istražuju međusobnu povezanost organiziranog kriminala, terorističkih aktivnosti i financiranja terorista; 71. ističe da mreže organiziranog kriminala nezakonito trguju vatrenim oružjem, naftom, drogama, divljim biljnim i životinjskim vrstama, cigaretama i krivotvorenom robom te umjetninama ili drugim kulturnim predmetima te da je to postao vrlo unosan način za financiranja terorističkih skupina; prima na znanje predstavljanje akcijskog plana Komisije za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i eksplozivima te njihove uporabe; ustraje na tome da ga je potrebno hitno provesti; poziva države članice da poduzmu potrebne mjere, izbjegavajući pritom nepotrebno administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, kako bi osigurale da terorističke organizacije i kriminalne mreže ne profitiraju od ikakve trgovine robom; 72. ističe da sudjelovanje u kriminalnim aktivnostima može biti povezano s kaznenim djelima terorizma; podsjeća da su, prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), krijumčarenje droga, kretanje nezakonitog vatrenog oružja, međunarodni organizirani kriminal te pranje novca postali sastavni dio terorizma; smatra da je za učinkovitu borbu protiv terorizma potrebno osnažiti zakonodavstvo EU-a u području borbe protiv organiziranog kriminala i pranja novca, uzimajući u obzir i postojeću vezu između terorističkih skupina i organiziranih zločinačkih skupina, koja se temelji na uzajamnoj koristi; Organizirani kriminal te trgovanje ljudima i krijumčarenje 73. zabrinut je zbog sve veće profesionalizacije trgovanja ljudima i s tim povezanog porasta prihoda mreža koje se bave krijumčarenjem i nezakonitom trgovinom, što je rezultat kontinuiranog priljeva izbjeglica u Europu; poziva Komisiju i države članice da zajamče napredak u pogledu međunarodne suradnje u području suzbijanja trgovanja ljudima kako bi se ono iskorijenilo te kako bi se oslabio utjecaj krijumčarskih mreža; 74. podsjeća na to da u kontekstu trgovanja ljudima Europska unija ima poseban pravni i politički okvir čiji je cilj optimizacija suradnje i postavljanje trgovanja ljudima kao prioriteta u radu organizacija i agencija kao što su Europol i Eurojust; pozdravlja zaključke prvog izvješća o napretku postignutom u borbi protiv trgovanja ljudima; poziva Komisiju da na toj osnovi što prije osmisli strategiju za razdoblje nakon 2016.; 75. osuđuje infiltraciju organiziranog kriminala u tijela odgovorna za upravljanje sredstvima za prihvat migranata te poziva na poduzimanje posebnih mjera usmjerenih na suzbijanje krijumčarenja i trgovanja ljudima, koje provode složene mreže kriminalnih skupina iz zemalja podrijetla, tranzita i odredišta žrtava;

117 HR Službeni list Europske unije C 215/109 Utorak, 25. listopada naglašava hitnu potrebu za rješavanjem teškog iskorištavanja radnika migranata u Uniji; priznaje da su nedovoljan broj zakonitih migracijskih putova i prepreke pristupu pravosuđu osnovni uzroci trgovanja ljudima; također napominje da Direktiva o sankcijama za poslodavce uključuje važne odredbe za rješavanje iskorištavanja radnika državljana trećih zemalja, međutim, te se odredbe oslanjaju na postojanje pravednih, učinkovitih i dostupnih mehanizama za podnošenje žalbi na nacionalnoj razini, a takva je provedba i dalje na minimalnoj razini; Vanjska dimenzija 77. poziva Europsku uniju na pružanje daljnje potpore konsolidaciji javne uprave i usvajanju odgovarajućih antikorupcijskih zakonodavnih okvira u svim zemljama, posebno u zemljama koje su izašle iz sukoba i tranzicijskim zemljama u kojima su državne institucije slabe; inzistira na tome da je potrebno ojačati regionalne i specijalizirane policijske i pravosudne mreže u zemljama u razvoju, i to uvijek u parametrima kojima se jamče odgovarajući standardi zaštite podataka i privatnosti, te razmjenjivati primjere najbolje prakse i širiti znanje Europola, Eurojusta i Europske pravosudne mreže; naglašava da je potrebno poboljšati regulativu i kazneni progon te promicati zaštitu zviždača kako bi počinitelji odgovarali za svoja nedjela, kao i uspostaviti prikladan sustav za zaštitu zviždača u EU-u i izvan njega; posebno naglašava da je potreban mehanizam neposrednog izvještavanja za građane iz zemalja koje primaju pomoć EU-a, a koji ukazuju na nepravilnosti u programima koji se financiraju iz fondova EU-a; 78. sa zabrinutošću napominje da najrelevantnije međunarodne konvencije i inicijative za borbu protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova u svojoj fazi provedbe ne uspijevaju ostvariti konkretne rezultate; podsjeća da je razvijanje antikorupcijske strategije u okviru vanjske politike nužno za djelotvornu borbu protiv korupcije i financijskog kriminala; poziva EU da kao prioritet u svojoj vanjskoj politici promiče ispravan prijenos i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta te svih drugih relevantnih međunarodnih instrumenata kojima je cilj suzbijanje korupcije i pranja novca; 79. poziva Komisiju da stalnim praćenjem zajamči da sredstva potpore EU-a ni izravno ni neizravno ne doprinose korupciji; smatra da bi pomoć trebala biti usklađenija s apsorpcijskim kapacitetom zemlje domaćina te njezinim općim razvojnim potrebama kako bi se izbjeglo masovno rasipanje te korupcija u pogledu uporabe novčane pomoći; poziva EU da izravno rješava problem korupcije izradom programa i strateških dokumenata za pojedine zemlje te da proračunsku potporu poveže s jasnim antikorupcijskim ciljevima; naglašava da je u tu svrhu potrebna uspostava čvrstih mehanizama za praćenje provedbe; poziva Komisiju da izradi snažnu, cjelovitu i sveobuhvatnu strategiju za upravljanje rizikom od korupcije u zemljama u razvoju kako se razvojnom pomoći ne bi doprinosilo korupciji te da u potpunosti provede strategiju za borbu protiv prijevara iz 2013., posebno pri pružanju pomoći EU-a u svim njezinim oblicima, uključujući Europski razvojni fond i uzajamne fondove, te pri delegiranju razvojnih projekata trećim stranama; sa zabrinutošću napominje da pristup EU-a korupciji u zemljama AKP-a ne sadrži mnogo strateških smjernica u pogledu jačanja sustava tih zemalja za sprečavanje i nadziranje korupcije; smatra da je potrebna bolja koordinacija između Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) u njihovu pristupu djelotvornom suzbijanju korupcije u zemljama u razvoju; 80. podsjeća na važnost usklađenosti unutarnje i vanjske politike EU-a te ukazuje na to da je borbu protiv organiziranog kriminala potrebno integrirati u strategije razvoja i sigurnosti kao sredstvo za ponovnu uspostavu stabilnosti u zemljama u razvoju; 81. ističe da je poštovanje prava pojedinaca i vlada da sami odlučuju o svojim gospodarskim, prehrambenim i poljoprivrednim sustavima rješenje za suzbijanje kriminalnih aktivnosti koje prouzrokuju glad i siromaštvo; potiče međunarodnu zajednicu da aktivno pristupi rješavanju financijskih spekulacija povezanih s hranom kao što su kupovina po niskim cijenama u velikim poljoprivrednim područjima i gomilanje obradivih zemljišta koje provode velika multinacionalna poljoprivredna poduzeća, uzimajući u obzir štetne posljedica za male proizvođače;

118 C 215/110 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada poziva zemlje u razvoju da u okviru svojih antikorupcijskih programa povećaju transparentnost i odgovornost u ugovorima o resursima, financijskim izvještajima i revizijama poduzeća te pri prikupljanju i raspodjeli prihoda; 83. poziva EU da pojača svoju potporu kako bi se zemljama koje su bogate resursima pomoglo da provedu načela Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) u pogledu veće transparentnosti i odgovornosti u sektorima nafte, plina i rudarstva; snažno potiče uspostavu djelotvornog pravnog okvira za pružanje podrške poduzećima koja su uključena u opskrbne lance u sektorima nafte, plina i rudarstva pri ispravnoj primjeni inicijative EITI; 84. nalaže svom Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da prati preporuke iz svojih rezolucija koje se odnose na borbu protiv korupcije; poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da u roku od dvije godine ocijeni zakonodavne mjere koje u tom području poduzima Komisija, u kontekstu navedenih preporuka; o o o 85. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

119 HR Službeni list Europske unije C 215/111 P8_TA(2016)0404 Ljudska prava i migracije u trećim zemljama Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o ljudskim pravima i migracijama u trećim zemljama (2015/2316(INI)) (2018/C 215/20) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir Opću deklaraciju UN-a o ljudskim pravima iz godine, a posebno njezin članak 13., uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz i njezin dodatni protokol, uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz te njihove dodatne protokole, uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz i Konvenciju o smanjenju slučajeva bez državljanstva iz 1961., uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1966., uzimajući u obzir Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz i njezin dodatni protokol, uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz i njezin dodatni protokol, uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta iz i njezine dodatne protokole, uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji iz 1990., uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka iz 2006., uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom iz i njezin dodatni protokol, uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o promicanju i zaštiti ljudskih prava, između ostalog i mogućnostima i načinima promicanja ljudskih prava migranata od 3. kolovoza 2015., uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 69/167 od 18. prosinca o zaštiti migranata, uzimajući u obzir djelovanje raznih međunarodnih mehanizama za ljudska prava, između ostalog i izvješća Françoisa Crépeaua, posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata i drugih posebnih izvjestitelja UN-a, univerzalni periodični pregled i rad drugih tijela sporazuma, uzimajući u obzir djelovanje i izvješća Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava, uključujući načela i smjernice o ljudskim pravima i međunarodnim granicama i izvješće o stanju migranata u tranzitu, uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

120 C 215/112 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada uzimajući u obzir načela iz Dhake o odgovornom zapošljavanju i pružanju pomoći radnicima migrantima, uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji, uzimajući u obzir relevantna izvješća Agencije Europske unije za temeljna prava, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije iz 18. studenoga naslovljenu Globalan pristup migracijama i mobilnosti (COM(2011)0743), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja naslovljenu Europski migracijski program (COM(2015)0240), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada naslovljenu Upravljanje izbjegličkom krizom: trenutačno stanje provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskoga migracijskog programa (COM(2015)0510), uzimajući u obzir Odluku Komisije od 20. listopada o osnivanju Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi (C(2015)7293), uzimajući u obzir zaključke sa sastanka Vijeća EU-a od 25. i 26. lipnja i 15. listopada 2015., uzimajući u obzir zaključke Vijeća o akcijskom plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od do 2019., usvojene 20. srpnja 2015., uzimajući u obzir zaključke Vijeća o mjerama za rješavanje izbjegličke i migracijske krize od 9. studenoga 2015., uzimajući u obzir političku deklaraciju i akcijski plan usvojene na sastanku na vrhu u održanom u Valletti 11. i 12. studenoga 2015., uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o pitanjima povezanima s migracijom, posebno Rezoluciju od 17. prosinca o situaciji na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji ( 1 ), Rezoluciju od 29. travnja o nedavnim tragedijama u Sredozemnom moru i migracijskoj politici i politici azila u EU-u ( 2 ) te Rezoluciju od 12. travnja o situaciji na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji ( 3 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u ( 4 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka o situaciji u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u ( 5 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja o borbi protiv trgovine ljudima u vanjskim odnosima EU-a ( 6 ), uzimajući u obzir završnu izjavu sa drugog sastanka na vrhu predsjednika parlamenata Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran na temu imigracije, azila i ljudskih prava u euromediteranskoj regiji, donesenu 11. svibnja ( 7 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za i politici Europske unije u tom području ( 8 ), ( 1 ) SL C 294, , str. 18. ( 2 ) SL C 346, , str. 47. ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0102. ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0312. ( 5 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0073. ( 6 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0300. ( 7 ) ( 8 ) Usvojeni tekstovi s tim datumom, P8_TA(2015)0470.

121 HR Službeni list Europske unije C 215/113 Utorak, 25. listopada Uzimajući u obzir Rezoluciju Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a od 9. prosinca o migracijama, ljudskim pravima i izbjeglicama iz humanitarnih razloga ( 1 ), uzimajući u obzir izvješća organizacija civilnog društva o stanju u pogledu ljudskih prava migranata, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0245/2016), A. budući da su ljudska prava svojstvena svim ljudskim bićima, bez iznimaka; B. budući da je migracija globalan i višedimenzionalan fenomen uzrokovan nizom čimbenika kao što su gospodarski uvjeti (uključujući promjene u raspodjeli bogatstva te regionalnu i globalnu ekonomsku integraciju), socijalni i politički uvjeti, uvjeti rada, nasilje i sigurnosni uvjeti, kao i postupno uništavanje okoliša i sve ozbiljnije prirodne katastrofe; budući da se s tim fenomenom treba suočiti na human, dosljedan, sveobuhvatan i uravnotežen način koji uzima u obzir njegov pozitivan utjecaj na demografske promjene i gospodarski razvoj; C. budući da su migracijski tokovi krajnje složeni, odnosno da se ne odvijaju samo među regijama, nego i unutar pojedinačnih regija; budući da su prema procjeni UN-a međunarodne migracije u porastu, usprkos globalnoj gospodarskoj krizi; budući da se trenutačno oko 244 milijuna ljudi smatra međunarodnim migrantima; D. budući da su prava navedena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim međunarodnim konvencijama univerzalna i nedjeljiva; E. budući da je migracija rezultat i rastuće globalizacije i međuovisnosti tržišta; F. budući da različiti čimbenici koji utječu na migraciju omogućavaju da se predvide njihove posljedice te uvjetuju razvoj odgovarajućih politika; G. budući da promjene u migracijskim tokovima, pogotovo u vrijeme krize, imaju važne gospodarske, društvene i političke posljedice kako na matične, tako i na odredišne zemlje migranata; H. budući da je nužno, kao temelj za oblikovanje svih politika upravljanja migracijama, imati na raspolaganju učinkovite mehanizme za praćenje i kontrolu ulaska i izlaska stranaca te za analizu i predviđanje utjecaja migracija; I. budući da na migracije utječu sve raznovrsniji čimbenici, koji mogu biti višedimenzionalni i temeljiti se na gospodarskim, okolišnim, kulturnim, političkim, obiteljskim ili osobnim razlozima; budući da prisilno raseljavanje pogađa sve veći broj migranata te im je potrebna posebna zaštita jer, između ostalog, bježe od nestabilnosti u zemljama, sukoba te političkih ili vjerskih progona; J. budući da postaje sve teže utvrditi razliku između izbjeglica, tražitelja azila i migranata, između ostalog i zato što brojne zemlje nemaju odgovarajuće pravne i institucijske instrumente i okvire; ( 1 ) SL C 179, , str. 40.

122 C 215/114 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada K. budući da vlasti i prihvatni centri u tranzitnim i odredišnim zemljama trebaju biti senzibilizirani i spremni biti diferencirani i fleksibilni u pristupu migrantima i tražitelja azila, u skladu s njihovim osobnim situacijama; L. budući da se migracijska kretanja globaliziraju i regionaliziraju i da su migracijski tokovi Jug Jug, koji se u 80 % slučajeva odvijaju između susjednih zemalja sa sličnim razinama dohotka, danas malo izraženiji od tokova Jug Sjever; M. budući da je Europa u povijesti bila regija odredišta, ali i polazišta migranata; budući da su Europljani, osim današnjih iseljenika iz gornjih društvenih slojeva, migrirali u inozemstvo i zbog ekonomskih problema, sukoba ili političkih progona; budući da je zbog aktualne gospodarske i financijske krize velik broj Europljana emigrirao, uključujući u gospodarstva u usponu na južnoj polutki svijeta; N. budući da su žene i djeca sve brojniji među migrantima te još više među izbjeglicama; uzimajući u obzir da sve veći broj migranata i izbjeglica predstavljaju osobe sa sveučilišnom diplomom i da je još godine odljev mozgova procijenjen na 59 milijuna osoba; budući da je Azija najpogođeniji kontinent, no da Afrika plaća najveći danak jer ondje samo 4 % osoba ima završen fakultet, od kojih 31 % migrira ( 1 ); O. budući da su prema Uredu Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice nestabilnost i sukobi u određenim regijama prouzročili humanitarnu krizu, kojom je zahvaćeno više od 65 milijuna izbjeglica i raseljenih osoba, ponajprije u zemljama u razvoju; P. budući da Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice procjenjuje da je broj osoba bez državljanstva barem deset milijuna; Q. budući da se u članku 13. Opće deklaracije o ljudskim pravima navodi da svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka unutar granica svake države, no također i napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju te se vratiti u svoju zemlju; R. budući da su suradnja te razmjena informacija i dobrih praksi između matičnih, tranzitnih i odredišnih zemalja ključne za sprečavanje nezakonitih migracija i trgovine ljudima te borbu protiv njih jer na taj način mogu utvrditi zajedničke interese i probleme; S. budući da se cjelovitim pristupom u području migracija mora odgovoriti na globalne izazove u pogledu razvoja, mira u svijetu, ljudskih prava i klimatskih promjena, posebno uzimajući u obzir poboljšanje humanitarnih uvjeta u matičnim zemljama kako bi se lokalnom stanovništvu omogućio život u sigurnijim područjima; T. budući da su prava izbjeglica utvrđena Ženevskom konvencijom i njezinim dodatnim protokolima; U. uzimajući u obzir da se uvjeti života, između ostalog i na zdravstvenom planu, u brojnim izbjegličkim kampovima na Bliskom istoku i u Africi pogoršavaju te da sigurnost izbjeglica, posebno ugroženih osoba, a pogotovo žena i maloljetnika, na tim područjima često nije zajamčena; V. budući da je prema Svjetskoj banci prijenos novčanih doznaka međunarodnih migranata iznosio više od 550 milijardi američkih dolara, od čega je 414 milijardi otišlo u zemlje u razvoju; ( 1 ) Izvješće UN-a o međunarodnim migracijama za 2015., dostupno na migration/publications/migrationreport/docs/migrationreport2015_highlights.pdf

123 HR Službeni list Europske unije C 215/115 Utorak, 25. listopada W. uzimajući u obzir da je stopa ksenofobije, diskriminacije i nasilja prema migrantima, protumigrantskog ozračja, govora mržnje i zločina iz mržnje znatno porasla u zemljama skupine AKP; X. budući da konkretan, dobro organiziran i adekvatan odgovor na pitanja migracije predstavlja priliku za pojedince i države; budući da takav odgovor moraju podupirati načela borbe protiv siromaštva, promicanja održivog razvoja te poštovanja prava i dostojanstva migranata i izbjeglica; budući da on treba biti zasnovan na bliskoj suradnji između matičnih, tranzitnih i odredišnih zemalja; Y. budući da je migracija dinamičan element važan za suprotstavljanje demografskoj krizi i za smanjenje postotka radno sposobnog stanovništva u nekim zemljama; Z. budući da je teško procijeniti broj nezakonitih migranata, što ne pomaže izradi pokazatelja u pogledu njihovih uvjeta života i rada, iako je baš njima najpotrebnija zaštita s obzirom na to da su zbog neriješenog pravnog položaja i bez pravnog priznanja posebno izloženi zlostavljanju, izrabljivanju i uskraćivanju najosnovnijih ljudskih prava; AA. budući da međunarodne migracije u specifičnim slučajevima mogu biti instrument za rješavanje problema manjka radne snage na tržištu rada; AB. budući da migranti doprinose povećanju raznolikosti i kulturnog bogatstva u zemljama domaćinima; budući da, kako bi se to dogodilo, moraju biti u potpunosti integrirani u zajednicama domaćinima da bi one imale koristi od njihova gospodarskog, društvenog i kulturnog potencijala; budući da je vrlo važno da tvorci politika izvješćuju javnost o pozitivnom utjecaju migranata na društvo na gospodarskoj, kulturnoj i društvenoj razini kako bi spriječili ksenofobna i diskriminatorna stajališta; AC. budući da se adekvatnim politikama prihvaćanja i integracije izbjegava pogoršanje ili produženje djelovanja traumatskih epizoda koje mnogi migranti dožive tijekom svog života; AD. budući da je društveni i kulturni razvoj moguć samo uz integraciju i da to zahtijeva velik angažman migranata, koji moraju biti spremni prilagoditi se zajednici domaćina bez nužnog odricanja od izvornog kulturnog identiteta, kao i angažman institucija i zajednica u zemljama domaćinima koje moraju biti spremne primiti migrante i zadovoljiti njihove potrebe; Izazovi i rizici u pogledu prava migranata 1. izražava solidarnost s osobama koje su prisiljene napustiti svoje zemlje zbog, između ostalog, sukoba, progona, povreda ljudskih prava i neimaštine; izražava duboku zabrinutost zbog teških kršenja ljudskih prava s kojima se mnogi migranti suočavaju u zemljama tranzita ili odredišnim zemljama; ističe da se moraju poštovati dostojanstvo i ljudska prava migranata; 2. naglašava da Unija i njezine države članice moraju pružati primjer kad je riječ o promicanju i zaštiti ljudskih prava migranata, osobito unutar vlastitih granica, kako bi mogli biti vjerodostojni sudionici rasprave o migracijama i ljudskim pravima u trećim zemljama; 3. podsjeća da većinu izbjeglica i migranata na svijetu prihvaćaju zemlje u razvoju; prepoznaje trud koji su treće zemlje uložile u prihvaćanje migranata i izbjeglica; ističe da su sustavi podrške tih zemalja suočeni s velikim izazovima, koji mogu ozbiljno ugroziti zaštitu sve većeg broja raseljenih stanovnika;

124 C 215/116 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada podsjeća da svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju ( 1 ); ističe da društveni položaj i nacionalnost osoba o kojima je riječ ne bi ni u kom slučaju trebali dovoditi u pitanje to pravo kao i da svaka osoba ima pravo odlučiti o tome hoće li migrirati te pri tom zadržati dostojanstvo; poziva sve vlade da odgovore na problem nedovoljne zaštite ljudskih prava s kojim se suočavaju migranti; poziva vlade i nacionalne parlamente da ukinu kaznene zakonske okvire kojima se kriminaliziraju migracije te da provedu kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja kako bi se zajamčila sigurnost migranata; osuđuje ograničenja ili zabrane izlaska iz određenih zemalja ili povratka u njih i osuđuje posljedice koje neposjedovanje državljanstva ima u pogledu ostvarivanja prava; 5. napominje da je unatoč porastu broja izbjeglica u svijetu mnogo manji od broja interno raseljenih osoba; naglašava da se njih ne smije diskriminirati samo zbog toga što su pokušali pronaći sigurnost bez prelaska međunarodnih granica te stoga ističe da treba poštovati prava interno raseljenih osoba, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju; 6. podsjeća da je važno utvrditi koje su osobe bez državljanstva kako bi im se omogućila zaštita u skladu s međunarodnim pravom; u tom smislu apelira na države da uvedu postupke za utvrđivanje apatridnosti i da međusobno dijele dobre prakse, uključujući u vezi s pravom i postupcima za sprječavanje novih slučajeva apatridnosti djece; 7. skreće pozornost na to da postoji trajna potreba da Unija u sklopu svoje politike vanjskih odnosa u obzir uzme apatridnost, posebno zato što je ona bitan uzrok prisilnog raseljavanja; podsjeća na obvezu iz strateškog okvira i akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju objavljenog da se razvije zajednički okvir između Komisije i Europske službe vanjskih poslova putem kojeg bi se s trećim zemljama otvorila pitanja apatridnosti i proizvoljnog pritvaranja ; 8. izražava zabrinutost zbog toga što se migrante i izbjeglice podvrgava proizvoljnom pritvaranju i zlostavlja te podsjeća da pritvaranje treba ograničiti samo na najnužnije slučajeve i da u svakom slučaju treba osigurati odgovarajuće mjere zaštite, uključujući pristup odgovarajućim sudskim postupcima; 9. poziva države da priznaju svoje obveze u pogledu azila i migracija u skladu s međunarodnim zakonodavstvom te da donesu nacionalne zakone kakvi su potrebni za djelotvorno ispunjenje tih obveza, uključujući i tako da se omogući traženje međunarodne zaštite; traži da se u okviru tih zakonodavstva uzmu u obzir stupanj i vrsta progona i diskriminacije migranata; 10. podsjeća da migranti imaju pravo na to da ih se ne vraća u zemlje u kojima postoji rizik da će biti zlostavljani ili mučeni; naglašava da su kolektivno protjerivanje i prisilna vraćanja zabranjeni međunarodnim pravom; izražava zabrinutost zbog postupanja prema migrantima koje se vraća u njihove matične zemlje ili u treće zemlje bez odgovarajućeg praćenja njihove situacije te traži da se u svakom slučaju uzmu u obzir poteškoće s kojima se suočavaju tijekom povratka u te zemlje; 11. predlaže uspostavu programa reintegracije za migrante koji se vrate u svoju matičnu zemlju; 12. naglašava da je važno poštovati pravo migranata da, neovisno o njihovu statusu, zatraže pristup pravnim sredstvima i dobiju djelotvorne pravne lijekove bez straha od prijave nadležnim imigracijskim službama, pritvaranja i deportacije; izražava zabrinutost zbog toga što u brojnim državama nedostaju mehanizmi kontrole i praćenja postupaka koji se odnose na povredu prava migranata te jamstva kvalitete u pogledu informacija i pravne pomoći koja se pruža migrantima i tražiteljima azila; preporučuje da osoblje tijela nadležnih za pitanja azila i prihvatnih centara te ostali službenici i socijalni radnici koji su u dodiru s osobama koje traže međunarodnu zaštitu prođu odgovarajuće osposobljavanje kako bi imali u vidu opće i osobne okolnosti, kao i rodnu perspektivu, koje ti zahtjevi za zaštitu obuhvaćaju; 13. nadalje, poziva Komisiju i ESVD da poboljšaju razmjenu dobrih primjera prakse s trećim zemljama, osobito u vidu osposobljavanja humanitarnih radnika kojim će se omogućiti da oni bolje prepoznaju različite značajke, pozadinu i iskustvo migranata, posebno onih najranjivijih, i tako bolje zaštititi te migrante i pomoći im u skladu s njihovim potrebama; ( 1 ) Članak 13. stavak 2. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948.

125 HR Službeni list Europske unije C 215/117 Utorak, 25. listopada naglašava da pojmovi sigurnih zemlja i sigurnih zemalja porijekla ne smiju onemogućavati pojedinačno razmatranje zahtjeva za azil; zahtijeva da se u svim slučajevima utvrde migranti kojima je potrebna međunarodna zaštita, a njihovi zahtjevi uzmu u obzir; inzistira na tome da im se pruže odgovarajuća jamstva u pogledu zabrane prisilnog vraćanja te da im se omogući pristup mehanizmima podnošenja žalbe; 15. skreće pozornost na fizičko i psihološko nasilje te na potrebu da se prepoznaju posebni oblici nasilja i progona kojima su izložene žene i djeca, kao što su trgovina ljudima, prisilni nestanci, seksualno zlostavljanje, genitalno sakaćenje, rani ili prisilni brakovi, nasilje u obitelji, ropstvo, zločini zbog časti i spolna diskriminacija; podsjeća na dosad neviđeni broj žrtava seksualnog nasilja i silovanja, koji je i dalje u porastu, uključujući i onog korištenog u svojstvu ratnog oružja; 16. izražava zabrinutost zbog prakse novačenja djece u oružane skupine; ustraje na potrebi za podupiranjem politika u korist njihova razoružanja, rehabilitacije i naknadne reintegracije; 17. naglašava da su žene i djeca odvajanjem od članova obitelji, što podrazumijeva i slučajeve pritvaranja, izloženi većim rizicima; 18. podsjeća da su osobito ugrožene ranjive žene, djevojke i djevojčice bez pratnje, žene glave obitelji i trudnice, osobe s invaliditetom te osobe starije životne dobi; naglašava da su djevojčice koje bježe pred sukobima i progonom suočene s povišenim rizikom od sklapanja prisilnog i preranog braka, preranog majčinstva, silovanja, seksualnog i tjelesnog zlostavljanja i prostitucije, i to čak i kada stignu na takozvana sigurna mjesta; stoga poziva na specijaliziranu zaštitu i pomoć za vrijeme njihova boravka u prihvatnim centrima, posebno u pogledu zdravstvene zaštite; 19. preporučuje da se rodna perspektiva uvrsti u migracijske politike, između ostalog i s ciljem sprječavanja te kažnjavanja trgovine ljudima i svih drugih oblika nasilja i diskriminacije usmjerenih protiv žena; poziva na ostvarivanje pune jednakosti, de jure i de facto, s obzirom na to da je ona ključan element za sprječavanje tih vrsta nasilja te kako bi se olakšalo postizanje samostalnosti i neovisnosti žena; 20. izražava zabrinutost zbog sve većeg broja izvješća i svjedočanstava koja ukazuju na porast nasilja nad djecom migrantima, uključujući mučenje i pritvaranje pa čak i njihov nestanak; ističe da je u skladu s mišljenjem Odbora UN-a za prava djeteta pritvaranje djece samo zbog njihova migracijskog statusa ili zbog migracijskog statusa njihovih roditelja kršenje prava djece te da nikada nije u njihovu najboljem interesu; 21. podsjeća da su djeca migranti posebno ugrožena, pogotovo ako su bez pratnje, te da imaju pravo na dodatnu razinu međunarodne zaštite koja se temelji na najboljim interesima djeteta u skladu s pravilima međunarodnog prava; ističe da je pitanje maloljetnih osoba bez pratnje potrebno uključiti u okviru razvojne suradnje na način da se potakne njihova integracija u zemljama primitka, posebno davanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te sprječavanjem rizika od nasilja, zlostavljanja, iskorištavanja i zanemarivanja; 22. izražava zabrinutost zbog poteškoća prilikom registracije djece rođene izvan zemalja porijekla, što bi moglo dovesti do povećanog rizika od neposjedovanja državljanstva; stoga traži da im se omogući registracija nakon rođenja neovisno o migracijskom statusu njihovih roditelja; 23. apelira na EU-a da blisko surađuje s UNICEF-om, UNHCR-a i svim relevantnim međunarodnim organizacijama i institucijama kako bi učinio sve da se poveća kapacitet za zaštitu djece migranata i njihovih obitelji tijekom cijelog njihovog puta, bez obzira na njihov migracijski status, i to financiranjem odgovarajućih programa zaštite, posebice u području obrazovnih ustanova i zdravstvene skrbi, na način da se osiguraju posebni prostori za djecu i psihološka potpora, omogući utvrđivanje obiteljskih veza i okupljanje djece koja su bez pratnje ili su odvojena od svojih obitelji, te primjenom načelâ nediskriminacije, nekriminalizacije, nepritvaranja, zabrane prisilnog vraćanja i bez primjene neprimjerenog kažnjavanja, tj. primjenjujući načela spajanja obitelji, tjelesne i pravne zaštite i prava na identitet;

126 C 215/118 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada podsjeća na to da su žene, djevojke, djevojčice i djeca koji pokušavaju pobjeći u osjetljivom položaju te da kriminalne mreže iskorištavaju nedostatak zakonitih puteva migracije, regionalnu nestabilnost i sukobe da bi s njim trgovali i seksualno ih iskorištavali; 25. skreće pozornost na specifične vrste nasilja i posebne oblike progona kojima su izloženi migranti pripadnici zajednice LGBTI; traži da se podupre provedba posebnih socijalno-pravnih mehanizama za migrante i tražitelje azila koji su pripadnici skupine LGBTI kako bi se uzela u obzir njihova ranjivost i kako bi se njihovi zahtjevi za zaštitom temeljito provjeravali, čak i u fazi žalbe; 26. podsjeća da su gospodarska, društvena i kulturna prava, posebno ona u pogledu zdravstvene zaštite, obrazovanja i smještaja, ljudska prava koja trebaju uživati svi migranti, a posebno djeca, bez obzira na njihov migracijski status; 27. izražava zabrinutost zbog kršenja prava na rad i izrabljivanja migranata; potvrđuje da su obrazovanje, prilike za rad i spajanje obitelji važni elementi za proces integracije; ističe da je potrebno boriti se protiv svih oblika prisilnog rada kojima su izloženi migranti te posebno osuđuje sve oblike izrabljivanja djece; 28. izražava zabrinutost zbog diskriminacijskih praksi s kojima se prečesto suočavaju određene društvene i kulturne, jezične i vjerske manjine, čime se pridonosi nejednakosti u pristupu pravima migranata; 29. poziva zemlje domaćine da migranticama zajamče pravo pristupa uslugama povezanima sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem; 30. ukazuje na potrebu za tim da se izbjegne stvaranje izoliranih četvrti za migrante tako što će se promicati uključenost i korištenje punog potencijala života u društvu; 31. smatra da se pravom na obrazovanje i rad, ali i pravom na obiteljski život i spajanjem obitelji, pomaže samostalnosti migranata i potiče njihova integracija; ustraje na važnosti jamčenja socijalne zaštite za radnike migrante i njihove obitelji; napominje da se djelotvorna integracija migranata mora temeljiti na strogoj procjena tržišta rada i njegova budućeg potencijala, boljoj zaštiti ljudskih prava i radnih prava radnika migranata te stalnom dijalogu s dionicima na tržištu rada; 32. ističe da učenje jezika zemlje domaćina može značajno poboljšati kvalitetu života migranata, kao i njihovu ekonomsku i kulturnu samostalnost, te olakšati pristup informacijama o njihovim pravima u društvu zemlje domaćina; smatra da vlasti zemlje domaćina trebaju zajamčiti učenje jezika; preporuča da se migranti uključe u cjelokupan proces donošenja socijalnih i političkih odluka; 33. smatra da su pristup zaposlenju i osposobljavanju te neovisan status ključni elementi pri uključivanju i osnaženju migrantica; traži da se ti napori povećaju u slučaju migrantica, koje su uglavnom nedovoljno zastupljene, kako bi se premostile prepreke pri njihovu uključivanju i osnaženju; 34. podsjeća da države domaćini trebaju promicati osnaživanje migranata, posebice migrantica, pružajući im potrebno znanje i društvene vještine, uključujući i one koje se odnose na stručno osposobljavanje i učenje jezika kao dio pristupa usmjerenog prema sociokulturnom uključivanju; 35. smatra da svi radnici trebaju dobiti ugovor na jeziku koji razumiju te biti zaštićeni od zamjene ugovora; ističe da bi se bilateralnim sporazumima između matičnih zemalja i zemalja odredišta trebala ojačati zaštita ljudskih prava; 36. smatra da je važno uspostaviti dosljedne i sveobuhvatne rodno osviještene nacionalne migracijske politike koje se odnose na sve faze migracijskog procesa, koje koordiniraju vlade i koje su razvijene u okviru opsežnog savjetovanja s nacionalnim institucijama za ljudska prava, privatnim sektorom, udruženjima poslodavaca i radnika, civilnim društvom i samim migrantima te uz potporu međunarodnih organizacija;

127 HR Službeni list Europske unije C 215/119 Utorak, 25. listopada podsjeća da sve osobe imaju pravo na sigurne i pravedne radne uvjete i na potpuno poštovanje prava radnika u skladu s međunarodnim standardima i instrumentima koji se odnose na ljudska prava i temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada; 38. ističe da su nesigurna radna mjesta u zemljama domaćinima najčešće rezervirana za migrante, pogotovo migrantice, čime se povećava njihova ranjivost; podsjeća da je iskorištavanje radnika često posljedica trgovine ljudima i njihova krijumčarenja, no da do njega može doći i izvan okvira tih kaznenih djela; u tom pogledu izražava zabrinutost zbog nekažnjavanja brojnih poslodavaca u zemljama domaćinima unatoč činjenici da su odgovorni za kršenje međunarodnih propisa o radničkim pravima migranata; izražava zabrinutost zato što u nekim državama zakonodavstvo o radnom pravu dopušta prakse kojima se krše međunarodne norme; smatra da borba protiv iskorištavanja radnika mora obuhvaćati učinkovit progon poslodavaca koji iskorištavaju radnike i istodobnu zaštitu žrtava tog iskorištavanja; 39. ukazuje na potrebu za priznavanjem kvalifikacija koje su migranti stekli u matičnim zemljama kako bi se omogućila njihova neovisnost i socijalna uključenost u različitim područjima društva, a osobito na tržištu rada; naglašava da je potrebno svim migrantima, uključujući i one čiji položaj nije reguliran, priznati pravo da osnivaju organizacije za zaštitu radničkih prava, između ostalog i sindikate, i da im se pridružuju te priznati te strukture; 40. potiče poduzeća da provode glavna načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima kako bi izbjegla da njihove aktivnosti imaju štetne učinke na ljudska prava i da se suoče sa svakim takvim učinkom kada do njega dođe te da nastoje spriječiti ili ublažiti svaki štetan učinak na ljudska prava koji je izravno povezan s njihovim djelovanjem; 41. poziva Uniju da zajedno s SAD-om i drugim međunarodnim partnerima nastavi s koordiniranim diplomatskim naporima usmjerenima na aktivnu suradnju s trećim zemljama kako bi se suočili s hitnom potrebom donošenja zajedničke strategije kao odgovora na aktualni i globalni problem migracija; 42. hitno poziva Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da uloži sve potrebne i konkretne napore kako bi od dotičnih trećih zemalja dobila jamstvo učinkovite i djelotvorne predanosti u rješavanju tog problema; 43. naglašava da se Unija treba više angažirati u pogledu vanjske politike kako se uspostavili mir i stabilnost u područjima gdje ratovi i sukobi izazivaju goleme migracijske valove prema Europskoj uniji; 44. podsjeća da je obveza Europske unije i država članica usmjeriti djelovanje u iskorjenjivanje temeljnih uzroka kriza koje dovode to tog fenomena masovnih migracija; 45. poziva na poboljšanje humanitarnih uvjeta u matičnim i tranzitnim zemljama kako bi se lokalnom stanovništvu i izbjeglicama omogućio život na sigurnijim područjima; 46. apelira na sve sukobljene strane da obustave napade na civile, da im pruže zaštitu i dopuste sigurno napuštanje zona sukoba ili primanje pomoći humanitarnih organizacija; 47. ističe utjecaj Islamske države i njezina razvoja na opsežan pritok zakonitih tražitelja azila i nezakonitih migranata; uviđa presudnu ulogu koju politike u područjima sigurnosti i borbe protiv terorizma imaju u rješavanju glavnih uzroka migracije; 48. ponavlja nedavnu izjavu Ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice prema kojoj su brojne izbjeglice žrtve terorizma i ozbiljnih povreda ljudskih prava, zbog čega prema tim izbjeglicama treba postupati na primjeren način;

128 C 215/120 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada podsjeća da su programi preseljenja pod okriljem UNHCR-a koristan instrument za upravljanje uređenim dolascima osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita u brojnim zemljama diljem svijeta; naglašava da bi, u slučajevima kada preseljenje nije izvedivo, sve države trebalo potaknuti da uspostave i provedu programe humanitarnog prihvata ili da u najmanju ruku stvore uvjete koji omogućuju izbjeglicama da ostanu u blizini svojih matičnih zemalja; 50. prima na znanje sve veće potrebe i stalni manjak financijskih sredstava u pogledu humanitarne pomoći zemljama u susjedstvu Sirije, što je dovelo do toga da Svjetski program za hranu smanji obroke izbjeglicama; poziva države članice UN-a, Europsku uniju i njezine države članice te da u najmanju ruku podmiruju svoje financijske obveze; ističe važnost usmjeravanja njihove pomoći namijenjene izbjeglicama u tim zemljama na osiguravanje sredstava za život, sigurnosti izbjeglica, njihova pristupa temeljnim pravima, posebno pristupa zdravstvenim i obrazovnim uslugama, u uskoj suradnji s UNHCR-om, Svjetskim programom za hranu i nadležnim tijelima; 51. podsjeća da su migracija i razvoj povezani te da su razvojna suradnja u području obrazovanja, zdravstva, radnog prava, smanjenja siromaštva, ljudskih prava, demokratizacije i obnove nakon sukoba te borba protiv nejednakosti, klimatskih promjena i korupcije ključni instrumenti za sprječavanje prisilnih migracija; napominje da politika utrka za obradivim površinama i prirodnim resursima može imati velik utjecaj na humanitarne krize te da socijalne, političke i humanitarne krize mogu natjerati ljude da migriraju; smatra da se migracije globalno smatraju snažnim instrumentom održivog i uključivog razvoja; 52. poziva EU i međunarodnu zajednicu da utvrde konkretne mjere koje vlade mogu poduzeti kako bi povećale potencijal koji zakonite migracije imaju u poticanju razvoja; naglašava da, osobito u odredišnim zemljama, treba postojati političko vodstvo i snažno zauzimanje za borbu protiv ksenofobije i poticanje društvene integracije migranata; 53. smatra da migracija ima temeljne uzroke (osobito ekonomske, političke, društvene i ekološke); smatra da bi se razvojnom pomoći trebali djelotvorno riješiti ti uzroci te da bi se u tu svrhu trebala povećati razvojna suradnja, poboljšati izgradnja kapaciteta, pružati podrška rješavanju sukoba i promicati poštovanje ljudskih prava; naglašava da su ti uzroci povezani s porastom sukoba i ratova, kršenjem ljudskih prava i nedostatkom dobrog upravljanja; 54. naglašava važnost upravljanja migracijama u okviru regionalne i lokalne suradnju te njezina povezivanja s civilnim društvom; Pristup temeljen na poštovanju ljudskih prava 55. snažno potiče sve dionike uključene u razvoj politika i odlučivanje u vezi s azilom i migracijama da ne dopuste spajanje definicija migranata i izbjeglica; podsjeća da je potrebno posvetiti posebnu pozornost izbjeglicama koji bježe od sukoba i progona te na koje se stoga primjenjuje pravo azila jer se ne mogu vratiti u svoju matičnu zemlju; podsjeća da većina izbjeglica traži utočište u susjednim zemljama i regijama i svojim zemljama porijekla; stoga smatra da bi im se trebalo pristupiti na sveobuhvatan način u okviru vanjske politike Unije; 56. traži od država članica da ratificiraju sve međunarodne sporazume i konvencije o ljudskim pravima i da primjenjuju norme koje se odnose na migrante i koje su sadržane u brojnim pravnim instrumentima, između ostalog, glavnim međunarodnim instrumentima za temeljna ljudska prava kao i drugim instrumentima koji se bave pitanjima povezanima s migracijom, kao što su Konvencija UN-a o izbjeglicama iz i njezin dodatni protokol te Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji; u tom smislu smatra da u slučaju da ne ratificiraju potonju konvenciju, države članice Unije štete politikama Unije u području ljudskih prava i preuzetoj obvezi o nedjeljivosti tih prava;

129 HR Službeni list Europske unije C 215/121 Utorak, 25. listopada podsjeća da otvaranje tih sigurnih i zakonitih migracijskih putova predstavlja najbolje sredstvo sprječavanja trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi te da razvojne strategije trebaju prepoznati migraciju i mobilnost kao pokretače razvoja zemalja domaćina i matičnih zemalja kroz novčane doznake i ulaganja; stoga poziva Uniju i najrazvijenije treće zemlje da surađuju kako bi se na temeljima dobre prakse određenog broja zemalja i u cilju borbe protiv ilegalnog rada otvorili zakoniti putovi migracija, posebice u svrhu poticanja spajanja obitelji i mobilnosti, što se odnosi i na mobilnost iz ekonomskih razloga za sve razine osposobljenosti, između ostalog i za najmanje kvalificirane migrante; 58. pozdravlja konkretne odredbe u pogledu migranata, tražitelja azila i raseljenih osoba i osoba bez državljanstva koje su sadržane u Europskom instrumentu za demokraciju i ljudska prava za razdoblje od do 2020.; traži od Komisije da tijekom revizije instrumenta za ljudska prava sredinom provedbenog razdoblja koju će provesti i i dalje kao prioritet uzima u obzir zaštitu i promicanje prava migranata; poziva ESVD i države članice da ispune obveze preuzete u okviru Plana djelovanja EU-a u području ljudskih prava i demokracije donesenog u srpnju te da jamstva u pogledu ljudskih prava uključe u sve sporazume, postupke i programe povezane s migracijom i dogovorene s trećim zemljama, ali i da iste unaprijede; smatra da bi svaki sporazum i program trebao isto tako biti popraćen neovisnom ocjenom iz perspektive ljudskih prava, ako je ista moguća, te da bi ga trebalo nastaviti redovito ocjenjivati; preporučuje da se osmisle i provedu komunikacijske kampanje i kampanje podizanja svijesti o prilikama koje migracije i migranti mogu predstavljati za društvo, i ono matičnih zemalja i ono zemalja domaćina; stoga ponavlja da bi Europski instrument za demokraciju i ljudska prava trebao nastaviti financirati projekte za poticanje borbe protiv rasizma, diskriminacije, ksenofobije i drugih oblika netolerancije, uključujući vjersku netoleranciju; 59. traži od Unije da usvoji posebne smjernice u području prava migranata kao dopunu njezinim smjernicama o ljudskim pravima te da u tom okviru provede procjene učinka i uspostavi mehanizme za praćenje politika u području razvoja i migracija kako bi se zajamčila učinkovitost javnih migrantskih politika; naglašava da je važno poštovanje ljudskih prava uključiti u sve politike koje su u vanjskim odnosima EU-a povezane s migracijama, a posebno one u pogledu vanjskih poslova, razvojne i humanitarne pomoći; podsjeća da je nužno da se u svim vanjskim politikama Unije, a posebno u trgovinskoj i razvojnoj politici, politici zaštite okoliša i migracijskoj politici, poštuju ljudska prava, da se teži ispunjavanju ciljeva utvrđenih u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji i da se odredbe o ljudskim pravima primjenjuju u svim sporazumima Unije, uključujući i trgovinske sporazume; traži u tom smislu da suradnju s trećim zemljama u pogledu migracija poprati i ocjenjivanje njihovih sustava pomoći migrantima i tražiteljima azila, potpore koju pružaju izbjeglicama te njihove sposobnosti i spremnosti za borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi; poziva EU i države članice da se svojim djelovanjem približe zemljama koje, poput Kanade, provode učinkovite politike preseljenja; ističe da se politike u ovom području ne bi trebale provoditi na štetu politika razvojne pomoći; 60. zalaže se da sloboda kretanja i pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i zaposlenje budu kao prioriteti uvedeni u financijske instrumente u području vanjske suradnje Europske unije te poziva na pružanje potpore zemljama u razvoju kako bi donijele dugoročne politike kojima se poštuju ta prava; poziva Komisiju i ESVD da u okviru strategija u području ljudskih prava za pojedine zemlje posebnu pozornost obrate na prava migranata; 61. izražava želju da se prava migranata i izbjeglica stave, i to kao zasebna točka, na dnevni red dijaloga Unije s relevantnim trećim zemljama te da se europsko financiranje projekata usmjerenih na zaštitu ugroženih osoba, nevladinih organizacija, boraca za ljudska prava, novinara i odvjetnika koji se bore za to da se zaštita prava migranata odredi kao prioritet; 62. u tom smislu poziva zemlje da nezavisnim promatračima, nevladinim organizacijama te nacionalnim i međunarodnim institucijama i organizacijama kao i medijima omoguće pristup svim centrima za prihvat i pritvor migranata; potiče izaslanstva EU-a i veleposlanstva država članica kao i izaslanstva Europskog parlamenta da prate situaciju u kojoj se nalaze migranti u tim centrima te da u vezi s time surađuju s nacionalnim nadležnim tijelima u cilju jamčenja prava migranata i transparentnosti u odnosu na javnost;

130 C 215/122 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada ističe da trgovci ljudima mnogim izbjeglicama prikazuju iskrivljenu sliku; ponavlja koliko je važno boriti se protiv trgovine ljudima, prekinuti dotok novca i razbijati te mreže jer će se tako pozitivno utjecati na stanje ljudskih prava izbjeglica u trećim zemljama koji bježe pred ratom i terorom; 64. poziva da se ostvari uska suradnja u pitanju zaštite prava migranata s nadležnim međunarodnim organizacijama te drugim institucijama i organizacijama aktivnima u upravljanju migracijama, prvenstveno u najpogođenijim zemljama, kako bi se podupro dostojanstven prihvat migranata i poštovanje njihovih prava; 65. ističe nužnost jačanja suradnje s tim organizacijama kako bi se spriječilo krijumčarenje migranata i trgovina ljudima jačanjem osposobljavanja, mjerama za izgradnju kapaciteta i mehanizama za razmjenu informacija, između ostalog i procjenom učinka mreža časnika za vezu zaduženih za imigraciju i suradnje koju su uspostavili s trećim zemljama, posebno suradnje u kaznenim stvarima, te poticanjem na ratifikaciju Protokola iz Palerma koji se odnosi na to područje, u svrhu poticanja suradnje u kaznenim pitanjima, identifikacije osumnjičenika te pružanja pomoći za kaznene istrage u suradnji s nacionalnim tijelima; 66. traži da Europski parlament bude još više uključen u uspostavu transverzalnog pristupa ljudskim pravima u politikama migracija te da ta pitanja budu uključena u godišnje izvješće Unije o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu, između ostalog, i u njegov dio koji se odnosi na pristup po pojedinačnim zemljama; traži stroži parlamentarni nadzor nad radnim dogovorima sklopljenima s trećim zemljama i drugim vanjskim aktivnostima suradnje relevantnih agencija Unije; traži da se veća pozornost posveti izvještajima stručnjaka i podacima koje je Europski potporni ured za azil prikupio o zemljama porijekla izbjeglica; 67. prepoznaje ulogu i doprinos civilnog društva u pogledu političkog dijaloga; ističe važnost savjetovanja s civilnim društvom u pogledu svih vanjskih politika Unije, uz posebno pozornost koju bi trebalo usmjeriti na potpuno sudjelovanje, transparentnost i pravilno širenje informacija o svim politikama i procesima koji se odnose na migracije; podsjeća na potrebu za većim sudjelovanjem organizacija žena u rješavanju sukoba na razinama donošenja odluka te za tim da se žene izbjeglice, raseljene žene ili migrantice na odgovarajući način uključe u donošenje odluka koje se na njih odnose; poziva Komisiju i ESVD da ojačaju kapacitete nacionalnih institucija za ljudska prava u trećim zemljama kako bi one mogle uložiti veće napore u zaštitu prava migranata i borbu protiv neljudskog i ponižavajućeg postupanja, govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih protiv migranata, kao što je navedeno u Deklaraciji iz Beograda, koju su usvojila 32 pravobranitelja i nacionalne institucije za ljudska prava; 68. poziva zemlje domaćine da veću važnost pridaju udrugama migranata, koje bi trebale biti izravno uključene u razvojne programe u zajednicama; 69. poziva države članice da poštuju svoju obvezu dodjeljivanja 0,7 % bruto nacionalnog dohotka (BND) za razvojnu pomoć; traži da se ta pomoć ne uvjetuje suradnjom u području migracija te traži od Unije i država članica da u razvojnu pomoć ne uključuju financijska sredstva namijenjena prihvatu izbjeglica; 70. ističe da programe razvojne pomoći ne treba koristiti isključivo za ciljeve povezane s migracijama i upravljanjem granicama; poziva na to da se u razvojnim projektima EU-a usmjerenima na migrante i tražitelje azila poštuje načelo uključivanja svake osobe, i to usredotočenjem na pristup osnovnim socijalnim uslugama, posebice zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, te obraćanjem posebne pozornosti na ugrožene osobe i skupine, primjerice žene, djecu, manjine i autohtono stanovništvo, pripadnike skupine LGBT i osobe s invaliditetom; 71. ističe pozitivne aspekte migracije za razvoj država podrijetla migranata, kao što su novčane doznake migranata, koje mogu biti bitan doprinos razvoju obitelji i zajednica; u tom kontekstu poziva države da troškove slanja novčanih doznaka svedu na najmanju moguću mjeru; 72. poziva Uniju i njezine države članice da se pobrinu za učinkovitu i djelotvornu usklađenost politika razvoja te da u području migracijske politike s trećim zemljama veliki naglasak stave na poštovanje ljudskih prava;

131 HR Službeni list Europske unije C 215/123 Utorak, 25. listopada apelira na Uniju da dimenziju migracija uključi u okvir nakon Sporazuma iz Cotonoua, kojim će se definirati budući odnosi između Unije i država AKP-a; napominje da bi aktivnije sudjelovanje trećih zemalja u izradi instrumenata globalnog pristupa migracijama i mobilnosti te pregovora o njima pomoglo partnerskoj naravi tih instrumenata i poboljšalo lokalnu odgovornost za njih i njihovu učinkovitost; 74. poziva na to da se siromašnim zemljama oproste dugovi kako bi im se pomoglo da donesu javne politike kojima se jamči poštovanje ljudskih prava; ustraje u tome da se održiva rješenja za pitanje duga, uključujući standarde za odgovorno davanje i uzimanje zajmova, moraju donositi u sklopu multilateralnog pravnog okvira za postupke restrukturiranja državnog duga u cilju smanjenja tereta duga i izbjegavanja neodrživog duga, a kako bi se stvorili preduvjeti za dugoročnu zaštitu ljudskih prava; 75. pozdravlja uključivanje migracije u ciljeve održivog razvoja, točnije u deseti cilj, kojim se određuje okvir globalne razvojne politike do 2030.; podsjeća da su se države obvezale na međunarodnu suradnju radi jamčenja sigurnih, urednih i zakonitih migracija uz potpuno poštovanje ljudskih prava i humano postupanje prema migrantima, neovisno o njihovu statusu, te izbjeglicama i raseljenim osobama ; napominje da prisilno raseljavanje nije samo humanitarno pitanje nego i razvojni izazov, zbog čega je potrebna bolja koordinacija između humanitarnih i razvojnih aktera; smatra da je provedba ciljeva održivog razvoja prilika za poboljšanje pristupa politikama u vezi s azilom i migracijama utemeljenog na pravima te za uvrštavanje migracijskih smjernica u razvojne strategije; poziva međunarodnu zajednicu da utvrdi mjerljive pokazatelje kad je riječ o ciljevima održivog razvoja povezanima s migracijama te da prikupi i objavi razvrstane podatke o pristupu migranata dostojanstvenom radu, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, osobito u odredišnim zemljama u razvoju, kako bi se poboljšalo upravljanje migracijama; 76. ustraje na tome da Unija i države članice trebaju podupirati najmanje razvijene zemlje u okviru borbe protiv klimatskih promjena kako bi se izbjeglo povećanje neimaštine u tim zemljama i broja osoba raseljenih iz razloga povezanih s okolišem; 77. traži od Unije da aktivno sudjeluje u raspravi o pojmu klimatski izbjeglica te u mogućoj definiciji tog pojma u smislu međunarodnog prava; 78. ističe potrebu učinkovitije koordinacije i evaluacije provedbe, utjecaja i kontinuiteta različitih financijskih instrumenata Europske unije u području migracija u korist trećih zemalja u područjima kao što su migracijska politika, međunarodna razvojna suradnja, vanjska politika, politika susjedstva i humanitarna pomoć, koji su u razdoblju od do godine mobilizirali više od milijardu eura za više od 400 projekata; 79. ističe utjecaj instrumenata Unije za suradnju u području imigracija, azila i zaštite ljudskih prava; prima na znanje osnivanje Kriznog uzajamnog fonda za stabilnost i borbu protiv glavnih uzroka nezakonite migracije i raseljavanja u Africi; traži ocjenu i praćenje tih fondova kao i sporazuma iste naravi, kao što su izjava EU-a i Turske te proces iz Kartuma i proces iz Rabata; 80. ističe da se u sporazumima s trećim zemljama potpora treba usmjeriti na rješavanje socijalnih, ekonomskih i političkih kriza koje uzrokuju migracije; 81. naglašava važnost snažnije suradnje Europske unije s trećim zemljama u okviru globalnog pristupa migraciji i mobilnosti (GAMM) kako bi se pojačala partnerska priroda tih instrumenata, njihova učinkovitost i njihov doprinos suočavanju s migracijskim izazovima; 82. smatra da je potrebno poboljšati usklađenost globalnog pristupa migraciji i mobilnosti, integrirati stroge mehanizme praćenja i nadzora poštovanja ljudskih prava u sve vanjske sporazume te dati prednost projektima u zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama kojima će se unaprijediti poštovanje ljudskih prava migranata;

132 C 215/124 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada potiče Uniju da sklopi sporazume o partnerstvu u pogledu mobilnosti sa svojim najbližim partnerima; 84. zahtijeva od Komisije i država članica da politike vraćanja migranata razmatraju samo ako je riječ o vraćanju u matične zemlje u kojima oni mogu biti sigurno prihvaćeni uz potpuno poštovanje njihovih temeljnih i postupovnih prava te u tom pogledu traži da se prednost dâ dobrovoljnom, a ne prisilnom vraćanju; naglašava da je u sporazume u okviru tih politika sklopljene s trećim zemljama potrebno uključiti zaštitne klauzule kojima se jamči da se migrantima koji se vraćaju u svoje zemlje neće kršiti prava, tj. da oni neće biti izloženi riziku od progona; prepoznaje važnost redovitih provjera u cilju izbjegavanja sklapanja sporazuma sa zemljama koje se ne pridržavaju međunarodnih normi o ljudskim pravima; 85. poziva na poduzimanje mjera protiv mreža krijumčara i zaustavljanje trgovine ljudima; traži da se za osobe koje traže međunarodnu zaštitu otvore zakoniti i sigurni putovi, između ostaloga i uspostavom humanitarnih koridora; poziva da se uspostave stalni i obvezni programi za preseljenje te da se osobama koje bježe iz područja sukoba daju humanitarne vize, između ostaloga i u svrhu ulaska u treću zemlju u cilju traženja azila; traži da se otvore zakoniti putovi i uspostave opća pravila u pogledu ulaska i boravka kako bi se migrantima omogućilo da rade i traže zaposlenje; 86. ustraje na potrebi stvaranja i bolje provedbe okvira zaštite migranata u nevolji i tranzitu te na granicama Unije; 87. pozdravlja operacije protiv krijumčara i trgovaca ljudima te podržava osnaživanje upravljanja vanjskim granicama Unije; ističe potrebu za sveobuhvatnim i konkretnim dugoročnim planom brzog djelovanja, koji obuhvaća suradnju s trećim zemljama u cilju borbe protiv organiziranih kriminalnih mreža krijumčara migranata; 88. naglašava da je krijumčarenje migranata povezano s trgovinom ljudima i predstavlja najgori oblik povrede ljudskih prava; podsjeća da je pokretanje misija, poput misije EURONAVFOR MED, sredstvo konkretne borbe protiv krijumčarenja migranata; poziva Uniju da nastavi takvu vrstu operacija te da ih intenzivira; 89. smatra da je nužno razmisliti o jačanju sigurnosti i granične politike te o načinima poboljšanja buduće uloge Frontexa i Europskog potpornog ureda za azil; poziva na solidarnost i preuzimanje obveza u obliku dostatnih doprinosa proračunima i aktivnostima tih agencija; 90. naglašava potrebu poboljšanja funkcioniranja centara za prihvat i registraciju i mjesta ulaska na vanjskim granicama Unije; 91. zahtijeva da Unija u sporazume o dijeljenju i razmjeni informacija na granicama i uzduž migracijskih tokova unese odredbe o zaštiti podataka; 92. traži od Europske unije i zemalja domaćina uspostavu učinkovitih alata za koordinaciju, usklađivanje informacijskih tokova, prikupljanje, međusobno povezivanje i analizu podataka; o o o 93. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe, Afričkoj uniji, Organizaciji američkih država i Arapskoj ligi.

133 HR Službeni list Europske unije C 215/125 P8_TA(2016)0405 Korporativna odgovornost za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama (2015/2315(INI)) (2018/C 215/21) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i ostale sporazume i instrumente UN-a u vezi s ljudskim pravima, osobito Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji su doneseni u New Yorku 16. prosinca 1966., uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, uzimajući u obzir članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uzimajući u obzir članke 2., 3., 8., 21. i 23. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), uzimajući u obzir članke 81., 82., 83., 114., 208. i 352. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU), uzimajući u obzir Strateški okvir EU-a za ljudska prava i demokraciju koji je 25. lipnja ( 1 ) usvojilo Vijeće za vanjske poslove i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje koji je 20. srpnja usvojilo Vijeće ( 2 ), uzimajući u obzir Smjernice Europske unije o ljudskim pravima, uzimajući u obzir svoje rezolucije o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. prosinca o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za godinu i politici Europske unije u tom području ( 3 ), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. ožujka o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za godinu i politici Europske unije u tom području ( 4 ), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. listopada o korupciji u javnom i privatnom sektoru i njezinu utjecaju na ljudska prava u trećim zemljama ( 5 ), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. veljače o društveno odgovornom poslovanju: odgovorno, transparentno i pouzdano poslovno ponašanje i održiv rast ( 6 ), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. veljače o društveno odgovornom poslovanju: promicanje društvenih interesa i put k održivom i uključivom oporavku ( 7 ), uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava 26/9 od 26. lipnja 2014., u kojoj je UNHRC odlučio uspostaviti međuvladinu radnu skupinu otvorenog tipa čiji je zadatak izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za transnacionalna društva i druga poduzeća u području ljudskih prava, ( 1 ) ( 2 ) ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470. ( 4 ) SL C 316, , str ( 5 ) SL C 181, , str. 2. ( 6 ) SL C 24, , str. 28. ( 7 ) SL C 24, , str. 33.

134 C 215/126 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada uzimajući u obzir Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima, izmijenjene Smjernice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za multinacionalna poduzeća, Tripartitnu deklaraciju Međunarodne organizacije rada (MOR) o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, okvir Međunarodnog vijeća za integrirano izvješćivanje, deset načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda te normu Međunarodne organizacije za normizaciju ISO Smjernice o društvenoj odgovornosti i priručnik Europskog ureda obrtnika i malih i srednjih poduzetnika za normizaciju o normi ISO namijenjen europskim MSP-ima, uzimajući u obzir projekt Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore koji se provodi u okviru inicijative UN-a Načela odgovornog ulaganja i Globalnog sporazuma UN-a, uzimajući u obzir preporuku Vijeća Europe državama članicama o ljudskim pravima i poslovanju usvojenu 2. ožujka 2016., uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o obnovljenoj strategiji EU-a (COM(2011)0681) i njezinu zelenu knjigu Promicanje europskog okvira za društveno odgovorno poslovanje (COM(2001)0366) te definiciju društveno odgovornog poslovanja koja je u njoj navedena te komunikacije iz i koje se na nju nastavljaju, uzimajući u obzir izvanteritorijalne obveze država koje proizlaze iz maastrichtskih načela, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0243/2016), A. budući da se EU temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, među ostalima prava pripadnika manjina; i budući da se njegovo međunarodno djelovanje, uključujući njegovu trgovinsku politiku, vodi [tim] načelima ; B. budući da se Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima primjenjuju na sve države i sva poduzeća, bila ona transnacionalna ili ne, neovisno o njihovoj veličini, sektoru, lokaciji, vlasništvu i strukturi, iako je u primjeni Vodećih načela UN-a u cijelom svijetu i dalje izazov uspostava djelotvornih kontrolnih i sankcijskih mehanizama; budući da je Europski parlament u svojim rezolucijama od 6. veljače skrenuo pozornost na posebne karakteristike MSP-a o kojima bi se u politikama društveno odgovornog poslovanja trebalo propisno voditi računa i na potrebu za fleksibilnim pristupom društveno odgovornom poslovanju prilagođenim njihovu potencijalu; C. budući da se Globalnim sporazumom UN-a ( 1 ), koji sadržava deset načela, od korporacija traži da unutar svojeg područja utjecaja usvoje, podupiru i primjenjuju niz temeljnih vrijednosti u području ljudskih prava, radnih standarda, okoliša i borbe protiv korupcije, da se dobrovoljno obvežu na poštovanje tih vrijednosti i ugrade ih u svoje poslovne aktivnosti; D. budući da su korporacije jedan od glavnih aktera gospodarske globalizacije, financijskih usluga i međunarodne trgovine te su dužne poštovati sve primjenjive zakone i međunarodne sporazume na snazi te poštovati ljudska prava; budući da se trgovina i ljudska prava mogu međusobno podupirati i da poslovna zajednica, koja je dužna poštovati ljudska prava, može imati i važnu poticajnu ulogu u promicanju ljudskih prava, demokracije, standarda zaštite okoliša i odgovornog poslovanja; ( 1 )

135 HR Službeni list Europske unije C 215/127 Utorak, 25. listopada E. budući da, međutim, ta poduzeća mogu katkad prouzročiti povrede ljudskih prava ili pridonijeti tim povredama te utjecati na prava ugroženih skupina kao što su manjine, autohtono stanovništvo, žene i djeca ili pridonijeti ekološkim problemima; F. budući da su povrede ljudskih prava koje počine korporacije globalni problem i budući da sve korporacije u svijetu moraju poštovati ljudska prava, a europske su institucije u prvom redu dužne regulirati odgovornost korporacija povezanih s EU-om; G. budući da mnoge međunarodno aktivne korporacije, bile one europske ili ne, koje posluju u trećim zemljama obavljaju velik dio poslovnih aktivnosti ili imaju sjedište u Europi i/ili su u vlasništvu europskih korporacija, imaju imovinu ili dobra u Europi, kontroliraju druge korporacije u Europi ili primaju ulaganja ili financijske usluge institucija u Europi; budući da su globalizacija i razvoj tehnologije doveli do toga da korporacije povjeravaju poslove lokalnim dobavljačima ili se u svojim lancima opskrbe i proizvodnje koriste dobrima ili uslugama koje su proizvele odnosno pružile druge korporacije iz raznih zemalja, a time i jurisdikcija, koje imaju različite pravne sustave, različite razine zaštite i standarde ljudskih prava te različite razine primjene; H. budući da zaštita ljudskih prava treba biti prioritet državama članicama i samoj Uniji; budući da EU ima vodeću ulogu u pregovorima o nizu inicijativa za globalnu odgovornost i njihovoj provedbi te da su te inicijative tijesno povezane s promicanjem i poštovanjem međunarodnih standarda; budući da povrede ljudskih prava zahtijevaju djelotvorna pravna sredstva; budući da je u okviru i nacionalnog i međunarodnog prava potreban pravedniji i efikasniji sustav pravnih sredstava za bavljenje povredama ljudskih prava koje počine poduzeća; I. budući da za povrede ljudskih prava još uvijek ne postoji cjelovit globalni pristup odgovornom poslovanju; budući da žrtve povreda ljudskih prava u koje su uključena međunarodna društva nailaze na brojne prepreke u pristupu pravnim lijekovima, među ostalima proceduralne prepreke u pogledu prihvatljivosti i iznošenja dokaza, često previsoke troškove sudskog postupka i nepostojanje jasnih standarda odgovornosti za uključenost poduzeća u povrede ljudskih prava; Korporacije i ljudska prava 1. napominje da će sve veća globalizacija i internacionalizacija poslovnih aktivnosti i lanaca opskrbe ulogu korporacija u jamčenju poštovanja ljudskih prava učiniti važnijom te će dovesti do situacije u kojoj će međunarodne norme, pravila i suradnja biti presudni za sprečavanje povreda ljudskih prava u trećim zemljama; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog slučajeva povreda ljudskih prava u trećim zemljama, među ostalima onih koji su posljedica odluka rukovodstva nekih korporacija i poduzeća EU-a, kao i onih koje su počinili pojedinci, nedržavni akteri i države; podsjeća korporativne subjekte na njihovu odgovornost da poštuju ljudska prava u svojim globalnim aktivnostima, bez obzira na to gdje se njihovi korisnici nalaze te neovisno o tome ispunjava li država domaćin svoje obveze u pogledu ljudskih prava; 2. napominje da brzi tehnološki napredak hitno zahtijeva pozornost i odgovarajući pravni okvir; 3. ponovno potvrđuje postojanje hitne potrebe da se kontinuirano, djelotvorno i dosljedno djeluje na svim razinama, i to na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, kako bi se učinkovito rješavali slučajevi kršenja ljudskih prava čim do njih dođe i pravni problemi koji proizlaze iz izvanteritorijalne dimenzije poduzeća i njihova postupanja te povezane nesigurnosti o tome tko snosi odgovornost za povrede ljudskih prava; Međunarodni okvir 4. pozdravlja usvajanje Vodećih načela UN-a i snažno podupire njihovo primjenjivanje u cijelom svijetu; naglašava da se UN jednoglasno složio oko Vodećih načela uz punu potporu država članica EU-a, MOR-a i Međunarodne trgovačke komore, uključujući potporu konceptu pametne kombinacije regulatornog i dobrovoljnog djelovanja; poziva na to da se predstavnici EU-a u dijalozima o ljudskim pravima s trećim zemljama redovito pozivaju na Vodeća načela UN-a i druge

136 C 215/128 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada međunarodne standarde o odgovornom poslovanju; osim toga, poziva društva da primjenjuju Vodeća načela UN-a, među ostalim uspostavom politika dužne pažnje i zaštitnih mehanizama za upravljanje rizicima te pružanjem djelotvornih pravnih lijekova ako njihove aktivnosti prouzroče nepovoljan učinak za ljudska prava ili doprinesu tome; 5. uviđa da su Globalni sporazum UN-a, norma ISO o društvenoj odgovornosti, Tripartitna deklaracija MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća sredstva s pomoću kojih se može mobilizirati odgovornost u poslovnim aktivnostima poduzeća; Pozivi upućeni korporacijama i njihova obveza poštovanja ljudskih prava 6. poziva društva, bila ona europska ili ne, da pružaju dužnu pažnju zaštiti ljudskih prava (due diligence) te da svoje zaključke uključe u interne politike i procedure te u skladu s time dodijele resurse i ovlasti i propisno ih primjenjuju; naglašava da tome treba namijeniti dostatna sredstva; naglašava da su transparentnost i komunikacija o mjerama poduzetim da se spriječe povrede ljudskih prava u trećim zemljama ključne za odgovarajući demokratski nadzor i za to da bi se potrošačima omogućio odabir na temelju činjenica; 7. prepoznaje golemu važnost društveno odgovornog poslovanja i pozdravlja sve veću upotrebu instrumenata koji se temelje na tome i to što korporacije dobrovoljno preuzimaju obveze u pogledu toga; međutim, snažno naglašava da je poštovanje ljudskih prava moralna dužnost i pravna obveza korporacija i njihovih uprava te da bi ono trebalo biti integrirano u dugoročnu gospodarsku perspektivu, neovisno o tome gdje te korporacije posluju, njihovoj veličini ili industrijskom sektoru; uviđa da bi posebne pravne obveze korporacija trebale biti konkretno određene prema njihovoj veličini i mogućnostima te da bi EU i države članice trebali težiti postizanju najveće zaštite ljudskih prava koristeći se najefikasnijim mjerama, a ne samo pretjeranim administrativnim i birokratskim formalističkim pravilima; 8. smatra da primjena smjernica o društveno odgovornom poslovanju mora biti dovoljno fleksibilna da se zadovolje specifični zahtjevi svake države članice i regije, s posebnim naglaskom na kapacitete malih i srednjih poduzeća; pozdravlja angažman Komisije, uz sudjelovanje Parlamenta i Vijeća te drugih međunarodnih tijela, oko dugoročnog temeljnog usklađivanja inicijativa društveno odgovornog poslovanja te razmjene i promicanja dobre korporativne prakse u vezi s društveno odgovornim poslovanjem te promicanja smjernica iz norme Međunarodne organizacije za normizaciju ISO kako bi se zajamčila jedinstvena globalna, koherentna i transparentna definicija društveno odgovornog poslovanja; snažno potiče Komisiju da istinski doprinese usmjeravanju i usklađivanju politika država članica EU-a, čime bi se na najmanju mjeru svela mogućnost nastanka dodatnih troškova poduzeća koja posluju u više država članica, a koji su rezultat postojanja različitih odredbi; 9. ponavlja da treba posvetiti pozornost posebnim značajkama malih i srednjih poduzeća, koja uglavnom posluju na lokalnoj i regionalnoj razini unutar određenih sektora; stoga smatra presudnim da se u politikama društveno odgovornog poslovanja Unije, u koje se ubrajaju i nacionalni akcijski planovi o društveno odgovornom poslovanju, propisno uzmu u obzir specifični zahtjevi malih i srednjih poduzeća, da se vodi načelom počnimo od malih i prepozna neformalni, intuitivni pristup malih i srednjih poduzeća društveno odgovornom poslovanju; ponovno izražava protivljenje mjerama koje bi mogle rezultirati dodatnim administrativnim ili financijskim ograničenjima za mala i srednja poduzeća, a potporu onim mjerama koje omogućuju da mala i srednja poduzeća djeluju zajednički; 10. podsjeća na to da bi društva u slučaju da se utvrdi da su prouzročila povredu ili joj pridonijela trebala preuzeti moralnu, ali i pravnu odgovornost, te da moraju pružiti ili sudjelovati u pružanju djelotvornog pravnog lijeka pogođenim pojedincima i zajednicama; napominje da ti postupci uključuju restituciju, naknadu štete, rehabilitaciju i davanje jamstava o neponavljanju povrede; 11. pozdravlja praksu uvođenja odgovornosti poštovanja ljudskih prava u obvezujuće zahtjeve ugovora između društava i njihovih korporacijskih i privatnih klijenata i dobavljača; napominje da se takvi zahtjevi u većini slučajeva mogu primijeniti pravosudnim sredstvima;

137 HR Službeni list Europske unije C 215/129 Pozivi upućeni državama članicama i njihova dužnost zaštite ljudskih prava Utorak, 25. listopada sa zadovoljstvom pozdravlja započeti rad na pripremi obvezujućeg ugovora UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; izražava žaljenje zbog blokiranja tog procesa te poziva EU i države članice da konstruktivno sudjeluju u tim pregovorima; 13. podsjeća na različite, ali komplementarne uloge država i poduzeća u pogledu zaštite ljudskih prava; podsjeća na to da države unutar svojih jurisdikcija imaju dužnost zaštititi ljudska prava, među ostalim od povreda koje počine društva, čak i ako ona posluju u trećim zemljama; ustrajno napominje da u slučaju povrede ljudskih prava države moraju žrtvama pružiti pristup djelotvornom pravnom lijeku; u tom kontekstu podsjeća na to da poštovanje ljudskih prava u trećim zemljama, pa i jamčenje djelotvornog pravnog sredstva osobama u njihovoj nadležnosti, čini sastavni element vanjskih odnosa EU-a s tim zemljama; 14. poziva Komisiju i države članice da zajamče usklađenost politika o poduzetništvu i ljudskim pravima na svim razinama: unutar različitih institucija EU-a, među institucijama te između EU-a i njegovih država članica, a osobito kad je riječ o trgovinskoj politici Unije; poziva Komisiju i države članice da to načelo izričito navedu u svim sporazumima čije su potpisnice, u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava; napominje da će za to biti potrebna snažna suradnja između različitih glavnih uprava unutar Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje; 15. poziva EU, države članice, treće zemlje i sva nacionalna i međunarodna nadležna tijela da hitno i u što širem opsegu donesu obvezujuće instrumente za učinkovitu zaštitu ljudskih prava u tom području te da se pobrinu da se u cijelosti provode sve nacionalne i međunarodne obveze koje proizlaze iz spomenutih međunarodnih propisa; nada se da europska nastojanja oko društveno odgovornog poslovanja mogu služiti kao uzor drugim zemljama; uvjeren je da nacionalne razvojne banke moraju biti primjer ostalima u pogledu dokazivog poštovanja ljudskih prava; 16. poziva sve države, uključujući EU i države članice, da u svim područjima u okviru svoje nadležnosti brzo i strogo provode Vodeća načela UN-a, među ostalim izradom akcijskih planova; žali zbog toga što bez obzira na komunikaciju Komisije o društveno odgovornom poslovanju iz nisu sve države članice donijele izjave ili politike o društveno odgovornom poslovanju u kojima se spominju ljudska prava niti objavile svoje planove o poslovanju i ljudskim pravima te snažno potiče EU da objavi svoj plan o tome; poziva države članice da izrade ili revidiraju nacionalne akcijske planove u skladu sa smjernicama Radne skupine UN-a za poslovanje i ljudska prava; poziva na to da se ti planovi izrade na temelju osnovnih procjena u kojima se utvrđuju propusti u zakonima i na uspostavu mehanizama za praćenje provedbe i djelotvornosti planova, politika i praksi, uz znatno sudjelovanje dionika; 17. poziva države članice da donesu dosljedne, cjelovite, djelotvorne i obvezujuće propise kako bi ispunile svoju dužnost da sprečavaju, istražuju i kažnjavaju povrede ljudskih prava koje su počinile korporacije koje posluju u njihovoj nadležnosti, uključujući povrede u trećim zemljama, te nadoknade štetu žrtvama tih povreda; 18. poziva EU i države članice da propišu jasna pravila prema kojima društva s poslovnim nastanom na njihovu području ili u njihovoj nadležnosti moraju poštovati ljudska prava u svim svojim aktivnostima, u svakoj zemlji i okviru u kojem posluju te u svojim poslovnim odnosima, pa i onima izvan EU-a; smatra da bi društva, uključujući banke i druge financijske i kreditne institucije aktivne u trećim zemljama, u skladu sa svojom veličinom i mogućnostima, trebala raspolagati sustavima za procjenu rizika i ublažavanje mogućih nepovoljnih utjecaja njihovih aktivnosti i vrijednosnih lanaca u pogledu ljudskih prava, rada, zaštite okoliša i aspekata povezanih s prirodnim katastrofama; poziva države članice da provode redovite procjene primjerenosti takvih zakona i nastoje ispraviti svaki nedostatak; 19. podsjeća na to da su nedavne izmjene zakonodavstva na nacionalnoj razini, poput odredbe o transparentnosti u lancima opskrbe iz zakona Ujedinjene Kraljevine o modernom ropstvu i francuskog prijedloga zakona o dužnoj pažnji, važni koraci prema uvođenju obveze pružanja dužne pažnje zaštiti ljudskih prava te da je EU već poduzeo određene korake

138 C 215/130 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada s tim ciljem (Uredba EU-a o drvnoj sirovini, Direktiva EU-a o nefinancijskom izvješćivanju, prijedlog Komisije za uredbu o uspostavljanju sustava Unije za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja postupanjem s dužnom pažnjom u lancu opskrbe); poziva Komisiju i države članice, kao i sve druge države, da posvete pozornost tom modelu u kontekstu uvođenja obveze pružanja dužne pažnje zaštiti ljudskih prava; 20. naglašava da bi obveza pružanja dužne pažnje zaštiti ljudskih prava trebala slijediti korake navedene u Vodećim načelima UN-a te se voditi određenim općim načelima povezanim s anticipativnim prepoznavanjem rizika od povreda ljudskih prava, izradom strogih i konkretnih akcijskih planova kojima bi se ti rizici spriječili ili ublažili, odgovarajućom reakcijom na poznate slučajeve povreda i transparentnošću; naglašava da bi se u kreiranju politika trebalo voditi računa o veličini poduzeća i mogućnostima koje iz toga proizlaze, s posebnim naglaskom na mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća; naglašava da bi u svim fazama trebalo zajamčiti savjetovanje s relevantnim akterima te pružanje predmetnim dionicima svih relevantnih informacija u vezi s projektima ili ulaganjima; 21. poziva sve države, a posebno EU i države članice, da dadu prioritet hitnim mjerama za uvođenje obveze pružanja dužne pažnje zaštiti ljudskih prava za poduzeća koja su u vlasništvu ili pod nadzorom države i/ili primaju znatnu potporu ili usluge državnih agencija ili europskih institucija, kao i poduzeća koja pružaju dobra i usluge na temelju ugovora o javnoj nabavi; 22. poziva EU i njegove države članice da od društava koja u tekućem zakonodavnom postupku upotrebljavaju sirovine ili robu koje bi mogle potjecati iz sukobima zahvaćenih područja traže da na proizvodima označavaju porijeklo i uporabu takvih materijala i pružaju cjelovite informacije o sadržaju i porijeklu proizvoda, pri čemu bi od svojih dobavljača, bez obzira na to je li riječ o europskim ili nekim drugim dobavljačima, tražili da obznane te podatke; poziva na to da se podupre obveza postupanja s dužnom pažnjom s mineralima iz područja pogođenih sukobima za uvoznike minerala i metala kositra, tantala, volframa i zlata na temelju Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja; poziva na to da se u okviru tog postupka razmotri dužna pažnja u lancu opskrbe; 23. sa zadovoljstvom prima na znanje da će, zahvaljujući reviziji postojeće Računovodstvene direktive 2014/95/EU o objavljivanju nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti, velika poduzeća i grupacije od biti obvezni objavljivati informacije o politikama, rizicima i rezultatima u pogledu njihova poštovanja ljudskih prava i povezanih pitanja; snažno potiče države članice da u cijelosti provedu izmijenjenu Računovodstvenu direktivu u usvojenom vremenskom okviru, u što se ubraja i izrada odgovarajućih, djelotvornih mehanizama kojima se jamči da se poduzeća pridržavaju svojih obveza izvješćivanja; snažno potiče Komisiju da izradi jasne smjernice za društva o novim zahtjevima za nefinancijsko izvješćivanje; preporučuje da se u to uključe i razrade minimalni ključni elementi koje je potrebno obznaniti za točno i sveobuhvatno razumijevanje osnovnih rizika i posljedica aktivnosti društva i globalnog lanca vrijednosti društva za ljudska prava; Pristup djelotvornim pravnim lijekovima 24. poziva Komisiju da uz savjetovanje sa svim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva, temeljito ispita postojeće prepreke u pristupu pravosuđu u slučajevima koji su izneseni pred sudovima država članica zbog navodnih povreda ljudskih prava koje su poduzeća sa sjedištem u EU-u počinila u inozemstvu; ustraje na tomu da ta procjena treba biti usmjerena prema utvrđivanju i promicanju donošenja djelotvornih mjera kojima bi se te prepreke uklonile ili ublažile; 25. poziva države članice da, u suradnji s međunarodnim partnerima, poduzmu sve odgovarajuće korake kako bi pravnim, upravnim, zakonodavnim ili drugim primjerenim sredstvima zajamčile da u slučaju takvih povreda ljudskih prava pogođene osobe imaju pristup djelotvornom pravnom lijeku kada korporacija sa sjedištem u predmetnoj državi ima vlasništvo nad društvima koja su odgovorna za povrede ljudskih prava u drugim zemljama, upravlja njima ili ih nadzire; poziva te države da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se uklonile pravne, praktične i druge relevantne prepreke koje bi

139 HR Službeni list Europske unije C 215/131 Utorak, 25. listopada mogle dovesti do odbijanja pristupa pravnim sredstvima te da uspostave odgovarajuća postupovna pravila kojima bi se pogođenim osobama iz trećih zemalja omogućio pristup građanskom, kao i kaznenom pravosuđu; u tom pogledu poziva države da otkriju veo tajni koji obavija pravnu osobnost, koja može prikriti stvarno vlasništvo određenih korporacija; 26. poziva EU i sve države, a posebno EU i države članice, da rade na otklanjanju financijskih i proceduralnih opterećenja u građanskom postupku; pozdravlja Preporuku Komisije 2013/396/EU donesenu 11. lipnja ( 1 ) i potiče sve države članice da se pridržavaju te preporuke; smatra da bi se instrumentom predviđenim tom preporukom mogli smanjiti troškovi parničenja za žrtve kršenja ljudskih prava; poziva na to da ta vrsta pravnog lijeka bude primjenjiva i za sve žrtve povreda ljudskih prava u trećim zemljama i da se jedinstvenim standardima zastupničkim udrugama omogući da podnose tužbe u ime navodnih žrtava; Pozivi upućeni Komisiji 27. svjestan je da odgovorno poslovanje nije problem sam za sebe, već je povezan s raznim pravnim i političkim područjima; 28. pozdravlja neobvezujuće inicijative privatnog sektora za odgovorno upravljanje lancem opskrbe koje su pokrenule službe Komisije, ali naglašava da neobvezujuće inicijative privatnog sektora same po sebi nisu dovoljne; poziva da se hitno uvedu obvezujuća i provediva pravila te s njima povezane sankcije i neovisni mehanizmi praćenja; 29. pozdravlja novu Uredbu o općem sustavu povlastica (OSP+) koja je stupila na snagu 1. siječnja ( 2 ), kao ključni instrument trgovinske politike EU-a u promicanju ljudskih i radničkih prava, zaštite okoliša i dobre uprave u ugroženim zemljama u razvoju; osobito pozdravlja stroge i sustavne mehanizme praćenja općeg sustava povlastica te poziva na to da se naglasak stavi na djelotvornu provedbu na nacionalnoj razini konvencija navedenih u toj konvenciji; 30. ističe činjenicu da EU i njegove države članice moraju zaštiti ljudska prava; napominje da trgovinski sporazumi općenito mogu doprinijeti osnaživanju globalnog trgovinskog sustava temeljenog na pravilima i da trgovina i vrijednosti moraju biti tijesno povezani, kao što je Komisija nedavno istaknula u svojoj novoj trgovinskoj strategiji Trgovina za sve ; podsjeća na potrebu da se procijeni mogući utjecaj sporazumâ o trgovini i ulaganjima na ljudska prava te da se na temelju toga uvrste sve potrebne klauzule o ljudskim pravima i zaštitne mjere kojima se prepoznati rizici od povrede ljudskih prava mogu ublažiti i otkloniti; zahtijeva da Komisija poduzme sve moguće potrebne korake ne bi li djelovala na sveobuhvatan i dosljedan način i ustrajno poziva na to da se u sporazume o trgovini i ulaganjima sustavno uvrštavaju pravila o odgovornom poslovanju za povrede ljudskih prava koja će se provoditi na nacionalnoj razini te upućivanja na međunarodno priznata načela i smjernice; 31. poziva Komisiju da što prije iznese zakonodavni prijedlog za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom, s obzirom na to da se uporabom tehnologija koje su razvila europska poduzeća još uvijek diljem svijeta krše ljudska prava; 32. snažno potiče na izradu dosljednog pravnog sustava, uključujući propise kojima se uređuje pristup pravosuđu, nadležnost, priznavanje i izvršenje sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, mjerodavno pravo i pravosudna pomoć u prekograničnim situacijama koje uključuju treće zemlje; 33. potiče na razmatranje proširenja pravila o nadležnosti iz Uredbe Bruxelles I ( 3 ) na treće zemlje koje su tuženici u sporovima protiv poduzeća koja među ostalima imaju očiglednu vezu s nekom državom članicom, jer u njoj imaju sjedište ili ondje obavljaju velik dio poslovnih aktivnosti ili se glavno mjesto njihova poslovanja nalazi u Europskoj uniji, ili poduzeća za koja je EU ključno tržište; ( 1 ) SL L 201, , str. 60. ( 2 ) ( 3 )

140 C 215/132 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada poziva na to da se olakša pristup dokazima poboljšanim postupcima u vezi s iznošenjem dokaza; 35. podsjeća na to da povrede ljudskih prava koje su počinile korporacije mogu podrazumijevati osobnu kaznenu odgovornost te poziva na to da se odgovorne za takve zločine kazneno progoni na odgovarajućoj razini; poziva države članice da rade na otklanjanju pravnih, proceduralnih i praktičnih prepreka koje sprečavaju tužiteljstvo da istraži i kazneno progoni društva i/ili njihove predstavnike uključene u zločine povezane s povredama ljudskih prava; 36. poziva Vijeće i Komisiju da djeluju u skladu s člankom 83. UFEU-a kako bi uspostavili minimalna pravila o definiranju kaznenih djela i sankcija u područjima osobito teškog kriminala prekograničnih razmjera koji se odnosi na ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama koje su počinile korporacije, uzimajući u obzir prirodu i utjecaj takvih kaznenih djela te posebnu potrebu za zajedničkom borbom protiv njih; 37. naglašava da je puno poštovanje ljudskih prava u lancu proizvodnje esencijalno i da to nije samo pitanje izbora potrošača; predlaže, u svrhu jačanja svijesti proizvođača i potrošača, stvaranje oznake proizvoda certificiranog etičnog poslovanja na razini EU-a u čemu bi sudjelovanje bilo dobrovoljno, pod nadzorom neovisnog tijela koje bi djelovalo prema strogim pravilima i imalo ovlast inspekcije te bi provodilo provjere i davalo potvrde da nije počinjeno kršenje prava ni u jednoj fazi lanca proizvodnje određenog dobra; smatra da bi EU i države članice trebali promicati tu oznaku etičnog poslovanja ; preporučuje da se za proizvode kojima bude dodijeljena oznaka etičnog poslovanja daju olakšice; 38. snažno poziva Komisiju da pokrene kampanju širom EU-a kojom bi se uvela i promicala oznaka etičnog poslovanja, čime bi se europske potrošače snažno potaknulo da odaberu proizvode i društva koji su nositelji te oznake te bi se sve korporacije i poduzeća pozvalo da usvoje najbolje prakse u vezi sa zaštitom ljudskih prava i s time povezanim pitanjima; 39. poziva Komisiju i države članice da redovito podnose izvješće o koracima koje su poduzele kako bi zajamčile djelotvornu zaštitu ljudskih prava u kontekstu poslovnih aktivnosti, o postignutim rezultatima, preostalim nedostacima u zaštiti i prijedlozima daljnjih mjera za njihovo ispravljanje; o o o 40. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava i Europskoj službi za vanjsko djelovanje.

141 HR Službeni list Europske unije C 215/133 P8_TA(2016)0406 Strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina (2016/2059(INI)) (2018/C 215/22) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. veljače o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina (COM(2016)0049), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. veljače naslovljenu Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom (COM(2015)0080) i njezine priloge, uzimajući u obzir energetsku strategiju za 2030., koja je predstavljena u komunikaciji Komisije od 22. siječnja naslovljenoj Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju (COM(2014)0015), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. srpnja naslovljenu Energetska učinkovitost i njezin doprinos energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do (COM(2014)0520), uzimajući u obzir 5. izvješće o ocjeni Međuvladinog tijela o klimatskim promjenama (IPCC) izvješće radne skupine I. naslovljeno Klimatske promjene 2013.: znanstveni temelji, uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva ( 1 ), uzimajući u obzir Sporazum iz Pariza postignut u prosincu na 21. Konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. prosinca naslovljenu Energetski plan za (COM(2011)0885), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka naslovljenu Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika (COM(2011)0112), uzimajući u obzir treći energetski paket, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. veljače naslovljenu Strategija EU-a za grijanje i hlađenje (COM(2016)0051), uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 16/2015 Revizorskog suda naslovljeno Povećanje sigurnosti opskrbe energijom razvojem unutarnjeg energetskog tržišta: nužni su dodatni napori, uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. prosinca naslovljenu Ususret europskoj energetskoj uniji ( 2 ), ( 1 ) SL L 307, , str. 1. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0444.

142 C 215/134 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za promet i turizam (A8-0278/2016), A. budući da plin može još desetljećima imati važnu ulogu u energetskom sustavu EU-a, u industrijskoj proizvodnji, kao izvor topline u zgradama i kao potpora obnovljivoj energiji te da će Europska unija istovremeno ispunjavati svoje ciljeve o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije i prelaziti na gospodarstvo s niskim stopama emisija ugljika, u kojem će uloga plina postupno slabjeti u korist čiste energije; B. budući da je prirodni plin fosilno gorivo koje, ako se njime ispravno ne upravlja, može tijekom svog životnog ciklusa (proizvodnja, transport, potrošnja) osloboditi velike količine metana; budući da metan ima znatno veći potencijal za globalno zagrijavanje od CO 2 u razdoblju od 20 godina i stoga veliki utjecaj na klimatske promjene; C. budući da se Europska unija obvezala do smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80 % do 95 % u odnosu na vrijednosti iz 1990.; D. budući da se očekuje da će europska ovisnost o uvoznom plinu u nadolazećim godinama porasti, a u određenim državama članicama u kojima nema alternativnih isporučitelja ili opskrbnih pravaca ili je njihov broj ograničen ta ovisnost već je dosegnula razinu od 100 %; E. budući da ukapljeni prirodni plin (UPP) predstavlja priliku za Europu, kako u smislu povećanja konkurentnosti izvršavanjem pritiska na pad cijena prirodnog plina, tako i u smislu povećavanja sigurnosti opskrbe; budući da je, za razliku od obnovljivih izvora energije, prirodni plin fleksibilan rezervni energent za proizvodnju električne energije; F. budući da bi se upotrebom prirodnog plina u prometu (SPP (stlačeni prirodni plin) i UPP) u skladu s Direktivom 2014/ 94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva ostvarile velike ekološke prednosti; G. budući da bi Europska unija trebala aktivno težiti razvoju vlastitih, domaćih konvencionalnih izvora plina, poput onih koji su otkriveni na Cipru; H. budući da bi Europska unija, kao drugi najveći svjetski uvoznik ukapljenog prirodnog plina na svijetu, trebala imati proaktivniju ulogu u međunarodnoj energetskoj diplomaciji; I. budući da je važno promicati cjelovit prijedlog za upotrebu vlastitih izvora energije, poput ležišta prirodnog plina u isključivom gospodarskom pojasu Cipra, te poticati izgradnju terminala za ukapljivanje prirodnog plina na Cipru kako bi se i u susjednim područjima omogućila eksploatacija; J. budući da Europska unija zbog nedostatne međusobne povezanosti i usklađenosti te nepotpune provedbe trećeg energetskog paketa još uvijek ne uspijeva u potpunosti iskoristiti prednosti integriranog unutarnjeg energetskog tržišta; K. budući da se u okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom navodi pet tijesno povezanih elemenata koji se međusobno potiču i to: energetska sigurnost, potpuno integrirano europsko energetsko tržište, energetska učinkovitost, dekarbonizacija gospodarstva te istraživanje, inovacije i konkurentnost; budući da bi se tom strategijom također trebale promicati svima pristupačne cijene energenata; Uvod 1. pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu Strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina ; vjeruje da će unutarnje energetsko tržište koje će u potpunosti obuhvaćati ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina igrati značajnu ulogu u postizanju krajnjeg cilja otporne energetske unije;

143 HR Službeni list Europske unije C 215/135 Utorak, 25. listopada podsjeća da je strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina jedan od elemenata energetske unije, čiji je cilj realizirati težnju Europske unije za brzim prelaskom na održiv, siguran i konkurentan energetski sustav, te također okončati ovisnost o vanjskim dobavljačima plina; ističe da je jedan od ciljeva energetske unije da EU postane svjetski predvodnik u području obnovljive energije; 3. budući da u skladu s Pariškim sporazumom s konferencije COP 21 politiku EU-a o plinu treba prilagoditi kako bi bila u skladu s dogovorenim ciljem da se globalni porast temperature ograniči na 1,5 o C u odnosu na predindustrijsku razinu; budući da se očekuje da će plin i dalje biti važan u energetskom sustavu EU-a do 2050., kada će se u skladu s Pariškim sporazumom i Energetskim planom EU-a emisije stakleničkih plinova morati smanjiti za 80 % 90 % u odnosu na vrijednosti iz 1990., posebice u industrijskoj proizvodnji te kao izvor topline u zgradama; budući da će se uloga plina smanjiti i da ga je dugoročno potrebno postupno ukinuti kako bi Europska unija ispunila svoje ambiciozne ciljeve o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije te ostvarila prijelaz na održivo gospodarstvo; 4. smatra da se energetska sigurnost najučinkovitije može postići boljom koordinacijom nacionalnih energetskih politika, uspostavom prave energetske unije s jedinstvenim energetskim tržištem i zajedničkom energetskom politikom te suradnjom među državama članicama u tom području u skladu s načelima solidarnosti i povjerenja; vjeruje da bi u tom kontekstu daljnja integracija energetske politike trebala biti od koristi svim državama članicama u skladu s ciljevima EU-a, međunarodnim obvezama i navedenim ciljevima te se ne bi smjela kositi s interesima država članica i njihovih građana; podržava nastojanja da se u sklopu multilateralnih energetskih institucija i okvira utvrdi zajedničko stajalište EU-a; 5. smatra da svi građani EU-a moraju imati pristup sigurnoj i cjenovno pristupačnoj opskrbi energijom; u tom kontekstu naglašava trenutačne događaje na globalnim tržištima ukapljenog prirodnog plina na kojima je prekomjerna ponuda dovela do pada cijena, što predstavlja mogućnost da se potrošačima u Uniji zbog relativno jeftinije opskrbe plin zaračuna po nižim cijenama; naglašava da je sigurna, povoljna i održiva energija ključan pokretač europskog gospodarstva te da je nužna za industrijsku konkurentnost; poziva Europsku uniju i države članice da u okviru energetske strategije EU-a prednost daju ukidanju energetskoga siromaštva te da dijeljenjem najboljih praksi na razini EU-a poboljšaju energetsku opskrbu; 6. ističe da strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin mora biti u skladu s okvirnom strategijom za otpornu energetsku uniju kako bi se doprinijelo većoj sigurnosti opskrbe energijom, dekarbonizaciji, dugoročnoj održivosti gospodarstva te jamčenju povoljnih i konkurentnih cijena energenata; 7. slaže se s procjenom Komisije da države članice u području Baltičkog mora, srednje i jugoistočne Europe te Irska još uvijek uvelike ovise o jednom jedinom dobavljaču te su, unatoč ogromnim infrastrukturnim naporima koje su poduzele određene države članice, izložene šokovima i prekidima u opskrbi; 8. svjestan je da bi dostupnost UPP-a i popratne cjevovodne infrastrukture u tim državama članicama mogla značajno poboljšati trenutačno stanje sigurnosti opskrbe ne samo u fizičkom, nego i ekonomskom smislu, doprinoseći konkurentnosti cijena energenata; 9. poziva Komisiju i države članice da promiču i daju poticaje za učinkovitije i bolje korištenje postojeće infrastrukture, uključujući skladišta plina; 10. skreće pozornost na potencijal koji tehnologija za pretvaranje električne energije u plin ima za skladištenje obnovljive energije i za mogućnost da se za prijevoz, grijanje i proizvodnju električne energije upotrebljava kao plin bez ugljičnog otiska; 11. ističe da je potrebno povećati raznolikost i fleksibilnost plinskog sustava EU-a te time doprinijeti ključnom cilju energetske unije, a to je sigurna, otporna i konkurentna opskrba plinom; poziva Komisiju da izradi strategiju u cilju dugoročnog smanjenja ovisnosti EU-a o plinu, u skladu s obvezom Unije da do smanjiti emisije stakleničkih plinova

144 C 215/136 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada za 80 % do 95 % u odnosu na vrijednosti iz te u tom pogledu ističe da bi energetsku učinkovitost trebalo smatrati prvim načelom i postupno ukidati subvencije za fosilna goriva, čime bi se znatno smanjila ovisnost EU-a o uvoznim fosilnim gorivima; 12. podsjeća da je Parlament više puta pozivao da se postave obvezujući klimatski i energetski ciljevi za 2030., prema kojima bi se emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji smanjile za najmanje 40 %, udio obnovljive energije iznosio najmanje 30 %, a energetska učinkovitost povećala za 40 %, što bi se ostvarilo u okviru pojedinačnih nacionalnih ciljeva; 13. ističe da je prije izgradnje novih terminala za uplinjavanje, potrebno promicati najučinkovitiji način korištenja postojećih terminala za UPP s prekograničnom perspektivom kako bi se izbjegao rizik ovisnosti o određenoj tehnologiji ili neupotrebljivost imovine u odnosu na infrastrukturu za fosilna goriva te zajamčilo da kupci ne moraju snositi troškove novih projekata; smatra da Komisija treba pažljivo preispitati svoju analizu potražnje za plinom te procjenu rizika i potreba; Dovršenje infrastrukture koja nedostaje Infrastruktura za UPP 14. podsjeća da je Europska unija kao cjelina dostatno opremljena terminalima za uplinjavanje UPP-a i potvrđuje da zbog slabe unutarnje potražnje za plinom posljednjih godina i relativno visoke svjetske cijene UPP-a nekoliko terminala za uplinjavanje UPP-a u Uniji ima nisku stopu iskorištenosti; ističe da bi sve države članice, posebno one koje ovise o jednom dobavljaču, trebale izravno ili preko drugih država članica imati pristup UPP-u; 15. ističe da bi u većini slučajeva prednost trebalo dati tržišnim rješenjima i korištenju postojeće infrastrukture za UPP na regionalnoj razini; svjestan je međutim da se rješenja mogu razlikovati ovisno o nacionalnim i tržišnim posebnostima, kao što je razina međupovezanosti, dostupnost rješenja za skladištenje i tržišna struktura; 16. ističe da je prije donošenja odluke o novoj infrastrukturi te kako bi se izbjeglo stvaranje neupotrebljive imovine, potrebno provesti pomnu analizu alternativa i mogućnosti opskrbe UPP-om iz regionalne perspektive i perspektive ekološke održivosti, vodeći računa o klimatskim i energetskim ciljevima EU-a i načelu geografske uravnoteženosti u cilju veće energetske sigurnosti te kao jamstvo najučinkovitije upotrebe postojeće infrastrukture; 17. ističe važnost regionalne suradnje pri gradnji novih terminala za UPP i međusobnih veza te naglašava da bi države članice s izlazom na more trebale tijesno surađivati s državama bez izlaza na more kako bi se izbjeglo pretjerano ulaganje u nepotrebne i neisplative projekte; u vezi s tim ističe da bi se optimalnom upotrebom koridora zapad istok i sjever jug s poboljšanim kapacitetom povratnog toka povećale mogućnosti opskrbe UPP-om; smatra da bi se znanje i informacije o temama kao što su skladišta energije te postupci javne nabave za UPP i spojne plinovode mogli zajednički razvijati; čvrsto vjeruje da se strategijom EU-a mora u cijeloj Europi zajamčiti dostupnost UPP-a na regionalnoj razini; 18. apelira na Komisiju i države članice da uspostave strategije kako bi se poduprli objekti koji se u budućnosti mogu iskoristiti za upravljanje prijenosom i skladištenjem obnovljivog prirodnog plina; 19. ističe da bi ta strategija trebala uključivati i upotrebu UPP-a kao alternative razvoju infrastrukture za distribuciju i transport plina u područjima u kojima to trenutačno nije isplativo; smatra da mala postrojenja za UPP mogu pružiti optimalnu infrastrukturu za veću upotrebu prirodnog plina u područjima u kojima su ulaganja u plinsku infrastrukturu neisplativa, kao i za veću upotrebu plina u svrhu proizvodnje topline, čime bi se smanjile tzv. emisije iz niskih izvora; 20. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu ključne projekte od zajedničkog interesa i da status visokog prioriteta dodjele prvenstveno najisplativijim i ekološki najučinkovitijim projektima koje su izdvojile tri regionalne skupine na visokoj razini; ističe da gradnja terminala za UPP, iako nužna za ispunjavanje potražnje za plinom i s njom u skladu, nije dovoljna te da je neophodna popratna cjevovodna infrastruktura i odgovarajuće tarife kako bi se prednosti osjetile i izvan zemalja koje primaju plin;

145 HR Službeni list Europske unije C 215/137 Utorak, 25. listopada pozdravlja činjenicu da se važni projekti UPP-a (npr. koridor sjever jug) definiraju kao projekti od zajedničkog interesa; poziva Komisiju da u planiranje daljnje obnove plinovoda i mreže TEN-E u potpunosti uključi balkanske zemlje kako bi se energetskom sektoru EU-a omogućila ključna uloga u toj regiji; 22. podržava prijedlog Komisije da se prilikom aktualne revizije Uredbe o sigurnosti opskrbe provede ponovna procjena postojećih izuzeća fizičkog povratnog protoka za spojne plinovode te potiče da Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) u tom postupku ima važniju ulogu; prima na znanje da Agenciji za suradnju energetskih regulatora nedostaje osoblja i resursa; naglašava da agenciji treba osigurati potrebna sredstva, prije svega dovoljan broj vlastitog osoblja, kako bi mogla ispunjavati zadatke koji su joj zakonom dodijeljeni; Infrastruktura za skladištenje 23. podsjeća da je geologija važan odlučujući faktor za izgradnju novih skladišta plina i napominje da trenutačno postoji višak europskih kapaciteta za skladištenje plina; naglašava da bi se stopa iskoristivosti postojećih skladišta plina mogla značajno povećati regionalnom suradnjom, odgovarajućom količinom spojnih plinovoda te uklanjanjem unutarnjih uskih grla; ističe da je u planiranju, izgradnji i upotrebi postrojenja za ukapljeni prirodni plin potrebno osigurati primjenu najviših ekoloških standarda; 24. podsjeća da je prekogranični pristup skladištima plina jedan od ključnih instrumenata za provedbu načela energetske solidarnosti tijekom nestašica plina i izvanrednih stanja; 25. naglašava da će raširenija upotreba ukrajinskih skladišnih kapaciteta biti moguća samo ako u Ukrajini budu zajamčeni prikladan i stabilan trgovinski i pravni okvir te cjelovitost opskrbne infrastrukture te ako postoji odgovarajući broj spojnih plinovoda kako bi energija mogla slobodno kolati preko granica bez fizičkih prepreka; nadalje naglašava da će zbog kratkoročnog porasta ukrajinskog industrijskog sektora, koji ovisi o plinu, biti potrebno uvesti dodatne zalihe plina; smatra da bi Europska unija trebala podržati Ukrajinu, koja se odmiče od ovisnosti o ruskom prirodnom plinu u korist UPPa; Povezivanje UPP-a i skladišta s tržištima 26. ističe važnost rada regionalnih skupina na visokoj razini, kao što su Skupina na visokoj razini za povezanost plinom središnje, istočne i južne Europe, Plan međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta i Skupina za jugozapadnu Europu; vjeruje da je takva vrsta dobrovoljne regionalne koordinacije vrlo učinkovita i pozdravlja posredničku ulogu Komisije u tim dogovorima; naglašava da je potrebna pragmatična i pravovremena izvedba odobrenih akcijskih planova te poziva na pomno praćenje provedbe; 27. ističe da je važno pronaći isplative i ekološki održive načine opskrbe energijom kako bi se povećala dugoročna sigurnost opskrbe za Pirenejski poluotok, središnju i jugoistočnu Europu, baltičke države i Irsku, koje su sve nedovoljno povezane i/ili uključene u unutarnje energetsko tržište te zavrjeđuju punu potporu Europske unije u ime načela solidarnosti; također naglašava da je potrebno pružiti potporu najugroženijim državama koje su i dalje energetski izolirane, kao što su Cipar i Malta, kako bi diversificirale svoje izvore i opskrbne pravce; naglašava da u tom kontekstu UPP i skladištenje plina moraju doprinijeti okončanju svih oblika energetske izolacije kojima su izložene države članice i regije u Europskoj uniji; 28. poziva na proizvodnju plina u Sredozemnom moru, Crnom moru i kaspijskoj regiji te poziva da se zemlje središnje i jugoistočne Europe bez izlaza na more povežu s tim novim mogućnostima kako bi se u tim regijama diversificirali izvori opskrbe; napominje da će to omogućiti konkurentnost plina iz brojnih izvora i zamijeniti uvoz prirodnog plina u okviru ugovora indeksiranih prema cijenama nafte, čime će se povećati pregovaračka moć država članica; naglašava da se energetske potrebe Unije nikada neće moći zadovoljiti jednim izvorom energije te da je i u slučaju domaćih i u slučaju stranih tržišta neophodna raznolikost; stoga smatra da bi trebalo aktivno težiti razvoju vlastitih konvencionalnih izvora plina koji su otkriveni na Cipru;

146 C 215/138 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada podržava ambiciju Komisije da nositeljima projekata pruži više informacija i pomoći u pogledu različitih mogućnosti financiranja projekata, kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Instrument za povezivanje Europe (CEF), Europski strukturni i investicijski fondovi, te u pogledu različitih tehničkih rješenja; 30. napominje da bi pronalazak isplativih i ekološki održivih rješenja trebao biti ključno načelo u postizanju najboljeg ishoda na europskoj i regionalnoj razini te poziva Komisiju, države članice i nacionalna regulatorna tijela da ograničena dostupna sredstva dodijele za razvoj kritične infrastrukture kako bi se privukla privatna ulaganja u infrastrukturu za UPP i spojne plinovode; 31. izražava zabrinutost zbog činjenice da je uvoz plina iz Rusije bio 7 % veći nego te zbog činjenice da je 41 % plina iz zemalja izvan EU-a uvezeno iz Rusije; ističe da je uloga ukapljenog prirodnog plina i skladištenja plina, zajedno s povećanjem učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije, ključna za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu; 32. izražava zabrinutost zbog predloženog udvostručenja kapaciteta plinovoda Nord Stream te kontraproduktivnog utjecaja koji bi to imalo na energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora opskrbe te na načelo solidarnosti među državama članicama; ističe geopoličke implikacije tog projekta i temeljna načela potpuno povezane, sigurne, konkurentne i održive energetske unije te naglašava da se projektu zbog toga ne bi trebala pružati financijska potpora EU-a ili odstupanje od zakonodavstva EU-a; upozorava da bi udvostručenje kapaciteta plinovoda Nord Stream jednom poduzeću omogućilo dominantnu poziciju na europskom tržištu plina, što bi trebalo izbjeći; 33. smatra da bi zbog gradnje plinovoda Nord Stream 2, ako do nje suprotno europskim interesima ipak dođe, bilo potrebno izraditi pouzdanu procjenu pristupačnosti terminala za UPP i detaljno stanje plinskog koridora sjever jug; Dovršenje unutarnjeg tržišta plina: trgovinski, pravni i regulatorni aspekti Pretvaranje EU-a u tržište privlačno za UPP 34. poziva države članice da u potpunosti provedu treći energetski paket i kodekse plinske mreže; 35. ističe da dobro povezana čvorišta za ukapljeni plin imaju važnu ulogu na tržištima plina jer bi se njima omogućilo jedinstveno povezano tržište na kojem plin može slobodno kolati preko granica u skladu s cjenovnim signalima s tržišta; 36. ističe da značajne rezerve plina u zemljama sjeverne Afrike i nedavna otkrića u istočnom Sredozemlju toj regiji pružaju priliku da se prometne u dinamično središte za transport plina u Europu; smatra da bi razvoj novih mogućnosti UPP-a u Sredozemlju mogao biti osnova za infrastrukturno čvorište; 37. ustraje u tome da bi dovršenje unutarnjeg tržišta plina te uklanjanje regulatornih prepreka uvelike povećali likvidnost tržišta plina; poziva dionike da što prije dovrše uspostavu mrežnog kodeksa pravila o usklađenim tarifnim strukturama za transport plina; 38. podsjeća da je stalno potrebna aktivna suradnja među vladama, nacionalnim regulatornim tijelima i glavnim dionicima o prekograničnim ulaganjima, vodeći uz nacionalne interese uvijek računa i o europskoj perspektivi; Skladištenje plina na unutarnjem tržištu 39. ističe da je potrebno razviti usklađene tarifne strukture u Europskoj uniji te povećati transparentnost u definiranju tarifa kako bi se postigao veći stupanj iskoristivosti postojećih skladišta plina; smatra da bi pri izradi mrežnog kodeksa pravila o usklađenim tarifnim strukturama za transport plina trebalo uzeti u obzir potrebu za usklađivanjem;

147 HR Službeni list Europske unije C 215/139 Utorak, 25. listopada podržava prijedlog Komisije da se omogući korištenje biometana i drugih plinova iz obnovljivih izvora koji su u skladu s relevantnim standardima kvalitete EU-a u području transporta, distribucije i skladištenja plina; u tom pogledu preporučuje da se razmotre tehnički parametri, kvaliteta plina, isplativost, ekonomija razmjera te moguća rješenja u lokalnoj ili regionalnoj mreži; 41. poziva države članice da u potpunosti provedu treći energetski paket, posebice u pogledu odredbi o omogućavanju pristupa biometana mreži i objektima za skladištenje; u tom pogledu napominje Direktivu 2009/73/EZ, u skladu s kojom bi države članice trebale osigurati, vodeći računa o potrebnim zahtjevima s obzirom na kvalitetu, da se bioplinu i plinu iz biomase ili drugim vrstama plina odobri nediskriminirajući pristup plinskom sustavu, pod uvjetom da je takav pristup trajno uskladiv s odgovarajućim tehničkim pravilima i sigurnosnim normama; 42. potiče operatore objekata i skladišta za UPP da u suradnji s nacionalnim regulatornim tijelima razviju nove fleksibilne proizvode i usluge, koji su usklađeni s trenutačnim propisima EU-a, kako bi se uplinjavanje UPP-a i skladištenje učinili atraktivnijim te maksimalno iskoristili postojeći objekti i skladišta za UPP; Optimizacija uloge skladišta za sigurnost opskrbe plinom 43. ističe ulogu neposrednih, visokofleksibilnih usluga koje u nekim državama članicama omogućava skladištenje plina te ističe da u slučaju prekida opskrbe skladištenje ima različitu ulogu od UPP-a, gdje zbog logistike u opskrbnom lancu nije moguća ista razina prilagodljivost; 44. ističe da je važno ukloniti regulatorne prepreke razvijanju regionalnih koncepata skladištenja; vjeruje da bi određena skladišta mogla ponuditi međunarodne usluge po mjeri korisnika, tj. usluge skladištenja vezane uz prekogranični transport; predlaže da regionalne skupine na visokoj razini više surađuju kako bi pronašle inovativna rješenja za učinkovito korištenje strateški važne imovine na regionalnoj i europskoj razini; EU kao sudionik na međunarodnim tržištima UPP-a 45. ističe novi globalni trend povećanja kapaciteta likvifikacije i njegov mogući utjecaj na europska tržišta plina; 46. smatra da Europska unija, kao sve važnije tržište, može doprinijeti razvoju propisa o trgovini plinom kako bi se poboljšala fleksibilnost i konvergencija globalnih tržišta plina; 47. podupire Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice u njihovu aktivnom angažmanu u energetskoj diplomaciji u cilju promicanja transparentnog i visokofunkcionalnog globalnog tržišta plina koje se temelji na propisima; 48. ističe da je zbog temeljnih vrijednosti EU-a i učinkovitosti njegova vanjskog djelovanja važno smanjiti ili okončati ovisnost Unije o uvozu plina i nafte iz autoritarnih režima u kojima se krše ljudska prava; 49. poziva na snažnije približavanje i sinergiju institucija, a posebno na bolje uključivanje prioriteta vanjske energetske sigurnosti u politike koje vodi potpredsjednica Komisije / predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, te na bolju koordinaciju između potpredsjednice / Visoke predstavnice i nadležnih povjerenika; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i države članice da poboljšaju postojeće i uvedu nove načine energetske suradnje s trenutačnim i potencijalnim dobavljačima, kao i s tranzitnim državama i drugim ključnim akterima; u tom kontekstu poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da redovito obavještava Parlament o provedbi Akcijskog plana EU-a za energetsku diplomaciju; 50. ističe da je potrebno ukloniti sve prepreke slobodnoj svjetskoj trgovini UPP-om, čija proizvodnja mora biti održiva; s tim u vezi poziva tvorce politika u SAD-u da povećaju sigurnost ulaganja uvođenjem jasnih kriterija i rokova u postupak odobrenja izvoza plina u zemlje koje nisu članice sporazuma o slobodnoj trgovini;

148 C 215/140 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada naglašava da je u okviru svjetskih foruma za slobodnu trgovinu potrebno senzibilizirati javnost o ekološkim, klimatskim i društvenim učincima uvezenog ukapljenog prirodnog plina; posebno naglašava da se potrebno pobrinuti za maksimalno smanjenje emisija hlapljivog metana; 52. ističe da upotreba UPP-a može dovesti i do smanjenja emisija stakleničkih plinova iz pomorskog i cestovnog prometa pod uvjetom da se poduzmu sve učinkovite mjere u cilju maksimalnog smanjenja emisija metana tijekom cijelog ciklusa goriva, uključujući faze proizvodnje, distribucije i izgaranja; stoga poziva na odgovarajuće mjere kako bi se maksimalno smanjile emisije metana u cjelokupnom lancu UPP-a s pomoću korištenja najboljih dostupnih tehnologija te osiguralo adekvatno financiranje za sektor istraživanja i razvoja u tu svrhu; 53. naglašava da trgovina ima ključnu ulogu za energetsku sigurnost i da su pritom najvažniji instrumenti snažna energetska partnerstva ojačana uvrštavanjem poglavlja o energetici u trgovinske sporazume EU-a; smatra da je od ključne važnosti da se trgovinskom politikom EU-a poveća energetska diversifikacija Unije i država članica te da se smanji njihova ovisnost o uvozu energije od premalog broja dobavljača; naglašava da bi Europska unija trebala istražiti mogućnost sklapanja novih partnerstava, preispitati postojeća i pokrenuti konkretne energetske pregovore s drugim partnerima u područjima kao što su središnja Azija, sjeverna Afrika te Sjeverna i Južna Amerika, ne isključujući pritom i ostala područja; napominje da bi Europska unija trebala imati proaktivniju ulogu u međunarodnoj energetskoj diplomaciji; poziva na veću usklađenost između trgovinskih i energetskih politika EU-a; ističe da je potrebno povećati transparentnost međunarodnih pregovora o ukapljenom prirodnom plinu; smatra da bi energetsko pitanje trebalo biti važan sastavni dio trenutačnih i budućih pregovora s partnerima kao što su SAD i Australija; ističe da bi Europska unija trebala tijesno surađivati s međunarodnim partnerima u cilju konkurentnog i transparentnog globalnog tržišta ukapljenog prirodnog plina; 54. podsjeća da odgovaranje na postojeće izazove i provedba ciljeva EU-a na području energije i klimatskih promjena u kontekstu globalnih ograničenja u tim područjima politike iziskuju da Unija i njezine države članice na temelju postojećih pravnih okvira i međunarodnih konvencija zajedničke mjere poduzmu i na međunarodnoj razini i to tako što će na međunarodnim trgovinskim forumima započeti raspravu o pitanjima energetske sigurnosti i održivosti, među ostalim i s partnerskim zemljama koje ovise o uvozu plina; ističe da bi Europska unija istodobno trebala podržavati i promicati energetsku učinkovitost; 55. smatra da je posebno važna trgovinska politika kojom se stvaraju važne prilike za privatna i javna poduzeća u državama članicama EU-a u području čistih, sigurnih i energetski učinkovitih tehnologija, pogotovo s obzirom na rastuću globalnu potražnju za energijom; poziva na znatno smanjenje carina na čiste tehnologije u okviru inicijative o zelenim proizvodima te također unutar sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini, u kojima se mora riješiti pitanje necarinskih prepreka trgovini izvorima energije; 56. ističe da je za energetsku sigurnost EU-a bitno poglavlje o energiji i sirovinama iz Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja (TTIP); pozdravlja rad Komisije na uklanjanju ograničenja za izvoz plina iz SAD-a u Europsku uniju; 57. smatra da činjenica da je preko terminala za ukapljeni prirodni plin Sabine Pass na istočnoj obali SAD-a na tržište dodano 12,2 milijardi prostornih metara godišnje, zajedno s mogućnosti da se do zahvaljujući raznim projektima SAD-a kapacitet poveća za još 74 milijarde prostornih metara, predstavlja važnu priliku za Europu u pogledu jačanja veza u energetskoj trgovini s SAD-om; smatra da će se nakon završetka rada na poglavlju TTIP-a o energiji i sirovinama znatno poboljšati mogućnosti opskrbe EU-a plinom; 58. smatra da se europskim poduzećima ne smije ograničavati da na energetskim tržištima trećih zemalja posluju pod jednakim uvjetima kao domaća poduzeća; ističe da poduzeća iz trećih zemalja koja posluju na europskim energetskim tržištima moraju poštovati europsko pravo; ističe da ti subjekti moraju imati transparentnu strukturu koja omogućuje praćenje njihovih dioničara; 59. ističe da je u planiranju, izgradnji i upotrebi postrojenja za ukapljeni prirodni plin te u eksploataciji domaćih rezervi i izvora potrebno osigurati najvišu razinu zaštite okoliša i poštovati međunarodne standarde rada u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu; naglašava da je potrebno senzibilizirati javnost o ekološkim, klimatskim i društvenim učincima uvezenog ukapljenog prirodnog plina; podsjeća da je potrebno uključiti lokalnu zajednicu i oslanjati se na realistične

149 HR Službeni list Europske unije C 215/141 Utorak, 25. listopada procjene u pogledu potrošnje te, u slučaju izgradnje, planiranja nove infrastrukture; naglašava potencijal koji prelazak na ukapljeni prirodni plin predstavlja za okončanje ovisnosti pomorskog prometa o ugljenu; poziva Europsku uniju da u tu svrhu europskim projektima osigura financijsku pomoć; 60. s obzirom da se u narednim godinama očekuje porast opskrbe ukapljenim prirodnim plinom, ističe da se uz tu strategiju može izraditi procjena potrebe za tankerima za transport ukapljenog prirodnog plina i mjere kojima bi europska industrija brodogradnje tu priliku mogla iskoristiti i tako doprinijeti ostvarenju cilja da industrijski sektor godine bude zaslužan za 20 % BDP-a; poziva na poštovanje sigurnosnih standarda za transport ukapljenog prirodnog plina i njihovo postroženje u okviru mjera za sprečavanje terorizma ako se to pokaže potrebnim; Održivost i upotreba UPP-a kao alternativnog goriva u prometu te za proizvodnju toplinske i električne energije 61. svjestan je potencijala UPP-a kao alternativnog goriva, i u cestovnom i u pomorskom prometu; ističe da bi šira upotreba UPP-a u teretnom prometu mogla doprinijeti smanjenju globalnih emisija CO 2, SOx i NOx, posebice zahvaljujući upotrebi motora na UPP u pomorskom prometu; 62. ističe činjenicu da je infrastrukturna mreža za opskrbu UPP-om preduvjet za opsežno uvođenje UPP-a kao alternativnog goriva u prometnom sektoru; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da zajamče potpunu provedbu Direktive 2014/94/EU o alternativnim gorivima, uključujući uvođenje mjesta za opskrbu UPP-om duž koridora TEN-T te u morskim i unutarnjim lukama i tako zamijene tradicionalna goriva koja više onečišćuju; međutim, u tom pogledu naglašava da UPP ne bi smio preuzeti mjesto obnovljivim izvorima energije kako bi se zajamčila usklađenost s ciljevima održivosti; 63. poziva da se razviju pomorski pravci, posebno u Azorskom arhipelagu, koji bi s obzirom na svoj geografski položaj mogao poslužiti kao glavna postaja za opskrbu gorivom za transatlantske rute UPP-a; traži od Europske komisije da u tu svrhu stavi na raspolaganje sredstva za potporu europskim projektima; 64. poziva Komisiju da zajedno s državama članicama i njihovim regijama pokrene zajednički projekt za pomorski sektor pod nazivom plavi koridori UPP-a za otoke, uključujući luke sa sveobuhvatnom mrežom TEN-T, kako bi se uspostavila potrebna infrastruktura za UPP i ta mreža povezala s osnovnom mrežom TEN-T; 65. poziva države članice da također zajamče provedbu Direktive 2014/94/EU u pogledu uvođenja mjesta za opskrbu UPP-om kako bi se motornim vozilima koja koriste to gorivo omogućilo kretanje u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima, a minimalno duž postojeće osnovne mreže TEN-T kako bi se tim vozilima omogućilo kretanje unutar Unije; 66. ističe da je potrebno utvrditi zajedničke tehničke specifikacije za mjesta za opskrbu UPP-om za pomorska plovila, plovila unutarnje plovidbe i motorna vozila, kako su utvrđene u Direktivi 2014/94/EU; poziva na uvođenje strogih i usklađenih sigurnosnih pravila te osposobljavanje za skladištenje UPP-a, njegovo ukrcavanje na brod i upotrebu na brodu diljem Unije uz mogućnost istovremenog utovara goriva i tereta; napominje da bi to trebalo pripremati u tijesnoj suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom i Europskom agencijom za pomorsku sigurnost; 67. naglašava da je u sektoru istraživanja i razvoja potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za razvijanje poboljšanih tehnologija za plovila unutarnje plovidbe, pomorska plovila i motorna vozila u cilju brzog prijelaza na flotu s nižim emisijama ugljika te za razvoj sustava za instaliranje mjesta za opskrbu UPP-om koji ne zahtijevaju ljudsku radnu snagu; također poziva Komisiju i države članice da pripreme poticaje za razvoj plovila i motornih vozila na UPP ili za njihovu nadogradnju kako bi umjesto tradicionalnih goriva upotrebljavali UPP; 68. poziva Komisiju i države članice da stvore poticaje za transport UPP-a željeznicom jer bi se time s jedne strane rasteretio cestovni prijevoz, a s druge strane doprinijelo ekološkom i sigurnom prijevozu goriva s niskom razinom onečišćujućih tvari;

150 C 215/142 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada poziva Komisiju da nakon savjetovanja s dionicima razmotri mogućnost da se uz Uredbu (EZ) br. 443/2009 o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO 2 za nove osobne automobile, radi informiranja potrošača uvede ekvivalent CO 2 za emisije ugljikovodika; 70. napominje da bi upotreba tehnoloških rješenja UPP-a malih razmjera u određenim područjima, kao što su transport na velike udaljenosti i industrijske primjene visokih performansi, mogli ne samo doprinijeti postizanju ciljeva klimatske politike, nego i rezultirati značajnom poslovnom dobiti; 71. napominje da je UPP, a posebno stlačeni prirodni plin (SPP), izvedivo rješenje i za javni prijevoz te da je već dostupan i može doprinijeti smanjenju onečišćenja zraka i onečišćenja bukom te poboljšati životne uvjete, posebice u gradskim aglomeracijama; 72. napominje da iako UPP i SPP mogu predstavljati izvediva prijelazna rješenja za smanjenje utjecaja prijevoza na okoliš, njihova dugoročna korist ostvarit će se samo ako se istovremeno promiče nesmetan prijelaz na upotrebu ukapljenog bioplina (UBP) i drugih oblika obnovljive energije, ali i omogući interoperabilnost sustava UPP-a i UBP-a; ističe da se strategija EU-a za UPP mora uklopiti u šire europske klimatske i energetske ciljeve i prioritete te biti u skladu sa sporazumom COP21, s naglaskom na smanjenju potražnje, poboljšanju energetske učinkovitosti i postupnom ukidanju fosilnih goriva; 73. ističe da je učinkovita infrastrukturna mreža za opskrbu UPP-om preduvjet za opsežno uvođenje UPP-a kao alternativnog goriva u prometnom sektoru; poziva Komisiju i države članice da pripreme poticaje za razvoj takve infrastrukture kako bi se riješili postojeći nedostaci u opskrbi i izgradila opskrbna mreža na cijelom teritoriju; 74. ističe važnost infrastrukture za UPP u pomorskim i riječnim lukama radi promicanja multimodalnosti jer se takvom infrastrukturom mogu koristiti pomorska plovila, plovila unutarnje plovidbe i kamioni za daljnji kopneni prijevoz goriva; potiče nacionalne i regionalne operatore da usko surađuju kako bi se poboljšala multifunkcionalnost i iskoristivost te infrastrukture; 75. smatra da je poticanje upotrebe prirodnog plina kao alternativnog goriva u prometu velik globalni izazov i poziva na predanost u postizanju smanjenja emisija putem Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i Međunarodne pomorske organizacije (IMO); o o o 76. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama, tajništvu Energetske zajednice te ugovornim stranama Energetske zajednice.

151 HR Službeni list Europske unije C 215/143 P8_TA(2016)0407 Kako uskladiti nadzor ribarstva u Europi? Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada Kako uskladiti nadzor ribarstva u Europi? (2015/2093(INI)) (2018/C 215/23) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji kojim se predviđa potreba za obvezivanjem na održivi razvoj Europe kao i na pružanje visoke razine zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša te Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 11., 43. i 191., uzimajući u obzir članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (Uredba o kontroli), uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj ribarstvenoj politici, a posebno njezine članke 15. i 36., uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 768/2005 o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice, uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1010/2009 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/812 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveze iskrcavanja, a posebno njezine članke 7. i 9., uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 404/2011 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, uzimajući u obzir svoje stajalište od 5. veljače o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća kojom se izmjenjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike ( 1 ), uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno 6. srpnja o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice ( 2 ), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. svibnja o sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u restoranima i maloprodaji ( 3 ), uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0234/2016), ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0083. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0307. ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0222

152 C 215/144 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada A. budući da je područje primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice Europska unija; B. budući da obrasci o inspekcijskom nadzoru u različitim modelima izvješća o inspekcijama iz Provedbene uredbe (EU) br. 404/2011 međusobno nisu usklađeni te da se u njima iste stvari različito nazivaju, čime se stvaraju operativne poteškoće u prijenosu podataka između nadležnih tijela; C. budući da su posljednji protokoli o razmjeni podataka, koji su od ključne važnosti za uvođenje elektroničkih očevidnika o ribolovu, završeni u srpnju te budući da su elektronički očevidnici obavezni od siječnja 2010.; D. budući da postoji stvarna nejednakost, ili je osjećaju ribari, u pogledu pravilnosti, učestalosti, trajanja, strogosti, temeljitosti, djelotvornosti i metoda kontrole ribarstva u Europi, kao i potreba za ravnopravnim postupanjem bez diskriminacije; E. budući da bi napori za kontrolu ribarstva trebali obvezno uključivati potpuno i aktivno sudjelovanje sektora ribarstva; F. budući da se sustavom kaznenih bodova kažnjavaju ribarska plovila, a ne njihovi vlasnici, ribari ili druge osobe u proizvodnom lancu; G. budući da je održivo upravljanje morima i oceanima ponajprije u interesu sektora ribarstva; H. budući da, bez obzira na moguće regionalne razlike, postoje bitne razlike u primjeni europskih propisa u državama članicama, prije svega onih koji proizlaze iz Uredbe o kontroli, te budući da svaka država ima različit pravni sustav te različite upravne i pravosudne strukture, što se neizbježno odražava u sustavima upravnih i/ili kaznenih sankcija za nepridržavanje pravila ZRP-a i da u načelu zbog tih sustava dolazi do razlika i nepravednosti među državama članicama; I. budući da su utvrđeni rizici u slučajevima u kojima nacionalne inspekcijske službe nemaju uvijek pristup relevantnim podacima za djelotvornu inspekciju stranih plovila te budući da različiti pristupi kontrolama i sankcijama predstavljaju problem državama članicama kad se obrate državama zastavama broda u vezi s utvrđenim kršenjima; J. budući da je potrebna stroža kontrola proizvoda iz nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji dolaze u Europsku uniju, a potrebno je i da se u svim državama članicama zajamči ekvivalentna razina kontrole takvog ribolova; K. budući da su provedba Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i odgovarajućih sankcija u nadležnosti država članica; L. budući da u određenim državama članicama nema specijaliziranih ribarskih inspekcija; M. budući da Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA), koja je osnovana radi promicanja najviših zajedničkih standarda kontrole u okviru zajedničke ribarstvene politike, ima učinkovitu ulogu u usklađenoj provedbi sustava kontrole unatoč ograničenim resursima koji su joj raspolaganju; N. budući da Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) može doprinijeti poboljšanju i modernizaciji kontrole ribarstva, prije svega svojim proračunskim linijama (kontrola i primjena zajedničke ribarstvene politike (ZRP) i integrirane pomorske politike (IPP)) i (EFCA); O. budući da je odbacivanje ulova zabranjeno, može se dogoditi da su gospodarski subjekti u praksi sankcionirani samo zbog toga što ti ulovi premašuju najveću dopuštenu granicu utvrđenu zakonodavstvom EU-a i nacionalnim propisima iako se koriste sredstvima i instrumentima koji su dopušteni u okviru europskog prava i iako poduzimaju sve kako bi izbjegli slučajni ulov;

153 HR Službeni list Europske unije C 215/145 Utorak, 25. listopada P. budući da su se tehnike i oprema koje se koriste za ribolov promijenile i razvile te da se sustavi i tehnike koje se koriste za praćenje također trebaju osuvremeniti kako bi bili efikasni; podsjeća na to da bi se u tu svrhu mogao iskoristiti EFPR; Q. budući da je obveza iskrcavanja od ključne važnosti kad je riječ o kontroli i da joj stoga zakonodavac i tijela nadležna za kontrolu trebaju posvetiti posebnu pozornost; R. budući da ekonomične tehnologije praćenja na daljinu, kao što je automatski sustav identificiranja, omogućuju dobrovoljnu kontrolu, olakšavaju praćenje i povećavaju sigurnost ribara; S. budući da je nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov kao i trgovina ribom ulovljenom u takvom ribolovu kriminalna aktivnost na globalnoj razini; T. budući da aukcije imaju bitnu ulogu u industriji morskih proizvoda te središnju ulogu u kontroli iskrcane ribe; U. budući da države članice imaju različite pravne sustave i da prikupljeni dokazi moraju biti dopušteni i iskoristivi u različitim sustavima koji su svojstveni svakoj državi članici u kojoj se vodi sudski postupak; V. budući da su najbolji saveznici u provedbi Uredbe o kontroli dobro osposobljeni, ohrabreni ribari koji razumiju koristi tih kontrola i stvarno ih poštuju; I. Prepreke za usklađivanje 1. naglašava da je važno zajamčiti djelotvorne kontrole ribolovnih aktivnosti kako bi se osiguralo učinkovito iskorištavanje živih morskih resursa i očuvali ravnopravni uvjeti za sve flote EU-a; poziva države članice da zajamče učinkovitu provedbu Uredbe o kontroli; 2. naglašava da ambicioznu borbu EU-a protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova diljem svijeta treba pratiti i djelotvorna primjena Uredbe o kontroli u vlastitim vodama; 3. ističe raznovrsnost područja primjene kontrola i razlike koje postoje među mjestima gdje se one provode kao i diskriminirajuću prirodu kontrola ribarstva koja iz toga proizlazi, s obzirom na to da neke države članice provode kontrole od alata do dolaska na stol, a druge kontroliraju samo neke karike u lancu, ali ne i primjerice aspekte u pogledu prijevoza ulova ili ugostiteljskog sektora; 4. uviđa znatno poboljšanje kontrola koje je omogućeno važećom Uredbom o kontroli, zajedno s Uredbom o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu, i to u pogledu konsolidacije mnogih prethodno zasebnih uredbi, uvođenja mogućnosti korištenja novih tehnologija, preliminarnih radnji za usklađivanje sankcija, pojašnjenja uloge Komisije i država članica, poboljšanja sljedivosti i drugih prednosti; 5. podsjeća na to da na prihvaćanje uredbe od strane ribara utječe i njihov stav o tome smatraju li učinke provedbe poštenima, a nametnute propise smislenima te o tome postoji li kompatibilnost između Uredbe i obrazaca tradicionalnog ribolova te prakse; 6. smatra da je potrebno razjasniti, klasificirati i utvrditi norme za ribolov u različitim morskim područjima; 7. uočava organizacijsku raznovrsnost kontrola, pri čemu neke države kontrolu povjeravaju različitim upravama, dok je u drugima provodi jedno upravno tijelo, te primjećuje i različitost instrumenata, mehanizama te ljudskih, logističkih i financijskih resursa koji se koriste za provedbu tih kontrola; osim toga, uviđa da je zbog toga teško zajamčiti transparentnost u upravljanju i pristupu informacijama;

154 C 215/146 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada ističe da se učinkovitost kontrola također razlikuje kad je riječ o golemoj raznolikosti ribolovnih područja EU-a koja obuhvaćaju ograničena i rubna područja čije ribolovne resurse u načelu dijele susjedne države članice, ali i vrlo udaljena ribolovna područja; u tom kontekstu posebno naglašava konkretne karakteristike najudaljenijih regija čije goleme i prvenstveno oceanske isključive ekonomske zone, zajedno s vrstom ribljih stokova koji se iskorištavaju (većinom dubokomorske vrste i izrazito migratorne pelagične vrste) i nestašicom alternativnih resursa, opravdavaju strože kontrole u tim regijama koje snažno ovise o ribolovu i iznimno su izložene štetnom utjecaju flota za koje je poznato da krše pravila ZRP-a; 9. apelira na države članice da u potpunosti i ispravno provedu Uredbu o kontroli kako bi se imao jasan uvid u to koji se dijelovi trebaju poboljšati u predstojećoj reviziji, čime bi se zajamčila funkcionalna buduća Uredba o kontroli i jednostavna za primjenu; 10. uočava razlike u pristupu provedbi kontrole, naime neke se provode na temelju procjene rizika, a one koje se odnose na ribolovne aktivnosti i distribucijske kanale ulova provode se nasumično; 11. prima na znanje složenost važećih tehničkih mjera te golem broj odredbi, među kojima ima i kontradiktornih, uključujući mnoga odstupanja i iznimke, koje su razasute u nizu različitih pravnih tekstova, zbog čega su teške ne samo za razumijevanje nego i za kontrolu i provedbu; 12. podsjeća da se većina nasumičnih kontrola provodi u trenutku iskrcavanja, dok provjere na moru otkrivaju očito veću stopu kršenja od one na kopnu jer se temelje na procjeni rizika; 13. podsjeća na to da je, s obzirom na to da obveza iskrcavanja za ribare predstavlja suštinsku izmjenu, u skupnoj Uredbi (EU) 2015/812 predviđeno razdoblje prilagodbe od dvije godine prije nego što se kršenja obveze iskrcavanja počnu smatrati teškima; traži da se to razdoblje u slučaju potrebe produži; 14. napominje da države članice, a ponekad čak i regije, zbog velikog broja neobveznih odredbi iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 na različite načine prenose pravila u nacionalno i regionalno zakonodavstvo; ističe da postoje teškoće u primjeni nekih od tih odredbi u praksi, bilo zbog neusklađenosti pravila s praksom, na primjer zbog posebnih karakteristika sektora ribarstva (flota, ribolovni alati, ribolovna područja i ciljne vrste) koje se znatno razlikuju među morskim bazenima država članica, bilo zbog proturječnosti koje mogu dovesti do toga da ih inspektori različito tumače; 15. uviđa da se stopa prekršaja razlikuje od jedne države članice do druge te da za isti prekršaj sankcije mogu biti upravne ili kaznene; smatra da je sustav kaznenih bodova za ribolovne dozvole, u kojem se bodovi oduzimaju za kršenje pravila, relevantan europski instrument kojim se može pružiti okvir za sankcioniranje teških prekršaja, ali da bez potrebnog usklađivanja pogoršava već ionako nepravednu situaciju koja podrazumijeva razlike među subjektima u državama članicama; traži da se te razlike u sankcijama izbjegnu; 16. napominje da je izostanak povjerenja i transparentnosti među državama članicama jedan od glavnih razloga za to da se podaci u pogledu uredbe gotovo ne razmjenjuju; potiče na prevladavanje te situacije kako bi se zajamčilo i dokazalo da svi ribari imaju jednake uvjete; 17. podsjeća na to da EFCA prati primjenu zajedničkih standarda u pogledu kontrole, provjera i nadzora te da olakšava operativnu suradnju među državama članicama pripremom zajedničkih planova djelovanja; podsjeća na to da je važno proširiti mandat EFCA-e kako bi se provele zajedničke operativne mjere kontrole ribarstva na temelju kojih bi se mogao efikasno koordinirati rad raznih lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, kao i agencija EU-a koje na razini EU-a obavljaju funkcije obalne straže; traži da EFCA poveća resurse za navedenu zadaću;

155 HR Službeni list Europske unije C 215/147 Utorak, 25. listopada podsjeća na to da je provedba ključnog programa osposobljavanja inspektora u području ribarstva koju organizira EFCA bitna točka u standardizaciji obuke i postupaka kontrole te poziva sve države članice da se njime koriste; konstatira da države članice, osim ako to ne primjenjuju na dobrovoljnoj osnovi, nemaju iste standarde osposobljavanja već se njihovi sustavi razlikuju u pogledu sadržaja diploma, zapošljavanja i ciljeva; 19. napominje da se obuka i obavještavanje ribara u državama članicama provode na različit način te da nije uveden nijedan mehanizam za pojednostavljenje i dostupnost svrhe i sadržaja Uredbe o kontroli; smatra da u takvoj situaciji dolazi do nepoznavanja koje je velika prepreka za poželjnu usklađenu primjenu zakonodavstva; snažno potiče čim skorije uvođenje tih mehanizama; 20. utvrđuje da iako su tijekom godina potrošači postali svjesniji podrijetla i identifikacije onog što kupuju, zahvaljujući i sveobuhvatnoj kampanji o podizanju razine osviještenosti koju je pokrenula Europska komisija, ti isti potrošači ne mogu dobiti odgovarajuće informacije o ribljim proizvodima koji se poslužuju u restoranima jer za to ne postoji obveza u toj zadnjoj karici u trgovinskom lancu; 21. ističe da je uporaba novih tehnologija za praćenje i prijenos podataka u stvarnom vremenu te komunikaciju od ključne važnosti za poboljšanje pomorskog nadzora; traži da se instrumenti kojima se koriste države članice učine tehnički kompatibilnima i da se obeshrabruju djelomično dijeljenje baza podataka u pogledu kontrole kao i razlike i gubitak učinkovitosti koje iz toga proizlaze; 22. ističe da ne postoji procjena stvarne nemogućnosti provedbe određenih pravila koja ovisi o tehnološkoj razini plovila, logistici na kopnu i organizaciji sektora u različitim lukama; 23. ističe ulogu EFPR-a, a posebno njegova proračuna namijenjenog kontroli ciljeva ZRP-a koji iznosi 580 milijuna EUR za razdoblje ; 24. naglašava da je potrebno zajamčiti jedinstveno zajedničko tržište i ispunjavanje zahtjeva povezanih s kontrolom na jednak način u svim državama članicama, uz jednaku razinu kvalitete unutarnjih i vanjskih kontrola unutar država članica, bez obzira na granicu preko koje proizvodi ulaze u EU; II. Prijedlozi za poboljšanja 25. zalaže se za pojednostavljenje i poboljšanje zakonodavstva Unije te za smanjenje administrativnog opterećenja kako bi se postigao cilj bolje izrade zakonodavstva, i to prije svega ograničenom i ciljanom revizijom Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009, koja je predviđena i očekivana najkasnije 2017., zadržavajući istodobno djelotvorna pravila kojima se mogu spriječiti, otkriti i sankcionirati kršenja ZRP-a te stavljajući naglasak prvenstveno na bolju provedbu normi u različitim državama članicama, posebno zalaganjem za veću usklađenost, pod uvjetom da se pojednostavljenje temelji na čvrstom postojećem okviru kontrole te da se njime ne smanjuju najviši standardi u pogledu zaštite na radu, zaštite okoliša, sindikalne ili socijalne zaštite; 26. smatra da je za regionalizaciju predviđenu u novom ZRP-u potreban pouzdan i usklađen sustav kontrole; snažno se protivi slabljenju Uredbe o kontroli te smatra da države članice već mogu primijeniti fleksibilnost predviđenu postojećim okvirom; 27. traži da na toj reviziji zajednički rade europske institucije i sektor ribarstva, a posebno sektor tradicionalnog malog obalnog ribolova, koji bi svako novo zakonodavstvo trebalo nastojati zaštititi i poticati; 28. naglašava da je pri uspostavi ili reviziji pravnih instrumenata potrebno voditi rasprave s različitim nacionalnim i regionalnim tijelima te tijelima najudaljenijih regija;

156 C 215/148 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada navodi da bi uža suradnja među državama članicama bila način za dodatno usklađivanje kontrola; u tom pogledu naglašava važnost stručnih skupina za poštovanje obveza koje proizlaze iz sustava Unije za kontrolu ribarstva; 30. podsjeća Komisiju da je potrebno stvoriti pravno i operativno okruženje prije provedbe obaveznih pravila, čime će se izbjeći paradoksalne situacije; 31. smatra da Europska komisija treba zajamčiti homogeno i ispravno prenošenje te provjeriti stanje provedbe postojećeg zakonodavstva, na primjer određivanjem minimalnog postotka serije robe koju svaka država članica treba provjeriti; nadalje, smatra da bi postupci kontrole trebali biti transparentni, ujednačeni i standardizirani, čime će se državama članicama omogućiti ravnopravni uvjeti za kontrolu njihovih ribara te da bi pravila kontrole trebala biti jednostavnija, sveobuhvatnija i dosljedna; 32. zalaže se za strože kontrole kako bi se spriječio uvoz ribe iz nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova osnivanjem, među ostalim, nacionalnih obavještajnih timova specijaliziranih inspektora u području ribarstva koji su najsposobniji prepoznati rizik, kao i za utvrđivanje minimalnog postotka serije robe koju treba provjeriti; 33. smatra da je potrebno prikupiti kvalitetne podatke o obvezi iskrcavanja te upravljati njima i koristiti ih radi kontrole i procjene učinkovite provedbe obveze iskrcavanja te da je potrebno uskladiti prikupljanje podataka sa zahtjevima iz revidirane zajedničke ribarstvene politike (ZRP); 34. poziva države članice i njihova tijela za kontrolu morskog ribarstva da osnuju timove specijaliziranih inspektora u području ribarstva; podupire suradnju među državama članicama i poziva na njihovu suradnju tako da razmjenjuju inspektore, metode kontrole, podatke i analize rizika te informacije o kvotama plovila koja plove pod zastavom; 35. podsjeća da je provedba Uredbe o kontroli u nadležnosti država članica; poziva države članice da poštuju svoje obveze te da međusobno usko surađuju radi razmjene dobrih praksi i podataka kao i da omoguće interoperabilnost sustava kontrole; 36. smatra da bi ujednačena i predvidljiva primjena različitih vrsta mogućih inspekcija, koja se može postići donošenjem cjelovite definicije, usklađivanjem i pojašnjenjem tih inspekcija, doprinijela uspostavi potrebnih ravnopravnih uvjeta za cijeli sektor ribarstva EU-a; 37. ističe da se u pojedinim regijama upravlja bazenima zajedno s trećim zemljama, te poziva na jačanje suradnje država članica i trećih zemalja; 38. smatra da je potrebno pojačati suradnju i koordinaciju između država članica, Europske agencije za kontrolu ribarstva i Komisije; 39. traži da se na razini EU-a uvede homogeno osposobljavanje inspektora u području ribarstva koje bi provodili EFCA i institucije za osposobljavanje u državama članicama i koje bi se temeljilo na jedinstvenom nastavnom programu i standardiziranim pravilima, a koje bi se djelomično moglo financirati iz EFPR-a; 40. traži da se uz pomoć EFPR-a prevede i široko distribuira ključni program koji je izradila EFCA, na primjer obukom za nacionalna tijela u vezi s primjenom; predlaže da se taj priručnik dopuni primjerima dobre prakse koju primjenjuju inspektori; 41. naglašava važnost ocjenjivanja i certificiranja inicijativa za osposobljavanje u pogledu kontrole koje nudi treća strana; 42. predlaže poboljšanje osposobljavanja i obavještavanja ribara, što bi mogle provoditi njihove strukovne organizacije i obalne akcijske skupine kako bi se poboljšalo razumijevanje svrhe i opće važnosti pravila te potakla kultura razumijevanja i poštovanja tih pravila; u tu svrhu preporučuje učinkovitu suradnju sa savjetodavnim odborima; predlaže uspostavu internetskih baza podataka za dokumente i informacije (uključujući sustav kaznenih bodova) relevantne za ribarstvo u mjeri u kojoj to dopuštaju važeća pravila o zaštiti podataka, čime će pravila postati dostupna svima kako bi ih mogli pročitati i razumjeti; traži od Komisije da ocijeni postojeća osposobljavanja za buduće ribare u Europi i da svoje zaključke obznani u obliku komunikacije;

157 HR Službeni list Europske unije C 215/149 Utorak, 25. listopada predlaže da se razmotri mogućnost uspostave elektroničkog registra EFCA-e (jedinstvena točka EFCA-e) s obrascima spremnim za ispis ili elektroničkim obrascima za inspekcije te za centralizaciju izvješća o inspekcijama; napominje da bi se taj registar EFCA-e mogao također upotrijebiti za primanje i centraliziranje potvrda o ulovu koje izdaju države članice i treće zemlje; 44. predlaže poboljšanje javnih komunikacijskih sustava kojima se koriste agencije koje obavljaju kontrole te naglašava važnost periodičnog širenja informacija o obavljenom poslu i dobivenih rezultata te konstantnog pružanja informacija o pravilima koja se primjenjuju na riblje resurse, poput minimalne veličine te vremenskih i prostornih ograničenja; 45. ističe da je potrebno ojačati ulogu EFCA-e, a posebno njezin proračun, nadležnosti i ljudske resurse; predlaže reviziju uvjeta iz članaka 94. i 95. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 kojima se uređuje njezino djelovanje u pogledu intervencije, a posebno da joj se dodijeli pravo na intervenciju u slučajevima kad su ribolovni resursi prekomjerno iskorišteni te kad nije ostvaren najveći održivi prinos; 46. naglašava da je važno ojačati i konsolidirati kontrole, a posebno u državama članicama koje su dosad slabo provodile Uredbu o kontroli radi borbe protiv nezakonitog ribolova, poštovanja pravila ZRP-a i poboljšanja kvalitete prikupljenih podataka; 47. podsjeća na to da je važno imati kapacitete za razmjenu podataka u stvarnom vremenu, naročito tijekom kontrola koje Agencija provodi u suradnji s državama članicama i koordinira u okviru zajedničkih planova djelovanja; 48. naglašava da je važno povećati prisutnost EFCA-e u državama članicama, uključujući najudaljenije regije; 49. preporučuje da u Upravnom odboru Agencije budu barem dva predstavnika Europskog parlamenta, u kojem je već šest predstavnika iz Komisije i po jedan iz svake države članice, da predstavništvo bude paritetno (jednak broj žena i muškaraca) te da te predstavnike imenuje Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta među svojim članovima; 50. predlaže proširenje opsega kontrole, na primjer proširenjem opsega praćenja, na cijeli lanac proizvodnje te dodjelu odgovornosti za kontrolu na moru jednom upravnom tijelu kako bi se izbjegla preklapanja u provedbi kontrole, čime se bespotrebno troše ljudski, logistički i financijski resursi, izazivaju nejasnoće i stvara nepotreban pritisak na subjekte u sektoru ribarstva; osim toga poziva na uspostavu formalne suradnje između institucija država članica tako da se cijeli proizvodni lanac u sektoru ribarstva može učinkovito kontrolirati; 51. traži od Komisije da ocijeni bi li se kazneni bodovi trebali povezati s ribolovnim dozvolama; ističe da bi se na taj način u slučaju prodaje plovila s dozvolom prenijeli i kazneni bodovi, zbog čega bi se mogla smanjiti vrijednost nekih plovila i onemogućiti njihova eventualna preprodaja, na primjer mladim ribarima koji se žele baviti tom djelatnošću; 52. preporučuje donošenje konkretnih mjera kako bi se u restoranima svjesnije i odgovornije konzumirali riblji proizvodi, a da se pritom ne isključi obveza za ugostitelja da pruži minimalne informacije o proizvodima, te potrošačima istodobno omogućila neizravna kontrola; 53. predlaže da pokrajine ili regije samostalno provode inspekcije unutarnjih voda, državne inspekcije za morsko ribarstvo područje do 12 nautičkih milja i inspekcije EU-a sve ostale vode; 54. smatra da bi kontrole koje se temelje na procjeni rizika trebale zasnivati na listi transparentnih, konkretnih i mjerljivih minimalnih kriterija utvrđenih na europskoj razini; 55. poziva na to da se sankcije usklade, ali da i dalje budu razmjerne i nediskriminrajuće te da djeluju odvraćajuće; prednost daje ekonomskim sankcijama, uključujući privremene suspenzije aktivnosti, pred kaznenim sankcijama, no također smatra da bi, kako je predviđeno u članku 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013, prednost trebalo dati poticajima za ribare koji poštuju pravila ZRP-a kako bi se spriječila kršenja;

158 C 215/150 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada podsjeća na to da su sankcije u nadležnosti država članica i da Europska unija nema pravnu mogućnost nametnuti njihovo usklađivanje na osnovi Uredbe (EZ) br. 1224/2009; no podsjeća na važnost sustava bodova kao okvira za sankcije te poziva države članice da poduzmu inicijative za opsežno usklađivanje sankcija, posebno kaznenih, kako bi se uklonile postojeće razlike; 57. smatra da se sustavom usputnog ulova zapravo utvrđuje objektivna i apsolutna odgovornost za gospodarske subjekte koji se bave ribolovom, koji moraju odgovarati čak i ako su u potpunosti postupali u skladu sa zakonom i uz dužnu pažnju kako bi izbjegli slučajni ulov; 58. potvrđuje da su opća načela prava Europske unije nespojiva sa sustavom u kojem je pojedinac objektivno pozvan na odgovornost zbog nečeg što nije učinio namjerno ili iz nehaja; 59. potiče Komisiju i države članice da razmisle o razradi usklađene minimalne razine kazni za teške prekršaje i/ili opetovano nezakonito ponašanje; 60. zalaže se za uvođenje strožih sankcija za nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov; 61. poziva na stvaranje mehanizama kojim će se naglasiti dobri primjeri radi boljeg pridržavanja pravila; 62. smatra da je tumačenje nekih odredbi, na temelju kojih se propisuju sankcije zbog prekoračenja ograničenja slučajnog ulova, a da se u obzir uopće ne uzme nepostojanje namjere ili nehaja pri zakonitom postupanju, u očitoj suprotnosti s temeljnim načelima Europske unije uvrštenim u članak 6. Ugovora o Europskoj uniji, koji je dio primarnog zakonodavstva; 63. traži od Komisije da utvrdi smjernice jednostavne za primjenu i lako razumljive kako bi se spriječilo nejednako postupanje među državama članicama, posebno u slučaju kad gospodarski subjekti samostalno daju informacije o usputnom ulovu te time pokazuju da su radili u dobroj vjeri i da je usputni ulov ulovljen u potpunosti slučajno; 64. smatra da će se kontrole postati pravednije, ujednačenije i efikasnije ako se akterima pomogne da ulože u moderne tehnologije i opremu koja je kompatibilna među državama članicama te koja se može lako modernizirati; 65. potiče uspostavu mehanizama financiranja radi povećanja korištenja ekonomičnih tehnologija za dobrovoljne kontrole i povećanja praćenja i sigurnosti ribara, posebno u malom artizanalnom ribolovu; 66. naglašava važnost elektroničkih tehnologija (elektroničko izvješćivanje i elektronički sustavi praćenja) koje predstavljaju potencijalno ekonomično rješenje za proširenje praćenja aktivnosti na moru; 67. izjavljuje da se protivi svim obveznim sustavima videonadzora na plovilima; 68. skreće pozornost Komisije na činjenicu da bi korištenje novih tehnologija za promatranje zemlje, poput satelita Sentinel, bilo od koristi pri kontroli ribarstva; 69. preporučuje da se provode ekvivalentne kontrole uvoznih proizvoda ribarstva, ribolova s obale i rekreacijskog ribolova te flota EU-a koje love u vodama izvan voda EU-a i flota trećih zemalja koje love u vodama EU-a kako bi se zajamčila ekvivalentna razina dostupnosti za cijelo europsko tržište; predlaže da razmjena podataka bude obvezna kad je riječ o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu; 70. ustraje u tome da dostupna proračunska sredstva, posebno ona u okviru EFPR-a, moraju biti realistična, dosljedna i dostatna za daljnje ostvarivanje ciljeva kontrola; 71. preporučuje da se zajamči očuvanje aukcijskih centara koji su od ključne važnosti za određena područja, i to uz pomoć sredstava iz EFPR-a, jer oni doprinose transparentnosti i sljedivosti te olakšavaju kontrolu ribarstva;

159 HR Službeni list Europske unije C 215/ podržava uvrštenje utjecaja rekreacijskog ribolova u revidiranu Uredbu o kontroli; 73. traži da se razvije sustav za praćenje, prijenos informacija i analizu podatka koji je kompatibilan u cijeloj Uniji; među ostalim, traži da se u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka Komisiji povjeri zadaća utvrđivanja okvira za razmjenu podataka i informacija; naglašava da je transparentan okvir za razmjenu podataka i informacija ključan kako bi se utvrdilo postoje li ravnopravni uvjeti za sve; 74. naglašava da provedba obveze iskrcavanja mora biti popraćena odgovarajućom fleksibilnošću u pogledu njezine kontrole jer bi obzir trebalo uzeti temeljne izmjene koje ta obveza podrazumijeva za ribarstvo, posebno kad je riječ o mješovitom ribolovu; podsjeća na to da je u skladu s Uredbom (EU) 2015/812 u pogledu obveze iskrcavanja važno sankcije i sustav kaznenih bodova u slučaju teških prekršaja povezanih s nepoštovanjem obveze iskrcavanja primjenjivati progresivno; 75. naglašava da informacije o tome je li i kako države članice sankcioniraju razne vrste prekršaja, i o tome jesu li sankcije dosljedno primjenjivane, bez obzira na zastavu plovila, moraju biti dostupne dionicima i javnosti, uz puno poštovanje privatnosti uključenih strana; o o o 76. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji. Utorak, 25. listopada 2016.

160 C 215/152 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada P8_TA(2016)0408 Poboljšanje povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi (2015/2347(INI)) (2018/C 215/24) Europski parlament, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti ( 1 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. prosinca o održivoj gradskoj mobilnosti ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja o budućnosti regionalnih zračnih luka i zračnih usluga u EUu ( 3 ), uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, posebno njegov članak 170., uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 ( 4 ), uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 ( 5 ), uzimajući u obzir izvješće naslovljeno Sigurnost na cestama u Europskoj uniji koje je Komisija objavila u ožujku ( 6 ), uzimajući u obzir zaključke sastanka ministara zemlja podunavske regije od 3. prosinca o učinkovitoj obnovi i održavanju infrastrukture plovnih putova na Dunavu i njegovim pritocima ( 7 ), uzimajući u obzir Deklaraciju iz Łańcuta od 3. ožujka o jačanju suradnje u području prometa u Karpatima i nastavku izgradnje prometnog pravca Via Carpathia ( 8 ), uzimajući u obzir Berlinski proces i sastanak na vrhu zemalja zapadnog Balkana održan 2014., sastanak na vrhu u Beču održan i Parišku konferenciju održanu 2016., uzimajući u obzir akcijski plan za Strategiju Europske unije za regiju Podunavlja (SEC(2010)1489), uzimajući u obzir akcijski plan za Strategiju Europske unije za regiju Baltičkog mora (SWD(2015)0177), uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0282/2016), A. budući da povezanost i dostupnost prometne infrastrukture ima veliki utjecaj na gospodarski rast, gospodarsku konkurentnost, zapošljavanje i teritorijalnu koheziju EU-a i njegovih regija; budući da su srednja i istočna Europa važan dio europskog jedinstvenog tržišta koji može privući ulaganja i doprinijeti gospodarskom rastu u cijelom EU-u te budući ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0423. ( 3 ) SL C 261 E, , str. 1. ( 4 ) SL L 348, , str. 1. ( 5 ) SL L 348, , str ( 6 ) ( 7 ) ( 8 )

161 HR Službeni list Europske unije C 215/153 Utorak, 25. listopada da bi se svim načinima prijevoza bez iznimke trebalo doprinijeti povećanju konkurentnosti, intermodalnosti i ekološkoj tranziciji kako bi se bolje potaknuo razvoj jedinstvenog tržišta; B. budući da se poboljšanjem povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi postižu ciljevi kohezijske politike, naročito u pogledu ostvarivanja željenog gospodarskog razvoja pograničnih područja; C. budući da je prometna infrastruktura u većini regija srednjih i istočnih dijelova EU-a i dalje nedovoljno razvijena u usporedbi s onom iz drugih europskih regija te budući da se, usporedno sa slabo razvijenom prometnom infrastrukturom u srednjoj i istočnoj Europi, u središtu Europe nalazi jedna od najgušćih i najrazvijenijih mreža na svijetu; budući da građani očekuju da države članice uz potporu EU-a zajedno rade na njezinu poboljšanju; D. budući da su europski strukturni i investicijski fondovi (fondovi ESI) glavni izvor ulaganja u javni promet u srednjoj i istočnoj Europi te da je Instrument za povezivanje Europe važan instrument financiranja daljnjeg razvoja prometne infrastrukture u regiji kao dio koridora osnovne mreže TEN-T; budući da nedostatak administrativnih kapaciteta u nacionalnim, regionalnim i lokalnim upravama može dovesti do niske razine apsorpcije sredstava iz fondova EU-a te stoga države članice u srednjoj i istočnoj Europi, kao i u drugim dijelovima EU-a, iz raznih razloga, među kojima su nedovoljna priprema i učinkovitost, nisu uvijek maksimalno iskoristile financiranje iz fondova EU-a; budući da je potrebno potaknuti izgradnju kapaciteta i pružanje tehničke pomoći kako bi se potaknulo pokretanje većeg broja dobrih projekata i pružila potpora javnim upravama pri upravljanju sredstvima EU-a; E. budući da bi se intenzivnijim radom na važnim projektima kao što su prometni pravac Via Carpathia i pruga Rail Baltica kao i razvojem koridora osnovne mreže Bliski istok Istočni Mediteran i Baltik Jadran te jadransko-jonskog koridora i koridora TRACECA, pružio snažan poticaj za poboljšanje povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u tom dijelu EU-a; budući da će se pružanjem podrške tješnjoj suradnji susjednih trećih zemalja i država članica EU-a iz srednje i istočne Europe, među ostalim i u području željezničkog prometa i infrastrukture, doprinijeti poboljšanju željezničkih veza između Europske unije, susjednih zemalja i regija te Azije; F. budući da su dobro razvijene prekogranične prometne veze ključne za regionalnu konkurentnost i snažnije širenje malih i srednjih poduzeća u pograničnim područjima, posebno u pogledu javnog prijevoza, te za podupiranje socijalne inkluzije ekonomski ugroženog stanovništva; budući da u mnogim državama članicama srednje i istočne Europe još uvijek nedostaju dobre prekogranične prometne veze, posebno željezničke veze; budući da neučinkovite veze između različitih načina prijevoza i nedostatak mrežnih sustava između osnovnog i općeg prijevoza znače da nema dostatne interoperabilnosti među različitim načinima prijevoza, a dobrom interoperabilnošću ne samo da bi se smanjila cijena za putnike i cijena prijevoza tereta i poboljšala fleksibilnost usluga prijevoza, nego bi se i doprinijelo rješavanju ekoloških i socijalnih pitanja; G. budući da usklađeno poboljšanje prometne infrastrukture može imati pozitivan utjecaj na okoliš i na energetsku učinkovitost prometa; Horizontalni aspekti 1. naglašava da je potrebno poboljšati povezanost i dostupnost infrastrukture za promet prema srednjem i istočnom dijelu EU-a, iz i unutar tih dijelova, te pritom u obzir uzeti potrebe gospodarstva i načela održivog razvoja; ponavlja da su ciljevi mreže TEN-T uspostava veza koje nedostaju, uklanjanje uskih grla i jamčenje besprijekornih veza za prijevoz putnika i tereta na velike udaljenosti i njihov regionalni prijevoz, posebno u prekograničnim regijama; smatra da upotreba sredstava EU-a treba odražavati stvarne potrebe za ulaganjima kako bi se do u regiji dovršila osnovna mreža TEN-T; napominje da osim izgradnje nove infrastrukture EU treba ulagati u modernizaciju i dovršavanje postojeće prometne infrastrukture;

162 C 215/154 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada naglašava važnost usklađenog projektnog planiranja država članica, uzimajući u obzir u najvećoj mogućoj mjeri glavne nacionalne planove za promet i usklađenost sa zemljama kandidatkinjama, uz provedbu stvarne procjene prometnih potreba, u skladu s Bijelom knjigom EU-a o prometu, uključujući analizu troškova i koristi te savjetovanja s dionicima; napominje da je ex ante uvjet izrade glavnih planova za promet pomogao državama članicama da odrede prioritete u pogledu svojih ulaganja u promet; smatra da nadležne službe Komisije trebaju ocijeniti glavne planove i omogućiti daljnje postupanje u vezi s njima kako bi se zajamčilo da su oni u skladu s ciljevima i prioritetima EU-a; 3. snažno preporučuje bolje iskorištavanje postojećih politika i instrumenata za regionalnu suradnju kao što su europska teritorijalna suradnja (ETS), Interreg, a posebno europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) kako bi se poboljšao prekogranični promet među regijama i uklonila uska grla; 4. smatra da makroregionalne strategije EU-a, na primjer one koje su već donesene za baltičku regiju, Podunavlje i jadransko-jonsku regiju te moguća buduća strategija za karpatsku i crnomorsku regiju, nude inovativan upravljački okvir za suočavanje s izazovima u području prometne politike koje države članice ne mogu riješiti same kako bi se zajamčili bolji prometni uvjeti; 5. pozdravlja završetak prvih planova rada za koridore osnovne mreže TEN-T za i usvajanje novih planova za daljnje proširenje mreže TEN-T na države zapadnog Balkana; naglašava da bi se provedbom osnovne mreže trebao također poticati razvoj sveobuhvatne mreže, a naročito razvoj veza koje imaju prekograničnu važnost i utječu na konsolidaciju koridora; ističe važnost gradskih čvorišta i njihovu ulogu u povećanju protoka prometa, i u prijevozu putnika i u prijevozu tereta; 6. ističe da se razlike u razvoju infrastrukture i njezine kvalitete između regije srednje i istočne Europe i ostatka Europe mogu smanjiti jasnom, konkretnom i integriranom strategijom na razini EU-a; 7. podsjeća Komisiju na njezinu obvezu u skladu s Bijelom knjigom o prometu iz do u okviru koje je usvojila plan provedbe 40 konkretnih mjera za razvoj konkurentnog i resursno učinkovitog europskog prometnog sustava; podsjeća na to da je jedan od njezinih dugoročnih ciljeva preusmjeravanje 30 % cestovnog prometa preko 300 km na željeznički ili vodni prijevoz do 2030., a više od 50 % do 2050., čime će se znatno smanjiti promet u srednjoj i istočnoj Europi; 8. smatra da je razvoj prometnih čvorišta ključan element za međusobnu povezanost prijevoza na velike udaljenosti, regionalnog i gradskog prijevoza, čime se promiče efikasnost, intermodalnost i razvoj poduzetništva u regiji, imajući na umu i da digitalizacija može pružiti znatne prilike za poboljšanje rezultata cijelog logističkog lanca, uključujući pružanje podataka svim dionicima (dijeljenje podataka) za razvoj novih usluga i praksi; 9. naglašava da se pri izgradnji i modernizaciji cestovne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi, ako je to primjereno, u obzir trebaju uzeti potrebe biciklista; naglašava važnost razvijanja kružne infrastrukture u zemljama srednje i istočne Europe, čime će se povećati sigurnost, smanjiti broj žrtava u prometnim nesrećama i poboljšati kvaliteta života i zdravlja ljudi u EU-u; ističe da se biciklističkom mrežom EuroVelo, a posebno rutom br. 13 (Ruta Željezne zavjese), Istočnoeuropskom rutom i rutom od Atlantika do Crnog mora, u kombinaciji sa željezničkim vezama, nude zanimljive mogućnosti za mala i srednja turistička poduzeća u makroregijama srednje i istočne Europe te da ih je stoga potrebno poticati; 10. ističe da su za usklađeniji ekonomski razvoj država članica u zapadnim, srednjim i istočnim dijelovima EU-a potrebna velika ulaganja; naglašava da je potrebna bolja koordinacija među europskim i nacionalnim tijelima, posebno u pogledu realizacije osnovnog dijela mreže TEN-T; međutim, podsjeća na to da se pri usklađivanju potrebnom na europskoj razini u obzir moraju uzeti konkretni izazovi u državama članicama kao i razlike u njihovim gospodarstvima te

163 HR Službeni list Europske unije C 215/155 Utorak, 25. listopada sustavima socijalne skrbi i kvaliteti infrastrukture, te demografske promjene; naglašava potencijal za zapošljavanje u željezničkom sektoru koji bolje funkcionira; poziva na uklanjanje svih proizvoljnih prepreka slobodnom kretanju robe i usluga te ustraje u tome da se zemlje trebaju suzdržati od njihova uvođenja; 11. poziva države članice i Komisiju da zajamče sinergije i međusobnu komplementarnost u financiranju iz Instrumenta za povezivanje Europe, europskih strukturnih i investicijskih fondova, Instrumenta pretpristupne pomoći te instrumenata Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj pri provedbi projekata prometne infrastrukture u srednjem i istočnom dijelu EU-a kako bi se znatno poboljšalo njihovo korištenje i diversifikacija; ističe potrebu za razmjenom i širenjem iskustva i znanja u pogledu pripreme i primjene projekata kad se financiraju iz različitih instrumenata (tzv. miješanje fondova ); podsjeća na to da je važno pravovremeno se koristiti sredstvima iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kako bi se unaprijedili komercijalno održivi projekti utemeljeni na tržištu; potiče Komisiju, Europsku investicijsku banku i Europski savjetodavni centar za ulaganja da pojačaju svoju suradnju s nositeljima projekta u srednjoj i istočnoj Europi kako bi se zajamčilo da se EFSU koristi za kvalitetne projekte u području inovativnih i održivih načina prijevoza; naglašava važnost EFSU-a u razvoju projekata prometne infrastrukture svih vrsta; ističe da se zasad većina infrastrukturnih projekata predviđenih za financiranje iz EFSU-a nalazi u zapadnoj Europi; stoga u vezi s EFSUom poziva Komisiju da potiče ulagače da podrže projektne platforme usmjerene na projekte prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi; naglašava važnost financiranja kohezijske politike za razvoj prometne infrastrukture u zemljama srednje i istočne Europe, čija kvaliteta često dosta zaostaje za prometnim mrežama zapadne Europe, i imajući to na umu poziva da se potrebni resursi i razina financiranja zajamče u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira; 12. podsjeća na to da je iz Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe prebačen iznos od EUR koji se treba upotrijebiti u prometnom sektoru u državama članicama koje imaju pravo na potporu iz Kohezijskog fonda; naglašava da bi korištenje svih tih odmah dostupnih sredstava trebalo biti prioritet, posebno u kontekstu aktualne stope apsorpcije, u odnosu na sudjelovanje trećih strana u ulaganjima u slučajevima kad je ono potaknuto političkim razlozima, a ne poslovnim interesima; 13. poziva države članice u srednjoj i istočnoj Europi da zajamče visoku razinu transparentnosti i kontrole pri upotrebi tih sredstava EU-a te da što prije javno objave podatke o njihovoj dodjeli; 14. skreće pozornost na mogućnosti koje nude hibridni projekti javno-privatnog partnerstva s obzirom na to da međusobno povezuju izvore financiranja infrastrukturnih ulaganja s bespovratnim sredstvima EU-a (do 85 % ukupnih prihvatljivih troškova), javnim sredstvima u obliku sufinanciranja koje treba osigurati korisnik i sredstvima privatnih poduzeća; istodobno naglašava da su sredstva EU-a i proračunska sredstva i faktor kojim se povećava pouzdanost ulaganja jer ona smanjuju rizik za privatni sektor; ističe da privatni sektor ujedno ima koristi od stabilnih dugoročnih ugovora koji ne ovise o gospodarskim, političkim i proračunskim fluktuacijama u zemljama; stoga potiče države članice da po potrebi iskoriste javno-privatna partnerstva koja mogu biti povoljan način ulaganja u infrastrukturu, naročito u slučaju provedbe složenih infrastrukturnih projekata za koje su, s jedne strane, potrebni veliki iznosi, a koji generiraju maleni povrat uloženih sredstava i, s druge strane, pri kojima postoji želja da se zajamči učinkovito pružanje visokokvalitetne javne usluge; u tom kontekstu poziva Komisiju da državama članicama u regiji srednje i istočne Europe pruži tehničku pomoć u svjetlu činjenice da neke od tih država imaju malo iskustva u radu s financijskim instrumentima i uključivanju privatnog sektora u velike projekte; traži od Komisije i da u suradnji s nacionalnim, regionalnim i lokalnim upravama redovito predstavlja opći pregled prometnih projekata koji se financiraju iz različitih fondova EU-a, zajedno s njihovim troškovima; 15. poziva Komisiju i države članice da usklade i pojednostave postupke javne nabave, izdaju smjernice za javnoprivatna partnerstva, zajamče primjeren okvir državne potpore te pojednostave postupke izdavanja dozvola kako bi se olakšala provedba prometnih projekata, a posebno prekograničnih projekata; 16. ističe da se europski strukturni i investicijski fondovi mogu koristiti za razvoj veza koje nedostaju u pograničnim područjima srednje i istočne Europe te konsolidaciju postojeće infrastrukture kako bi se zajamčio potpuni pristup jedinstvenom tržištu i dodatno poticao gospodarski rast; u tom pogledu naglašava da je odgovarajuće i dostatno financiranje lokalne infrastrukture osnovni i neizbježni preduvjet za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju s obzirom na to da je promet od ključne važnosti za regionalni razvoj;

164 C 215/156 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada podsjeća na to da bi se europski strukturni i investicijski fondovi mogli koristiti i za povećanje administrativnih kapaciteta posredničkih tijela i korisnika jer bi inače potpora EU-a za ulaganja u promet u regiji mogla biti ugrožena; napominje da se mehanizam za pomoć JASPERS dosad u tome pokazao od osobite pomoći i stoga bi se, osim običnog nastavka njegove provedbe, mogao razmotriti i u formi stalnijeg institucionalnog okvira; ističe da bi tehnička pomoć koja se nudi preko Europskog savjetodavnog centra za ulaganja trebala pomoći javnim i privatnim promotorima projekta da stvore stabilni portfelj zrelih i dobro strukturiranih projekata kako bi financijski instrumenti bili od dugoročne koristi; podsjeća na to da europski koordinatori za koridore osnovne mreže imaju politički mandat, ali nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta; poziva Komisiju i države članice da poduzmu korake za pojednostavljenje javnog upravljanja tim resursima kako bi se izbjegla nepotrebna birokracija; 18. poziva Komisiju i EIB da bolje surađuju i usklade svoje napore kako bi se zajamčilo opsežno savjetovanje sa svim dionicima o financiranju prometne infrastrukture, razmjeni najboljih praksi, promicanju financijskih instrumenata i ranoj organizaciji potencijalnih projekata te da o tome redovito informiraju Parlament; naglašava da bi sve mjere koji se odnose na projekte s ciljem poboljšanja povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture trebale biti poduzete u što hitnijem roku; 19. potiče regije i države članice da usvoje mjere ili ih nastave provoditi kako bi se prešlo na ekološki prihvatljivije mogućnosti prijevoza; potiče upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za projekte usmjerene na stvaranje potražnje za javnim i održivijim mogućnostima prijevoza, primjerice, pojednostavljenjem izdavanja prekograničnih karata i ulaganjem u sustave punionica za električna vozila; 20. naglašava da je u okviru europske mreže TEN-T potrebno posvetiti jednaku pozornost prometnom koridoru u pravcu istok-zapad kao i koridoru u pravcu sjever-jug, što može doprinijeti gospodarskom razvoju zemalja koje sudjeluju stvaranjem novih mogućnosti za zapošljavanje u malim i srednjim poduzećima te novoosnovanim poduzećima, trgovinsku razmjenu, znanost, istraživanje i tehnologije, te poboljšanju sigurnosti na cestama i smanjenju troškova prijevoza; ističe važnost multimodalnosti i inovacija u području prometa za razvoj trgovine i turizma kao i za zaštitu okoliša te podržava integraciju unutarnjih plovnih putova u multimodalni logistički lanac s obzirom na to da bi se ostvarivanjem veze između svih načina prijevoza zajamčio gospodarski razvoj područja te smanjila pojava uskih grla u prometnom sustavu; 21. pozdravlja proširenje mreže TEN-T na države zapadnog Balkana; poziva Komisiju da zajamči integraciju zemalja pristupnica zapadnog Balkana u mrežu TEN-T i suradnju u području prometnih veza s Ukrajinom, Moldovom i drugim susjednim zemljama, uključujući one koje su dio koridora TRACECA; naglašava važnost prilagodbe financijskih kriterija kako bi zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje u većoj mjeri iskoristile financijske instrumente, naročito za prekogranične projekte; ističe da bi ulaganja, posebno u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan, i mjere za optimizaciju prometa trebalo koordinirati na regionalnoj razini kako bi se doprinijelo širenju osnovne mreže u regiji; 22. smatra da su poboljšanja prometne infrastrukture i povezanosti u srednjem i istočnom dijelu EU-a važno sredstvo za jačanje stabilnosti, gospodarskog razvoja, regionalne suradnje i sigurnosti istočnih granica Unije i zapadnog Balkana te za povećanje uzlazne konvergencije prometnih uvjeta na unutarnjem tržištu; u tom pogledu ističe važnost koridora Bliski istok Istočni Mediteran; 23. naglašava apsolutnu nužnost očuvanja schengenskog područja za efikasan i isplativ prometni sustav u EU-u utemeljen na slobodnom kretanju robe, usluga i ljudi preko otvorenih unutarnjih granica; podsjeća na to da je Komisija već u lipnju potaknula sve države članice da donesu odluku o proširenju schengenskog područja na Bugarsku i Rumunjsku; 24. ističe da je potrebno poboljšati povezanost i pristupačnost prometne infrastrukture kako bi se poticao razvoj turističkog sektora u EU-u; naglašava da je važan faktor za turistički sektor proširena i efikasna europska prometna mreža koja pomaže učiniti regije privlačnijima za turiste; smatra da zemlje srednje i istočne Europe imaju ogroman potencijal za razvoj svojih turističkih sektora koji bi se daljnjim razvojem prometne infrastrukture mogli bolje iskoristiti;

165 HR Službeni list Europske unije C 215/157 Utorak, 25. listopada ističe povoljne ekološke i gospodarske aspekte sinergija koje se stvaraju međusobnim povezivanjem različitih načina prijevoza kako bi se na bolji način iskoristile prednosti koje su svojstvene svakom od njih; 26. ističe da je za razvoj kombiniranog prijevoza u srednjoj i istočnoj Europi potrebno poboljšati karakteristike željezničkih teretnih koridora i poduprijeti izgradnju javno dostupnih intermodalnih terminala; 27. vidi ogroman potencijal u međunarodnim infrastrukturnim projektima poput Novog puta svile koji doprinose boljem iskorištavanju potencijala globalnog gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi; smatra da zahvaljujući svom povoljnom zemljopisnom položaju srednja i istočna Europa može postati važno logističko središte i komunikacijsko čvorište između Europe i Azije; 28. naglašava da bi se povećanjem prometne dostupnosti u srednjoj i istočnoj Europi i investicijama koje su za to potrebne trebao potaknuti razvoj lokalnih društava i poduzeća; naglašava da natječajni postupci i provedba projekata trebaju biti pristupačni za mala i srednja poduzeća; poziva Komisiju da više pozornosti posveti problemu velikih izvođača i podizvođača uključenih u projekte, koji sklapaju nepoštene oblike suradnje, a čije su žrtve vrlo često najmanje kvalificirani radnici; 29. smatra da postoji potreba da se prilikom osmišljavanja infrastrukturnih rješenja u srednjoj i istočnoj Europi u obzir uzmu potrebe onih koji žive u slabo naseljenim i teško pristupačnim regijama, poput planinskih područja; smatra da nedostatak prometnog pristupa može dovesti do socijalne isključenosti i poziva Komisiju da u obzir uzme potrebe onih koji koriste lokalne prometne rute; naglašava da profitabilnost prometnih linija ne može biti jedini kriterij za ocjenu njihove korisnosti; Cestovni promet 30. podsjeća na to da je razvoj prekograničnih cesta ključan za olakšanje suradnje među stanovništvom i poduzećima u pograničnim regijama; poziva države članice da nastave modernizirati ceste i razvijati veze koje nedostaju, da izgrade sigurna i pristupačna parkirališta i jačaju regionalnu i lokalnu povezanost s mrežom TEN-T jer je priključivanje TEN-T-u važna osnova za gospodarski rast regionalnih centara; 31. ističe da je potrebno zajamčiti pošten sustav naplate cestarine u EU-u; ističe da bi pri uspostavi takvih sustava države članice zbog svojih posebnosti trebale zadržati određenu fleksibilnost, uz istodobno očuvanje prikladne razine tehničke interoperabilnosti; smatra da bi ti sustavi trebali biti osmišljeni u suradnji s poslovnom zajednicom i komercijalnim korisnicima cesta i da potonji ne bi trebali biti obvezni platiti bilo kakve dodatne ili nerazmjerne troškove koji bi njihove poslovne aktivnosti učinili manje profitabilnima; 32. poziva Komisiju i države članice da hitno poboljšaju mrežu cestovne infrastrukture duž istočne granice EU-a, počevši od Estonije, preko Latvije, Litve, Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske, pa sve do Grčke; smatra da bi se ta nastojanja trebala temeljiti na dugoročnom planiranju koje je već provedeno u okviru projekta Via Carpathia, u vezi s kojim su 3. ožujka u Varšavi predstavnici predmetnih zemalja već potpisali izjavu o daljnjoj suradnji i razvoju koridora te modernizaciji rute; smatra da će izgradnjom trase Via Carpathia rubne regije EU-a imati priliku za ubrzani razvoj i da će moći brže dostići razvijenija područja EU-a; ističe da će se izgradnjom rute također potaknuti ulaganja i poslovni rast te poboljšati sigurnost EU-a u cijelosti, naročito u kontekstu oružanog sukoba u Ukrajini; smatra da bi trebalo ispitati mogućnost otvaranja koridora Rajna Dunav prema sjeveru EU-a preko prometnog pravca Via Carpathia te da se za prometni pravac Via Carpathia trebaju dodijeliti prikladna proračunska sredstva; stoga poziva da se projekt Via Carpathia uključi u osnovnu mrežu TEN-T kako bi se osigurala odgovarajuće financiranje EU-a; potiče i države članice da se pobrinu za financiranje tog projekta koristeći se svim mogućim financijskim instrumentima, npr. Instrumentom za pozivanje Europe i Europskim fondom za strateška ulaganja;

166 C 215/158 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada naglašava da kvaliteta cestovne infrastrukture izravno utječe na cestovnu sigurnost; stoga smatra da bi pri izgradnji cestovne infrastrukture trebalo ocjenjivati i cestovnu sigurnost; zabrinut je zbog toga što je u mnogim državama članicama iz srednje i istočne Europe broj poginulih i teško ozlijeđenih u prometu i dalje relativno visok; naglašava da bi na razini država članica i razini EU-a trebalo dodatno promicati mjere za poboljšanje cestovne sigurnosti; smatra da je potrebno osigurati prikladno financiranje projekata za obnovu infrastrukture u državama članicama iz srednje i istočne Europe; 34. ističe da su sigurnost i održivost prometnog sektora ključni prioriteti pri razvoju infrastrukture; stoga poziva Komisiju i države članice da nastave poticati digitalizaciju i automatizaciju u svim načinima prijevoza; poziva na to da se u projekte ulaganja u infrastrukturu uključe i transportna rješenja kojima se smanjuje rizik od smrti ili teških ozljeda u cestovnim prometnim nesrećama te da se u obzir uzmu potrebe osoba koje stanuju u blizini vrlo prometnih cesta; Željeznički promet 35. naglašava da prednost treba imati izgradnja, modernizacija i održavanje željezničkih linija za usklađen i održiv rast željezničkog prometa te koheziju u srednjim i istočnim dijelovima EU-a; ističe da željeznice imaju važnu ulogu u smanjenju utjecaja na klimu, zagađenja zraka i cestovnih nesreća te očekuje da će ti napori pozitivno utjecati na industrijski razvoj, logistiku teretnog prijevoza, kvalitetu javnih usluga i pouzdanu mobilnost putnika; poziva države članice da uklone prekogranična i nacionalna uska grla te da prošire operativne kapacitete radi postizanja ciljeva prelaska na druge načine prijevoza do i koji su utvrđeni u Bijeloj knjizi o prometu iz 2011.; 36. naglašava da u nekim regijama srednje i istočne Europe postoji važna željeznička mreža čiju je infrastrukturu ipak hitno potrebno modernizirati kako bi se spriječilo daljnje propadanje koje bi moglo dovesti do toga da se ona prestane koristiti; kritizira nedovoljno ulaganje u prekogranične željezničke linije te nisku razinu usluga za putnike u željezničkom prijevozu u mnogim pograničnim područjima; poziva države članice da (ponovno) uspostave veze koje nedostaju i uklone postojeća uska grla; predlaže da se preispita željeznička mreža s pomoću metodologije planiranja za sveobuhvatnu i osnovnu mrežu TEN-T kako bi se utvrdile daljnje moguće veze koje nedostaju, posebno prekogranične, među državama članicama EU-a te između njih i susjednih trećih zemalja; potiče države članice da uspostave blisku i konstruktivnu suradnju kako bi se takvi nedostaci ispravili te poboljšala teritorijalna integracija i kohezija; traži od Komisije da pruži učinkovitu financijsku potporu za sve takve napore; 37. ponovno naglašava svoju potporu Europskom sustavu za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) na svim koridorima osnovne mreže TEN-T; smatra da potpuna i hitna provedba sustava ERTMS mora biti apsolutni prioritet EU-a kako bi se stvorio u potpunosti interoperabilan, funkcionirajući, efikasan i privlačan jedinstveni europski željeznički prostor koji može konkurirati drugim načinima prijevoza; 38. poziva države članice da usvoje jasne dugoročne strategije razvoja željezničkog prometa i da uklone prepreke za provedbu željezničkih projekata financiranih sredstvima EU-a; 39. naglašava da je potrebno povećati ulaganja u poboljšanje kvalitete željeznica kako bi ona postala pristupačnija i privlačnija za prijevoz putnika i tereta te da je potrebno povećati njezin udio u raspodjeli načina prijevoza, u skladu s ciljem br. 3 o prijelazu na druge načine prijevoza kako je naveden u Bijeloj knjizi EU-a o prometu; 40. napominje da nedostaju cestovne i željezničke veze od i do luka; napominje da se većina zračnih luka u istočnoj Europi nalazi u blizini željezničke infrastrukture i da je integracija još uvijek tehnički moguća; poziva Komisiju da u potpunosti podrži daljnju integraciju multimodalnih prometnih veza (cesta željeznica zračna luka) u srednjoj i istočnoj Europi; 41. poziva Komisiju da nastavi poticati ulaganja u željeznička vozila u zemljama srednje i istočne Europe jer bi se time omogućila obnova potencijala željeznica u sustavima javnog prijevoza tih zemalja;

167 HR Službeni list Europske unije C 215/159 Utorak, 25. listopada ističe da održivi razvoj europske željezničke infrastrukture ne smije stati na pukoj izgradnji mreže nego njime trebaju biti obuhvaćene mjere održavanja radi dugoročne isplativosti; smatra da bi zbog važnosti održavanja za te mjere trebalo dodijeliti znatan udio financijskih sredstava; 43. ističe zajedničke prednosti veze Rail Baltica kao jednog od prioritetnih projekata koridora Sjeverno more Baltik, kao i njezinu stratešku važnost za sve uključene države članice i za cijelu regiju, počevši od Finske (s obzirom na moguće proširenje do Botničkog mora ), preko Estonije, Latvije, Litve i Poljske, pa dalje prema Njemačkoj, Nizozemskoj i južnoj Europi; pozdravlja napredak postignut u izgradnji i pripremi projekta Rail Baltica i ističe da je dobra suradnja zainteresiranih i uključenih država ključna za napredovanje u ostvarenju projekta bez daljnjih kašnjenja i odgoda te bez rizika da financijska sredstava za taj projekt neće biti dodijeljena; ističe da će sufinanciranje EU-a od otprilike 85 % biti izgubljeno ako se ne budu poštovala pravila Europske komisije, a budući uvjeti za financiranje nikada neće biti povoljni kao što su sada; potiče uključene države da prepoznaju i ojačaju ulogu zajedničkog pothvata RB Rail kao najoptimalnijeg tijela za upravljanje prekograničnim projektom tolikog značaja, da podnesu zajednički zahtjev za financiranje sredstvima EU-a, da provedu zajedničke i nacionalne natječaje javne nabave, da usklade radove na projektu i, naposljetku, da pokažu da mogu surađivati; 44. u pogledu stagnirajućeg udjela željeznica na europskim tržištima prijevoza tereta i putnika, ističe važnost inicijative Shift2Rail za povećanje konkurentnosti i efikasnosti, posebno u području teretnog prijevoza; smatra da bi također trebalo ulagati u poboljšanje kvalitete željeznica u području teretnog prijevoza; pozdravlja zajedničke međunarodne inicijative koje su pokrenule države članice u regiji u cilju razvoja i modernizacije željezničke infrastrukture, kao što je primjerice uspostava novog željezničkog teretnog koridora br. 11 (takozvanog koridora Amber) koji povezuje trgovačka i industrijska središta u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji, i to zajedničkom raspodjelom prometnih kapaciteta za međunarodne teretne vlakove; ističe da se takvim projektima promiču željeznice kao način međunarodnog teretnog prijevoza, jača konkurentnost željezničkog prometa i osigurava bolje iskorištavanje postojećih kapaciteta međunarodnog teretnog prometa; 45. napominje da željezničkom sektoru na raspolaganju stoje mnogi izvori financiranja iz raznih programa EU-a; smatra da su apsorpcija i učinkovito korištenje tih izvora financiranja ključni jer je zbog financijskih ograničenja iznos javnih sredstava koji nacionalne vlade mogu uložiti u željeznice vrlo ograničen; 46. skreće pozornost na uobičajene doplate u prekograničnom regionalnom željezničkom prijevozu putnika u srednjoj i istočnoj Europi, a koje često nameću željeznička poduzeća kao dio cijene međunarodnih željezničkih karata, što smanjuje privlačnost korištenja prekograničnih željezničkih veza; 47. ističe da je potrebno zajamčiti povezanost zemalja srednje i istočne Europe s mrežom pruga za brze vlakove u zapadnoj Europi kako bi se povećala konkurentnost u sektoru željezničkog prometa i potpomogao gospodarski rast u toj regiji; poziva Komisiju i države članice da potiču prekogranične projekte za uspostavu brzih željezničkih veza na koridorima mreže TEN-T; 48. naglašava potrebu da se podrže zajednički projekti i ulaganja sa zemljama koje nisu članice EU-a, čime bi se utro put zajedničkom iskorištavanju potencijala koridora željezničkog prometa koji su modernizirani sredstvima EU-a, kao što su veze između EU-a i azijskih država; Unutarnji plovni putovi 49. naglašava važnost prometa unutarnjim plovnim putovima kao isplativog i održivog sredstva za multimodalni prijevoz i logistiku diljem EU-a; stoga smatra da je potrebna modernizacija infrastrukture unutarnjih plovnih putova za prijevoz putnika ili robe te poboljšanje interoperabilnosti s ostalim oblicima prijevoza;

168 C 215/160 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada napominje da srednja i istočna Europa ima veliki razvojni potencijal u unutarnjim plovnim putovima te riječnim i morskim lukama; smatra da se taj potencijal može iskoristiti jedino uz dužno poštovanje pravne stečevine Unije u pogledu zaštite okoliša, biološke raznolikosti i voda te da bi se stavljanjem većeg naglaska na korištenje luka i željeznice moglo doprinijeti ostvarivanju cilja boljeg multimodalnog prijevoza u regiji; 51. pozdravlja stvaranje programa NAIADES, kao i produženje programa NAIADES II do 2020., te ističe važnost europske strategije i akcijskog plana za unutarnje plovne putove; 52. smatra da je iskorištavanje multimodalnosti u lukama unutarnjih plovnih putova ključno za njihov gospodarski potencijal; naglašava ulogu odgovarajućeg pristupa u zadnjem dijelu puta te željezničkih veza s međusobno povezanom željezničkom infrastrukturom u lukama unutarnjih plovnih putova, kao i s prometnim čvorištima u području opsluživanja za privlačenje korisnika; 53. naglašava ulogu Dunava koji je ključni prometni plovni put u podunavskoj makroregiji; napominje da je potrebno dodatno iskoristiti potencijal regije za promet unutarnjim plovnim putovima te stoga podsjeća na potrebu država članica da održe operabilnost unutarnjih plovnih putova za koje su odgovorne; poziva obalne države da zajamče kontinuiranu plovnost Dunava i provedu svoje glavne planove za obnovu i održavanje plovnog puta, koje su prihvatile te u obzir uzmu ekološke aspekte i posebnu pozornost posvete očuvanju prirodnih staništa, okoliša, biološke raznolikosti i voda, čime se štite i promiču mala i srednja poduzeća u području održive poljoprivrede, ribarstva i turizma; naglašava da bi se povezivanjem Odre, Labe i Dunava mogli povećati kapaciteti prometa i komunikacije u cijeloj regiji na osi sjever-jug, što bi dovelo do otvaranja novih radnih mjesta i razvoja malih i srednjih poduzeća; 54. poziva države članice da pojačaju svoje napore kako bi se poboljšala i postigla IV. klasa plovnosti drugih infrastruktura unutarnjih plovnih putova, a posebno dijelova rijeke u okviru osnovne mreže TEN-T; ističe da je potrebno znatno poboljšanje rijeke Labe kako bi se omogućila puna plovnost, koja je od ključne važnosti za koridor Bliski istok Istočni Mediteran; naglašava da je potrebno poboljšati plovnost rijeke Odre dok ne ostvari IV. klasu plovnosti; naglašava važnost međunarodnih vodnih putova E40 i E70 u pogledu poboljšanja integracije država srednje i istočne Europe u paneuropske unutarnje prometne rute; naglašava da bi uspostavljanje dobrih multimodalnih veza između tih vodnih putova i baltičko-jadranskog koridora osnovne mreže TEN-T bio važan poticaj potencijalu za ulaganja istočnih regija EU-a; Morske luke i zračne luke 55. ističe potencijal za daljnji razvoj privlačnog pristupa lukama u Baltičkom, Crnom i Jadranskom moru u kontekstu koncepta pomorskih autocesta ; naglašava važnost proširenja kapaciteta u energetskom sektoru, uključujući održiva goriva za prijevoz tereta, i osiguranja učinkovitih željezničkih veza sa zaleđem luka; 56. ističe da druga podvodna infrastruktura u Baltičkom, Jadranskom i Crnom moru ne smije sprečavati održiv razvoj luka; zabrinut je zbog činjenice da bi se provedbom projekata poput plinovoda Sjeverni tok mogla ugroziti i blokirati ulaganja u regiju, naročito u baltičku regiju; ustraje u tome da podvodni plinovodi moraju biti u skladu s uvjetima za gaz na ulazima u luke; 57. smatra da morske i zračne luke najviše doprinose gospodarskom razvoju srednjeg i istočnog dijela EU-a ako su one čvorišta u integriranom multimodalnom prometnom sustavu koji je međusobno povezan s učinkovitom željezničkom infrastrukturom; 58. smatra da luke na sjevernom Jadranu moraju ojačati svoju suradnju regionalnom koordinacijom za zajedničko promicanje prometnih tokova za pomorsku trgovinu na sjevernom Jadranu i za potpunu integraciju talijanskih luka sa slovenskom lukom Kopar i hrvatskom lukom Rijeka; u tom pogledu poziva Komisiju da uvrsti riječku luku u koridor Baltik Jadran kako bi se omogućilo puno prometno povezivanje morskih luka sjevernog Jadrana prema srednjoj Europi i Baltičkom moru;

169 HR Službeni list Europske unije C 215/ podsjeća na to da je Komisija u nedavno izrađenoj Strategiji zrakoplovstva za Europu utvrdila da postoji problem nedostataka u povezanosti; no napominje da predložena rješenja imaju ograničeni potencijal te potiče Komisiju da prati zračnu povezanost u EU-u, posebno u regiji srednje i istočne Europe, te da izradi daljnje prijedloge za smanjenje nedostataka u pristupu uslugama zračnog prijevoza; smatra da se unutar tog dijela EU-a dodatno trebaju razviti zračne veze jer je povezanost u 13 država članica EU-a 7,5 puta niža od povezanosti u EU15 ( 1 ); zabrinut je zbog toga što je velika većina novih zračnih ruta orijentirana samo prema zapadu, a istodobno se infrastruktura zračnih luka u regiji konstantno modernizira; poziva Komisiju da analizira prikladnost relevantnog zakonodavstva za njihovu navedenu svrhu te da po potrebi predloži nove inicijative kako bi se zajamčila dostatna povezanost između perifernih područja i središnje Europe; 60. ističe da regija srednje i istočne Europe ima mali broj i slabu kvalitetu zračnih veza u usporedbi sa zapadnim dijelom EU-a; naglašava da su ti nedostaci u povezanosti utvrđeni neovisnom analizom koja je provedena na zahtjev Komisije; 61. poziva Komisiju da ispita zračnu povezanost u i među državama članicama te da donese mjere za poboljšanje kvalitete usluga zračnog prijevoza za potrošače; 62. napominje da male i srednje zračne luke imaju golem potencijal u pogledu prometne dostupnosti u srednjoj i istočnoj Europi, posebno za osobe koje putuju poslovno i turiste; ponavlja da je posljednjih godina velik broj regionalnih zračnih luka izgrađen i moderniziran, ali da se njihov potencijal ne iskorištava u dovoljnoj mjeri jer te zračne luke nisu dobro povezane s glavnim prometnim pravcima; naglašava da se te zračne luke trebaju učinkovitije iskoristiti izgradnjom novih cesta i željezničkih veza; 63. priznaje različite uloge regionalnih i lokalnih zračnih luka u razvoju regija u srednjem i istočnom dijelu EU-a te u olakšavanju gospodarskog rasta, trgovine, konkurentnosti, uključive mobilnosti i turizma te pristupa bez prepreka za osobe s invaliditetom, kao i za osobe smanjene pokretljivosti; naglašava da regionalne zračne luke doprinose privlačnosti regija u kojima se nalaze; smatra da se za svaki novi objekt mora propisno ocijeniti prometna potražnja i potencijal, a upotreba fondova EU-a strogo ograničiti na ekonomski isplative i održive projekte; smatra da bi se u skladu s tim trebala dodijeliti financijska potpora za razvoj postojećih kapaciteta; smatra da će uloga regionalnih zračnih luka postajati sve veća ako se izgradi suvremena infrastruktura i mreža prometnih veza (prije svega željezničkih veza) s regijom i državom, čime bi se omogućilo da se do njih može brzo stići iz različitih dijelova obližnjih gradova ili mjesta; ističe važnost razvoja postojećih i novih regionalnih i lokalnih zračnih luka koje poboljšanjem pristupačnosti i povezanosti doprinose gospodarskom rastu slabo razvijenih i izoliranih regija, među ostalim u sektoru turizma, čime te regije postaju privlačnije za ulaganja i konkurentnije, a time se ubrzava socioekonomski razvoj; predlaže Komisiji da razmotri razvijanje mreže zračnih luka na regionalnoj razini kako bi se zajamčila bolja povezanost unutar država članica i među njima; o o o 64. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Odboru regija. Utorak, 25. listopada ( 1 ) Radni dokument službi Komisije priložen komunikaciji Komisije naslovljen Strategija zrakoplovstva za Europu (SWD(2015)0261).

170 C 215/162 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada P8_TA(2016)0409 Mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (2015/2254(INL)) (2018/C 215/25) Europski parlament, uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo drugo, četvrto, peto i sedmo pozivanje, uzimajući u obzir osobito članak 2., članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članke 6., 7. i 11. UEU-a, uzimajući u obzir članke UFEU-a koji se odnose na poštovanje, promicanje i zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Uniji, uključujući članke 70., 258., 259., 260., 263. i 265. UFEU-a, uzimajući u obzir članak 4. stavak 3. i članak 5. UEU-a, članak 295. UFEU-a te Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji i Protokol br. 2. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, priložene UEU-u i UFEU-u, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja), uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju Vijeća Europe, osobito njezin članak E, uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena i skup pravila Unije koja država kandidatkinja mora ispuniti ako želi pristupiti Uniji, odnosno pravnu stečevinu, a posebno njezina poglavlja 23. i 24., uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR), sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, povjerenika za ljudska prava i Venecijanske komisije Vijeća Europe, uzimajući u obzir Preporuku Vijeća Europe br. R(2000)21 od 25. listopada i Osnovna načela Ujedinjenih naroda o ulozi odvjetnika iz 1990., kojima se od država traži da zajamče slobodu i neovisnost pravne struke, uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije od 23. svibnja 2007., uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina, uzimajući u obzir Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe, uzimajući u obzir Kontrolni popis vladavine prava koji je Venecijanska komisija usvojila na svojoj 106. plenarnoj sjednici održanoj 18. ožujka 2016., uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, uzimajući u obzir ugovore Ujedinjenih naroda o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te sudsku praksu ugovornih tijela UN-a, uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, uzimajući u obzir Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava iz travnja 2008.,

171 HR Službeni list Europske unije C 215/163 uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj, a posebno cilj br. 16, Utorak, 25. listopada uzimajući u obzir 25. dvogodišnje izvješće COSAC-a: Promjene u postupcima i praksama Europske unije važnim za parlamentarni nadzor od 18. svibnja 2016., uzimajući u obzir publikacije Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), uključujući Europski informacijski sustav o temeljnim pravima (EFRIS) čiju je uspostavu FRA predložila u svojem dokumentu naslovljenom Temeljna prava u budućnosti pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije (Fundamental rights in the future of the European Union's Justice and Home Affairs) objavljenom 31. prosinca 2013., uzimajući u obzir Mišljenje FRA od 8. travnja o razvoju integriranog alata objektivnih pokazatelja temeljnih prava kojim se može mjeriti sukladnost sa zajedničkim vrijednostima navedenima u članku 2. UEU-a na temelju postojećih izvora informacija, uzimajući u obzir pismo od 6. ožujka koje su ministri vanjskih poslova Njemačke, Danske, Finske i Nizozemske poslali predsjedniku Komisije, uzimajući u obzir napomenu talijanskog predsjedništva od 15. studenoga naslovljenu Osiguravanje poštovanja vladavine prava u Europskoj uniji., uzimajući u obzir zaključke Vijeća i država članica sa sastanka u Vijeću održanog 16. prosinca o jamčenju poštovanja vladavine prava, uzimajući u obzir prvi i drugi dijalog o vladavini prava tijekom luksemburškog i nizozemskog predsjedništva Vijećem EU-a od 17. studenoga i 24. svibnja 2016., uzimajući u obzir smjernice od 19. prosinca o metodološkim koracima koje treba poduzeti radi provjere usklađenosti temeljnih prava u pripremnim tijelima Vijeća, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada naslovljenu Strategija za učinkovitu provedbu Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. svibnja po naslovom Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje sastavlja Komisija, uzimajući u obzir postojeći mehanizam praćenja i instrumente za periodičnu procjenu koje je uspostavila Komisija, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u području pravosuđa, izvješća o borbi protiv korupcije i praćenje stanja medija, uzimajući u obzir Godišnji kolokvij Komisije o temeljnim pravima, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka naslovljenu Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava (COM(2014)0158), uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse za sudjelovanje građana u donošenju odluka Vijeća Europe od 1. listopada 2009., uzimajući u obzir Pregled stanja u području pravosuđa EU-a za i izvješće Komisije od 15. srpnja pod naslovom Praćenje primjene zakonodavstva Europske unije Godišnje izvješće za 2015.,

172 C 215/164 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada uzimajući u obzir ocjenu Odjela Europskog parlamenta za europsku dodanu vrijednost iz travnja pod naslovom Mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A8-0283/2016), A. budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, koje su uvrštene među njezina ključna načela i ciljeve u prvim člancima Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te u kriterijima za članstvo u Uniji; B. budući da bi institucije i tijela Unije i države članice trebale poslužiti kao primjer, istinski ispunjavajući svoje obveze te se primaknuti zajedničkoj kulturi vladavine prava kao univerzalne vrijednosti u 28 država članica i u institucijama Unije koju bi na jednak način provodili svi uključeni dionici, dok je puno poštovanje tih načela ključan preduvjet za legitimnost europskog projekta kao cjeline i osnovni uvjet za izgradnju povjerenja građana u Uniju; C. budući da su, u skladu s Mišljenjem 2/13 od 18. prosinca ( 1 ) i relevantnom sudskom praksom Suda Europske unije (Sud), temeljna prava utvrđena u Povelji EU-a u središtu pravne strukture Unije te da je poštovanje tih prava uvjet za zakonitost akata EU-a, kako mjere koje nisu sukladne s tim pravima ne bi bile prihvatljive u Uniji; D. budući da, u skladu s člankom 2., člankom 3. stavkom 1. i člankom 7. UEU-a, Unija ima mogućnost djelovanja kako bi zaštitila svoju ustavnu jezgru i zajedničke vrijednosti na kojima se temelji; E. budući da je vladavina prava okosnica europske liberalne demokracije te je jedno od temeljnih načela Europske unije koje proizlazi iz ustavnih tradicija zajedničkih svim državama članicama; F. budući da su sve države članice, institucije, tijela, uredi i agencije Unije i zemlje kandidatkinje obvezne poštovati, štititi i promicati ta načela i vrijednosti te imaju dužnost lojalne suradnje; G. budući da, u skladu s, među ostalim, Protokolom br. 24. o azilu za državljane država članica Europske unije priloženom UEU-u i UFEU-u, uvodnom izjavom 10. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP ( 2 ) i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava ( kao što je M.S.S. protiv Belgije i Grčke, presuda od 21. siječnja ) i Suda Europske unije ( kao što su N.S. i M.E., presuda od 21. prosinca ( 3 ) i Aranyosi i Căldăraru presuda od 5. travnja ( 4 ). ), države članice, uključujući nacionalne sudove, imaju obvezu suzdržati se od primjene prava Unije u pogledu ostalih država članica ako postoji jasan rizik od ozbiljne povrede ili od ozbiljne i trajne povrede vladavine prava i temeljnih prava u toj ili drugim državama članicama; H. budući da je poštovanje vladavine prava unutar Unije preduvjet za zaštitu temeljnih prava, kao i za očuvanje svih prava i obveza koje proizlaze iz Ugovora i međunarodnog prava te preduvjet za uzajamno priznavanje i povjerenje kao i ključan faktoru za područja politike kao što su unutarnje tržište, rast i zapošljavanje, borba protiv diskriminacije, socijalna uključenost, policijska i pravosudna suradnja, schengenski prostor, politike azila i migracija te da je slijedom toga narušavanje vladavine prava, demokratskog upravljanja i temeljnih prava ozbiljna prijetnja stabilnosti Unije, monetarne unije i zajedničkog područja sigurnosti i pravde te prosperitetu Unije; ( 1 ) ECLI:EU:C:2014:2454. ( 2 ) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, , str. 1.). ( 3 ). ECLI:EU:C:2011:865. ( 4 ) ECLI:EU:C:2016:198

173 HR Službeni list Europske unije C 215/165 Utorak, 25. listopada I. budući da način provedbe vladavine prava na nacionalnoj razini ima ključnu ulogu u osiguravanju međusobnog povjerenja među državama članicama i u njihove pravne sustave, od velike je važnosti uspostava područja slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica; J. budući da se Unija temelji na zajedničkom skupu temeljnih vrijednosti i načela i budući da je definicija temeljnih vrijednosti i načela, kojima se omogućava napredak demokracije i zaštita temeljnih prava, aktivan i trajan proces te da se, bez obzira na to što se oni s vremenom mogu razvijati, te vrijednosti i načela moraju zaštititi i trebaju biti temelj političkih odluka, neovisno o različitim političkim većinama, i odolijevati privremenim promjenama te je stoga nepristrano pravosuđe odgovorno za njihovo tumačenje od ključne važnosti; K. budući da građani i stanovnici Unije nisu uvijek u dovoljnoj mjeri svjesni svih svojih prava kao Europljani; budući da bi trebali biti u mogućnosti zajedno oblikovati temeljne vrijednosti i načela Unije te, prije svega, preuzeti odgovornost za njih; L. budući da, u skladu s člankom 4. stavkom 2. UEU-a, Unija mora poštovati ravnopravnost država članica pred Ugovorima te da poštovanje kulturne raznolikosti i nacionalnih tradicija unutar država članica i među njima ne bi trebalo priječiti ujednačenu i visoku zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava diljem Unije; budući da je načelo jednakosti i nediskriminacije univerzalno načelo koje predstavlja okosnicu svih politika i aktivnosti Unije; M. budući da zaštita vladavine prava i djelotvornih pravosudnih sustava imaju ključnu ulogu u stvaranju pozitivnog političkog okruženja u kojemu je moguće vratiti povjerenje u institucije, a time i okružja pogodnog za ulaganja, povećanje regulatorne predvidljivosti i ostvarenje održivog rasta; N. budući da je poboljšanje djelotvornosti pravosudnih sustava u državama članicama ključan čimbenik vladavine prava te da je ono nužno za jamčenje jednakog postupanja sa svima, pri čemu se sankcioniraju kršenja od strane vlada i sprečava proizvoljnost, te da je Komisija utvrdila kako je ono ključna sastavnica strukturnih reformi u okviru europskog semestra i godišnjeg ciklusa za koordinaciju ekonomskih politika na razini Unije; budući da je neovisna pravna struka jedan od temelja slobodnog i demokratskog društva; O. budući da je u Smjernicama glavnog tajnika UN-a naslovljenim Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava preporučeno da vladavina prava obuhvaća javno i civilno društvo koje pridonosi jačanju vladavine prava i osiguranju odgovornosti javnih dužnosnika i institucija; P. budući da je u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenoj Cijena neujedinjene Europe u području organiziranog kriminala i korupcije predviđeno da bi se integracijom postojećih mehanizama Unije za praćenje, kao što su Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u pravosuđu i izvješća o borbi protiv korupcije, u širi okvir praćenja vladavine prava troškovi smanjili za 70 milijardi EUR godišnje; Q. budući da demokratsko i pravno upravljanje Unije nema jednako čvrsto zakonodavno uporište kao njezino ekonomsko upravljanje, u smislu da Unija ne pokazuje jednaku nepopustljivost i odlučnost kada zahtijeva da se poštuju njezine temeljne vrijednosti kao kada želi osigurati da se ispravno provode njezini ekonomski i porezni propisi; R. budući da se u slučaju da država kandidatkinja ne ispunjava određene norme, vrijednosti i demokratska načela odgađa njezino pristupanje Uniji dok ih u potpunosti ne ispuni, dok u slučaju da država članica ili neka od institucija Unije ne ispunjava te iste norme zapravo nema nikakvih posljedica;

174 C 215/166 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada S. budući da se obveze država kandidatkinja prema kriterijima iz Kopenhagena i dalje primjenjuju na države članice nakon pristupanja Uniji temeljem članka 2. UEU-a i načela iskrene suradnje iz članka 4. UEU-a, te budući da stoga treba ne samo nove nego i starije države članice redovito ocjenjivati kako bi se potvrdilo da njihova zakonodavstva i prakse poštuju te kriterije i zajedničke vrijednosti na kojima se temelji Unija; T. budući da otprilike 8 % građana Unije pripada nacionalnoj manjini te da otprilike 10 % njih govori regionalni jezik ili jezik manjine; budući da ne postoji pravni okvir EU-a kojim se jamče prava tih manjina; budući da je uspostavljanje učinkovitog mehanizma za praćenje njihovih prava u Uniji od ključne važnosti; budući da postoji razlika između zaštite manjina i politika borbe protiv diskriminacije; budući da je jednako postupanje temeljno pravo, a ne privilegij, svih građana; U. budući da su usklađenost i dosljednost unutarnje i vanjske demokracije, vladavine prava i politika o temeljnim pravima ključne za vjerodostojnost Unije; V. budući da nema mnogo instrumenata kojima bi se osigurala sukladnost zakonodavnih i izvršnih političkih odluka koje donose institucije Unije s temeljnim načelima i vrijednostima Unije; W. budući da je Sud Europske unije nedavno objavio više presuda kojima se određeni zakoni Unije, odluke Komisije ili zakonodavne prakse proglašavaju nevaljanima jer se njima krši Povelja o temeljnim pravima ili jer nisu u skladu s načelima transparentnosti i pristupa dokumentima koja su utvrđena u Ugovorima, dok institucije Unije u više slučajeva ne poštuju u potpunosti ni tekst ni duh tih presuda; X. budući da je pristupanje Unije EKLJP-u ugovorna obveza u skladu s člankom 6. stavkom 2. UEU-a; Y. budući da su promicanje i zaštita pluralističke demokracije, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavina prava, politička i pravna suradnja, socijalna kohezija i kulturna razmjena temelji suradnje između Vijeća Europe i Unije; Z. budući da su Vijeće i Komisija prepoznali potrebu za djelotvornijim i jače obvezujućim mehanizmima radi osiguranja potpune primjene načela i vrijednosti utvrđenih u Ugovorima te da su je Vijeće i Komisija proveli u djelo uspostavom dijaloga Vijeća o vladavini prava, te pokretanjem Komisijinog okvira EU-a za jačanje vladavine prava; AA. budući da Unija raspolaže nizom instrumenata i procesa za jamčenje potpune i pravilne primjene načela i vrijednosti utvrđenih u Ugovorima, ali da izostaje brz i učinkovit odgovor institucija Unije; budući da postojeće instrumente valja provoditi, ocjenjivati i nadopunjavati u okviru mehanizma vladavine prava kako bi bili primjereni i učinkoviti, a ne kako bi se činilo da su politički motivirani ili da su proizvoljno i nepravedno usmjereni samo na neke države; AB. budući da je broj presuda Suda Europske unije u kojima se citira Povelja porastao s 43, koliko je iznosio 2011., na 210 u godini; AC. budući da će usklađenost između u institucija i država članica u poštovanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava donijeti očite prednosti, kao što su manji troškovi sudskih postupaka, veća jasnoća za građane Unije u pogledu njihovih prava te veća sigurnost za države članice u pogledu provedbe; AD. budući da vlade nekih država članica poriču da je poštovanje načela i vrijednosti Unije obveza utvrđena Ugovorima i da Unija ima ovlasti zajamčiti to poštovanje;

175 HR Službeni list Europske unije C 215/167 AE. Utorak, 25. listopada budući da su u slučajevima u kojima država članica više ne jamči poštovanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava ili u slučajevima kršenja vladavine prava, Unija i njezine države članice dužne zaštititi integritet i primjenu Ugovora te prava svih unutar svoje nadležnosti; AF. budući da civilno društvo ima važnu ulogu u izgradnji i jačanju demokracije, nadzoru i ograničenju ovlasti države i promicanju dobrog upravljanja, transparentnosti, učinkovitosti, otvorenosti, sposobnosti reagiranja i odgovornosti; AG. budući da se za odbijanje uplitanja Unije ne može pozivati na načelo supsidijarnosti kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela i vrijednosti Ugovora; AH. budući da je djelovanje Unije kako bi osigurala da države članice i institucije poštuju vrijednosti na kojima je osnovana i iz kojih proizlaze prava Europljana osnovni uvjet za njihovo pristupanje europskom programu; AI. budući da je u okviru aktualnog europskog integracijskog procesa i nedavnih događanja u nekim državama članicama utvrđeno da se neuspjeh na planu poštovanja vladavine prava na odgovarajući način ne sprečava te da je potrebno revidirati i integrirati postojeće mehanizme i razviti učinkovit mehanizam kako bi se prevladali preostali nedostaci te diljem Unije zajamčilo poštovanje, zaštita i promicanje načela i vrijednosti utvrđenih Ugovorima; AJ. budući da bi se trebao uspostaviti novi Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava i budući da bi se Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava trebao temeljiti na dokazima, biti objektivan i nepodložan vanjskom utjecaju, osobito utjecaju političke moći, biti nediskiminacijski te da bi se u okviru njega trebalo ocjenjivati na temelju istih kriterija, da bi se njime trebala poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, da bi se trebao primjenjivati i na države članice i na institucije Unije te temeljiti na postupnom pristupu, uključujući i preventivnu i korektivnu dimenziju; AK. budući da bi Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava trebao biti usmjeren na pružanje jedinstvenog i dosljednog okvira koji se nadovezuje na postojeće instrumente i mehanizme, uključuje ih i popunjava preostale praznine; AL. budući da se uspostavom Pakta EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava ne bi trebala dovoditi u pitanje izravna primjena članka 7. stavaka 1. i 2. UEU-a; 1. preporučuje da se do moguće izmjene Ugovora uspostavi sveobuhvatan mehanizam Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u koji bi bili uključeni svi relevantni dionici te stoga zahtijeva da Komisija do rujna na temelju članka 297. UFEU-a podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt EU-a za DVT) u obliku međuinstitucijskog sporazuma u kojemu se utvrđuju mjere za olakšavanje suradnje između institucija Unije i država članica u okviru članka 7. UEU-a, integriranjem, usklađivanjem i dopunjavanjem postojećih mehanizama, slijedeći detaljne preporuke navedene u Prilogu te uključujući mogućnost pristupanja Paktu EU-a za DVT za sve institucije Unije i tijela koja to žele; 2. preporučuje Komisiji da stupi u smislen dijalog s civilnim društvom i zajamči da njezin doprinos i uloga budu uzeti u obzir u njezinu prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma; 3. posebno preporučuje da Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava uključuje preventivne i korektivne elemente te da se primjenjuje na sve države članice jednako, kao i na tri glavne institucije Unije, istovremeno poštujući načela supsidijarnosti, nužnosti i proporcionalnosti; 4. smatra da bi, iako je glavna svrha Pakta EU-a za DVT sprječavanje i ispravljanje povreda vrijednosti Unije, on također morao podrazumijevati moguće sankcije koje bi mogle djelovati kao djelotvorno odvraćajuće sredstvo;

176 C 215/168 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada smatra da su zaključci i mišljenja FRA te sudska praksa Suda Europske unije dobra osnova za tumačenje članka 2. UEU-a i područja primjene prava uvrštenih u Povelju o temeljnim pravima; 6. podsjeća da Komisija, kao čuvarica Ugovora, ima dužnost nadzirati i ocjenjivati ispravnu primjenu prava Unije i poštovanje načela i ciljeva iz Ugovora od strane država članica i svih institucija i tijela Unije; stoga preporučuje da se, u okviru političkog ciklusa u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, taj zadatak Komisije uzme u obzir prilikom provođenja ocjene njegove sukladnost s načelima demokracije, vladavinom prava i temeljnim pravima; 7. poziva Komisiju da od nadalje okupi svoja relevantna godišnja tematska izvješća te ishod postojećih mehanizama za praćenje i alate za redovno ocjenjivanje kako bi ih sve predstavila na isti dan u okviru političkog ciklusa u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava; 8. smatra da je važno promicati stalni dijalog i raditi na postizanju suglasnosti između Unije i njezinih država članica u cilju promicanja i zaštite demokracije, vladavine prava i temeljnih prava radi zaštite zajedničkih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima na potpuno transparentan i objektivan način; uvjeren je da se ni na koji način ne smiju ugroziti temeljna prava i vrijednosti utvrđeni Ugovorima EU-a i Poveljom; 9. ističe ključnu ulogu koju bi Parlament i nacionalni parlamenti trebali imati u mjerenju napretka u području zajedničkih vrijednosti Unije te u praćenju njihova poštovanja u skladu s člankom 2. UEU-a; prima na znanje ključnu ulogu Parlamenta u vođenju potrebne stalne rasprave u okviru općeg konsenzusa Unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, uzimajući u obzir promjene u našem društvu; smatra da primjena tih vrijednosti i načela mora počivati i na učinkovitom praćenju poštovanja temeljnih prava zajamčenih u Povelji; 10. preporučuje da svaka međuparlamentarna rasprava o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima uključuje civilno društvo i smatra da sudjelovanje građana i snagu civilnog društva valja uzeti u obzir kao pokazatelja demokracije; 11. poziva Komisiju da do lipnja iznese novi nacrt sporazuma o pristupanju Unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima u cilju poštovanja obveze iz članka 6. UEU-a u vezi s Mišljenjem 2/13 Suda Europske unije te nadalje poziva Vijeće Europe da trećim stranama omogući potpisivanje Europske socijalne povelje kako bi Komisija mogla započeti pregovore za pristupanje Unije; 12. poziva Europskog ombusdmana da, uzimajući u obzir stajalište društva, u namjenskom poglavlju u sklopu svojeg godišnjeg izvješća naglasi i uskladi slučajeve, preporuke i odluke povezane s temeljnim pravima građana, kao i načela demokracije i vladavine prava; poziva Komisiju da analizira te posebne preporuke; 13. poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi u skladu s člankom 47. Povelje zajamčila opći pristup pravnoj pomoći za pojedince ili organizacije u sporovima povezanima sa slučajevima u kojima nacionalne vlade ili institucije Unije krše načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te da ondje gdje je potrebno nadopuni nacionalne programe i Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenim postupcima i za tražene osobe u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga; 14. pozdravlja reformu Suda Europske unije kojom se broj sudaca Suda postupno povećava kako bi se riješilo pitanje radnog opterećenja i skratilo trajanje postupaka; 15. preporučuje da, sukladno predloženom međuinstitucijskom sporazumu, stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava također provede ocjenjivanje pristupa pravosuđu na europskoj razini, uključujući aspekte poput neovisnosti i nepristranosti suda i sudaca, neovisne pravne struke, pravila o pravnom statusu, trajanja i troškova sporova, prikladnosti i djelotvornosti sustava pravne pomoći te postojanje potrebnih sredstava, provedbu sudskih presuda, doseg pravosudnog nadzora i pravne zaštite dostupne građanima te mogućnosti prekogranične kolektivne pravne zaštite; u tom smislu smatra da valja usmjeriti pozornost na članak 298., stavak 1. UFEU-a i pravo građana Unije na otvorenu, učinkovitu i neovisnu europsku upravu;

177 HR Službeni list Europske unije C 215/169 Utorak, 25. listopada poziva Komisiju da razvije i provede kampanju za podizanje razine osviještenosti kako bi građani i stanovnici Unije mogli u potpunosti uživati svoja prava koja proizlaze iz ugovora i Povelje o temeljnim pravima (npr. sloboda izražavanja, sloboda okupljanja i pravo na glasovanje) te da pruži informacije o pravima građana na pravnu zaštitu i načinima pokretanja sudskog spora u slučajevima povezanima s kršenjem načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava od strane nacionalnih vlada ili institucija Unije; 17. poziva na uspostavljanje zaklade za demokraciju, čijim će se sredstvima financirati organizacije koje pružaju potporu lokalnim akterima koji promiču demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava unutar Unije; 18. ističe da Unija mora zajamčiti da institucije i sve države članice poštuju vladavinu prava i temeljna prava ako u svojim međunarodnim sporazumima odredi zaštitu i promicanje ljudskih prava kao uvjet; 19. nadalje, preporučuje da Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava treba uključivati redoviti nadzor sukladnosti međunarodnih sporazuma koje su ratificirale države članice i Unija s primarnim i sekundarnim pravom Unije; 20. nadalje smatra da bi valjalo uvesti sljedeće promjene ako u budućnosti budu razmatrane izmjene Ugovora: mogućiti da članak 2. UEU-a i Povelja postanu pravne osnove za zakonodavne mjere koje se usvajaju u okviru redovnog zakonodavnog postupka; u skladu s člankom 2. UEU-a i Poveljom o temeljnim pravima, omogućivanje nacionalnim sudovima da Sudu Europske unije podnose tužbe u vezi sa zakonitošću postupaka država članica; reviziju članka 7. UEU-a kako bi se osigurale odgovarajuće i primjenjive sankcije protiv država članica te utvrđivanje prava država članica koje su krive (uz pravo glasovanja u Vijeću) i koje bi se mogle suspendirati, na primjer u pogledu financijskih sankcija ili suspenzije financijskih sredstva Unije; omogućiti da trećina parlamentarnih zastupnika, nakon usvajanja i prije provođenja zakonodavstva Unije, to zakonodavstvo proslijedi Sudu Europske unije; omogućiti fizičkim i pravnim osobama na koje izravno i pojedinačno utječe neka akcija da podnesu tužbu Sudu Europske unije zbog navodnih kršenja Povelje bilo od strane Unije ili države članice izmjenom članaka 258. i 259. UFEU-a; poništenje članka 51. Povelje i preoblikovanje Povelje u Povelju Unije o pravima; reviziju uvjeta za donošenje jednoglasne odluke u područjima povezanima s poštovanjem i zaštitom te promicanjem temeljnih prava poput jednakosti i nediskriminacije; 21. potvrđuje da se preporukama poštuju temeljna prava i načelo supsidijarnosti; 22. smatra da bi svaka financijska posljedica traženih prijedloga za proračun Unije trebala biti pokrivena postojećim dodjelama sredstava iz proračuna; naglašava da bi usvajanje i provedba tih prijedloga donijeli znatne uštede EU-u, državama članicama, kao i građanima, u pogledu troškova i utrošenog vremena i pogodovali povjerenju i međusobnom priznavanju odluka i djelovanja država članica, te bi stoga biti korisni i u socijalnom i u gospodarskom smislu; 23. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene detaljne preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću te parlamentima i vladama država članica, kao i Odboru regija radi distribucije podnacionalnim parlamentima i vijećima.

178 C 215/170 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada PRILOG Detaljne preporuke za nacrt međuinstitucijskog sporazuma o mjerama povezanim s postupcima praćenja stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te odgovarajućim popratnim mjerama u državama članicama i institucijama EU-a NACRT MEĐUINSTITUCIJSKOG SPORAZUMA PAKT EUROPSKE UNIJE O DEMOKRACIJI, VLADAVINI PRAVA I TEMELJNIM PRAVIMA Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija: uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo drugo, četvrto, peto i sedmo pozivanje, uzimajući u obzir osobito članak 2., članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članke 6., 7. i 11. UEU-a, uzimajući posebno u obzir članke Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji se odnose na poštovanje, promicanje i zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Uniji te uključujući njegove članke 70., 258., 259., 260., 263. i 265., uzimajući u obzir članak 4. stavak 3. i članak 5. UEU-a, članak 295. UFEU-a i Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji te Protokol br. 2. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, priložen UEU-u i UFEU-u, uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije (Povelju), uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju Vijeća Europe, osobito njezin članak E o nediskriminaciji; uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena i skup pravila Unije koja država kandidatkinja mora ispuniti ako želi pristupiti Uniji, odnosno pravnu stečevinu, a posebno njezina poglavlja 23. i 24., uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, povjerenika za ljudska prava i Venecijanske komisije Vijeća Europe, uzimajući u obzir Kontrolni popis vladavine prava koji je Venecijanska komisija usvojila na svojoj 106. plenarnoj sjednici održanoj 18. ožujka 2016., uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije od 23. svibnja 2007., uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina, uzimajući u obzir Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe, uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, uzimajući u obzir ugovore Ujedinjenih naroda o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te sudsku praksu ugovornih tijela UN-a, uzimajući u obzir publikacije FRA, uključujući Europski informacijski sustav o temeljnim pravima (EFRIS) čiju je uspostavu FRA predložila u svojem dokumentu naslovljenom Temeljna prava u budućnosti pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije (Fundamental rights in the future of the European Union's Justice and Home Affairs) i objavljenom 31. prosinca 2013.,

179 HR Službeni list Europske unije C 215/171 uzimajući u obzir Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava iz travnja 2008., Utorak, 25. listopada uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj, a posebno cilj br. 16, uzimajući u obzir 25. dvogodišnje izvješće COSAC-a: Promjene u postupcima i praksama Europske unije važnim za parlamentarni nadzor od 18. svibnja 2016., uzimajući u obzir pismo od 6. ožujka koje su ministri vanjskih poslova Njemačke, Danske, Finske i Nizozemske poslali predsjedniku Komisije, uzimajući u obzir Mišljenje FRA od 8. travnja o razvoju integriranog alata objektivnih pokazatelja temeljnih prava kojim se može mjeriti sukladnost sa zajedničkim vrijednostima navedenima u članku 2. UEU-a na temelju postojećih izvora informacija, uzimajući u obzir napomenu talijanskog predsjedništva naslovljenu Osiguravanje poštovanja vladavine prava u Europskoj uniji od 15. studenoga 2014., uzimajući u obzir zaključke Vijeća i država članica sa sastanka u Vijeću održanog 16. prosinca o jamčenju poštovanja vladavine prava, uzimajući u obzir smjernice od 19. prosinca o metodološkim koracima koje treba poduzeti radi provjere usklađenosti temeljnih prava u pripremnim tijelima Vijeća, uzimajući u obzir prvi i drugi dijalog Vijeća o vladavini prava tijekom luksemburškog i nizozemskog predsjedništva Vijećem EU-a od 17. studenoga i 24. svibnja 2016., uzimajući u obzir postojeći mehanizam praćenja i instrumente za periodičnu procjenu koje je uspostavila Komisija, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u području pravosuđa, izvješća o borbi protiv korupcije i praćenje stanja medija, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada naslovljenu Strategija za učinkovitu provedbu Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. svibnja pod naslovom Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje sastavlja Komisija, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. ožujka naslovljenu Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava, uzimajući u obzir Godišnji kolokvij Komisije o temeljnim pravima, uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 27. veljače o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.) ( 1 ), uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 8. rujna o stanju temeljnih prava u EU ( ) ( 2 ), (1) budući da je potreban mehanizam za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koji je objektivan, nepristran, koji se temelji na dokazima te se jednako i pravedno primjenjuje na sve države članice, kao i na institucije Unije, a koji uključuje i preventivnu i korektivnu dimenziju. ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0173. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0286.

180 C 215/172 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada (2) budući da bi prvenstveni cilj takvog mehanizma trebalo biti sprečavanje kršenja i nepoštovanja načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, pružajući istovremeno instrumente koji su potrebni kako bi preventivna i korektivna dimenzija iz članka 7. UEU-a, kao i drugi instrumenti predviđeni Ugovorima, postali operativni u praksi. (3) budući da se treba izbjeći nepotrebno stvaranje novih struktura ili udvostručenje te dati prednost integraciji i uvrštenju već postojećih instrumenata. (4) budući da se odluke o utvrđivanju definicija, normi i referentnih vrijednosti u pogledu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava ne donose jednokratno nego se radi o trajnom i interaktivnom procesu koji se temelji na opsežnoj javnoj raspravi i savjetovanju, redovitoj reviziji i razmjeni najboljih praksi. (5) budući da učinkovit može biti jedino mehanizam koji ima podršku velikog broja građana Unije i koji im omogućuje da preuzmu odgovornost za proces. (6) budući da su prvenstveno države članice odgovorne za poštovanje zajedničkih normi, a da je u slučaju njihova nepoštovanja Unija obvezna djelovati kako bi zaštitila svoju ustavnu jezgru i osigurala da su vrijednosti iz članka 2. UEU-a i Povelje zajamčene za sve građane Unije na cijelom teritoriju Unije. (7) budući da je važno da sve razine vlade blisko surađuju na temelju svojih nadležnosti i odgovornosti kako bi se u ranoj fazi utvrdile moguće sustavne prijetnje vladavini prava i poboljšala zaštita vladavine prava. (8) budući da postoji nekoliko instrumenata za pristupanje rizicima od ozbiljnog kršenja vrijednosti Unije, ali da za njih treba razviti jasne i objektivne referentne vrijednosti kako bi bili dovoljno snažni, djelovali odvraćajuće te spriječili povrede vladavine prava i temeljnih prava; napominje da u Uniji ne postoji pravno obvezujući mehanizam za redovito praćenje usklađenosti država članica i institucija Unije s njezinim vrijednostima i temeljnim pravima. (9) budući da se u skladu s člankom 295. UEU-a u ovom međuinstitucijskom sporazumu utvrđuju samo mjere za olakšavanje suradnje između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te da u skladu s člankom 13. stavkom 2. UEUa te institucije trebaju djelovati u granicama ovlasti koje su im dodijeljene u Ugovorima i u skladu s njima određenim postupcima, uvjetima i ciljevima. budući da se ovim međuinstitucijskim sporazumom ne dovodi u pitanje nadležnost Suda u pogledu autentična tumačenja prava Unije. SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI: Članak 1. Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, koji se primjenjuje i na države članice i na institucije Unije, služit će za jamčenje poštovanja temeljnih vrijednosti i osnovnih načela Unije diljem Unije, posebno demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, te će njime biti obuhvaćeni definicije, elaboracija, praćenje i provedba tih vrijednosti i načela. Članak 2. Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima sastoji se od: godišnjeg izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima (europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima) s preporukama po državama koje sadrže izvješća FRA, Vijeća Europe i ostalih relevantnih tijela u tom području, godišnje međuparlamentarne rasprave na temelju tog europskog izvješća, mjera za otklanjanje mogućih rizika i kršenja te za pokretanje preventivne i korektivne dimenzije iz članka 7. UEU-a,

181 HR Službeni list Europske unije C 215/173 politički ciklus u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u okviru institucija Unije. Utorak, 25. listopada Članak 3. Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima proširuje se kako bi okvir Komisije za vladavinu prava i dijalog Vijeća o vladavini prava ujedinio u jedinstveni instrument Unije. Članak 4. Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima o stanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama sastavlja Komisija te se o njemu savjetuje s panelom neovisnih stručnjaka (Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava) iz članka 8. Komisija prosljeđuje europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima. Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima dostupno je javnosti. Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima sadrži općeniti dio i preporuke po državama. Ako Komisija pravodobno ne usvoji europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, kao i preporuke po državama, nadležni odbor Europskog parlamenta može formalno pozvati Komisiju da dostavi obrazloženje za svoje kašnjenje te ga odmah usvojiti kako se ne bi još više odgodio postupak. Članak 5. Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima obuhvaća postojeće instrumente, posebno pregled stanja u pravosuđu, alat za praćenje medijskog pluralizma, izvješće o suzbijanju korupcije i postupke stručne revizije na temelju članka 70. UFEU-a i zamjenjuje Mehanizam suradnje i provjere za Bugarsku i Rumunjsku. Članak 6. Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima izrađuje se s pomoću raznih izvora i postojećih alata za procjenu, izvještavanje i praćenje aktivnosti država članica, kao što su: doprinosi nadležnih tijela država članica u području poštovanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava; FRA, posebno njezin instrument EFRIS; druge specijalizirane agencije Unije, posebno Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS), Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i Eurostat; stručnjaci, akademici, organizacije civilnog društva, stručna i sektorska udruženja, primjerice, sudaca, odvjetnika i novinara; postojeći indeksi i referentne vrijednosti međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija; Vijeće Europe, posebno Venecijanska komisija, Skupina država protiv korupcije (GRECO), Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ); međunarodne organizacije, kao što su Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD); sudska praksa Suda Europske unije, Europskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih sudova, tribunala i ugovornih tijela; bilo koji postupak rješavanja ili drugi relevantni doprinos Europskog parlamenta, uključujući njegovo godišnje izvješće o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji; doprinosi institucija Unije.

182 C 215/174 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Svi doprinosi iz izvora navedenih u ovom članku, kao i europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima koje je sastavio stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, uključujući preporuke po državama, dostupni su javnosti na internetskoj stranici Komisije. Članak 7. Europsko izvješće predstavlja se u usklađenom formatu, prilažu mu se preporuke po državama te se izrađuje s posebnim naglaskom na: diobu vlasti, nepristranost države, mogućnost poništenja političkih odluka nakon izbora, postojanje institucijskih provjera i ravnoteže kojima se jamči da se nepristranost države ne dovodi u pitanje, postojanost države i institucija utemeljene na nepromjenjivosti ustava, slobodu i pluralizam medija, slobodu izražavanja i okupljanja, promicanje građanskog prostora i učinkovitih mehanizma za građanski dijalog, pravo na aktivno i pasivno demokratsko sudjelovanje građana i slobodu stvaranja političkih stranaka; integritet i odsutnost korupcije, transparentnost i odgovornost, zakonitost, pravnu sigurnost, sprečavanje zlouporabe ili nepravilne uporabe ovlasti; jednakost pred zakonom i nediskriminaciju, pristup pravosuđu: neovisnost i nepristranost, pravedno suđenje, ustavno pravosuđe (ako je primjenjivo), neovisnost pravne struke, posebne izazove za vladavinu prava: korupciju, sukob interesa, prikupljanje osobnih podataka i nadzor, Glave I. VI. Povelje, EKLJP i povezane protokole. Članak 8. Reprezentativan panel neovisnih stručnjaka ( stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava ) provodi procjenu stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama te izrađuje nacrte preporuka po državama na temelju kvantitativne i kvalitativne revizije dostupnih podataka i informacija.

183 HR Službeni list Europske unije C 215/ Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava sastoji se od sljedećih članova: Utorak, 25. listopada jednog neovisnog stručnjaka kojeg određuje nacionalni parlament svake države članice; koji je kvalificirani sudac ustavnog ili vrhovnog suda i trenutačno nije u aktivnoj službi; deset dodatnih članova koje odredi Europski parlament dvotrećinskom većinom, izabranih s popisa stručnjaka koje su predložile sljedeće institucije: i. Udruga svih europskih akademija (ALLEA); ii. Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI); iii. Vijeće Europe, uključujući Venecijansku komisiju, GRECO i povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava; iv. Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) i Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE); v. UN, OSSS i OECD Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava imenuje predsjednika među svojim članovima Kako bi se pojednostavnio razvoj nacrta europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te nacrti preporuka po državama, Komisija stručnom panelu za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava pruža usluge tajništva, koje im omogućavaju učinkovito funkcioniranje, posebno prikupljanjem izvora podataka i informacija koje je potrebno revidirati i procijeniti te pružanjem administrativne potpore tijekom postupka izrade nacrta. Članak 9. Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava ocjenjuje svaku od država članica u pogledu aspekata iz članka 7. i utvrđuje moguće rizike i kršenja. Svaki od članova panela provodi analizu anonimno i neovisno kako bi se očuvala neovisnost stručnog panela za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava i objektivnost europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima. Međutim, članovi stručnog panela za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava mogu se međusobno savjetovati kako bi raspravili o metodama i dogovorenim normama. Panel stručnjaka revidira metode ocjenjivanja jednom godišnje i po potrebi dodatno elaborira, preciznije određuje, obogaćuje i izmjenjuje zajedničkim dogovorom između Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta nakon savjetovanja s nacionalnim parlamentima i civilnim društvom. Članak 10. Kada Komisija usvoji europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, pokreće se međuparlamentarna rasprava i rasprava u Vijeću kojoj je cilj razmatranje rezultata europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te preporuka po državama, i to sljedećim koracima: Europski parlament organizira međuparlamentarnu raspravu na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te usvaja rezoluciju. Tu raspravu treba organizirati tako da se odrede mjerila i ciljevi koje treba ostvariti te da se utvrde načini ocjenjivanja promjena iz godine u godinu u okviru postojećeg konsenzusa Unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima. Relevantni postupci trebaju se ubrzati kako bi se stvorili takvi alati kojima će se omogućiti trenutačno i učinkovito praćenje godišnjih promjena, ali i zajamčiti da sve relevantne strane poštuju obveze. godišnja parlamentarna rasprava je dio višegodišnjeg strukturiranog dijaloga između Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije i nacionalnih parlamenata, u kojoj također sudjeluje civilno društvo, FRA i Vijeće Europe.

184 C 215/176 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Vijeće održava godišnju raspravu, koja se nadovezuje na dijalog o vladavini prava, na temelju izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te usvaja zaključke Vijeća, pozivajući nacionalne parlamente da odgovore na europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, na prijedloge ili reforme. Komisija može, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima donijeti odluku o pokretanju mjera protiv sustavnog kršenja u skladu s člankom 2. UEU-a i člankom 258. UFEU-a, kojima spaja nekoliko slučajeva kršenja. Komisija može, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem, odlučiti podnijeti prijedlog za evaluaciju provedbe politika Unije u državama članicama u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 70. UFEU-a Na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima daljnje djelovanje nije potrebno ako država članica ispoštuje sve aspekte iz članka Na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima u Europi, ako država članica ne udovolji jednom aspektu ili više njih iz članka 7., Komisija bez odgode pokreće dijalog s tom državom članicom, uzimajući u obzir preporuke po državama Ako preporuke po državama o određenoj državi članici uključuju procjenu stručnog panela da postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti o kojima je riječ u članku 2. UEU-a te da postoji dovoljno temelja za pozivanje na članak 7. stavak 1. UEU-a, Europski parlament, Vijeće i Komisija pojedinačno i bez odgode raspravljaju o tom pitanju i donose obrazloženu odluku koja se objavljuje Ako preporuke po državama o državi članici, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnih prava, uključuju ocjenu stručnog panela da postoji jasan rizik, koji se na primjer povećava ili ostaje nepromijenjen u razdoblju od barem dvije godine, od ozbiljnog kršenja vrijednosti o kojima je riječ u članku 2. UEUa te da postoji dovoljno temelja za pozivanje na članak 7. stavak 2., Europski parlament, Vijeće i Komisija pojedinačno i bez odgode raspravljaju o tom pitanju i svaka institucija donosi obrazloženu odluku koja se objavljuje. Članak 11. Komisija temeljna prava uvrštava kao dio procjena učinka svih zakonodavnih prijedloga u skladu sa stavkom 25. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi. Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, naveden u članku 8., ocjenjuje u kojoj mjeri Europski parlament, Vijeće i Komisija poštuju načela demokracije, vladavine prava i temeljna prava. Članak 12. Uspostavlja se međuinstitucijska radna skupina za procjenu učinka ( radna skupina ) u cilju poboljšanja međuinstitucijske suradnje na procjenama učinka te stvaranja kulture usklađenosti s temeljnim pravima i vladavinom prava. Radna skupina se u ranoj fazi savjetuje s nacionalnim stručnjacima kako bi se bolje predvidjeli izazovi povezani s provedbom u državama članicama i kako bi se lakše prevladali problemi u pogledu različitih tumačenja i shvaćanja učinka temeljnih prava i vladavine prava na zakonodavne akte među različitim institucijama Unije. Radna skupina nadovezuje se na Smjernice o metodološkim koracima koje treba poduzeti kako bi se provjerila usklađenost temeljnih prava na razini pripremnih tijela Vijeća koje je sastavilo Vijeće, na Strategiju za učinkovitu provedbu Povelje o temeljnim pravima u Europskoj uniji koju je sastavila Komisija, na Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje je sastavila Komisija, na instrument br. 24 iz paketa instrumenata za bolju regulativu te na članak 38. Poslovnika Europskog parlamenta kako bi se zajamčila usklađenost s načelima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te njihovo promicanje.

185 HR Službeni list Europske unije C 215/177 Članak 13. Godišnji politički ciklus u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u okviru europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima uključuje sljedeća godišnja izvješća Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta povezana s provedbom vladavine prava i temeljnih prava te usklađenosti s njima u institucijama Unije: Godišnje izvješće o primjeni Povelje; Godišnje izvješće o primjeni zakonodavstva Unije; Godišnje izvješće o primjeni Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) Ovaj sporazum stupa na snagu Sastavljeno u Članak 14. Utorak, 25. listopada Za Europski parlament Predsjednik Europskog parlamenta Za Vijeće Europske unije Predsjednik Vijeća Europske unije Za Europsku komisiju Predsjednik Komisije ( 1 ) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, , str. 43.).

186 C 215/178 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada P8_TA(2016)0412 Revizija VFO-a u sredini programskog razdoblja Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o reviziji VFO-a u sredini razdoblja (2016/2931(RSP)) (2018/C 215/26) Europski parlament uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje ( 1 ), a posebno njezin članak 2., uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2015/623 od 21. travnja kojom se izmjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje ( 2 ), uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju ( 3 ), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje : mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije ( 4 ), uzimajući u obzir Komisijin prijedlog od 14. rujna o uredbi Vijeća kojom se izmjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje (COM(2016)0604) i popratni dokument SWD(2016)0299, uzimajući u obzir Komisijin prijedlog od 14. rujna izmjene Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju COM(2016)0606, uzimajući u obzir izjavu Komisije od 25. listopada o reviziji VFO-a u sredini programskog razdoblja, uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za proračune, uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika, 1. ističe da je Europski parlament neprekidno zabrinut zbog nedostatnosti sredstava koja su na raspolaganju unutar trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); skreće pozornost na nove krize i prioritete koji su se pojavili u proteklih nekoliko godina, posebno na izbjegličku i migracijsku krizu, vanjske nepredviđene situacije, unutarnje sigurnosne probleme, krizu u poljoprivredi, financiranje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i trajno visoku razinu nezaposlenosti, osobito među mladima; također ističe da je EU nedavna ratificirao sporazum o klimatskim promjenama; 2. naglašava, po preispitivanju funkcioniranja VFO-a u prvoj polovici programskog razdoblja predstavljenom u njegovoj rezoluciji od 6. srpnja 2016., da je za odgovarajući odgovor na te izazove potreban znatan iznos dodatnih sredstava iz proračuna EU-a koji zbog oskudnih financijskih sredstava unutar trenutačnog VFO-a nije bilo moguće staviti na raspolaganje u prvim godinama trenutačne financijske perspektive; ističe da proračun EU-a mora biti usklađen s političkim obvezama i strateškim ciljevima Europske unije; podsjeća u tom smislu na članak 311. UFEU-a u kojem se navodi da Unija sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika ; ( 1 ) SL L 347, , str ( 2 ) SL L 103, , str. 1. ( 3 ) SL C 373, , str. 1. ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.

187 HR Službeni list Europske unije C 215/179 Srijeda, 26. listopada smatra da revizija višegodišnjeg financijskog okvira pruža jedinstvenu priliku da se odgovori na trenutačne proračunske poteškoće koje predstavljaju prijetnju vjerodostojnosti Europske unije; stoga poziva Vijeće da preuzme odgovornost, uskladi riječi i dijela te u preostalim godinama trenutačne financijske perspektive zajamči realističan, vjerodostojan, koherentan i održiv proračun EU-a; smatra da cilj revizije mora biti jamčenje ravnoteže između ispunjavanja dugoročnih političkih prioriteta Unije i pružanja odgovora na nove izazove; podsjeća na svoj načelni stav da se nove političke inicijative ne bi trebale financirati nauštrb postojećih programa i politika EU-a; ističe da proračun EU-a europskim građanima treba biti transparentniji i pristupačniji kako bi se vratilo njihovo povjerenje u europski projekt; Okvir za brzo odvijanje pregovora o reviziji VFO-a 4. podsjeća da je obvezna poslijeizborna revizija VFO-a bila jedan od ključnih zahtjeva Parlamenta tijekom pregovora o uspostavi trenutačnog financijskog okvira; stoga pozdravlja odluke Komisije da, u skladu s člankom 2. Uredbe o VFO-u i po preispitivanju funkcioniranja VFO-a za razdoblje , predloži reviziju Uredbe o VFO-u i Međuinstitucionalnog sporazuma; smatra da je taj prijedlog dobra polazna točka za pregovore; 5. ponovno potvrđuje da je mandat Parlamenta za predstojeće pregovore o VFO-u sadržan u njegovoj Rezoluciji od 6. srpnja te da se taj mandat odnosi na sve vidove revizije VFO-a u sredini razdoblja, ali i na bitna pitanja povezana s VFO-om za razdoblje nakon 2020.; 6. naglašava da je nužno da sve izmjene dogovorene tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja budu provedene bez odgađanja i uvrštene u proračun za 2017.; apelira na Vijeće da na prijedlog Komisije pruži brz i konstruktivan odgovor te bez odgode dade predsjedništvu pregovarački mandat; spreman je bez odgode, u okviru postupka mirenja za proračun za 2017., stupiti s Vijećem u konstruktivne pregovore o reviziji VFO-a u sredini razdoblja koji bi se vodili na temelju zajednički dogovorenog rasporeda i konkretnog pregovaračkog postupka; izražava žaljenje što Vijeće još nije spremno započeti pregovore o VFO-u, iako će uskoro početi mirenje u proračunskog postupku; ponovno potvrđuje svoju namjeru da se u oba slučaja dogovor postigne do kraja godine; Odgovor Parlamenta na prijedlog Komisije: prema ambicioznom dogovoru o reviziji VFO-a 7. zauzima pozitivan stav prema predloženim izmjenama paketa VFO-a, posebice onima u pogledu fleksibilnosti; međutim izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije predložila povećanje trenutačnih gornjih granica VFO-a, čime bi se pružilo jasno i održivo rješenje za financiranje procijenjenih potreba politika EU-a do kraja ovog razdoblja; ističe stajalište Parlamenta prema kojem su gornje granice u naslovima 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje), 1.b (Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija), 3. (Sigurnost i građanstvo) i 4. (Globalna Europa) nedostatne te bi ih trebalo povećati kako bi Unija mogla odgovoriti na izazove i ispuniti svoje političke ciljeve; 8. posebno podsjeća na zahtjeve Parlamenta da se nadomjeste sredstva za program Obzor i Instrument za povezivanje Europe smanjena zbog potreba Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), da se nastavi s Inicijativom za zapošljavanje mladih s istom godišnjom razinom odobrenih sredstava kao u i te da se znatno povećaju sredstva koja su u okvira naslova 3. i 4. namijenjena rješavanju migracijske i izbjegličke krize; ima pozitivno stajalište u pogledu ukupnog paketa dodatnih ciljanih povećanja sredstava koji je predložila Komisija i koji se može financirati unutar okvira razlika do gornjih granica dostupnih do kraja ovog razdoblja, ali naglašava da se tim prijedlogom ne mogu ispuniti sva očekivanja Parlamenta u predmetnim područjima; 9. napominje da prijedlog Komisije, procijenjen na 12,8 milijardi EUR, sadrži različite komponente; posebno ističe dodatna sredstva za program Obzor i Instrument za povezivanje Europe (CEF) (po 0,4 milijarde EUR), programe Erasmus+ i COSME (po 0,2 milijarde EUR) te Inicijativu za zapošljavanje mladih (1 milijarda EUR), što predstavlja ukupan iznos od 2,2 milijarde EUR u novim odobrenim sredstvima; napominje da sredstva za niz zakonodavnih prijedloga koje je Komisija predstavila usporedno s revizijom VFO-a u sredini razdoblja (produljenje EFSU-a, plan vanjskih ulaganja koji

188 C 215/180 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada sadrži i partnerski okvir za migracije te Wifi4EU) iznose daljnjih 1,6 milijardi EUR; podsjeća da je Komisija u nacrt proračuna za već unijela povećanje od 1,8 milijardi EUR za migracije i zbog zakonodavnih postupaka koji su u tijeku za 2,55 milijardi EUR ažurirala svoje financijsko planiranje u okviru naslova 3.; nadalje ističe činjenicu da je dio predloženih povećanja u okviru naslova 1.a i naslova 4. već prisutan u pismu izmjene 1/2017; naposljetku napominje da je tehnička prilagodba omotnica za kohezijsku politiku u iznosu od 4,6 milijardi EUR posljedica tehničkog postupka Komisije te da je ona već odobrena tijekom tehničke prilagodbe financijskog okvira za 2017.; 10. smatra da je mobilnost mladih ključna za povećanje osviještenosti o Europi i njezinu identitetu, posebno u borbi protiv populizma i širenja dezinformacija; smatra političkim imperativom potrebu da se sredstva iz proračuna EU-a dodatno ulažu u europsku mladež; zalaže se za nove inicijative poput nedavno predloženog programa Europska propusnica Interrail za 18. rođendan, u sklopu kojeg bi se svakom europskom građaninu poklonila besplatna propusnica Interrail kada navrši 18 godina; traži da se u kontekstu revizije VFO-a u sredini razdoblja za taj prijedlog osiguraju odgovarajuća sredstva; 11. odlučan je u nastojanju da se na nedvosmislen način riješe problemi s izradom plana plaćanja za posebne instrumente VFO-a; podsjeća na neriješeno pitanje različitog tumačenja između, s jedne strane, Komisije i Parlamenta i, s druge strane, Vijeća, koje je bilo u prvom planu tijekom svih godišnjih pregovora o proračunu trenutačnog VFO-a; ponovno ističe svoje uvjerenje da bi i odobrena sredstva za plaćanja koja proizlaze iz mobilizacije posebnih instrumenata u okviru odobrenih sredstava za preuzimanje obveza trebalo računati izvan godišnjih gornjih granica za plaćanja unutar VFO-a; smatra, pozivajući se na analizu i procjene Komisije, da se gornje granice za plaćanja unutar trenutačnog VFO-a mogu održati samo ako se problem riješi na taj način; 12. izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog kašnjenja u provedbi programa EU-a s podijeljenim upravljanjem, na što ukazuje NIP 4/2016 u kojem je predviđeni plan plaćanja za smanjen za 7,3 milijarde EUR; očekuje da će zbog tih kašnjenja doći do velikog nakupljanja zahtjeva za plaćanja pri kraju trenutačnog VFO-a; podsjeća na to da su se u proračunskoj godini nepodmirene obveze vratile na svoje prijašnje visoke razine i da su iznosi koje treba financirati iz budućih proračuna narasli na 339 milijardi EUR; čvrsto vjeruje da je potrebno uložiti sve napore kako bi se izbjeglo nakupljanje zaostalih nepodmirenih računa i nova kriza u plaćanjima, poput one koja je zabilježena u prethodnom razdoblju; u tu se svrhu snažno zalaže da tri institucije EU-a razviju i dogovore novi obvezujući plan plaćanja za razdoblje od do 2020.; smatra nadalje da je potpuno iskorištavanje ukupne razlike za plaćanja, bez ikakvih godišnjih ograničenja, temeljni preduvjet za rješavanje toga izazova; 13. ponovno ističe svoje dugogodišnje stajalište prema kojem bi se svaki višak koji nastane zbog neizvršenja odobrenih sredstava iz proračuna EU-a ili na temelju kazni trebao unijeti u proračun EU-a kao dodatni prihod koji ne povlači za sobom prilagođavanje iznosa doprinosa na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND); izražava žaljenje zbog toga što Komisija taj element nije unijela u svoj prijedlog o reviziji VFO-a u sredini razdoblja; 14. naglašava da su se u prvim godinama razdoblja trenutačnog VFO-a odredbe o fleksibilnosti pokazale ključnima za financiranje odgovora na migracijsku i izbjegličku krizu te novih političkih inicijativa u iznosima koji, zbog čvrstih gornjih granica unutar VFO-a, inače ne bi bili mogući; pozdravlja stoga prijedlog Komisije da se primjena tih odredbi produlji; posebno podržava, u skladu sa zahtjevom Parlamenta, uklanjanje ograničenja u pogledu visine i opsega ukupne razlike za obveze; napominje da su novi godišnji iznosi predloženi za instrument fleksibilnosti i pričuvu za pomoć u nuždi na razini iznosa koji su u dosegnuti prijenosima, dok je Parlament zahtijevao dvostruko veće iznose (2 milijarde EUR naspram 1 milijarde EUR); 15. naglašava da je učinkovito izvršenje proračuna EU-a glavni prioritet Parlamenta; posebno pozdravlja prijedlog Komisije da se opozvana odobrena sredstva nastala zbog neizvršenja djelovanja za koja su prvotno bila namijenjena ponovno stave na raspolaganje unutar proračuna EU-a i ističe da je to bio jedan od glavnih zahtjeva Parlamenta u njegovoj Rezoluciju o VFO-u od 6. srpnja 2016.; ističe da su ta opozvana sredstva ustvari odobrena sredstva koja je proračunsko tijelo već bilo odobrilo s namjerom da budu u potpunosti izvršena i da se stoga ne mogu smatrati novim ili dodatnim

189 HR Službeni list Europske unije C 215/181 opterećenjem za državne riznice; 16. pozdravlja prijedlog Komisije da se osnuje nova pričuva za krizne situacije EU-a kao instrument za brzo pružanje odgovora na krize i druge događaje s ozbiljnim humanitarnim ili sigurnosnim posljedicama; smatra da će mobilizacija tog posebnog instrumenta biti jasno i djelotvorno rješenje za dodatna sredstva potrebna u slučajevima krize; slaže se s prijedlogom Komisije u pogledu financiranja opozvanim odobrenim sredstvima, ali drži da ona ne mogu biti jedini izvor sredstava za taj instrument; 17. podsjeća na to da je jedinstvo proračuna temeljno načelo proračuna EU-a, a ono se dovodi u pitanje umnožavanjem multinacionalnih fondova; stoga traži da se to načelo brzo primijeni i da se Parlamentu u međuvremenu omogući da vrši nužan parlamentarni nadzor nad tim sredstvima; 18. smatra da revizija Međuinstitucionalnog sporazuma koja je u tijeku predstavlja odličnu priliku za harmonizaciju i usklađivanje zahtjeva povezanih s glasovanjem o mobilizaciji posebnih instrumenata VFO-a s onima koji se odnose na donošenje općeg proračuna Unije; traži da se relevantne odredbe izmijene na odgovarajući način; Usporedni zakonodavni prijedlozi 19. u potpunosti se slaže s namjerom Komisije da se pojednostave financijska pravila i to smatra bitnim dijelom revizije VFO-a u sredini razdoblja; u tom smislu prima na znanje prijedlog Komisije da se provede iscrpna revizija Financijske uredbe i unesu izmjene u 15 sektorskih uredbi; naglašava da bi tim pojednostavljenjima korisnicima trebalo pružiti bolje i racionalnije okruženje za provedbu; u tom smislu preuzima obvezu da se taj postupak u odgovarajućem roku uspješno privede kraju; 20. napominje da će Parlament i Vijeće odluku o zakonodavnim prijedlozima o produljenju EFSU-a, planu vanjskih ulaganja (koji sadrži i partnerski okvir za migracije) te Wifi4EU-u, koje je Komisija predstavila usporedno s revizijom VFO-a, donijeti u redovnom zakonodavnom postupku; Prema VFO-u za razdoblje nakon ističe da bi revizija VFO-a u sredini programskog razdoblja trebala označiti i početak postupka postizanja konsenzusa o VFO-u za razdoblje nakon 2020.; naglašava da bi u tom smislu trebalo preuzeti čvrste obveze, ponajprije u pogledu reforme sustava vlastitih sredstava, što uključuje uvođenje novih vlastitih sredstava kojima se znatno može smanjiti udio doprinosa proračunu EU-a koji se temelje na BND-u i postupno ukidanje svih vrsta popusta te usklađivanje razdoblja trajanja VFO-a s političkim ciklusom institucija; o o o Srijeda, 26. listopada poziva Komisiju da proračunskom tijelu dostavi sve relevantne informacije o proračunskim implikacijama rezultata britanskog referenduma od 23. lipnja i kasnijeg izlaska Ujedinjene kraljevine iz Europske Unije za trenutačni VFO, ne dovodeći pritom u pitanje ishod predstojećih pregovora dviju stranaka; 23. naglašava da su mir i stabilnost temeljne vrijednosti koje Unija treba sačuvati; smatra da treba zaštititi Sporazum na Veliki petak, koji se pokazao ključnim za mir i pomirbu; ističe da su potrebne konkretne mjere i programi kako bi se zajamčila potpora regijama koje će biti osobito pogođene u slučaju dogovorenog izlaska iz EU-a pozivanjem na članak 50. Ugovora iz Lisabona; 24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te vladama i parlamentima država članica.

190 C 215/182 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada P8_TA(2016)0416 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za (2016/2101(INI)) (2018/C 215/27) Europski parlament, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136., uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. svibnja o preporukama po državama članicama za (COM(2016)0321), uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja (EUCO 26/16), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za godinu ( 1 ), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. travnja naslovljenu Europski semestar 2016.: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 (COM(2016)0095), uzimajući u obzir izvješća Komisije o godišnjem pregledu rasta za (COM(2015)0690), i mehanizmu upozoravanja za (COM(2015)0691) te Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (COM(2015)0700), preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2015)0692) i Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od do od 26. studenog (COM(2015)0701), uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja naslovljeno Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike ( 3 ), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja naslovljenu Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012), uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 Europski fond za strateška ulaganja ( 4 ), ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0058. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238. ( 3 ) SL C 165 E, , str. 24. ( 4 ) SL L 169, , str. 1.

191 HR Službeni list Europske unije C 215/183 Srijeda, 26. listopada uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog naslovljenu Plan ulaganja za Europu (COM(2014)0903), uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 18. veljače naslovljenu Stvaranje unije tržišta kapitala (COM(2015)0063), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. lipnja naslovljenu Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: pet ključnih područja djelovanja (COM(2015)0302), uzimajući u obzir svoje rezolucije od 5. veljače ( 1 ) i od 15. rujna ( 2 ) o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0309/2016), A. budući da se u prognozi Komisije iz proljeća navodi da očekivana stopa rasta u iznosi 1,6 % za europodručje i 1.8 % za EU; B. budući da je Europa i dalje suočena s velikim deficitom ulaganja te je potrebno povećati unutarnju potražnju i ispraviti makroekonomske neravnoteže i pritom dodatno povećati ulaganja u EU-u; C. budući da je nezaposlenost općenito (a posebno strukturna nezaposlenost) u EU-u i dalje jedan od glavnih izazova s kojima se države članice suočavaju, s obzirom na trenutačno vrlo visoku stopu (10,5 milijuna dugotrajno nezaposlenih u EU-u); premda su se brojke malo popravile u odnosu na prethodne godine, stope nezaposlenosti mladih i ukupne stope nezaposlenosti na europskoj periferiji još su uvijek znatno više od prosječne stope u cijelom EU-u; D. budući da se čini da su pad cijena nafte i spor gospodarski rast početkom dodatni čimbenici zbog kojih je inflacija ispod nulte stope; E. budući da su politički događaji kao što su rezultat referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini i odnosi s Rusijom te nesigurnosti u pogledu globalnih ekonomskih kretanja dodatno doprinijeli zastoju ulaganja; F. budući da je priljev izbjeglica u države članice također otežao ulaganja u državama članicama; G. budući da preporuke državama članicama u okviru Europskog semestra imaju sličnu stopu odgovora kao i jednostrane preporuke OECD-a (29 % u odnosu na 30 % 2014.); H. budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji o godišnjem pregledu rasta za pozdravio poboljšanu kombinaciju politika, naglasivši da je potrebno staviti poseban naglasak na europodručje; osim toga, naglasio je važnost povećanog ulaganja, održivih reformi i fiskalne odgovornosti u cilju daljnjeg poticanja viših stopa rasta i oporavka u Europi; Izazov s kojim se Europa suočava u svjetlu usporavanja svjetskog gospodarskog rasta 1. sa zabrinutošću napominje da će gospodarstvo EU-a rasti manje od očekivanog na temelju europske gospodarske prognoze iz proljeća jer se očekuje da će BDP u europodručju porasti samo za 1.6 % i do doseći 1.8 %; 2. ističe da su izazovi u EU-u povezani sa sve lošijom međunarodnom klimom, neprovođenjem održivih reformi i neujednačenim gospodarskim i socijalnim rezultatima u različitim dijelovima Unije; ističe da je potrebno povećati rast, koheziju, produktivnost i konkurentnost; smatra da zbog manjka održivih ulaganja i nedostataka u dovršenju uspostave jedinstvenog tržišta EU ne može realizirati svoj puni potencijal rasta; ( 1 ) SL C 24, , str. 2. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0358.

192 C 215/184 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada pozdravlja činjenicu da se Komisija u preporukama po državama članicama za usmjerila na tri ključna prioriteta za daljnje jačanje gospodarskog rasta: podrška ulaganjima u cilju inovacija, rasta i otvaranja radnih mjesta, nastavak socijalno uravnoteženih strukturnih reformi i poticanje na odgovornost u području javnih financija; ističe, međutim, da bi Komisija trebala poduzeti više kako bi potakla fiskalnu održivost u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu, koristeći se pritom svim mogućnostima koje nude njegove klauzule o fleksibilnosti, u skladu s komunikacijom Komisije od 13. siječnja (COM(2015)0012); 4. uviđa da je koherentnost između instrumenata kohezijske politike i šireg okvira gospodarskog upravljanja važna radi pružanja potpore naporima za oporavak koji su potrebni da bi se postigla usklađenost s pravilima europskog semestra; međutim, naglašava da legitimnost kohezijske politike proizlazi iz Ugovorâ te da je ta politika izraz europske solidarnosti jer su njezini glavni ciljevi jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji smanjenjem nejednakosti u stupnju razvijenosti različitih regija, financiranjem ulaganja povezanih s ciljevima strategije Europa i približavanjem Europske unije njezinim građanima; stoga smatra da bi mjere kojima se povezuje učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobro gospodarsko upravljanje trebalo primjenjivati pametno i uravnoteženo, no samo kao krajnju mjeru, te da bi trebalo izvještavati o njihovim učincima; nadalje, podsjeća da bi primjena tih mjera uvijek trebala biti opravdana i transparentna te da bi u obzir trebalo uzimati gospodarske i socijalne prilike u pojedinoj državi članici kako se ne bi ograničavala regionalna i lokalna ulaganja, koja su u potpunosti neophodna za gospodarstva država članica, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), jer se tim ulaganjima potiče rast i otvaranje radnih mjesta te konkurentnost i produktivnost, posebno u razdobljima snažnog pritiska na javne rashode; u slučaju dviju država članica koje su predmet odluka Vijeća od 12. srpnja 2016., kojima su pokrenute sankcije u okviru postupka prekomjernog deficita na temelju članka 126. stavka 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), podsjeća na prijedlog Komisije od 27. srpnja i na kasniju odluku Vijeća od 8. kolovoza o ukidanju novčanih kazni koje su mogle biti nametnute, uzimajući u obzir obrazložene zahtjeve tih država članica, zahtjevno gospodarsko okruženje, napore obiju zemalja na području reformi i njihovu predanost poštovanju pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu; smatra da bi u tom kontekstu u prijedlogu o obustavi dijela obveza za europske strukturne i investicijske fondove za u okviru mjera kojima se njihova učinkovitost povezuje sa zdravim gospodarskim upravljanjem trebalo voditi računa o mišljenju koje Parlament iznosi tijekom strukturiranog dijaloga; 5. pozdravlja kontinuiran pristup Komisije da pri određivanju ciljeva politike za sljedećih 18 mjeseci ograniči broj preporuka, kao i napore da poveća učinkovitost semestra tako da se obuhvate uglavnom ključna prioritetna područja od makroekonomske i socijalne važnosti; ponovno ističe da to olakšava provedbu preporuka na temelju sveobuhvatnog i smislenog raspona postojećih gospodarskih i socijalnih referentnih vrijednosti; ističe da bi smanjenje broja preporuka trebalo dovesti i do bolje tematske usmjerenosti; ističe da je potrebno smanjiti ekonomske razlike i postići uzlaznu konvergenciju među državama članicama; 6. u potpunosti podržava napore uložene kako bi se zajamčila veća nacionalna odgovornost u određivanju i provedbi preporuka po državama članicama kao tekućem postupku reforme; smatra da bi, kako bi se povećala nacionalna odgovornost i potaknula učinkovita provedba preporuka po državama članicama te u svjetlu činjenice da lokalne i regionalne vlasti moraju provesti više od pola preporuka, one trebale biti jasno formulirane s naglaskom na dobro definiranim i strukturiranim prioritetima na europskoj razini, uključujući prema potrebi nacionalne parlamente te regionalne i lokalne vlasti; ponavlja da bi se s obzirom na raspodjelu ovlasti i nadležnosti u raznim državama članicama provedba preporuka po državama članicama mogla poboljšati uz aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti te u tu svrhu podržava prijedlog o kodeksu postupanja za sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u europskom semestru, koji je predložio Odbor regija; poziva države članice da zajamče ispravan demokratski nadzor u nacionalnim parlamentima nad svojim nacionalnim programima reformi; 7. naglašava da je dugotrajna gospodarska kriza u Europi istaknula potrebu za poticanjem ulaganja u područjima kao što su obrazovanje, inovacije te istraživanje i razvoj, i za istodobnim poboljšanjem konkurentnosti EU-a provođenjem održivih strukturnih reformi u cilju poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, provedbe odgovornih fiskalnih politika kako bi se uspostavilo bolje okruženje za zapošljavanje, poduzeća (posebno MSP-ove) i ulaganja; prima na znanje učinak Europskog fonda za strateška ulaganja godinu dana od početka njegova rada; ističe da je važno ojačati korištenje EFSU-a u manje razvijenim i tranzicijskim regijama te naglasiti uistinu komplementarnu prirodu ulaganja iz EFSU-a, uz veće napore za uspostavu investicijskih platformi, među ostalim i na regionalnoj razini;

193 HR Službeni list Europske unije C 215/185 Srijeda, 26. listopada ističe da još uvijek previsoke stope nezaposlenosti, posebno kada je riječ o nezaposlenosti mladih, upućuju na to da je mogućnost otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u nekoliko država članica još uvijek ograničena, te ističe da je potrebno dodatno djelovanje uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama kako bi se potakla ulaganja u vještine, kako bi tržišta rada postala uključivija i kako bi se smanjila socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u prihodima i bogatstvu, ne odmičući se pritom od zdravog proračunskog upravljanja; napominje da su mjere potpore za olakšavanje pristupa financiranju, posebno za MSP-ove, od ključne važnosti za učinkovito rješavanje i dalje visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama; 9. naglašava da je u trenutačnoj gospodarskoj situaciji, koju karakteriziraju višak likvidnosti i kamatne stope na nultoj donjoj granici, slabi izgledi za potražnju te ograničena ulaganja i potrošnja kućanstava i poduzeća, potrebna provedba nove kombinacije politika koju je Komisija predstavila kako bi potakla rast; napominje da monetarna politika sama po sebi nije dovoljna za poticanje rasta ako nedostaju ulaganja i održive strukturne reforme; Prioriteti i ciljevi preporuka za ističe preporuku Komisije za tri države članice da izađu iz postupka u slučaju prekomjernog deficita; slaže se s Komisijom da velik i ustrajan suficit tekućeg računa platne bilance upućuje na to da je potrebno potaknuti potražnju i ulaganja, posebno dugoročna ulaganja, kako bi se nosilo s budućim izazovima u pogledu prijevoza i telekomunikacija, digitalne ekonomije, obrazovanja, inovacija i istraživanja, klimatskih promjena, energije, zaštite okoliša i starenja stanovništva; poziva Komisiju da i dalje podupire odgovorne i održive proračunske politike kojima se potiče rast i oporavak u svim državama članicama stavljanjem većeg naglaska na ulaganja i učinkovitu javnu potrošnju te podupiranjem održivih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi; 11. napominje da su potrebne dodatne mjere kako bi se poboljšale prilike za financiranje, posebno za MSP-ove, i kako bi se smanjili nenaplativi zajmovi u europodručju i u skladu sa zakonodavstvom EU-a, u cilju zdravijih bilanci plaćanja banaka čija bi se sposobnost davanja zajmova za realno gospodarstvo time poboljšala; ističe da je važno postupno dovršiti i provesti bankovnu uniju te razviti uniju tržišta kapitala kako bi se stvorilo stabilno okruženje za ulaganja i rast i kako bi se izbjegla fragmentacija financijskog tržišta europodručja; 12. ističe činjenicu da su ulaganja do sada kasnila i da nisu dovela do održivog i uključivog rasta u EU-u niti doprinijela poboljšanju poslovnog okruženja; smatra da monetarna politika mora biti popraćena odgovarajućim fiskalnim politikama čiji je cilj povećati rast u EU-u, u skladu s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući njegove klauzule o fleksibilnosti; napominje da su se ulaganja na podnacionalnoj razini upravljanja proteklih godina znatno smanjila, ali da unatoč tome još uvijek čine oko 60 % javnih ulaganja u EU-u; napominje da je potrebna dobro odmjerena kombinacija i komplementarnost instrumenata politike ulaganja kao što su EFSU i ESIF kako bi se povećala dodana vrijednost potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača; stoga ističe da bi u Programu potpore strukturnim reformama trebale sudjelovati lokalne i regionalne vlasti prilikom izrade predmetnog projekta strukturne reforme; Odgovori politike i zaključci 13. ističe da je potrebno unaprijediti opći kapacitet EU-a za rast, otvaranje i zadržavanje kvalitetnih radnih mjesta i tako se uhvatiti u koštac s visokim stopama nezaposlenosti uspostavom regulatornog okvira kojim će se podupirati rast; smatra da bi migracije mogle imati ulogu u neutralizaciji negativnih učinaka starenja stanovništva, ovisno o sposobnosti država članica da iskoriste vještine migranata i da prilagode sustave upravljanja migracijom radne snage potrebama na tržištu rada; 14. ističe važnost uključivih obrazovnih sustava u okviru kojih se potiču inovacije i kreativnost te se podučavaju vještine koje su potrebne na tržištu rada, uz poseban naglasak na strukovnom obrazovanju; napominje da bi, izbjegavajući natjecanje u snižavanju plaća i standarda rada, trebalo očuvati adekvatnu ravnotežu između ekonomskih i socijalnih troškova te troškova ljudskih resursa u skladu s vrijednostima solidarnosti i supsidijarnosti koje zastupa EU, zadržavajući pritom naglasak na ulaganju u ljudski kapital, istraživanje i razvoj, na poboljšanju obrazovnih sustava i strukovnog obrazovanja, uključujući cjeloživotno učenje; smatra da su dobro osmišljene politike potrebne za promicanje inovacija,

194 C 215/186 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada istraživanja i razvoja u cilju poticanja produktivnosti, ostvarivanja kontinuiranog održivog rasta i doprinošenja rješavanju trenutačnih strukturnih izazova, čime bi se uklonile razlike u pogledu inovacija u odnosu na druga gospodarstva; 15. poziva Komisiju da prednost da mjerama kojima se smanjuju prepreke većim tokovima ulaganja i trgovini, koje nastaju na razini EU-a zbog nedostatka jasnoće u pogledu strategija koje treba slijediti, posebno u sljedećim područjima: energetici, prijevozu, komunikacijama i digitalnoj ekonomiji; prima na znanje učinak na bankovne zajmove do kojeg je došlo nakon usvajanja bankovne unije, i na nacionalnoj razini zbog složenih pravnih sustava, korupcije, nedostatka transparentnosti u financijskom sektoru zastarjele birokracije, neprimjerene digitalizacije javnih službi, krive dodjele resursa, postojanja prepreka unutarnjem tržištu u bankovnom sektoru i sektoru osiguranja te obrazovnih sustava koji još uvijek nisu usklađeni s potrebama tržišta rada i dovršenjem uspostave jedinstvenog tržišta; 16. žali zbog činjenice da se u pogledu strategije Europa 2020., u okviru koje je borba protiv siromaštva prvi put postala dio programa EU-a, cilj smanjenja razine siromaštva u Unije neće postići; smatra da bi cilj borbe protiv siromaštva trebalo uvrstiti u politike EU-a od njihova samog začetka; 17. ističe da je važno izbjeći prekomjerno porezno opterećenje na rad s obzirom na to da se prekomjernim oporezivanjem umanjuju poticaji za povratak na posao neaktivnih, nezaposlenih, primatelja manjeg dohotka u kućanstvu i osoba s niskim dohotkom; 18. prima na znanje aktualnu raspravu između Komisije i država članica o metodologiji izračuna proizvodnog jaza; 19. ističe da je potrebno uložiti napore za uklanjanje preostalih prepreka za ulaganja u državama članicama i omogućavanje prikladnije kombinacije mjera usmjerene na politike kojima se potiče održivi rast, uključujući i istinsku usmjerenost na potrošnju za istraživanje i razvoj; smatra da su javna i privatna potpora institucijama za istraživanje i visoko obrazovanje ključni čimbenici za konkurentnije europsko gospodarstvo te da su zbog slabosti ili nepostojanja te infrastrukture određene države u izrazito nepovoljnom položaju; ističe da ne postoji recept za idealnu politiku inovaciju EU-a koja bi odgovarala svima, već da, kako bi se uklonile razlike u inovacijskoj sposobnosti u EU-u, treba preporučiti dovoljno različite politike inovacija u državama članicama koje će se nadovezivati na već postignute rezultate; 20. pozdravlja sporazum koji je sklopljen na pariškoj konferenciji o klimi (COP21) u prosincu i poziva države članice i Komisiju da ga provedu; Sektorski doprinosi Europskom semestru Politika zapošljavanja i socijalna politika 21. smatra da bi Vijeće i Komisija trebali nastojati postići da procesi fiskalne konsolidacije budu popraćeni mjerama kojima se smanjuju nejednakosti te naglašava da bi proces europskog semestra trebao pomoći u pružanju odgovora na postojeće i novonastale društvene izazove, čime bi se osigurala veća djelotvornost gospodarstva; ističe da socijalna ulaganja u ljudski kapital moraju činiti temeljno dopunsko djelovanje s obzirom na to da je ljudski kapital jedan od čimbenika rasta i pokretač konkurentnosti i razvoja; traži da velike strukturne reforme na temelju preporuka po državama članicama budu popraćene procjenom socijalnog učinka u pogledu njihovih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka u cilju boljeg razumijevanja socijalnih i ekonomskih posljedica te posljedica u vidu zapošljavanja, osobito utjecaja na stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast; 22. ističe da je nezaposlenost, a osobito nezaposlenost mladih, i dalje prevladavajući problem u europskim društvima, te da se prema Komisiji nezaposlenost nastavila postupno smanjivati, no i dalje je viša u odnosu na 2008., kao i da je u travnju nezaposleno bilo 21,2 milijuna osoba, dok među državama članicama postoje goleme razlike; upozorava na potrebu za kvalitativnom i kvantitativnom evaluacijom otvorenih radnih mjesta kako bi se izbjeglo povećanje stope zaposlenosti kao puka posljedica prekarnog zapošljavanja ili smanjenja radne snage; napominje da, unatoč rezultatima u području vještina i znanja, sustavi obrazovanja i osposobljavanja nekih država članica nisu međunarodno relevantni i suočavaju se s rastućim nedostatkom vještina, što doprinosi činjenici da 39 % poduzeća i dalje ima teškoće u pronalaženju osoblja

195 HR Službeni list Europske unije C 215/187 Srijeda, 26. listopada s potrebnim vještinama; inzistira na tome da u preporukama po državama članicama veći prioritet bude prevladavanje strukturnih neravnoteža na tržištu rada, među ostalim dugotrajne nezaposlenosti i neusklađenosti ponude i potražnje vještina, te ističe potrebu da se sustavi obrazovanja i osposobljavanja razvijaju te da se u njih ulaže kako bi se društvu pružili instrumenti i kapaciteti za ponovnu prilagodbu novim zahtjevima na tržištu rada; 23. ističe da se broj ljudi u EU-u kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost od do povećao za 4,2 milijuna, time dosegnuvši ukupan broj od više od 22 milijuna (22,3 %); napominje da je Komisija ustvrdila da je većina država članica još suočena s akutnim socijalnim posljedicama krize ; poziva Komisiju i države članice da ulože više napora kako bi se smanjilo siromaštvo, socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u cilju rješavanja problema ekonomskih i socijalnih razlika između država članica i unutar društava; smatra bi borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti trebali biti među prioritetima istaknutim u preporukama po državama članicama s obzirom na to da su ključni za postizanje trajnoga gospodarskog rasta i socijalno održiv ritam provedbe; 24. ističe da se, kao što je naveo Parlament, društveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, štite ugrožene skupine i poboljšavaju životni standardi svih građana; 25. ustraje u tome da gospodarski rast mora imati pozitivan utjecaj na društvo; pozdravlja uvođenje triju novih glavnih pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u tablicu makroekonomskih pokazatelja; ponovno traži da se ti pokazatelji izjednače s postojećim ekonomskim pokazateljima, čime bi se zajamčila bolja procjena unutarnjih neravnoteža te veća učinkovitost strukturnih reformi; u tom pogledu, kako bi se izbjegla selektivna primjena, poziva na to da se omogući provedba temeljitih analiza s pomoću tih pokazatelja te poziva na bolje razumijevanje uzročno-posljedične veze između politika i djelovanja; predlaže da se u pripremu preporuka za pojedine zemlje uvede postupak u slučaju socijalne neravnoteže kako bi se izbjegla utrka do dna u pogledu socijalnih standarda, nadovezujući se na djelotvornu upotrebu socijalnih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u okviru makroekonomskog nadzora; stajališta je da bi izjednačenje ekonomskih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem trebalo ići ukorak s unaprjeđenjem uloge Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) u europskom semestru; 26. smatra da uvođenje triju pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem pokazuje da Europska strategija zapošljavanja, uključujući smjernice za zapošljavanje, ima važnu ulogu u procesu gospodarskog upravljanja EU-a, no da treba uložiti više napora, ponajprije uvođenjem socijalnih pokazatelja; 27. uviđa da je Komisija započela rad na uspostavi europskog stupa za socijalna prava, no podsjeća na potrebu da se predstave rezultati procesa savjetovanja i krene naprijed poduzimanjem novih djelotvornih koraka kojima se nastoji ostvariti produbljen i pravedniji EU te koji imaju važnu ulogu u rješavanju problema nejednakosti; u tom pogledu ističe izvješće petorice predsjednika, u kojem se poziva na veću ekonomsku i socijalnu konvergenciju, no uviđa da ne postoje jedinstvena rješenja za sve; u tom smislu smatra da bi svaka zajednička politika trebala biti prilagođena svakoj pojedinoj državi članici; smatra da bi se europskim djelovanjem također trebao riješiti problem nejednakosti i razlika u dohotku unutar država članica te da se njime moraju poduzeti mjere povrh pukog rješavanja situacije najpotrebitijih; 28. uviđa da je europski semestar sada jače usmjeren na zapošljavanje i socijalna pitanja; poštuje nadležnosti država članica, no poziva ih da poduzmu hitne mjere kojima bi se osigurao pristojan rad za plaću od koje se može živjeti, pristup dostatnom minimalnom dohotku i socijalnoj zaštiti (što je već smanjilo stopu siromaštva s 26,1 % na 17,2 %), kao i kvalitetne javne usluge, te se zalaže za razvoj i uspostavu odgovarajućeg održivog sustava socijalnog osiguranja; poziva Komisiju da ponudi potporu i razmjenu najboljih praksi s državama članicama kako bi se poboljšali administrativni kapaciteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s obzirom na to da je to ključni izazov za ponovno pokretanje dugoročnih ulaganja te jamčenje stvaranja radnih mjesta i održivog rasta; 29. ističe da su sustavi socijalnog osiguranja i upravljanje njima u nadležnosti država članica koju Unija koordinira, ali ne usklađuje;

196 C 215/188 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada uviđa da je određivanje plaća u nadležnosti država članica što se, u skladu s načelom supsidijarnosti, mora poštovati; 31. prima na znanje činjenicu da se nezaposlenost među mladima smanjila, no upozorava na to da je ona i dalje nevjerojatno visoka te da je u EU-u nezaposleno 4 milijuna osoba mlađih od 25 godina, od kojih 2,885 milijuna živi u europodručju; žali zbog toga što su rezultati provedbe Jamstva za mlade tri godine nakon pokretanja Inicijative za zapošljavanje mladih tako nejednaki, a ponegdje i nedjelotvorni; poziva Komisiju da u listopadu predstavi detaljnu analizu njegove provedbe, koja može poslužiti kao temelj za nastavak tog programa; 32. podsjeća na to da se u mnogim državama članicama naknade za nezaposlene smanjuju iz godine u godinu, među ostalim zbog dugotrajne nezaposlenosti, zbog čega sve više ljudi živi ispod praga siromaštva i socijalne isključenosti; poziva na to da se zajamče dostatne naknade za nezaposlene koje bi ljudima omogućile da žive dostojanstveno te mjere kojima bi se zajamčila neometana integracija tih ljudi u tržište rada; 33. ističe činjenicu da su neravnoteže u mirovinskim sustavima zapravo posljedica nezaposlenosti, devalvacije plaća i prekarizacije rada; stoga poziva na reforme kojima bi se zajamčilo dostatno financiranje za snažan prvi mirovinski stup koji osigurava pristojne mirovine, barem na razini iznad praga siromaštva; 34. još jedanput podsjeća na to da je slobodno kretanje ljudi ključno za poboljšanje konvergencije i integracije između europskih zemalja; 35. prima na znanje veći broj preporuka (za pet država članica) o režimima minimalnog dohotka; međutim, uzimajući u obzir da su velike razlike u dohotku štetne ne samo za socijalnu koheziju, već i za održiv gospodarski rast (kao što su nedavno ustvrdili i MMF i OECD), poziva Komisiju da ispuni obećanje koje je predsjednik Juncker dao u svojem inauguracijskom govoru, a koje se odnosi na pružanje dostatnog dohotka svim Europljanima preko europskog okvira za minimalni dohodak, kojim bi se pokrili osnovni životni troškovi, poštujući pritom nacionalne prakse i načelo supsidijarnosti; 36. zabrinut je zbog povećanja nejednakosti u dohotku, koje je djelomično povezano s neučinkovitim reformama tržišta rada; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za poboljšanje kvalitete radnih mjesta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta rada, zajedno s mjerama namijenjenima za povećanje minimalnih plaća na pristojnu razinu te jačanje kolektivnog pregovaranja i položaja radnika u sustavima određivanja plaća kako bi se smanjila disperzija plaća; upozorava na to da su posljednjih desetljeća uprave poduzeća primale veći dio ekonomskih koristi, dok su plaće radnika stagnirale ili se smanjivale; smatra da se tom prekomjernom disperzijom plaća povećavaju nejednakosti te narušava produktivnost i konkurentnost poduzeća; 37. zabrinut je zbog činjenice da je dugotrajna nezaposlenost i dalje visoka te da u EU-u pogađa 10,5 milijuna osoba, i podsjeća na to da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba u tržište rada ključna za osiguranje održivosti sustava socijalne zaštite, kao i za njihovo samopouzdanje; stoga žali zbog toga što države članice nisu poduzele korake u smislu provedbe preporuke Vijeća o integraciji dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada; ponovno poziva Komisiju da podupre napore u cilju stvaranja uključivih mogućnosti cjeloživotnog učenja za osobe koje traže posao i radnike svih životnih dobi te da što prije poduzme mjere kojima bi se poboljšao pristup financiranju koje pruža EU, kao i da, kada je to moguće, mobilizira dodatna sredstva; 38. smatra da je socijalna zaštita, koja obuhvaća mirovine i usluge kao što su zdravstvene usluge, skrb za djecu i dugotrajna skrb, i dalje ključna za uravnotežen i uključiv rast, duži radni vijek, stvaranje radnih mjesta i smanjenje nejednakosti; stoga poziva Komisiju i države članice da daju poticaj politikama kojima će se zajamčiti dostatnost, prikladnost, učinkovitost i kvaliteta sustava socijalne zaštite tijekom cijelog životnog vijeka ljudi te osigurati pristojan život, borba protiv nejednakosti i poticanje uključenosti u cilju iskorjenjivanja siromaštva, osobito za one koji su isključeni iz tržišta rada te za najranjivije skupine; 39. upozorava na fizičke i digitalne prepreke i barijere, s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju; nada se da će se akt o osobama s invaliditetom koji je predložila Komisija brzo provesti i da će biti djelotvorno usmjeren na konkretne mjere kojima će se potaknuti uključenost i pristup;

197 HR Službeni list Europske unije C 215/189 Unutarnje tržište 40. pozdravlja velik broj preporuka za pojedine države kojima se podupire funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište, uključujući mogućnosti financiranja i ulaganja kojima se podupiru poduzeća, posebice MSP-ove, i kojima se doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, te e-upravu, javnu nabavu i uzajamno priznavanje, uključujući uzajamno priznavanje kvalifikacija; naglašava da je provedba ključna kako bi se osjetio učinak tih područja politika; u tom pogledu smatra ključnim da Komisija u kontekstu preporuka po državama članicama posveti maksimalnu pozornost uvođenju dugoročnih reformi koje će proizvesti znatan učinak, posebno u području socijalnih ulaganja, zapošljavanja i osposobljavanja; 41. smatra da je jedinstveno tržište temelj gospodarstva EU-a i ističe da je uključivo jedinstveno tržište s boljim upravljanjem koje pogoduje boljoj regulaciji i tržišnom natjecanju ključan instrument za jačanje rasta, povećanje kohezije, zaposlenosti i konkurentnosti te očuvanje povjerenja poslovnog sektora i potrošača; stoga poziva Komisiju da prati napredak država članica te ponovno ističe važnost formalnog uključivanja stupa jedinstvenog tržišta u Europski semestar kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje pokazatelja jedinstvenog tržišta, što omogućuje sustavno praćenje i ocjenu napretka država članica u pogledu preporuka po državama članicama; 42. pozdravlja odlučnost Komisije da se uhvati u koštac s nedostatkom porezne usklađenosti u Uniji, a posebno s poteškoćama s kojima su mala i srednja poduzeća suočena zbog složenosti različitih nacionalnih propisa o PDV-u; poziva Komisiju da procijeni izvedivost dodatne koordinacije te da posebice procijeni mogućnost pojednostavljenog pristupa PDVu u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta; 43. osuđuje činjenicu da prepreke još uvijek postoje, ili su stvorene, te ometaju funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište; osobito skreće pozornost na nepotpuno prenošenje Direktive o uslugama u nacionalna zakonodavstva brojnih država članica i njezinu nepotpunu provedbu te poziva Komisiju da djelotvornije provodi ono na što su se države članice obvezale u okviru zakonodavstva EU-a; podsjeća na obvezu Komisije da će se, bude li to potrebno, koristiti postupcima zbog povrede prava kako bi se zajamčila puna provedba zakonodavstva o jedinstvenom tržištu robe i usluga te u digitalnoj sferi; 44. podsjeća da su u osnovi sustava priznavanja stručnih kvalifikacija načela uzajamnog povjerenja među pravnim sustavima i uzajamnog provjeravanja kvalitete kvalifikacija; napominje da su potrebne dodatne mjere radi bolje provedbe uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija; ističe da je s obzirom na fragmentaciju jedinstvenog tržišta, koja koči gospodarske aktivnosti i smanjuje izbor potrošača, ključno imati pravilnu provedbu i bolju regulativu, koje bi trebale pokrivati sve poslovne sektore i primjenjivati se na postojeće i buduće zakonodavstvo; pozdravlja evidentiranje reguliranih kvalifikacija i profesija zahvaljujući kojem će se stvoriti interaktivna javna baza podataka koja može biti od pomoći državama članicama u vezi s nacionalnim akcijskim planovima; 45. izražava žaljenje zbog činjenice da preporuke po državama članicama i dalje upućuju na nedostatke u javnoj nabavi, npr. na manjak konkurentnosti i transparentnosti, i da 21 država članica nije u potpunosti prenijela zakonodavni paket u svoje nacionalno pravo, što dovodi do narušavanja tržišta; poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi se pokretanjem nužnih postupaka zbog povrede prava osiguralo da države članice poštuju svoje pravne obveze; poziva Komisiju da sustavno i na učinkovit i transparentan način provjerava da se administrativnim procedurama ne stvara nerazmjerno opterećenje za poduzeća ili sprječava sudjelovanje MSP-ova u javnim nabavama; 46. podupire države članice u njihovim nastojanjima da moderniziraju usluge javne uprave, osobito s pomoću e-uprave, i poziva na bolju prekograničnu suradnju, pojednostavljenje administrativnih procedura i interoperabilnost javnih uprava u korist svih poduzeća i građana te u isto vrijeme poziva Komisiju da u područjima u kojima se digitalizacija javnih usluga financira iz proračuna EU-a provodi učinkovitiji nadzor namjenskog korištenja sredstava; o o o Srijeda, 26. listopada nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednicima Vijeća, Komisije, Euroskupine i ESB-a te nacionalnim parlamentima.

198 C 215/190 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada P8_TA(2016)0417 Transmasne kiseline Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o transmasnim kiselinama (2016/2637(RSP)) (2018/C 215/28) Europski parlament, uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani ( 1 ),, a posebno njezin članak 30. stavak 7., uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 3. prosinca o transmasnih kiselinama u hrani i u prehrani stanovništva Unije općenito (COM(2015)0619), uzimajući u obzir izvješće Zajedničkog istraživačkog centra naslovljeno Transmasne kiseline u Europi: kakvo je stanje? Pregled dokaza: (Trans fatty acids in Europe: where do we stand? A synthesis of the evidence: ), uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) iz u kojem se navode preporuke u pogledu unosa transmasnih kiselina hranom, uzimajući u obzir dokumente Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) naslovljene Djelotvornost politika za smanjenje transmasnih kiselina u hrani: sustavan pregled dokaza ( 2 ) (The effectiveness of policies for reducing dietary transfat: a systematic review of the evidence), Uklanjanje transmasnih kiselina u Europi političko izvješće ( 3 ) (Eliminating trans fats in Europe A policy brief) te Učinci unosa transmasnih kiselina na masnoće u krvi i lipoproteine: sustavan pregled i metaregresijska analiza ( 4 ) (Effect of trans-fatty acid intake on blood lipids and lipoproteins: a systematic review and metaregression analysis), uzimajući u obzir pitanja Vijeću i Komisiji o transmasnim kiselinama (O /2016 B8-1801/2016 i O /2016 B8-1802/2016), uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika, A. budući da su transmasne kiseline posebna vrsta nezasićenih masti; B. budući da se transmasne kiseline, iako se prirodno nalaze u hrani dobivenoj od preživača, poput mliječnih proizvoda i mesa te u nekim biljkama i proizvodima biljnog podrijetla (poriluk, grašak, salata, ulje uljane repice), poglavito nalaze u industrijski proizvedenim, djelomično hidrogeniranim biljnim uljima (biljnim uljima izmijenjenima dodavanjem atoma vodika koja se koriste za prženje i pečenje te u prerađenim prehrambenim proizvodima radi produljenja roka trajanja); C. budući da se unos transmasnih kiselina uglavnom povezuje s konzumacijom industrijski proizvedenih, djelomično hidrogeniranih ulja koja se koriste u industriji proizvodnje cijelog niza pića i prehrambenih proizvoda (i pretpakirane i nepretpakirane hrane, kao što je hrana koja se prodaje u rasutom stanju i hrana u ugostiteljskim objektima); D. budući da je EFSA zaključila da transmasne kiseline dobivene od preživača mogu imati slične učinke kao i one iz industrijskih proizvoda; ( 1 ) SL L 304, , str. 18. ( 2 ) Bulletin World Health Organization 2013; 91: H. ( 3 ) data/assets/pdf_file/0010/288442/eliminating-trans-fats-in-europe-a-policy-brief.pdf?ua=1 ( 4 )

199 HR Službeni list Europske unije C 215/191 E. budući da masnoće preživača sadrže između 3 % i 6 % transmasnih kiselina; Srijeda, 26. listopada F. budući da ljudi općenito konzumiraju malo prirodno prisutnih transmasnih kiselina dobivenih od preživača te da Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je mala vjerojatnost da te transmasne kiseline koje su prirodno prisutne predstavljaju rizik za zdravlje kod postojećeg načina prehrane zbog vrlo niskog unosa; G. budući da se ova rezolucija odnosi samo na industrijski proizvedene masne kiseline; H. budući da mnogi restorani i lanci restorana brze prehrane koriste transmasne kiseline za prženje hrane jer su jeftine i mogu se višekratno koristiti u industrijskim fritezama; I. budući da se tijekom pripreme nekih vrsta hrane (kao što su keksi, kolači, slane grickalice i pržena hrana) dodaju ili stvaraju dodatne transmasne kiseline; J. budući da je učestala konzumacija industrijski proizvedenih, djelomično hidrogeniranih biljnih ulja povezana s povećanim rizicima od kardiovaskularnih bolesti (više od bilo kojeg drugog dugoročnog čimbenika), neplodnosti, endometrioze, žučnog kamenca, Alzheimerove bolesti, dijabetesa, pretilosti i nekih oblika raka; K. budući da bi europska tijela trebala poduzimati sve potrebne mjere kako bi se smanjili uzroci pretilosti; L. budući da visoka razina unosa transmasnih kiselina povećava rizik od razvoja koronarnih srčanih oboljenja (više od bilo kojeg drugog nutrijenta u odnosu na kalorijsku vrijednost), za koja je skromna procjena da u Europskoj uniji uzrokuju oko smrtnih slučajeva godišnje, što je otprilike 14 % svih smrtnih slučajeva; M. budući da je preporuka EFSA-e da unos transmasnih kiselina bude što je moguće niži u okviru prehrane koja zadovoljava nutritivne potrebe ( 1 ); N. budući da WHO u svojoj preporuci precizira da bi konzumacija transmasnih kiselina trebala biti ispod 1 % dnevnog unosa energije ( 2 ); O. budući da je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) u srpnju donijela zaključak prema kojem djelomično hidrogenirana ulja nisu opće priznata kao sigurna za korištenje u hrani namijenjenoj ljudima; P. budući da se, unatoč ograničenoj dostupnosti podataka koji se odnose na cijelu Uniju, u nedavnom istraživanju u kojem su prikupljeni podaci za devet država članica navodi da je prosječni dnevni unos transmasnih kiselina niži od 1 % dnevnog unosa energije, ali da su za neke podskupine stanovništva u nekim država članicama primijećene više razine unosa ( 3 ); Q. budući da je analizom najnovijih javno dostupnih podataka potvrđeno da, unatoč tomu što je zabilježeno smanjenje razine transmasnih kiselina u nekim vrstama hrane, na nekim tržištima hrane u Uniji još uvijek postoji niz prehrambenih proizvoda s viskom razinom transmasnih kiselina, odnosno iznad 2 grama transmasnih kiselina na 100 grama masti (primjerice, keksi ili kokice s između 40 i 50 grama na 100 grama masti, ali i hrana koje nije pretpakirana, poput pekarskih proizvoda); R. budući da međunarodna istraživanja pokazuju da politike kojima je cilj ograničiti udio transmasnih kiselina u hrani dovode do smanjenja razine transmasnih kiselina bez povećanja ukupnog udjela masti; budući da su te politike izvedive i ostvarive i vrlo je vjerojatno da bi imale pozitivan utjecaj na javno zdravlje; S. budući da činjenica da samo trećina potrošača u Europskoj uniji nešto zna o transmasnim kiselinama pokazuje da mjere označivanja nisu učinkovite te da treba poraditi na informiranju kroz obrazovni sustav i medijske kampanje; ( 1 ) EFSA Journal. 2010; 8(3):1461. ( 2 ) str. 89., WHO/FAO technical report series 916 ( 3 ) Mouratidou et al. Transmasne kiseline u Europi: kakvo je stanje? (Trans Fatty acids in Europe: where do we stand?), JRC Science and Policy Reports 2014 doi: /1070.

200 C 215/192 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada T. budući da u zakonodavstvu EU-a nije propisan udio transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima niti se zahtijeva njihovo označivanje; U. budući da u Austriji, Danskoj, Latviji i Mađarskoj postoji zakonodavstvo kojim je ograničen udio transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima, dok se većina drugih država članica odlučila na dobrovoljne mjere poput samoregulacije, prehrambenih preporuka i kriterija o sastavu nekih tradicionalnih proizvoda; V. budući da postoje dokazi da je zakonom propisano uvođenje granične vrijednosti za industrijske transmasne kiseline u Danskoj, odnosno nacionalno ograničavanje udjela transmasnih kiselina u uljima i mastima na 2 %, bilo uspješno i da je njime znatno smanjen broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti ( 1 ); W. budući da je jedini način da potrošači utvrde sadrži li neki proizvod transmasne kiseline taj da provjere nalaze li se djelomično hidrogenirana ulja na popisu sastojaka pretpakirane hrane; budući da prema trenutačno važećim propisima EU-a potrošači mogu biti zbunjeni pri razlikovanju djelomično hidrogeniranih ulja (koja među ostalim masnim kiselinama sadržavaju i transmasne kiseline) i potpuno hidrogeniranih ulja (koja ne sadržavaju transmasne kiseline nego samo zasićene masne kiseline) s obzirom na to da se Uredbom (EU) br. 1169/2011 propisuje da te informacije moraju biti navedene na popisu sastojaka pretpakirane hrane; X. budući da su nedavna istraživanja pokazala da osobe višeg društvenoekonomskog statusa imaju zdravije prehrambene navike od onih nižeg društvenoekonomskog statusa te da se te razlike povećavaju u skladu s porastom društvenih nejednakosti; Y. budući da se posebice transmasne kiseline uglavnom koriste u jeftinijim prehrambenim proizvodima te da su osobe s nižim prihodima izloženije jeftinijoj hrani s većim udjelom transmasnih kiselina, što povećava mogućnost širenja zdravstvenih nejednakosti; Z. budući da bi odgovarajuće odluke za smanjenje razine unosa industrijskih transmasnih kiselina trebalo donijeti na razini EU-a; AA. budući da su zdravstvene organizacije, skupine potrošača, udruge zdravstvenih djelatnika i prehrambena poduzeća pozvali ( 2 ) Komisiju da donese zakonodavni prijedlog kojim se količina industrijskih transmasnih kiselina u hrani ograničava na razinu sličnu onoj koju su odredile danske vlasti (tj. 2 grama transmasnih kiselina na 100 grama masnoće); 1. podsjeća da je pitanje transmasnih kiselina prioritet Parlamenta i ponovno izražava zabrinutost zbog rizika koji transmasne kiseline predstavljaju za zdravlje ljudi; 2. ističe činjenicu da je SAD već najavio da će proizvođači hrane od sredine morati ukloniti djelomično hidrogenirana ulja iz proizvoda koji se prodaju na njihovom domaćem tržištu s obzirom na zaključak iz da se transmasne kiseline općenito ne smatraju sigurnima; 3. podsjeća da je dokazano da uvođenje graničnih vrijednosti transmasnih kiselina može dovesti do brzog i znatnog poboljšanja javnog zdravlja; ističe u tom smislu uspješan primjer Danske, u kojoj je uvedeno nacionalno ograničenje udjela transmasnih kiselina u uljima i mastima od 2 %; 4. naglašava da većina stanovnika Unije, a posebno najugroženiji slojevi, nemaju dovoljno informacija o transmasnim kiselinama i posljedicama njihovog unosa za zdravlje, što potrošače može spriječiti u donošenju informiranih odluka; 5. zabrinut je zbog činjenice da su ugrožene skupine, uključujući građane nižeg stupnja obrazovanja i društvenoekonomskog statusa te djeca, skloniji konzumaciji hrane s visokim udjelom transmasnih kiselina; ( 1 ) Brandon J. et al. Danska strategija za umjetne transmasne kiseline i kardiovaskularne bolesti (Denmark s policy on artificial trans fat and cardiovascular disease), Am J Prev Med 2015 (u tisku). ( 2 )

201 HR Službeni list Europske unije C 215/ uviđa da se čini da su sve postojeće strategije za smanjenje unosa transmasnih kiselina povezane sa znatnim smanjenjem udjela transmasnih kiselina u hrani i izražava žaljenje zbog toga što na razini Unije ne postoji usklađen pristup za problem transmasnih kiselina; naglašava da će pojedinačne mjere na razini država članica dovesti do neujednačenosti propisa, što bi moglo dovesti do različitih posljedica za zdravlje u različitim državama članicama te predstavljati prepreku neometanom funkcioniranju jedinstvenog tržišta i inovacijama u prehrambenoj industriji; 7. smatra da se odluke stoga ne bi smjele donositi isključivo na nacionalnoj razini i da je za znatnije ograničenje prosječnog unosa transmasnih kiselina nužno uvođenje mjera na razini Unije; 8. ističe da WHO ( 1 ) smatra da bi učinkovita provedba mjere označivanja informacija o transmasnim kiselinama vjerojatno bila najskuplja mjera, dok je financijski trošak zabrane transmasnih kiselina u zemljama koje su takvu zabranu uvele bio minimalan s obzirom na niske troškove provedbe i nadzora; 9. smatra da je zbog činjenice da potrošači nisu svjesni negativnog utjecaja transmasnih kiselina na zdravlje, obvezno označivanje transmasnih kiselina u cilju smanjenja unosa transmasnih kiselina među europskim građanima važan, ali nedovoljan mehanizam u usporedbi s obveznim ograničenjima; 10. nadalje ističe da se u tom pogledu strategija označivanja transmasnih kiselina odnosi samo na određenu hranu, dok nema utjecaj na nepakiranu hranu ili hranu u restoranima; 11. poziva Komisiju da u cilju smanjenja njihova unosa kod svih skupina stanovništva što prije utvrdi zakonske granice za vrijednosti industrijskih transmasnih kiselina (i kao sastojka i kao konačnog proizvoda) u svim vrstama hrane; 12. traži da se takav prijedlog izradi unutar dvije godine; 13. traži da se uz taj prijedlog izradi i procjena učinka, kojom bi se procijenili troškovi industrijske promjene sastava nastale zbog obveznog ograničenja i mogućnost prebacivanja tih troškova na potrošače; 14. u tom pogledu prima na znanje najavu Komisije da će provesti detaljnu procjenu učinka kako bi procijenila troškove i prednosti različitih mogućnosti graničnih vrijednosti te traži od Komisije da posebno razmotri učinak na mala i srednja poduzeća; 15. poziva prehrambeni sektor da prednost da alternativnim rješenjima kojima se poštuju zdravstvene i ekološke norme, kao što su korištenje poboljšanih ulja, novi postupci pretvaranja masti ili kombinacija zamjenskih sastojaka za transmasne kiseline (vlakna, celuloza, škrob, mješavine bjelančevina itd.); 16. nadalje poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se poboljšala nutritivna pismenost stanovništva i potrošačima omogućilo donošenje zdravijih izbora u pogledu hrane te da pokrene suradnju s proizvođačima u cilju poticanja zdravijeg sastava njihovih proizvoda; 17. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji. Srijeda, 26. listopada ( 1 ) Uklanjanje transmasnih kiselina u Europi političko izvješće (Eliminating trans fats in Europe: A policy brief), stranica 6.

202 C 215/194 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada P8_TA(2016)0422 Stanje na sjeveru Iraka/Mosulu Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (2016/2956(RSP)) (2018/C 215/29) Europski parlament, uzimajući u obzir svoje rezolucije od 27. veljače o stanju u Iraku ( 1 ), od 18. rujna o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a, uključujući progon manjina ( 2 ), od 12. veljače o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a ( 3 ) od 12. ožujka o nedavnim napadima i otmicama, posebno Asiraca koje je na Bliskom istoku proveo ISIS/Da'esh ( 4 ), i od 4. veljače o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država ( 5 ), uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. svibnja o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš, od 14. prosinca o Iraku, od 16. ožujka o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja ISIS/ Da'esh, od 20. listopada o krizi u Siriji i Iraku povezanoj s ISIS-om/ Daišem, od 30. kolovoza o Iraku i Siriji, od 14. travnja i 12. listopada o Siriji te od 15. kolovoza o Iraku, uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Iraku i Siriji, uzimajući u obzir Rezoluciju 2091 (2016) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe naslovljenu Strani borci u Siriji i Iraku i usvojenu 27. siječnja 2016., uzimajući u obzir ministarski sastanak za stabilizaciju Mosula održan 20. listopada u Parizu, na kojemu su se okupili predstavnici 22 zemlje, UN-a, EU-a i Arapske lige, kojim su predsjedali Francuska i Irak i čiji je cilj bio izraditi plan zaštite civila, distribucije pomoći i rješavanja pitanja o upravljanju područjima nedavno oslobođenima od ISIS-a/ Daiša, uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda iz i njegove odredbe o nadležnostima u pogledu zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina agresije, uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika, A. budući da je iračka vojska, uz potporu globalne koalicije za borbu protiv ISIS-a/Daiša, pešmergi kurdske regionalne vlade i Narodnih mobilizacijskih snaga, pokrenula operaciju kako bi oslobodila Mosul, drugi po veličini irački grad, te mnoga mjesta i sela duž koridora prema Mosulu koja se nalaze u rukama ISIS-a/Daiša; B. budući da je ISIS/Daiš u Mosulu nametnuo drakonski režim; budući da, prema stanovnicima koji su nedavno uspjeli pobjeći, ljudi ondje gladuju i željno iščekuju oslobođenje; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0171. ( 2 ) SL C 234, , str. 25. ( 3 ) SL C 310, , str. 35. ( 4 ) SL C 316, , str ( 5 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0051.

203 HR Službeni list Europske unije C 215/195 Četvrtak, 27. listopada C. budući da su Ninivska ravnica, Tal Afar i Sindžar te šira regija domovina kršćana (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jezida, sunitskih i šijitskih Arapa, Kurda, Šabaka, Turkmena, jarsanaca, Sabejaca-Mandejaca i drugih, koji su stoljećima ondje živjeli u duhu općeg pluralizma, stabilnosti i suradnje među zajednicama unatoč razdobljima vanjskog nasilja i progona, sve do početka ovog stoljeća kada je ISIS/Daiš zauzeo velik dio te regije; D. budući da je Mosul multietnički grad u kojem sunitski Arapi kao većinsko stanovništvo žive kraj Kaldejaca, Sirjaca, Asiraca, Kurda, jezida, Šabaka, jarsanaca i Turkmena (šijita i sunita); budući da su područja oko grada također povijesno etnički i religijski raznolika, s kršćanima u Ninivskoj ravnici, jezidima oko planine Sindžar i Turkmenima muslimanima u Tal Afaru; budući da je u Iraku bilo više od 1,5 milijuna kršćana, dok ih je danas između 200 i 350 tisuća, od kojih mnogi žive u siromaštvu; budući da je prisutnost kršćana i drugih manjina u Iraku tradicionalno od velike društvene važnosti i znatno doprinosi političkoj stabilnosti, i budući da će nestanak tih manjina iz regije dovesti do dodatne destabilizacije; E. budući da su se Parlamentu, koji je 4. veljače prepoznao da ISIS/Daiš provodi genocid nad kršćanima i jezidima te drugim vjerskim i etničkim manjinama, pridružili Vijeće Europe, ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, parlament Ujedinjene Kraljevine, australski parlament te druge nacije i institucije prepoznavši da zvjerstva koja su pripadnici ISIS-a/Daiša počinili nad vjerskim i etničkim manjinama u Iraku predstavljaju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid; F. budući da je prema Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) oko 3,3 milijuna Iračana od moralo zbog rata napustiti dom, a 1,5 milijuna stanovnika Mosula prijeti neposredna opasnost od raseljavanja kao izravna posljedica operacije za ponovno osvajanje tog područja; G. budući da Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice ima pet otvorenih kampova i spreman je pružiti sklonište za ljudi koji bježe iz Mosula i okolnih područja, a organizacija planira da u predstojećim tjednima bude otvoreno ukupno 11 kampova koji mogu primiti ljudi, pod uvjetom da se mogu smjestiti u sigurnoj zoni udaljenoj od bojišnice; budući da je trenutačno financirano samo 38 % proračuna UNHCR-a za odgovor u Mosulu; budući da su sredstva potrebna ne samo za početne pripreme već i za hvatanje u koštac s intenzivnim raseljavanjem, koje bi moglo trajati cijelu zimu; H. budući da treba osigurati potrebne sigurnosne uvjete svima koji su prisiljeni napustiti svoju domovinu ili su prisilno raseljeni, kako bi im se što prije omogućilo da ostvare pravo na povratak u domovinu; I. budući da se Vijeće za suradnju u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji EU-a i Iraka 18. listopada drugi put sastalo u Bruxellesu kako bi raspravljalo o aktualnim humanitarnim izazovima i izazovima za stabilizaciju; budući da je EU dosad izdvojio 134 milijuna EUR humanitarne pomoći Iraku, od čega za Mosul 50 milijuna EUR; J. budući da je važno jamčiti sigurnost svim zajednicama, među kojima su Kaldejci, Sirjaci, Asirci i druge zajednice izložene opasnosti u Ninivskoj ravnici; K. budući da se člankom 2. iračkog ustava svim pojedincima jamče puna vjerska prava na slobodu uvjerenja i prakticiranja vjere; L. budući da se člankom 125. iračkog ustava jamče administrativna, politička, kulturna i obrazovna prava različitih naroda, kao što su Turkmeni, Kaldejci, Asirci i sve druge skupine ; budući da je predsjednik iračke vlade Haider al-abadi 15. travnja izjavio da će se zemlja raspasti ako ne provede decentralizaciju i da po njegovu mišljenju ne postoje ograničenja decentralizacije;

204 C 215/196 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada M. budući da bi se maksimalnom autonomijom i zaštitom sigurnosti zajednica Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara u okviru savezne Republike Iraka vratila i očuvala temeljna ljudska prava autohtonih naroda te regije, što obuhvaća i prava vlasništva; 1. snažno podupire operacije koje je Irak pokrenuo kako bi Mosul oslobodio od ISIS-a/Daiša; smatra te operacije presudnim elementom aktualnih globalnih napora za nanošenje konačnog poraza ISIS-u/Daišu; uvjeren je da će Irak pobijediti u toj borbi protiv zajedničkog neprijatelja te osloboditi Mosul i ostale dijelove zemlje iz ruku ISIS-a/Daiša; 2. ponovno potvrđuje svoju punu potporu neovisnosti, teritorijalnoj cjelovitosti i suverenosti Iraka te njegovu pravu na poduzimanje potrebnih koraka kako bi te vrijednosti očuvao; 3. zabrinut je zbog nedavnih napetosti između regionalnih aktera; poziva na to da se u potpunosti poštuje teritorijalna cjelovitost i suverenost Iraka te da se nikakve vojne intervencije ne poduzimaju u Iraku bez dopuštenja iračke vlade; naglašava važnost poticanja dijaloga između Iraka i zemalja u regiji u cilju izgradnje sigurnijeg Bliskog istoka; 4. podsjeća da iračke vlasti moraju poduzeti konkretne korake kako bi tijekom kampanje zaštitile civile, među ostalim učinkovitim zapovijedanjem i nadziranjem paravojnih postrojbi te poduzimanjem svih dostupnih mjera predostrožnosti kako bi se tijekom napada izbjegle civilne žrtve i kršenja ljudskih prava; naglašava da tijekom operacija snage na tlu moraju poštovati međunarodno humanitarno pravo i pravo o ljudskim pravima; 5. izražava potporu Republici Iraku i njezinu stanovništvu u priznavanju politički, društveno i gospodarski ostvarive i održive provincije u području Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara, u skladu sa zakonitim izrazima regionalne autonomije autohtonih naroda te regije; 6. ističe da bi pravo raseljenih autohtonih naroda Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara, od kojih su mnogi raseljeni unutar Iraka, da se vrate u svoju domovinu trebalo biti politički prioritet iračke vlade, koju podupiru EU, zajedno sa svojim državama članicama, i međunarodna zajednica; ističe da bi uz potporu iračke vlade i kurdske regionalne vlade trebalo ponovno u potpunosti omogućiti ostvarenje njihovih temeljnih ljudskih prava, uključujući prava vlasništva, koja će pritom biti iznad svih prava vlasništva koja polažu treće osobe; 7. ističe da autohtone zajednice Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara kršćani (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jezidi, Turkmeni i drugi imaju pravo na zaštitu, sigurnost i regionalnu autonomiju u okviru savezne strukture Republike Iraka; 8. snažno osuđuje nasilje i masovna pogubljenja koja ISIS/Daiš provodi u Iraku; izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranih navoda o tome da se ISIS/Daiš koristi djecom, ženama, starijim i ranjivim osobama kao ljudskim štitom u vojnoj oslobodilačkoj operaciji koja je u tijeku u sjevernom Iraku; 9. prima na znanje poziv na djelovanje humanitarnog koordinatora UN-a u vezi s manjkom dostatnih sredstava za suočavanje s eventualnom humanitarnom krizom nezabilježenih razmjera do koje bi moglo doći zbog ofenzive na Mosul; pozdravlja angažman EU-a u Iraku, posebno njegove prijašnje napore na području pružanja humanitarne pomoći i onesposobljavanja improviziranih eksplozivnih naprava, što će biti ključno za brz povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba; međutim, snažno poziva EU i njegove države članice da pojačaju napore za stabilizaciju oslobođenih područja; 10. snažno potiče iračku vladu i njezine međunarodne partnere da kao prioritet postave mirno rješavanje pitanja spornih unutarnjih granica Republike Iraka; 11. poziva sve strane u sukobu da poštuju međunarodno humanitarno pravo tijekom i nakon sukoba te da pritom poštuju načela proporcionalnosti, razlikovanja i opreznosti; poziva sve strane u sukobu da otvore humanitarne koridore kako bi se civilima omogućio bijeg od sukoba i pomoglo u tome, izbjeglo da civili ostanu zarobljeni u Mosulu i da se ISIS/ Daiš njima koristi kao ljudskim štitom, omogućio pristup sigurnosti i humanitarnoj pomoći te zajamčila pomoć i zaštita civila tijekom postupka sigurnosnih provjera u skladu s nacionalnim i međunarodnim normama, a posebno kako se ne bi

205 HR Službeni list Europske unije C 215/197 Četvrtak, 27. listopada razdvajale obitelji i djecu dovodilo u opasnost te kako bi se uspostavio mehanizam nadzora treće strane u okviru UN-a; posebno poziva na to da se poduzmu sve mjere predostrožnosti kako bi se zajamčilo da su djeca i njihove obitelji zaštićeni od bombardiranja te kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio broj smrtnih slučajeva i zaštitila civilna infrastruktura, a naročito škole i bolnice; 12. snažno potiče sve aktere u borbi protiv ISIS-a/Daiša u Republici Iraku da uspostave održivu, dugoročnu i uključivu političku suradnju i dijalog kako bi se postavili temelji za državu oslobođenu od radikalnih i ekstremističkih pokreta; poziva EU i njegove države članice, globalnu koaliciju za borbu protiv ISIL-a, međunarodnu zajednicu i međunarodne aktere da surađuju s nacionalnim i regionalnim vlastima Republike Iraka u nastojanjima da se uspostavi trajna sigurnost u Ninivskoj ravnici, Tal Afaru i Sindžaru; 13. poziva Europsku uniju, Ujedinjene narode i čitavu međunarodnu zajednicu da surađuju s nacionalnim i regionalnim vlastima Republike Iraka u nadgledanju reintegracije svih raseljenih iračkih etničkih i vjerskih manjina; 14. poziva ESVD, države članice i međunarodnu zajednicu da pruže praktičnu i demokratsku potporu održivom i uključivom ustroju regije nakon sukoba i da se pritom posebno referiraju na mogućnost da autonomnu pokrajinu koja obuhvaća Ninivsku ravnicu, Sindžar i Tal Afar politički zastupaju autohtoni narodi te regije; ponavlja da je u koordinirano humanitarno djelovanje važno uključiti vjerske organizacije za pomoć, posebno za raseljene etničke i vjerske manjine; 15. potiče EU i njegove države članice te međunarodnu zajednicu da iračkoj vladi pruže tehničku pomoć u provedbi odluke o uspostavi provincije Ninivske ravnice, u skladu s odlukom Vlade od 21. siječnja 2014., i u daljnjoj decentralizaciji uspostavom provincija u Tal Afaru i Sindžaru i pružanjem potpore novim provincijskim upravama kako bi ostvarile svoj puni potencijal; 16. poziva ESVD da u pregovorima s kurdskom regionalnom vladom i iračkom vladom nakon oslobođenja ponudi svoje dobre usluge kako bi se zajamčilo da manjinske etničke skupine u regiji, naročito kršćani (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jezidi, Turkmeni, Šabaci i jarsanci, dobiju svoja legitimna prava i budu uključeni u novi administrativni ustroj, ne bi li se izbjegli novi sukobi; 17. potiče države članice EU-a da u suradnji s iračkom vladom uvrste lokalne snage sigurnosti na popis snaga koje su ovlaštene primati pomoć; smatra da bi lokalne snage sigurnosti trebale obuhvaćati i lokalne snage koje nastoje zaštititi iznimno ugrožene etničke i vjerske manjinske zajednice u Ninivskoj ravnici, Tal Afaru, Sindžaru i drugdje od džihadističkosalafističke prijetnje; 18. podsjeća na to da su spašavanje života civila i poštovanje međunarodnog humanitarnog prava politički temelj za pomirenje i razvoj, jedini način za suzbijanje mržnje i podjela, i da su presudni za to da se izbjegne dodatno potpirivanje napetosti među zajednicama i polože temelji za stabilan i razvijen Irak; 19. snažno poziva na to da vojna koalicija pod vodstvom Iraka poduzme sve potrebne mjere da se sačuvaju dokazi ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje je počinio ISIS/Daiš kako bi se zajamčilo da za to snosi odgovornost; 20. naglašava da je od ključne važnosti brza i efektivna uspostava sigurnosti preko doista sigurnih ruta na kojima se može zajamčiti postojana zaštita, među ostalim razminiravanjem i ponovnom uspostavom vladavine prava, te osnovne usluge u oslobođenim područjima poput zdravstvene skrbi, električne energije i obrazovanja; upozorava na to da bi nedostatak osnovnih usluga, sigurnosti i dugoročne strategije za suzbijanje glavnih uzroka sukoba te nastojanja za postizanje socijalne kohezije mogao dovesti do povratka ekstremističkih snaga; stoga poziva na snažnu povezanost humanitarne pomoći i razvojne suradnje kako bi se zajamčio kontinuitet u pružanju pomoći, od humanitarne pomoći do pomoći stabilizaciji, otpornosti i razvoju Iraka;

206 C 215/198 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada ističe važnost Mosula za cijeli Irak te poziva na to da u novoj upravi Mosula budu zastupljene manjine; ističe da etničke i vjerske manjine imaju legitimno pravo na političko sudjelovanje i na to da im se povrate prava vlasništva; poziva na miran suživot i puno poštovanje prava različitih etničkih i vjerskih manjina koje su stoljećima snažno prisutne i žive u miru jedna uz drugu, ponajprije jezidi u planinama Sindžara, Kaldejci/Sirijci/Asirci u Ninivskoj ravnici i Turkmeni u Tel Afaru i dijelovima pokrajine Kirkuk; poziva i na donošenje mjera kojima bi se zajamčio siguran povratak raseljenih izbjeglica; 22. snažno potiče iračku vladu da uz potporu EU-a i njegovih država članica izdvoji sredstva za razminiranje područja koja su bila pod okupacijom ISIS-a/Daiša i da surađuje s lokalnim vijećima koja predstavljaju manjine kako bi se zajamčila učinkovita suradnja i kako bi se izbjegla kašnjenja koja bi onemogućila povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba; 23. naglašava da se treba nastaviti boriti protiv daljnjeg širenja islamističko-džihadističkih ideologija u regiji i šire, uključujući salafistički džihadizam koji služi kao teološki i politički poticaj za zločine ISIS-a/Daiša, među ostalim i nakon oslobođenja Mosula; poziva države članice EU-a da ustraju na tome da Međunarodni kazneni sud procesuira ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje je ISIS/Daiš počinio u Iraku, Siriji, Libiji i drugdje; 24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vladi Iraka i Iračkom zastupničkom vijeću, Regionalnoj vladi Kurdistana i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

207 HR Službeni list Europske unije C 215/199 Četvrtak, 27. listopada P8_TA(2016)0423 Položaj novinara u Turskoj Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o položaju novinara u Turskoj (2016/2935(RSP)) (2018/C 215/30) Europski parlament, uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Turskoj, a posebno Rezoluciju od 15. siječnja o slobodi izražavanja u Turskoj: nedavna uhićenja novinara, vodećih ljudi u medijskim kućama i sustavni pritisak na medije ( 1 ), uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. travnja o izvješću o Turskoj za ( 2 ), uzimajući u obzir izvješće Komisije od 10. studenog o napretku Turske za (SWD(2015)0216), uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 16. srpnja potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika za Europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna o situaciji u Turskoj, uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Turskoj od 18. srpnja 2016., uzimajući u obzir izjavu od 21. srpnja potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini i povjerenika za Europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna o proglašenju izvanrednog stanja u Turskoj, uzimajući u obzir politički dijalog na visokoj razini između EU-a i Turske održan 9. rujna 2016., uzimajući u obzir činjenicu da je poštovanje vladavine prava, što uključuje i slobodu izražavanja, jedna od temeljnih vrijednosti EU-a, uzimajući u obzir pravo na slobodu izražavanja zajamčeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava (ECHR) i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (ICCPR) iz 1966., kojih je Turska država stranka, uzimajući u obzir preporuke iz mišljenja o člancima 216., 299., 301. i 314. turskog Kaznenog zakonika, koje je Venecijanska komisija usvojila na svojoj 106. plenarnoj sjednici (Venecija 11. i 12. ožujka 2016.), uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika, A. budući da je 15. srpnja u Turskoj izveden pokušaj državnog udara te da je tom prilikom ubijeno više od 250 osoba, a više od ih je ranjeno; B. budući da je obrana demokracije, uz punu predanost ljudskim pravima i vladavini prava, važna, kao i suradnja EU-a, Vijeća Europe i Turske u tom pogledu; budući da je Turska ključni partner Europske unije; C. budući da je, prema Europskom udruženju novinara i Udruženju turskih novinara, nakon pokušaja državnog udara 15. srpnja turska policija uhitila najmanje 99 novinara i pisaca te da protiv većine njih do danas nije podignuta optužnica, kao i to da se broj medijskih radnika pritvorenih zbog optužbi za koje se smatra da se odnose na ostvarivanje prava na slobodu izražavanja do 20. listopada popeo na najmanje 130; budući da su 64 novinara uhićena nakon 15. srpnja kasnije puštena na slobodu; budući da je pritvorenim novinarima uskraćeno pravo na odvjetnika i da oni borave u neljudskim uvjetima, pri čemu im se prijeti i zlostavlja ih se; budući da postoje navodi da su glavni urednici ( 1 ) SL C 300, , str. 45. ( 2 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0133.

208 C 215/200 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada ugašenih dnevnih novina Özgür Gündem, Bilir Kaya i Inan Kizilkaya, mučeni u zatvoru; D. budući da su ograničenja nametnuta medijima i pritisak na novinare bili zamjetni i prije pokušaja državnog udara; budući da su, prema Odboru za zaštitu novinara, turske vlasti nakon neuspjelog državnom udaru zatvorile urede više od stotinu radiotelevizijskih, novinskih i izdavačkih kuća i poduzeća za distribuciju, zbog čega je bez posla ostalo više od novinara i medijskih radnika; budući da je najmanje 330 novinara ostalo bez akreditacija; E. budući da se među pritvorenim novinarima nalazi i, primjerice, poznata spisateljica Asli Erdogan, koja je bila i članica savjetodavnog odbora te kolumnistica kurdskih dnevnih novina Özgür Gündem, koje su sada ugašene, potom akademik i kolumnist Mehmet Altan te njegov brat Ahmet Altan, pisac i bivši urednik tjednika Taraf; F. budući da je, prema organizaciji Human Rights Watch, veliki broj tih sudskih postupaka pokrenut bez ikakvih dokaza o sudjelovanju optuženih u pokušaju državnog udara; budući da se mora zajamčiti pravo na pravično suđenje te budući da način na koji pravosuđe postupa s predmetima povezanima s medijima ukazuje na manjak nepristranosti i neovisnosti; 1. snažno osuđuje pokušaj državnog udara u Turskoj 15. srpnja 2016.; izražava potporu legitimnim institucijama u Turskoj; izražava žaljenje zbog velikog broja žrtava; izražava solidarnost sa žrtvama i njihovim obiteljima; 2. priznaje pravo i dužnost turske vlade da odgovori na pokušaj državnog udara; naglašava, međutim, da turska vlada neuspjeli pokušaj vojnog preuzimanja vlasti ne smije koristiti kao izgovor da nerazmjernim i nezakonitim djelovanjima i mjerama dodatno guši legitimnu i mirnu oporbu te sprječava novinare i medije u njihovu miroljubivom korištenju pravom na slobodu izražavanja; 3. poziva turske vlasti da oslobode novinare i medijske radnike koji su pritvoreni bez uvjerljivih dokaza o njihovim kriminalnim aktivnostima, među kojima i poznate novinare poput Nazli Ilicak, Sahina Alpaya, Asli Erdogan, Murata Aksoya, Ahmeta Altana i Mehmeta Altana; naglašava da se novinare ne bi smjelo pritvarati zbog sadržaja njihovih novinskih tekstova ili navodnih opredjeljenja, što se odnosi i na slučajeve kada su protiv njih već podignute optužnice, te ističe da bi istražni zatvor trebao biti iznimka; 4. podsjeća da je slobodan i pluralistički tisak temeljna odrednica demokracije, baš kao i pravičan sudski postupak, pretpostavka nedužnosti i neovisnost pravosuđa; podsjeća turske vlasti da posebnu pozornost posvete ophođenju s medijima i novinarima jer su sloboda izražavanja i sloboda medija okosnica funkcioniranja demokratskog i otvorenog društva; 5. žali zbog toga što se izvanredne odredbe koriste i kako bi se uznemiravalo članove obitelji novinara koji su pobjegli iz zemlje ili se kriju, među ostalim i na način da im se poništavaju putovnice ili da ih se privremeno pritvara umjesto optuženih; 6. izražava veliku zabrinutost zbog gašenja više od 150 medija; traži da se tim medijima ponovno omogući rad i prizna neovisnost te da se otpušteni zaposlenici vrate na svoja radna mjesta, u skladu s pravičnim postupkom; poziva turske vlasti da stanu na kraj praksi korištenja odredbama kaznenog zakona kako bi na položaje u privatnim medijskim organizacijama imenovale upravitelje te da se prestanu uplitati u vođenje neovisnih novinskih organizacija, što se odnosi i na uredničke odluke, otpuštanja novinara i urednika te na pritisak i zastrašivanje usmjereni na ključne novinske kuće i novinare; osuđuje pokušaje turskih vlasti da zastraše i protjeraju strane novinare;

209 HR Službeni list Europske unije C 215/201 Četvrtak, 27. listopada poziva tursku vladu da suzi područje primjene izvanrednih mjera, kako bi se one prestale koristiti za ograničavanje slobode izražavanja; ističe da bi se istrage u vezi s navodnom umiješanošću u pokušaj državnog udara trebale provoditi u skladu s načelima pravičnog postupka, nepristrano i na temelju uvjerljivih dokaza, a ne na temelju krivnje zbog povezanosti koja može dovesti do kolektivnog kažnjavanja; 8. ističe da je Turska suočena s realnom prijetnjom od terorizma; ponavlja, međutim, da se široko definirano tursko zakonodavstvo u području borbe protiv terorizma ne bi smjelo koristiti za kažnjavanje novinara koji se koriste svojim pravom na slobodu izražavanja; hitno poziva na usvajanje preporuka Venecijanske komisije iz ožujka i reformu protuterorističkog zakonodavstva; 9. poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da i dalje pomno prate implikacije izvanrednog stanja u praksi i da zajamče praćenje svih suđenja novinarima; 10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Turske.

210 C 215/202 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada P8_TA(2016)0424 Nuklearna sigurnost i neširenje nuklearnog oružja Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja (2016/2936(RSP)) (2018/C 215/31) Europski parlament, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. siječnja o preporukama s Revizijske konferencije o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NTP) u vezi s uspostavom okruženja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku ( 1 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja ( 2 ), uzimajući u obzir seminare EU-a o neširenju oružja i razoružanju te redovne sastanke Konzorcija EU-a za neširenje oružja, uzimajući u obzir Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, koju je Europsko vijeće usvojilo 12. prosinca 2003., uzimajući u obzir činjenicu da na Revizijskoj konferenciji o NTP-u nije došlo do dogovora o konačnom dokumentu, uzimajući u obzir zaključke Vijeća o 9. revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (8079/ 15), uzimajući u obzir dokumente koji su usvojeni u proljeće na Sastanku na vrhu o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu, uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2310 (2016) o dvadesetoj obljetnici Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa, uzimajući u obzir Deklaraciju iz Tbilisija iz koju je konsenzusom donijela Parlamentarna skupština Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, uzimajući u obzir Rezoluciju 66/61 Opće skupštine UN-a od 13. prosinca o uspostavi zone bez nuklearnog oružja u bliskoistočnoj regiji, uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2012/422/ZVSP od 23. srpnja o potpori procesu uspostave zone bez nuklearnog oružja i svega ostalog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku ( 3 ), uzimajući u obzir Rezoluciju 70/33 Opće skupštine UN-a od 7. prosinca o daljnjim koracima u multilateralnom nuklearnom razoružanju, kao i izvješće otvorene radne skupine UN-a (OEWG) upućeno Općoj skupštini UN-a, koje je usvojeno 19. kolovoza (A/71/371), uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika, A. budući da je sigurnosno okruženje u svijetu, a posebno u EU-u, znatno narušeno te da je postalo nestabilnije, opasnije i manje predvidljivo; konstatira da postoje prijetnje konvencionalne, nekonvencionalne i hibridne naravi koje uzrokuju i državni i nedržavni regionalni i globalni akteri; ( 1 ) SL C 440, , str. 97. ( 2 ) SL C 349 E, , str. 77. ( 3 ) SL L 196, , str. 67.

211 HR Službeni list Europske unije C 215/203 Četvrtak, 27. listopada B. budući da su međunarodni mir, sigurnost i stabilnost dovedeni u pitanje zbog raznih događaja, uključujući pogoršanje odnosa između država s nuklearnim naoružanjem kao što su Ruska Federacija i Sjedinjene Američke Države, Indija i Pakistan, te daljnji razvoj nuklearnih kapaciteta u Sjevernoj Koreji; C. budući da se širenje biološke i kemijske vrste oružja za masovno uništenje smanjuje i postupno zaustavlja zahvaljujući djelotvornoj međunarodnoj primjeni zabrane i obveza sadržanih u Konvenciji o biološkom i toksičnom oružju iz i Konvenciji o kemijskom oružju; međutim, budući da širenje nuklearnog oružja za masovno uništenje i njihovih nosača predstavljaju jedan od najozbiljnijih razloga za zabrinutost međunarodne zajednice; D. budući da je u siječnju devet država Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK) posjedovalo ukupno oko komada nuklearnog oružja, u usporedbi s kad je ta brojka iznosila okvirno ; E. budući da prioriteti obuhvaćaju sprečavanje terorista ili dodatnih država da nabave ili iskoriste nuklearno oružje, smanjenje i eliminaciju svih nuklearnih arsenala i približavanje svijetu bez nuklearnog oružja; F. budući da već postoji niz ugovora o zonama bez nuklearnog oružja u određenim regijama svijeta, konkretno u Latinskoj Americi i na Karibima, u južnom Pacifiku, jugoistočnoj Aziji, Africi i srednjoj Aziji; G. budući da je na Revizijskoj konferenciji o NPT-u ponovno stavljen naglasak na humanitarni učinak nuklearnog oružja, na što su se na kasnijim konferencijama o humanitarnom učinku nuklearnog oružja i u svojim izvješćima nadovezale vlade Norveške, Meksika i Austrije kao i međunarodnom humanitarnom obvezom koju je inicirala Austrija i koja je utvrđena na Revizijskoj konferenciji o NPT-u 2015., a podržalo ju je 127 država članica UN-a; H. budući da je potrebno još više ojačati temeljne ciljeve neširenja oružja i razoružanja iz triju stupova NPT-a, tj. neširenje oružja, razoružanje i suradnja u miroljubivoj primjeni nuklearne energije; budući da države koje posjeduju nuklearno oružje i koje su potpisnice NPT-a moderniziraju i unapređuju svoje arsenale nuklearnog oružja te odgađaju mjere za smanjenje ili eliminaciju nuklearnog arsenala i za manje oslanjanje na vojnu doktrinu odvraćanja nuklearnim oružjem; I. budući da je na sastancima na vrhu o nuklearnoj sigurnosti, koji su održani u sklopu komplementarnog procesa izvan NPT-a i koji su doprinijeli jačanju NPT-a povećanjem vjerodostojnosti njegove komponente o neširenju oružja, formalno ostvaren napredak u osiguranju fisijskog materijala za civilne svrhe, ali budući da činjenica da je Rusija nedavno odbila suradnju i zaoštravanje njezinih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama ugrožavaju daljnje napore da se zaštiti fisijski materijal i smanji njegova količina; J. budući da je Konvencija o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala pravno obvezujući instrument u području fizičke zaštite nuklearnog materijala i da se njome uvode mjere u pogledu sprječavanja, otkrivanja i kažnjavanja kaznenih djela povezanih s nuklearnim materijalom; K. budući da Rusija i Sjedinjene Američke Države i dalje provode sporazum Novi START, koji, ako ga obje strane ne produže, istječe 2021.; budući da je predsjednik SAD-a Barack Obama u svojem govoru u Berlinu iznio važan prijedlog da se smanji broj nuklearnih bojnih glava, što je ponovio u Washingtonu; budući da se Ruska Federacija nije odazvala na te prijedloge da se započnu pregovori o sporazumu koji bi se naslijedio Novi START i da još nije postignut nikakav dogovor o nastavku sporazuma Novi START za smanjenje količine nestrateškog i strateškog nuklearnog oružja, s konačnim ciljem njihove eliminacije; L. budući da pokusne eksplozije nuklearnog oružja i/ili sve ostale nuklearne eksplozije predstavljaju prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti te ugrožavaju proces globalnog nuklearnog razoružanja i neširenja oružja; budući da je Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa najučinkovitiji način zabrane pokusa s nuklearnim oružjem; budući da se obilježava 20 godina otkako je 24. rujna taj Ugovor otvoren za potpisivanje;

212 C 215/204 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada M. budući da, usprkos svim naporima da je se sazove, konferencija o uspostavi bliskoistočne zone bez nuklearnog oružja i svih drugih vrsta oružja za masovno uništenje do prosinca 2012., u skladu s konsenzusom postignutim dogovorima država stranaka NPT-a na Revizijskoj konferenciji 2010., nikad nije održana; N. budući da se u svojem Strateškom konceptu iz i Reviziji pristupa obrani i odvraćanju iz NATO obvezao na stvaranje uvjeta za svijet bez nuklearnog oružja; budući da se procjenjuje da je u okviru NATO-ovih bilateralnih sporazuma i sporazuma o dijeljenju nuklearnog oružja između 150 i 200 gravitacijskih nuklearnih bombi kratkog dometa u vlasništvu SAD-a, koje se smatraju taktičkim ili supstrateškim nuklearnim oružjem, i dalje raspoređeno u pet država članica NATO-a koje ne posjeduju nuklearno oružje (Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska i Turska) i budući da je oružje u tim zemljama raspoređeno u skladu s aktualnim NATO-ovim politikama; O. budući da se veća pozornost usmjerila na sigurnost američkog nuklearnog oružja u Turskoj zbog oružanog sukoba u Siriji koji se odvija u blizini zrakoplovne baze Incirlik i zbog događaja u toj zrakoplovnoj bazi i oko nje tijekom i nakon neuspjelog pokušaja državnog udara 15. srpnja 2016.; P. budući da je 5. prosinca obilježena 20. obljetnica potpisivanja Memoranduma iz Budimpešte; budući da Ukrajina poštuje sve njegove odredbe i da je zauzela proaktivan stav o pitanjima nuklearnog razoružanja i neširenja nuklearnog oružja, za razliku od Ruske Federacije koja je prekršila svoje obveze zauzevši dio ukrajinskog teritorija (Krim) i pokrenuvši oružanu agresiju u istočnoj Ukrajini; budući da je time stvoren opasan presedan jer je država koja je jamčila za sigurnost Ukrajine kao odgovor na odluku Ukrajine da se pridruži NPT-u kao država bez nuklearnog oružja povrijedila njezin suverenitet i teritorijalni integritet, narušila vjerodostojnost instrumenta jamstva da će nuklearno oružje koristiti samo u slučaju obrane koje daje država koja posjeduje nuklearno oružje i općenito mu nanijela veliku štetu, kao i NPT-u i ideji zagovaranja globalnog nuklearnog razoružanja i neširenja nuklearnog oružja na temelju međunarodnog prava i multilateralnih ugovora; duboko je zabrinut zbog prijetećih izjava visokih ruskih dužnosnika o pravu Rusije da na Krimu razmjesti i zadrži nuklearno oružje, što bi imalo globalne posljedice; zabrinut je zbog nove ruske vojne doktrine iz prosinca 2014., prema kojoj je dopuštena uporaba nuklearnog oružja protiv države koja ne posjeduje takvo oružje; Q. budući da Rusija u Kalinjingradu razmješta projektile kratkog dometa Iskander sposobne za nošenje nuklearnog oružja te da provodi vježbe i nadlijetanja sa sustavima sposobnim za nošenje nuklearnog oružja te budući da izjave ruskih čelnika o važnosti nuklearnog odvraćanja i odluka Rusije da suspendira Sporazum o raspolaganju i upravljanju plutonijem, koji je sklopila sa SAD-om, povećaju zabrinutost da se Rusija sve više oslanja na nuklearno oružje; R. budući da EU ima važnu ulogu kao stranka Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana dogovorenog s Iranom, među ostalim i zbog svojeg punopravnog članstva u Zajedničkoj komisiji za nadgledanje primjene sporazuma; S. budući da je 9. rujna Demokratska Narodna Republika Koreja izvela svoje peto nuklearno ispitivanje samo nekoliko mjeseci nakon ispitivanja 6. siječnja 2016.; budući da je DNRK tim ispitivanjem, koje je nazvao uspješnim testiranjem hidrogenske bombe, očigledno prekršio svoje međunarodne obveze u okviru rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i Međukorejske deklaracije o denuklearizaciji iz 1992., u kojoj se navodi da Sjeverna Koreja i Južna Koreja neće razvijati niti posjedovati nuklearno oružje; budući da širenje bilo koje vrste oružja za masovno uništenje, ali posebno nuklearnog oružja te njegovih nosača, predstavlja prijetnju za međunarodni mir i sigurnost; budući da je DNRK najavio da će se povući iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), da od provodi nuklearna ispitivanja i da je službeno izjavio da je razvio nuklearno oružje za odvraćanje, što znači da je prijetnja koju DNRK predstavlja za susjedne države u sjeveroistočnoj Aziji te za regionalni i međunarodni mir i sigurnost sve veća; T. budući da se u Europskoj sigurnosnoj strategiji iz navodi da je širenje oružja za masovno uništenje potencijalno najveća prijetnja našoj sigurnosti koja otvara mogućnost natjecanja u razvoju tog oružja te da se EU zalaže za postizanje univerzalnog pridržavanja multilateralnih sporazuma kao i za jačanje tih sporazuma i njihovih odredaba

213 HR Službeni list Europske unije C 215/205 Četvrtak, 27. listopada o provjeri; budući da se u Globalnoj strategiji EU-a iz ne spominje oružje za masovno uništenje, neširenje ni kontrola oružja; U. budući da se uoči Revizijske konferencije o NPT-u EU nažalost nije uspio dogovoriti o zajedničkom stajalištu u vezi s nuklearnim razoružanjem, priznavši prvi put da su izraženi različiti stavovi o posljedicama nuklearnog oružja; budući da na toj konferenciji nije usvojen konačan dokument zbog neslaganja u vezi s regionalnim nastojanjima da se na Bliskom istoku uspostavi zona bez oružja za masovno uništenje; V. budući da se EU obvezao na to da će upotrijebiti sve primjerene raspoložive instrumente kako bi spriječio, destimulirao, zaustavio i, ako je to moguće, ukinuo programe širenja oružja koji izazivaju zabrinutost na globalnoj razini, kao što je jasno izraženo u Strategiji EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, koju je Europsko vijeće usvojilo 12. prosinca 2003., i budući da se pobrinuo za užu suradnju europskih skupina za strateško promišljanje o neširenju oružja kao dijela Konzorcija EU-a za neširenje oružja; W. budući da je važno podržati i ojačati sudjelovanje civilnog društva u tom međunarodnom procesu na transparentan način; 1. izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosne situacije oko Europske unije i u njezinu širem susjedstvu, što bi moglo dovesti do ponovne pojave nuklearnog oružja kao aktivnog odvraćajućeg faktora i njegova mogućeg širenja među državnim i nedržavnim akterima, te zbog nedovoljne provedbe mjera za učinkovito razoružanje i neširenje; 2. poziva sve države koje posjeduju nuklearno oružje da poduzmu konkretne privremene mjere za smanjenje rizika od eksplozija nuklearnog oružja, što obuhvaća snižavanje operativnog statusa nuklearnog oružja i uklanjanje raspoređenog nuklearnog oružja u skladišta, umanjenje uloge nuklearnog oružja u vojnim doktrinama i brzo smanjenje količine svih vrsta nuklearnog oružja; 3. izražava duboku zabrinutost zbog mogućih kršenja Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa; 4. izražava duboku zabrinutost zbog povećanih nuklearnih prijetnji koje proizlaze iz stava Rusije, s posljedicama za sigurnost, stabilnost i predvidljivost na svjetskoj razini, i zbog pogoršanog odnosa s NATO-om, uključujući moguća kršenja Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa, kao i zbog izjava kojima se pokazuje veća spremnost na upotrebu nuklearnog oružja te izjava o razmatranju mogućeg raspoređivanja nuklearnog oružja na dodatnim teritorijima u Europi; skreće pozornost na ruske vojne vježbe u okviru kojih se simulira upotreba nuklearnog oružja protiv Poljske te izražava duboku zabrinutost zbog raspoređivanja raketnog sustava Iskander sposobnog za nošenje nuklearnog oružja u Kalinjingradskoj oblasti, koja graniči s državama članicama EU-a Poljskom i Litvom; podsjeća da je Međunarodni sud pravde u svojem savjetodavnom mišljenju iznio mišljenje da prema sadašnjem međunarodnom pravu ne može donijeti konačan zaključak o zakonitosti ili nezakonitosti upotrebe nuklearnog oružja od strane neke države u iznimnim okolnostima samoobrane ; 5. podržava Sastanak na vrhu o nuklearnoj sigurnosti održan i uviđa da neovlaštena trgovina i korištenje nuklearnim materijalom predstavlja neposrednu i ozbiljnu prijetnju globalnoj sigurnosti te željno iščekuje postizanje cilja potpunog praćenja i fizičkog osiguranja svih materijala pogodnih za izradu nuklearnog oružja; 6. pozdravlja dovršetak rada otvorene radne skupine UN-a za promicanje multilateralnih pregovora o nuklearnom razoružanju, u skladu s Rezolucijom Opće skupštine UN-a 70/33; pozdravlja preporuku izdanu Općoj skupštini UN-a koju je otvorena radna skupina uvrstila u svoje završno izvješće (A/71/371) i koja je usvojena 19. kolovoza uz široku potporu, da se sazove konferencija koja će biti otvorena za sve države i na kojoj bi se pregovaralo o pravno obvezujućem instrumentu zabrane nuklearnog oružja, s konačnim ciljem njegove potpune eliminacije; smatra da će se time ojačati ciljevi i obveze neširenja nuklearnog oružja i razoružanja koji su sadržani u NPT-u te će se pridonijeti stvaranju uvjeta za globalnu sigurnost i svijet bez nuklearnog oružja;

214 C 215/206 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada poziva države članice EU-a da podrže sazivanje te konferencije i da konstruktivno sudjeluju u njezinu radu te poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Federicu Mogherini i Europsku službu za vanjsko djelovanje da konstruktivno doprinesu radu pregovaračke konferencije 2017.; 8. podsjeća na to da se obilježava dvadeset godina otkako je Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa otvoren za potpisivanje 24. rujna i naglašava da je univerzalni sporazum o zabrani pokusa, koji se može učinkovito nadzirati na međunarodnoj razini, najučinkovitiji način da se zabrane pokusne eksplozije nuklearnog oružja te sve ostale nuklearne eksplozije; 9. traži od preostalih zemalja koje su navedene u Prilogu II. tog ugovora, koje ga moraju ratificirati kako bi stupio na snagu, da ga čim prije potpišu i/ili ratificiraju kako bi taj ključni međunarodni instrument dobio svoj puni pravni učinak bez daljnjeg odlaganja; u tom pogledu pozdravlja usvajanje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2310 (2016); 10. zahvalan je na znatnom napretku koji je postigla Pripremna komisija za Organizaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBTO) u pogledu dovršenja i uspostave provedbe učinkovitog sustava međunarodnog praćenja koji, premda Ugovor nije još stupio na snagu, doprinosi regionalnoj stabilnosti kao važna mjera za izgradnju povjerenja, jača program neširenja oružja i razoružanja te državama pruža dodatne znanstvene i građanske koristi; izražava uvjerenje da će se za kontinuirano djelovanje sustava praćenja Pripremna komisija CTBTO-a i dalje oslanjati na financijske doprinose država; 11. žali zbog činjenice da se, unatoč nadanjima u suprotno, nuklearno oružje ponovno uvrštava u strateške planove država s nuklearnim naoružanjem; poziva na produbljivanje dijaloga sa svim državama koje posjeduju nuklearno oružje u cilju zajedničkog plana da se postupno smanji zaliha nuklearnih bojnih glava; posebno podržava korake koje su poduzeli SAD i Rusija u cilju smanjenja količine raspoređenog nuklearnog oružja, kao što je dogovoreno u ugovoru Novi START; 12. žali zbog toga što, otkako je Novi START stupio na snagu 2011., nije bilo daljnjih pregovora o hitno potrebnom smanjenju broja raspoređenih i neraspoređenih bojnih glava, što uključuje, kako su SAD i Rusija prethodno dogovorili, mjere za smanjenje količine i eliminaciju nuklearnog oružja kratkog dometa i taktičkog nuklearnog oružja koje se smatra supstrateškim ili nestrateškim nuklearnim oružjem; 13. uviđa da bi uzajamno i istodobno uklanjanje nuklearnih bojnih glava kratkog dometa, taktičkih i namjenskih supstrateških nuklearnih bojnih glava s europskog teritorija moglo pozitivno doprinijeti stvaranju uvjeta za uspostavu novih zona bez nuklearnog oružja, čime bi se doprinijelo ispunjenju obveza neširenja i razoružanja sadržanih u NPT-u te bi se u međuvremenu postavio presedan za daljnje nuklearno razoružanje; 14. pohvaljuje uspostavu zona bez nuklearnog oružja kao pozitivan korak prema uspostavi svijeta bez nuklearnog oružja; u tom pogledu smatra da bi zona bez nuklearnog oružja na Bliskom istoku, temeljena na dobrovoljno postignutim dogovorima, bila od ključne važnosti za postizanje trajnog i sveobuhvatnog mira u toj regiji; u tom kontekstu izražava veliko razočaranje činjenicom da nije održana konferencija o uspostavi zone bez nuklearnog oružja na Bliskom istoku, kako je predviđeno NPT-om; 15. podržava poduzimanje dodatnih napora kako bi se učvrstio mandat Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), uključujući generalizaciju dodatnih protokola uz Zaštitne sporazume IAEA-e, kao i ostale korake čiji je cilj donijeti mjere za izgradnju povjerenja; traži da se toj organizaciji na raspolaganje stave dostatna sredstva kako bi mogla ispunjavati svoj mandat, odnosno brinuti se za sigurnost nuklearnih aktivnosti; poziva na ostvarenje napretka u okviru nadolazećeg sastanka pripremnog odbora NPT-a i konferencije na visokoj razini o nuklearnom razoružanju 2018.; 16. pozdravlja sporazum između sila P5+1 i Irana o iranskim nuklearnim ambicijama te potiče kontinuiranu suradnju obiju strana kako bi se zajamčila potpuna primjena Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP); smatra da je ZSAP, poznat i kao Iranski nuklearni sporazum, značajno postignuće multilateralne diplomacije, a naročito europske diplomacije, koje bi trebalo omogućiti ne samo bitno poboljšanje odnosa između EU-a i Irana, već i poticanje stabilnosti u čitavoj regiji; smatra da su sada sve strane odgovorne za osiguravanje njegove stroge i potpune provedbe; pozdravlja uspostavu Zajedničke komisije koja se sastoji od predstavnika Irana i predstavnika zemalja skupine E3/EU+3 (Kina, Francuska, Njemačka, Ruska Federacija, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države) zajedno s potpredsjednicom Komisije/ Visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; u potpunosti podržava potpredsjednicu Komisije/

215 HR Službeni list Europske unije C 215/207 Četvrtak, 27. listopada Visoku predstavnicu Unije u njezinoj ulozi koordinatorice Zajedničke komisije koja je uspostavljena u okviru ZSAP-a te vjeruje da je stroga i potpuna provedba ZSAP-a i dalje od presudne važnosti; 17. osuđuje nedavne nuklearne pokuse koje je izveo DNRK i činjenicu da je ta zemlja odbila niz rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući i onu najnoviju od 2. ožujka (2070); apelira na DNRK da više ne pribjegava provokacijama te da potpuno i nepovratno obustavi svoje nuklearne i raketne programe, na način koji je moguće provjeriti, te da prestane sa svim povezanim aktivnostima i smjesta prihvati sve svoje međunarodne obveze, među kojima su i rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i Vijeća guvernera IAEA-e, uskladi se s ostalim međunarodnim normama u vezi s razoružanjem i neširenjem oružja te da ponovno počne sudjelovati u pregovorima; poziva DNRK da bez odgode potpiše i ratificira Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa; potvrđuje svoju želju za diplomatskim i političkim rješenjem nuklearnog pitanja s DNRK-om i podržava ponovno započinjanje šesterostranih pregovora; apelira na Kinu da izvrši jači pritisak na DNRK; 18. pozdravlja uvrštavanje klauzula o neširenju oružja za masovno uništenje u sporazume EU-a s trećim zemljama i akcijske planove; ističe da sve partnerske zemlje EU-a bez iznimke moraju provesti te mjere; 19. pozdravlja predstavljanje Globalne strategije EU-a i apelira na ESVD da kao popratnu mjeru ažurira i proširi Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje iz kao i Nove pravce djelovanja iz 2009., uzimajući pritom u obzir gore opisana pitanja i probleme, kako bi EU postao pokretačka sila u jačanju i promicanju multilateralnih sporazuma o nuklearnom razoružanju i neširenju nuklearnog oružja; 20. pozdravlja činjenicu se Konzorcij EU-a za neširenje oružja te druge organizacije civilnog društva i skupine za strateško promišljanje redovito bave tim temama i poziva Konzorcij EU-a za neširenje oružja, na čelu s glavnim savjetnikom i posebnim izaslanikom EU-a za neširenje oružja i razoružanje, da proširi svoj program rada kako bi on obuhvaćao i razoružanje; 21. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi državama članicama, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, glavnom tajniku UN-a, visokom povjereniku UN-a za pitanja razoružanja, Organizaciji Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa i glavnom direktoru Međunarodne agencije za atomsku energiju te parlamentima pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

216 C 215/208 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada P8_TA(2016)0425 Europska volonterska služba Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o Europskoj volonterskoj službi i poticanju volonterstva u Europi (2016/2872(RSP)) (2018/C 215/32) Europski parlament, uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 27. studenog o Europskoj godini volonterskih aktivnosti za promicanje aktivnog građanstva (2011.) ( 1 ), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna naslovljenu Politike EU-a i volontiranje: priznavanje i promicanje prekograničnih volonterskih aktivnosti u EU-u (COM(2011)0568), uzimajući u obzir politički program Saveza za Europsku godinu volontiranja o volonterstvu u Europi, uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. prosinca o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca o volontiranju i volonterskoj aktivnosti u Europi ( 3 ), uzimajući u obzir definiciju volonterskog rada koju je u svom Priručniku o mjerenju volontiranja predložila Međunarodna organizacija rada (2011.), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja o priznavanju i promicanju prekograničnih volonterskih aktivnosti u EU-u ( 4 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. travnja o doprinosu volontiranja ekonomskoj i socijalnoj koheziji ( 5 ), uzimajući u obzir Europsku povelju o pravima i odgovornostima volontera ( 6 ), uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o volontiranju i Europskoj volonterskoj službi (O /2016 B8-1803/2016), uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika, A. budući da Europska volonterska služba slavi 20. godišnjicu i da je u tih 20 godina podršku dobilo volontera; B. budući da je bila Europska godina volontiranja, da je ona imala snažnu podršku Europskog parlamenta i da je bila velika politička prilika da se istakne dodana vrijednost volontiranja u Europi i da bi danas, pet godina kasnije, Europski parlament trebao razmisliti o tome kakav je učinak Europska godina volontiranja imala u smislu dodane vrijednosti na razvoj politika i način na koji se volontiranje uključuje u ključne europske programe poput Erasmusa+ i Europske volonterske službe; C. budući da je Europska godina volontiranja pružila poticaj i kontekst za uspostavu i/ili reviziju mnogih nacionalnih i pravnih okvira za volontiranje diljem Europe; budući da, međutim, Europi i dalje nedostaje koordinirana volonterska politika s jedinstvenom kontaktnom točkom u institucijama EU-a; ( 1 ) SL L 17, , str. 43. ( 2 ) SL C 398, , str. 1. ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0549. ( 4 ) SL C 332 E, , str. 14. ( 5 ) SL C 259 E, , str. 9. ( 6 )

217 HR Službeni list Europske unije C 215/209 Četvrtak, 27. listopada D. budući da osobe volontiraju dobrovoljno, na temelju vlastitog izbora i vlastite motivacije, ne tražeći pritom financijsku korist; budući da se volontiranje može definirati kao put solidarnosti i da je to način za rješavanje ljudskih, socijalnih ili ekoloških potreba i problema; E. budući da je volontiranje važan čimbenik aktivnog građanstva i demokracije, kao i osobnog razvoja, u kojem se utjelovljuju europske vrijednosti poput solidarnosti i nediskriminacije te da ono, osim toga, doprinosi razvoju participativne demokracije i promicanju ljudskih prava unutar Europske unije i izvan nje; F. budući da je volonterstvo važno i vrijedno s obzirom na to da je jedan od najvidljivijih izraza solidarnosti kojim se promiče i olakšava socijalna uključenost, gradi društveni kapital te preobražava društvo; budući da volontiranje doprinosi razvoju živog civilnog društva, koje može ponuditi kreativna i inovativna rješenja za zajedničke izazove, te da doprinosi gospodarskom rastu, zbog čega zaslužuje da bude mjereno na poseban i ciljani način u pogledu ekonomskog, ali i društvenog kapitala; G. budući da je poticajno okruženje ključno kako bi se što veći broj europskih građana uključilo u volontiranje i zajamčilo pravično financiranje volonterske infrastrukture, između ostalog i organizacija koje okupljaju volontere, kako bi od toga korist imali i sami volonteri i njihove aktivnosti; H. budući da volontiranje iziskuje kombiniranje mehanizama potpore i/ili odgovarajućih organizacijskih struktura kojim se utvrđuju prava i odgovornosti za volontere i volontiranje; I. budući da svaka osoba ima pravo na jednak pristup mogućnostima volontiranja i zaštiti od svih vrsta diskriminacije te bi trebala imati pravo na to da uskladi svoje volonterske aktivnosti s privatnim i profesionalnim životom kako bi mogla postići određenu fleksibilnost tijekom volonterske aktivnosti; J. budući da je priznavanje društvene i ekonomske vrijednosti volonterstva, osim toga, ključno kako bi se poduprli odgovarajući poticaji za sve dionike i na taj način povećala količina, kvaliteta i učinak volontiranja; K. budući da se natjecanjem Europska volonterska prijestolnica priznaju postignuća općina širom Europe u prepoznavanju i potpori napora volontera na njihovim područjima; L. budući da se novim programom Erasmus+ i dalje pružaju mogućnosti za financiranje i podržavanje volonterskih projekata, osobito preko programa Europske volonterske službe, i da je Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (DG ECHO) pokrenula program Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a radi pružanja praktične podrške projektima u području humanitarne pomoći; budući da su u novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje osigurana određena sredstva EU-a za volontiranje, te da je osobito u programu Europa za građane, koji trenutačno vodi Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove (DG HOME), volontiranje i dalje prioritet; budući da je, međutim, pristup volonterskih organizacija drugim velikim fondovima EU-a, poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, i dalje veoma ograničen; M. budući da je odgovor EU-a na trenutačnu izbjegličku krizu relevantan primjer i uočljiv simbol važnosti volontera i načina na koji oni utjelovljuju europske vrijednosti, doprinose otpornosti te pružaju fleksibilna i pragmatična rješenja za zajedničke izazove; 1. uviđa da je volontiranje izraz solidarnosti, slobode i odgovornosti koji doprinosi jačanju aktivnog građanstva i osobnog razvoja čovjeka te je ključan instrument za socijalnu uključenost i koheziju, kao i osposobljavanje, obrazovanje te dijalog među kulturama, dajući istodobno važan doprinos širenju europskih vrijednosti; ističe da su koristi volonterstva također priznate u okviru dobrovoljnog rada u trećim zemljama kao strateškog instrumenta za poticanje međusobnog razumijevanja i međukulturnih odnosa; 2. naglašava važnost pružanja europskog okvira za volontiranje u kojem će biti utvrđeni prava i odgovornosti te kojim će se olakšati mobilnost i priznavanje vještina; potiče države članice koje još trebaju definirati pravno okruženje za volontere da iskoriste preporuke iz političkog programa za volontiranje u Europi i Europsku povelju o pravima i odgovornostima volontera;

218 C 215/210 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada potiče države članice da u okviru preporuka Vijeća iz provedu konkretne postupke vrednovanja kako bi se zajamčilo bolje razumijevanje i usporedivost vještina i iskustva; traži da se u svim budućim inicijativama u vezi s Europskom mapom vještina i Europassom volontiranje u većoj mjeri uzme u obzir kao informalno i neformalno obrazovanje; podsjeća na to da se volontiranjem ljudima pomaže da steknu vještine i kompetencije koje olakšavaju pristup tržištu rada; naglašava da se volonteri nikad ne smiju smatrati ili koristiti kao zamjenska radna snaga; 4. napominje da u Europi skoro 100 milijuna građana svih dobi volontira i da se na taj način ostvaruje oko 5 % europskog BDP-a; poziva Komisiju da uzme u obzir ekonomsku vrijednost robe i usluga koju ostvaruju volonteri osmišljavanjem politika koje su više okrenute volonterstvu; 5. predlaže da se podrži i provede ideja koju je Komisija iznijela u novom prijedlogu Financijske uredbe, prema kojoj bi se vrijeme provedeno u volontiranju moglo iskoristiti kao sufinanciranje za bespovratna sredstva EU-a; 6. poziva Eurostat da u tome podrži države članice kako bi se zajamčilo prikupljanje usporedivih podataka u Europi, ali i izrada zajedničkih pokazatelja i metodologija na razini EU-a za mjerenje društvenog učinka volontiranja; potiče države članice da prihvate sustav koji je Međunarodna organizacija rada uspostavila za mjerenje ekonomske vrijednosti volontiranja; 7. potiče one države članice koje to još nisu učinile da uspostave nacionalne sustave volontiranja s adekvatnim izvorima financiranja i da poboljšaju pristup kvalitetnim informacijama o mogućnostima volontiranja na nacionalnoj i lokalnoj razini, posebno putem postojećih mreža za informiranje i razmjenom informacija među kolegama, te da uspostave nacionalne centre za civilnu službu, koji bi također promicali međunarodne mogućnosti volontiranja za ljude svih dobi; 8. poziva Komisiju da omogući razvoj usklađenije europske politike za volonterstvo radi osnivanja jedinstvene kontaktne točke u Komisiji kojom bi se međusobno povezale pojedinačne inicijative i programi i poboljšao pristup programima volontiranja; 9. traži od Komisije da provede studiju o nacionalnim sustavima volontiranja, ali i o civilnoj službi i snagama solidarnosti te postojećem okruženju za moguće volontere unutar država članica kako bi se poboljšalo međusobno razumijevanje i razmjena dobrih praksi, te o mogućnosti uspostave europske civilne službe uz postojeće mogućnosti volontiranja, a sve u cilju jačanja građanstva EU-a; 10. prima na znanje ideju Komisije da se pokrene nova europska volonterska inicijativa za mlade poznata kao Snage solidarnosti Europske unije ; poziva Komisiju da ocijeni dodanu vrijednost te inicijative kako bi se pomoglo u onome što civilno društvo već radi te da se zajamči da se u osmišljavanje te inicijative uključe volonterske organizacije; dodatno ističe potrebu da se zajamči da njezina provedba neće ugroziti proračune već dodijeljene drugim programima; 11. daje potporu Komisiji i državama članicama u proslavi 20. godišnjice Europske volonterske službe; insistira na tome da program Europske volonterske službe mora koristiti uključenim pojedincima i organizacijama te društvu u cjelini i da bi Europska volonterska služba trebala doprinijeti jačanju aspekta civilnog angažmana programa Erasmus+; ističe važnost promocije Europske volonterske službe kod svih mladih ljudi, posebno onih koji još nisu zainteresirani za volontiranje i mobilnost, da bi ih se motiviralo i da bi se promijenili njihovi stavovi, ne isključujući pritom starije generacije s obzirom na to da one mogu dati važan doprinos, na primjer kao mentori; 12. potiče države članice da u svojim odgojnim i obrazovnim sustavima potiču Europsku volontersku službu kao sredstvo za širenje obrazovanja za solidarnost i civilni angažman među mlađom generacijom; 13. podsjeća da se Europska volonterska služba temelji na kvalitetnim ponudama za volontiranje i poštuje Povelju o volonterstvu i načela Povelje kvalitete za mobilnost u učenju i da bi se Europska volonterska služba trebala temeljiti na strukturi kojom se potiče volonterske organizacije da postanu organizacije primateljice, pružajući im stoga odgovarajuće financiranje i osposobljavanje, jačajući istovremeno ulogu organizacija koje koordiniraju i podržavaju velik broj organizacija primateljica, npr. u pogledu administracije i osposobljavanja;

219 HR Službeni list Europske unije C 215/211 Četvrtak, 27. listopada podsjeća na to da bi Europska volonterska služba trebala omogućavati brz i jednostavan pristup programu te stoga poziva na pojednostavnjenje sustava za prijave koji se trenutačno primjenjuje; 15. ističe potrebu za jačanjem daljnjeg djelovanja i lokalne dimenzije nakon volonterskog iskustva u inozemstvu pružanjem podrške ne samo prije polaska, već i po povratku, u obliku osposobljavanja o naknadnoj orijentaciji i naknadnoj integraciji; 16. potiče nacionalna, regionalna i lokalna nadležna tijela da za volonterske organizacije i mreže, posebice one manje s ograničenim sredstvima, omoguće pristup odgovarajućim financijskim sredstvima, pojednostave administrativne postupke i predvide porezne poticaje; 17. insistira na tome da je potrebno pružiti kvalitetno mentorstvo tijekom cijelog procesa pomoću odgovornog vođenja volontera i osvještavanjem volontera o odgovornosti za organizaciju i zajednicu; 18. traži od Komisije da poboljša i promijeni komunikacijsku strategiju za Europsku volontersku službu na način da istakne društvenu, ljudsku i građansku vrijednost volonterstva; 19. naglašava ulogu aktivnog starenja u volontiranju i potiče jačanje uloge mlađih i starijih građana u civilnom angažmanu u Europi razvijanjem zamaha stvorenog tijekom Europske godine volonterskih aktivnosti (2011.) i Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti (2012.); 20. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

220 C 215/212 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada P8_TA(2016)0426 Strategija EU-a za mlade Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o procjeni strategije EU-a za mlade (2015/2351(INI)) (2018/C 215/33) Europski parlament, uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezine članke 14., 15., 21., 24. i 32., uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ ( 1 ), uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća o Planu rada Europske unije za mlade za razdoblje od do ( 2 ) i Rezoluciju Vijeća od 20. svibnja o Planu rada Europske unije za mlade za razdoblje od do ( 3 ), uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 22. travnja o uspostavi Jamstva za mlade ( 4 ), uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. i 8. veljače o pokretanju Inicijative za zapošljavanje mladih ( 5 ), uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 27. studenog o obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih ( ) ( 6 ), uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 12. svibnja o uspostavi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja ( ET ) ( 7 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju ( 8 ), uzimajući u obzir Parišku deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja, koja je donesena na neformalnom sastanku ministara obrazovanja EU-a 17. ožujka u Parizu, uzimajući u obzir Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije iz o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih ( ), koje je Vijeće donijelo 23. studenoga 2015., uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. rujna naslovljenu Nacrt zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije iz o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih ( ) (COM(2015)0429) i radne dokumente službi Komisije priložene toj komunikaciji Rezultati otvorene metode koordinacije u području mladih s posebnim naglaskom na drugi ciklus ( ) (SWD(2015)0168) i Položaj mladih u EU-u (SWD (2015)0169), ( 1 ) SL L 347, , str. 50. ( 2 ) SL C 417, , str. 1. ( 3 ) SL C 183, , str. 5. ( 4 ) SL C 120, , str. 1. ( 5 ) EUCO 37/13. ( 6 ) SL C 311, , str. 1. ( 7 ) SL C 119, , str. 2. ( 8 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107.

221 HR Službeni list Europske unije C 215/213 Četvrtak, 27. listopada uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. kolovoza naslovljenu Nacrt zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije za godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (COM(2015)0408), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka naslovljenu Europa strategija za pametan, održiv i uključiv rast (COM(2010)2020), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna o provedbi strategije EU-a za mlade ( 1 ) i Rezoluciju od 18. svibnja o strategiji EU-a za mlade Ulaganje i osnaživanje ( 2 ), uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja o učenju o EU-u u školama ( 3 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem ( 4 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja o praćenju provedbe Bolonjskog procesa ( 5 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a ( 6 ), uzimajući u obzir izvješće iz sjene o politici EU-a za mlade koje je objavio Europski forum mladih, uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 10. ožujka o kvalitativnom okviru za pripravništvo, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenja Odbora za proračunski nadzor i Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0250/2016), A. budući da bi mladi trebali aktivno sudjelovati u planiranju, razvoju, provedbi, praćenju i ocjenjivanju svih politika za mlade; B. budući da postoji potreba da se pomogne mladim ljudima i ojača njihova pozicija u rješavanju vrlo ozbiljnih problema s kojima se trenutačno suočavaju kao i izazova s kojima se će se suočiti u budućnosti, i to uz pomoć adekvatnijih, učinkovitijih i bolje koordiniranih politika za mlade te u vidu ciljane uporabe resursa ekonomske i socijalne politike kao i politike zapošljavanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a; C. budući da je potrebno ojačati integraciju politike mladih, međusektorsku suradnju, socijalne mjere u EU-u te sinergiju među Europskom strategijom za mlade i drugim europskim strategijama, kao što su one u području obrazovanja, osposobljavanja, zdravlja i zapošljavanja, kako bi se zajamčilo da aktualno kreiranje politika kao i ono buduće predstavlja učinkovit odgovor na položaj i potrebe mladih, koji se suočavaju s teškim ekonomskim i socijalnim problemima kao i s problemom pronalaženja radnog mjesta, te budući da je u tom pogledu sudjelovanje organizacija mladih u kreiranju politika od presudne važnosti; ( 1 ) SL C 93, , str. 61. ( 2 ) SL C 161 E, , str. 21. ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0106. ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0292. ( 5 ) SL C 346, , str. 2. ( 6 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.

222 C 215/214 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada D. budući da se po uzoru na europsku suradnju u području zapošljavanja otvorena metoda koordinacije primjenjuje i u području mladih; E. budući da je jedan od predviđenih ciljeva cjelokupnog programa Erasmus+ pridonijeti uspostavi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih ( ); budući da je u tom smislu za organizacije mladih potrebno osigurati pristup bespovratnim sredstvima u okviru obnovljenog programa Erasmus+ kao i ukloniti prepreke za prihvatljivost malih projekata; F. budući da strategija EU-a za mlade ( ) ima osam glavnih područja djelovanja unutar kojih je potrebno poduzeti inicijative: obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje i poduzetništvo, zdravlje i dobrobit, sudjelovanje, volonterske aktivnosti, socijalna uključenost, mladi i svijet te kreativnost i kultura; G. budući da će se u trećem i konačnom trogodišnjem ciklusu strategije EU-a za mlade ( ) prednost dati socijalnoj uključenosti mladih, posebno mladih u nepovoljnom položaju, većem sudjelovanju u demokratskom i građanskom životu te lakšem prelasku iz svijeta obrazovanja na tržište rada; H. budući da se u strategiji EU-a za mlade ( ) naglašava potreba za kontinuiranim strukturiranim dijalogom između donositelja odluka te mladih i organizacija mladih; ipak, ističe da 57 % organizacija mladih u EU-u smatra da se pri kreiranju politika za mlade ne uzima dovoljno u obzir njihovo stručno znanje; I. budući da bi se politika za mlade trebala zasnivati na pravima i da bi se njome trebao poticati razvoj mladih, jamčiti ostvarivanje njihovih prava i potencijala, a sprečavati stigmatizacija određenih skupina; J. budući da je važno istaknuti da su mladi politički aktivni u mnogo različitih vidova, ali da se udio mladih koji sudjeluju na izborima smanjuje; K. budući da je potrebno zajamčiti da svi mladi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, i formalnom i neformalnom, kao i osposobljavanju, s obzirom na to da se mladi u Europi danas u brojnim državama članicama suočavaju s visokim stopama nezaposlenosti, nestabilnim radnim mjestima te povećanim rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, a to se posebno odnosi na mlade s nižim kvalifikacijama, mlade koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET skupina), mlade s posebnim potrebama, mlade iz socijalno i ekonomski prikraćenih sredina, kao što su etničke manjine, izbjeglice, migranti i tražitelji azila, za koje je vjerojatnije da će biti nezaposleni i marginalizirani; L. budući da su potrebni kontinuirani napori da se poveća razina sudjelovanja na tržištima rada među mladim ženama, osobito nakon rodiljnog dopusta i među samohranim majkama, mladim migrantima, mladima koji su rano prekinuli školovanje, nisko kvalificiranim osobama, mladima s invaliditetom i svi mladima kojima prijeti diskriminacija; M. budući da obrazovanje i osposobljavanje mogu doprinijeti rješavanju problema nesudjelovanja mladih u društvu, njihove marginalizacije i radikalizacije te rješavanju problema njihove nezaposlenosti kao i podizanju razine svijesti mladih o važnosti temeljnih vrijednosti na kojima počiva EU; budući da su interkulturni i međureligijski pristup presudni za izgradnju uzajamnog poštovanja, integraciju mladih u obrazovanju i društvenom životu kao i za borbu protiv predrasuda i netolerancije; N. budući da zbog svoje specifične prirode sportske aktivnosti i njihov doprinos socijalnoj uključenosti mladih u nepovoljnom položaju, posebno izbjeglica i migranata, pomažu u prevladavanju ksenofobije i rasizma; O. budući da su mladi budućnost i da bi ih trebalo smatrati resursom s golemim potencijalom za budućnost europskih društava;

223 HR Službeni list Europske unije C 215/215 Četvrtak, 27. listopada P. budući da je u svim fazama političkog procesa od iznimne važnosti u politike za mlade uključiti rodnu perspektivu, kojom bi se u obzir uzele posebne okolnosti i izazovi s kojima se suočavaju mlade žene, djevojke i djevojčice; budući da u područjima kao što su borba protiv nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama, spolno obrazovanje i obrazovanje o odnosima te obrazovanje o ravnopravnosti spolova politika za mlade mora sadržavati mjere kojima se u obzir uzima rodna perspektiva; Q. budući da su potrebama mladih koji su višestruko diskriminirani, između ostalog mladih s invaliditetom ili s duševnim poremećajima te mladih koji su se opredijelili kao LGBTI osobe, također mora posvetiti posebna pozornost pri kreiranju i provedbi politika za mlade; R. budući da socijalna uključenost i socijalna mobilnost moraju biti glavni prioriteti strategije EU-a za mlade, koja stoga u prvom redu mora biti usmjerena na mlade iz ugroženih skupina, kao što su mladi koji se suočavaju sa siromaštvom i socijalnom isključenosti, mladi iz izoliranih ruralnih područja ili oni iz marginaliziranih zajednica poput etničkih manjina, izbjeglica i tražitelja azila; Opće preporuke 1. pozdravlja Izvješće EU-a o mladima od 15. rujna 2015., temeljeno na Komunikaciji Komisije o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih ( ) (COM(2015)0429), koje sadrži glavne rezultate posljednjeg trogodišnjeg ciklusa strategije EU-a za mlade i u kojem su predloženi prioritete za sljedeći ciklus; da bi se odgovorilo na nove potrebe povezane s budućim socijalnim i obrazovnim izazovima, preporučuje lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima kao i tijelima EU-a da zajamče kvalitetnu komunikaciju o različitim programima na razini EU-a kojima su obuhvaćene politike za mlade kao i njihovu kvalitetnu provedbu i koordinaciju; 2. otvorenu metodu koordinacije smatra prikladnim, ali i dalje nedostatnim sredstvom za kreiranje politika za mlade, zbog čega je treba dopuniti drugim mjerama; ponavlja svoj poziv na užu suradnju i razmjenu najboljih praksi u vezi s pitanjima mladih, i to na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kao i na razini EU-a; poziva države članice da dogovore jasne pokazatelje i mjerila kako bi se omogućilo praćenje postignutog napretka; 3. naglašava da je uključivanje mladih s invaliditetom u tržište rada potrebno kako bi oni mogli voditi neovisan život i bili u potpunosti integrirani u društvo u kojem bi aktivno sudjelovali i stvarno mu doprinosili; 4. naglašava važnost strukturiranog dijaloga kao sredstva koje uključuje mlade, bilo da oni sudjeluju u radu organizacija mladih ili ne; u tom smislu ističe da je potrebno povećati i poboljšati domet, vidljivost i kvalitetu procesa, uz posebnu pozornost posvećenu uključenosti ugroženih i marginaliziranih skupina, a u cilju djelotvornijeg razvoja, provedbe i ocjene politika za mlade na svim razinama i poticanja aktivnog građanstva među mladima; poziva na to da se u sljedećem okviru suradnje za mlade ojača strukturirani dijalog kao kvalitetan participativni alat za mlade; 5. napominje ulogu drugog ciklusa strategije EU-a za mlade ( ) kada je riječ o važnosti koja se pridaje fleksibilnom pristupu politici mladih uz sudjelovanje različitih sektora i na više razina; u tom pogledu pozitivno vrednuje strukturirani dijalog s organizacijama mladih; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju pristup visokokvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju mladih; podsjeća na osam područja djelovanja koja se promiču strategijom EU-a za mlade; 6. ističe važnost strategije EU-a za mlade s obzirom na zabrinjavajuće visok broj mladih nezaposlenih osoba i visok postotak onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, a koji znatno varira među državama članicama, te ističe izazove koje predstavljaju siromaštvo i socijalna isključenost mladih; naglašava da bi se u sljedećem ciklusu ( ) trebalo doprinijeti postizanju dvaju ciljeva strategije EU-a za mlade utvrđivanjem i rješavanjem uzroka nezaposlenosti mladih (npr. ranog prekida školovanja), poticanjem poduzetništva među mladima, ulaganjem u obrazovanje, pripravništva, strukovna naukovanja i strukovno osposobljavanje u vještinama koje odražavaju mogućnosti, potrebe i promjene tržišta rada kao i olakšavanjem ulaska mladih na tržište rada na temelju mjera kojima se jamči bolje usklađivanje među obrazovnim programima, politikama zapošljavanja i zahtjevima tržišta rada; ističe da se aktere na tržištu rada mora podupirati u njihovim nastojanjima da provedu Jamstvo za mlade kako bi mladi najkasnije četiri mjeseca od završetka školovanja pronašli radno mjesto, nastavili se obrazovati ili stručno se osposobljavati/usavršavati;

224 C 215/216 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada naglašava da učinkovita provedba strategije EU-a za mlade treba biti usko povezana s postizanjem glavnih ciljeva strategije Europa 2020., posebno ciljeva koji se odnose na ostvarenje stope zaposlenosti od 75 % stanovništva u dobi između 20 i 64 godine i izlazak najvećeg mogućeg broja mladih iz siromaštva i socijalne isključenosti; napominje da je, iako se u nekim državama članicama od bilježi smanjenje stope nezaposlenosti mladih, i dalje prisutna zabrinutost da će ona i dalje biti dvostruko veća od ukupne stope nezaposlenosti, s oko 8 milijuna mladih Europljana koji su i danas bez posla; stoga naglašava važnost prevladavanja geografske neusklađenosti između ponude i potražnje rada unutar i između država članica uz pomoć izmjena Europskog portala mobilnosti (EURES), a u cilju poboljšanja mogućnosti za zapošljavanje mladih i postizanja veće društvene kohezije; 8. naglašava da je ključno da se u sljedećem ciklusu strategije EU-a za mlade njezinim ciljevima obuhvate i mlade izbjeglice i tražitelji azila te da se s njima postupa ravnopravno i nediskriminirajuće, da im se omogući pristup obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju te socijalna uključenost, čime će im se pomoći da izgrade vlastiti identitet u državama domaćinima i u potpunosti iskoriste svoj talent i potencijal te da izbjegnu marginalizaciju i razočaranje; 9. izražava zabrinutost zbog odljeva mozgova i opasnosti te pojave za određene države članice, osobito one koje se suočavaju s poteškoćama i koje su uključene u programe prilagodbe, gdje je sve veći broj diplomaca zbog masovne nezaposlenosti prisiljen otići u inozemstvo, zbog čega dotične države ostaju bez svojih najvrednijih i najproduktivnijih ljudskih resursa; 10. naglašava potencijal novih tehnologija za povezivanje s mladima i poziva EU i države članice da iskoriste te tehnologije da ojačaju dijalog s mladima kao i njihov kapacitet za sudjelovanje u društvu; 11. ističe važnost uključivanja mladih i organizacija mladih u oblikovanje prioriteta te pripremu novog okvira EU-a za suradnju u području mladih nakon 2018.; 12. preporučuje da države članice i EU provedu ocjenu učinka politika usmjerenih na mlade; 13. smatra da su razmjena najboljih praksi, oblikovanje politika na temelju dokaza, stručne skupine, aktivnosti uzajamnog učenja i revizije alati međusektorske suradnje usmjerene na rezultate važni za pružanje potpore mladima; naglašava da je važno širiti rezultate tih aktivnosti da bi se u najvećoj mjeri povećao njihov učinak; 14. ističe važnost međusektorske suradnje na svim razinama, a osobito među različitim strategijama EU-a koje utječu na mlade (sadašnje i buduće strategije EU-a za mlade, strategije usmjerene na obrazovanje i osposobljavanje, zdravlje, zapošljavanje itd.); 15. naglašava da je bitno i potrebno ojačati te dalje razvijati strategije i inicijative usmjerene na sprečavanje nasilja i vršnjačkog nasilja u školama; 16. naglašava važnost visokokvalitetne suradnje utemeljene na potrebama pojedinog djeteta ili mlade osobe, uključujući između obitelji, vjerskih zajednica i škola, lokalnih zajednica, organizacija mladih, osoba koje rade s mladima te formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja, za usmjeravanje i podupiranje mladih na putu prema njihovoj punoj integraciji u društvo, i to na način da im se pruži siguran okoliš za razvoj i učenje; 17. predlaže uključivanje lokalnih i regionalnih tijela u područje politike za mlade, posebno u onim državama članicama u kojima navedena tijela u tom području imaju nadležnost; 18. naglašava važnost promicanja zdravog stila života kako bi se spriječile bolesti i smatra da je mladima potrebno pružiti točne informacije i pomoć u vezi s ozbiljnim duševnim smetnjama koje proizlaze iz konzumiranja duhana, alkohola i droga te ovisnosti; 19. podsjeća na vrijednost uključivanja međugeneracijske dimenzije u politike za mlade i na potrebu za ostvarivanjem kvalitetnijeg dijaloga među različitim generacijama; 20. naglašava važnost rješavanja problema siromaštva među mladima iz socijalno i ekonomski prikraćenih sredina, onima s nezaposlenim roditeljima i onima koji nisu uspjeli pronaći izlaz iz socioekonomskog kruga svoje obitelji;

225 HR Službeni list Europske unije C 215/217 Četvrtak, 27. listopada poziva države članice da osiguraju učinkovite programe osposobljavanja na nacionalnom jeziku, u skladu s načelima višejezičnosti i nediskriminacije i na temelju nacionalnog zakonodavstva i europskih načela, te da povećaju potporu obrazovnim institucijama u kojima se podučava na materinskom jeziku nacionalnih ili jezičnih manjina; 22. podsjeća na glavni cilj strategije Europa prema kojemu bi udio osoba koje rano prekinu svoje obrazovanje i osposobljavanje morao biti manji od 10 %; naglašava da se treba boriti protiv ranog prekida školovanja, koje utječe na rast nezaposlenosti, tako što će se povesti dijalog između obrazovnog sektora, javnih službi za zapošljavanje i socijalnih partnera, utvrditi nedostaci školskog sustava i društva, učenici i studenti podupirati u pronalaženju vlastitih metoda učenja, provoditi prikladni i zanimljivi nastavni planovi, uspostaviti robustan i dobro razvijen sustav individualnog i visokokvalitetna savjetovanja i orijentacije dostupan svim učenicima i studentima, posebno pri prvim znakovima da bi učenik ili student mogao prekinuti školovanje, zatim pružiti odgovarajuće informacije o budućim mogućnostima na tržištu rada i karijerama, uključujući tehnička i zanatska zanimanja, te osigurati obrazovanje u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i prirodoslovlja (STEM) i dvojnog učenja, zajamčiti kvalitetna strukovna naukovanja, pripravništva i radna mjesta, a učenicima i studentima pružiti drugu priliku u vidu strukovnog osposobljavanja; 23. poziva države članice da objave izvješća o socijalnom položaju i životnim uvjetima mladih koja se temelje na znanju i činjenicama te da sastave nacionalne akcijske planove i dosljedno ih provode; 24. naglašava da bi za ostvarivanje ciljeva strategije EU-a za mlade trebalo biti ključno promicanje većeg broja mogućnosti za sve mlade, uključujući jednakih mogućnosti, poticanje socijalne uključenosti, rodne jednakosti i solidarnosti te suzbijanje svih vrsta diskriminacija mladih, posebno na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla ili invaliditeta; 25. napominje da se politike i nacionalne strategije za mlade moraju razvijati u suradnji s mladima te biti namijenjene mladima; 26. u prvom redu pozdravlja korisnost okvira za europsku suradnju u području mladih ( ) u poboljšanju suradnje između država članica i Europske unije te otvaranju i razvoju mogućnosti i prednosti koje mladima nudi projekt europske integracije te shodno tome poziva Komisiju za nastavi s provedbom i razvojem okvira i nakon 2018.; 27. poziva države članice da uspostave obrazovne strukture potrebne za integraciju mladih izbjeglica koje će im omogućiti da nauče jezik zemlje u kojoj im je odobren azil, da završe svoje započeto obrazovanje ili postojeće vještine prilagode europskoj razini kako bi se olakšala njihova integracija na tržište rada i u europsko društvo; 28. poziva na primjenu ciljanih mjera usmjerenih na osobe koje rano prekidaju školovanje, koji trebaju usmjeravanje, obuku i osposobljavanje te na djelotvoran sustav u ranom obrazovanju koji identificira osobe za koje postoji rizik od ranog prekida školovanja, od njihove nezaposleni ili nesudjelovanja u sustavu obrazovanja i osposobljavanja, na način da im se pruži pomoć još u mladoj dobi i usmjeri dalje od tog nepovoljnog položaja; 29. potiče države članice da ugrade načelo međugeneracijske solidarnosti u svoje mirovinske politike i uzmu u obzir sadašnji i budući utjecaj tih politika na mlade; 30. pozdravlja svoju Rezoluciju od 12. travnja o učenju o EU-u u školama i u skladu s time poziva države članice da u vidu formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja potiču sveobuhvatnije znanje o EU-u, pri čemu se bi se prvenstveno trebale temeljiti na suradnji onih koji pružaju to obrazovanje, što se može postići u okviru kontinuirane primjene strategije EU-a za mlade; 31. poziva države članice da u proces provedbe, posebice na lokalnoj razini, u većoj mjeri uključe neovisne organizacije te da poboljšaju koordinaciju između postojećih postupaka u strategiji za razdoblje nakon (npr. sudjelovanjem u odborima za skrb o mladima u cijelom EU-u itd.) kako bi strategija EU-a za mlade i dalje bila korisna;

226 C 215/218 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada naglašava potrebu da se mladima pruži solidno poznavanje i razumijevanje EU-a, između ostalog, u vidu učenja o temeljnim vrijednostima Europske unije kao i o upravljanju i procesu donošenja odluka na razini EU-a, omogućavajući im na taj način da se uključe u kritičko promišljanje o EU-u i da postanu odgovorni i aktivni europski građani; poziva Komisiju i države članice da ulože veće napore u promicanje obrazovne dimenzije EU-a s ciljem priprema učenika za život i rad u sve složenijoj i integriranoj Uniji, u čijem oblikovanju mogu i trebaju sudjelovati; Zapošljavanje i obrazovanje 33. poziva države članice da na najbolji način iskoriste dostupne nacionalne politike i politike EU-a kao i financijske okvire radi poticanja primjerenih ulaganja u mlade i stvaranja kvalitetnih i sigurnih radnih mjesta; ustraje na programima mobilnosti na svim razinama koji dovode do unapređenja vještina i kompetencija mladih, njihova većeg samopouzdanja, poticanja znatiželje i interesa za druge načine učenja i njihove uključenosti u društvo; snažno preporučuje priznavanje i ocjenjivanje tih vještina, koje su u okviru programa mobilnosti dovedene na veću razinu; poziva EU i države članice da mladima zajamče bolji pristup informacijama o svim programima i inicijativama od kojih mogu imati koristi; 34. potiče države članice da u potpunosti provedu program Erasmus+, posebno njegov dio koji se odnosi na strukovno naukovanje, čime se promiče daljnje prekogranično osposobljavanje, karijere i mobilnost mladih radnika te se mladima omogućuje da steknu doživotne vještine i kompetencije za život, uključujući jezične vještine, te šire njihove mogućnosti i prilike za sudjelovanje i na tržištu rada i u društvu, bez obzira na njihove akademske kvalifikacije, vještine ili stupanj obrazovanja; izražava zabrinutost zbog toga što mobilnost naučnika još nije dostigla željenu razinu i poziva Komisiju, države članice, poduzeća i škole da pronađu način za prevladavanje preostalih prepreka koje stoje na putu mobilnosti naučnika; naglašava važnost podupiranja mladih u njihovim projektima mobilnosti, s obzirom na njihovu dob i često nestabilnu financijsku situaciju, između ostalog uklanjanjem određenih neizravnih ograničenja mobilnosti, kao što su poteškoće sa smještajem i prijevozom; 35. poziva na bolje prilike za mlade u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u pogledu radnih praksi u susjednim zemljama radi promicanja boljeg razumijevanja o tome kako funkcioniraju rad i osposobljavanje u drugim državama članicama, primjerice financiranjem putnih troškova učenika i studenata koji po povratku nastave boraviti u svojim matičnim zemljama; ističe da je mobilnost pri osposobljavanju ključna prednost kada je riječ o ulasku na tržište rada, ali i razumijevanju europskog projekta na temelju vlastita iskustva i angažmana; ističe važnost europskog okvira za promicanje mobilnosti kao dijela strukovnog naukovanja i osposobljavanja; štoviše, poziva države članice da iskoriste sve pogodnosti mreže EURES kako bi poduprle mobilnost mlade radne snage unutar EU-a, uključujući mobilnost kada je riječ o strukovnom naukovanju; 36. ističe važnost podučavanja i učenja općih osnovnih vještina kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), matematika, kritičko razmišljanje, strani jezici, mobilnost itd., koje će mladima omogućiti da se lako prilagode promjenjivom socijalnom i gospodarskom okružju; 37. poziva Komisiju i države članice da potiču osposobljavanje u području IKT-a kako bi se svim mladima pružile odgovarajuće digitalne vještine korisne na tržištu rada, npr. preraspodjelom financiranja u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih; 38. ponavlja da IKT imaju važnu ulogu u osobnom i profesionalnom razvoju mladih te priznaje njihov potencijal za osnaživanje mladih time što ih spajaju u traženju odgovora na društvene probleme te im omogućavaju da pritom premoste zemljopisne, socijalne, vjerske, spolne i ekonomske prepreke; stoga poziva države članice da poduzmu mjere kako bi osigurali da svi mladi raspolažu s najnovijom vještinama i kompetencijama u području IKT-a; 39. poziva Komisiju i države članice da nastave s provedbom programâ za mlade i obrazovnih programa kojima se osnažuju mlade žene, djevojke i djevojčice te kojima im se olakšava ulazak u tradicionalno muške sektore, u kojima nisu dovoljno zastupljene, kao što su poduzetništvo, IKT, znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (STEM);

227 HR Službeni list Europske unije C 215/219 Četvrtak, 27. listopada ponavlja da sinergije između sektora STEM-a i IKT-a te područja umjetnosti i dizajna i kreativne industrije imaju golem potencijal na temelju kojih bi STEM mogao postati STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika) te ističe potencijal takvih sinergija za privlačenje više mladih, posebno žena, djevojka i djevojčica u područje STEM-a; 41. poziva države članice da potiču žene da se odluče na osposobljavanje i karijere u sektorima u kojima su slabije zastupljene od muškaraca, kao što su STEM i informatičke tehnologije; 42. naglašava da je potrebno zajamčiti da mladi imaju priliku da usvoje barem osnovne digitalne vještine i steknu znanje i razumijevanje o medijima kako bi radili, učili i aktivno sudjelovali u modernom društvu; 43. napominje da čak i ako mladi prevladaju veliki izazov i pronađu posao, u mnogim državama članicama to ne znači nužno da će raspolagati sredstvima za život iznad granice siromaštva; 44. poziva na nastavak provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI); poziva na to da se predlože naknadne prilagodbe pravnih propisa i sredstava kako bi se do kraja aktualnog financijskog okvira premostile postojeće prepreke u provedbi; 45. poziva na bolju koordinaciju nastavnih planova i programa na svim razinama u okviru obrazovanja i osposobljavanja s potrebama promjenljivog tržišta rada; poziva na provedbu kampanja za pružanje informacija, podizanje razine svijesti i unaprjeđenje programâ mobilnosti koje se trebaju organizirati u svim općim i strukovnim obrazovnim ustanovama u EU-u kako bi se, s obzirom na trajne nejednakosti između gradskih, prigradskih i ruralnih područja, ispunili ciljevi politike EU-a u okviru ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; ipak, ističe da je važno i podupirati vrijednost znanja te ulagati napore u pružanje svestranog obrazovanja i čvrstog akademskog temelja; potiče unapređenje dijaloga i suradnje između poduzeća i sveučilišta s ciljem razvijanja obrazovnih programa koji bi mladima prenijeli potreban skup vještina, znanja i kompetencija; u tom kontekstu poziva na bliskiju suradnju među obrazovnim institucijama, poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, i službama za zapošljavanje; predlaže da države članice u tom smislu međusobno razmjenjuju primjere najbolje prakse; 46. naglašava činjenicu da je holistički i uključiv pristup obrazovanju presudan kako bi svi učenici i studenti osjećali da su dobrodošli i uključeni te da imaju pravo donositi odluke o vlastitom obrazovanju; ističe da je činjenica da učenici i studenti prekidaju školovanje bez kvalifikacija jedan od najvećih izazova našeg društva, s obzirom na to da ta pojava vodi prema socijalnoj isključenosti, zbog čega je njezino suzbijanje jedan od naših glavnih ciljeva; ističe da se osim prilagođavanja sustava osposobljavanja trebaju uvesti i posebne mjere za one koji se nalaze u najnepovoljnijem položaju; podsjeća da bi stažiranja i strukovna naukovanja trebala voditi prema zapošljavanju te da bi radni uvjeti i dodijeljene zadaće mladim stažistima trebale omogućiti da steknu praktično iskustvo i odgovarajuće vještine za ulazak na tržište rada; smatra da je uključenost regionalnih i lokalnih javnih i privatnih dionika u osmišljavanje i provedbu relevantne kombinacije politika od temeljne važnosti za hvatanje u koštac s nezaposlenosti mladih; 47. poziva države članice na provedbu mjera kojima će se mladima olakšati prijelaz iz obrazovanja na tržište rada, između ostalog tako da im se osiguraju kvalitetna pripravništva i strukovna naukovanja, da im se zajamče jasno utvrđena prava koja uključuju pristup socijalnoj zaštiti, pisane i obvezujuće ugovore i pravične naknade kako se mlade ne bi diskriminiralo pri ulasku na tržište rada, te da se učenike i studente adekvatno informira o budućim mogućnostima na tržištu rada; 48. naglašava da s rastom razine obrazovanja pada stopa nezaposlenosti te da je zato potrebno promicati mogućnosti visokog obrazovanja koje se pružaju mladima u EU-u i ulagati u njih; 49. međutim, podsjeća na to da obrazovanje ne bi trebalo biti usmjereno samo na razvoj vještina i kompetencija traženih na tržištu rada, nego bi se njima također trebalo doprinositi osobnom razvoju i rastu mladih kako bi se oni razvili u proaktivne i odgovorne građane; stoga ističe potrebu za uvođenjem građanskog obrazovanja u cijeli obrazovni sustav, i njegov formalni i neformalni dio;

228 C 215/220 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada poziva države članice da mladima koji su sportski nadareni omoguće ostvarivanje dvojnih karijera kako bi oni mogli razvijati svoj talent kao sportaši i istodobno stjecati obrazovne vještine; 51. ističe da je u sve razine obrazovanja i osposobljavanja potrebno uvrstiti elemente poduzetničke izobrazbe jer je rano poticanje poduzetničkog duha među mladima učinkovit način borbe protiv njihove nezaposlenosti; u tom kontekstu poziva na aktivni dijalog i suradnju između sveučilišta i poduzeća s ciljem razvijanja obrazovnih programa koji će mladima pružiti potrebne vještine i kompetencije; naglašava, nadalje, potrebu za promicanjem i podupiranjem politika kojima se potiče poduzetništvo mladih, posebice u kulturnom i kreativnom području i području sporta, kako bi se stvorila sigurna i kvalitetna radna mjesta, kao i potrebu za poticanjem društvenog razvoja zajednice i kohezije među zajednicama; također ističe potencijal volonterskog rada u području stjecanja vještina, podupiranju osobnog razvoja i omogućavanju mladima da pronađu svoje zvanje; 52. ističe da je za rad u poduzetništvu potrebno razviti transverzalne vještine poput kreativnosti, kritičkog razmišljanja, timskog rada i smisla za preuzimanje inicijative, koje doprinose osobnom i profesionalnom razvoju mladih i olakšavaju njihov prelazak iz obrazovanja na tržište rada; stoga smatra da je potrebno omogućiti i poticati sudjelovanje poduzetnika u procesu obrazovanja; 53. naglašava važnost većeg ulaganja u start-up poduzeća i mlade koji ulaze u svijet poduzetništva te olakšavanja njihova pristupa temeljnom kapitalu i prokušanim savjetodavnim centrima za poduzetnike; 54. podsjeća da su zapošljavanje i poduzetništvo jedan od osam prioriteta utvrđenih u strategiji EU-a za mlade ( ); naglašava da rad mladih i neformalni oblici učenja, posebno u okviru organizacija mladih poduzetnika i organizacija mladih, koji mladima nude mogućnost razvijanja inovativnih projekata, stjecanja poduzetničkog iskustva, potrebnih sredstava i samopouzdanja da pokrenu vlastiti posao, imaju ključnu ulogu u razvoju potencijala mladih za kreativnost i inovacije, uključujući njihova poduzetničkog duha i građanskih vještina; naglašava da je potrebno stvoriti okruženje pogodno za poduzetništvo i pokretanje inovativnih start-up poduzeća radi zapošljavanja mladih u Europi; naglašava da se sve prepreke koje sprečavaju mlade da razvijaju svoje ideje, potencijal i stavove moraju ukloniti; 55. preporučuje da se u strategiji EU-a za mlade stavi veći naglasak na poduzetništvo s obzirom na njegovu ključnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta; napominje da je samo jedan od pet mladih Europljana želio pokrenuti vlastiti posao te da i danas tu ideju smatraju teško izvedivom; podržava davanje prioriteta razvoju poduzetničke kulture u ranoj dobi, fleksibilnom radnom zakonodavstvu koje omogućuje kombinaciju rada i studiranja, dvojnog obrazovanja i pristup financiranju; 56. podsjeća na to da se kreativne industrije ubrajaju u najpoduzetnije sektore i sektore s najbržim rastom te da se kreativnim obrazovanjem razvijaju prenosive vještine poput kreativnog razmišljanja, rješavanja problema, timskog rada i snalažljivosti; potvrđuje da su umjetnički i medijski sektor posebno privlačni mladima; 57. naglašava važnost socijalnog poduzetništva kao pokretača inovacija, društvenog razvoja i zapošljavanja te stoga poziva EU i države članice da ga potpomažu u većoj mjeri i osnaže njegovu ulogu; 58. potiče države članice da poduzmu mjere za poticanje poduzetništva stvaranjem okruženja pogodnijeg za poduzetništvo i start-up poduzeća, tj. osnivanje start-up poduzeća, što bi moglo uključivati programe i mjere za lakši pristup bankovnim zajmovima, pojednostavljene pravne propise, programe poreznih olakšica te mjere kojima bi se mladima omogućilo da ostvare svoje poslovne ideje; zagovara metode osposobljavanja kojima se potiče poduzetničko i kreativno razmišljanje te zapošljavanje diplomiranih studenata kao mladih poduzetnika;

229 HR Službeni list Europske unije C 215/221 Četvrtak, 27. listopada ističe da u cilju borbe protiv nezaposlenosti mladih države članice trebaju dobro osposobljeno osoblje zaduženo za profesionalno usmjeravanje koje vrlo dobro poznaje i akademske i profesionalne obrazovne mogućnosti kao i trenutačnu situaciju na tržištu rada, smjer zbivanja u državama članicama i nove sektore u njihovim gospodarstvima; 60. potiče države članice da podupiru mlade koji započinju samostalan život i vlastite obitelji u vidu stambenih doplataka, preferencijalnih režima i smanjenja poreza na osobni dohodak te da osiguraju povlaštene studentske kredite; 61. ističe važnost uzajamnog priznavanja i vrednovanja vještina, kompetencija i znanja stečenih informalnim, neformalnim i cjeloživotnim učenjem jer je njihovo vrednovanje od presudne važnosti za isticanje i valorizaciju raznolikog i bogatog obrazovnog puta pojedinaca, osobito kada je riječ o osobama koje imaju manje prilika; ističe da vrednovanje vještina doprinosi poboljšanju pristupa formalnom obrazovanju i novim profesionalnim mogućnostima i da pritom jača osjećaj samopoštovanja i motivaciju za učenje, doprinosi razvoju vrijednosti, sposobnosti i vještina mladih kao i učenju o građanstvu i demokratskom sudjelovanju na svim razinama; poziva države članice da ulože veće napore kako bi se u bliskoj suradnji sa svim relevantnim ključnim dionicima, uključujući organizacije mladih, do uspostavili sveobuhvatni mehanizmi za vrednovanje, kao što se navodi u Preporuci Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja od 20. prosinca 2012.; 62. naglašava da je formalno, informalno i neformalno učenje, među ostalim i ono koje se stječe u okviru aktivnosti udruga, bitno za razvoj vrijednosti, sposobnosti i vještina mladih kao i učenja o građanstvu i demokratskom sudjelovanju; skreće pozornost na cijeli niz mogućnosti i modela osposobljavanja dostupnih u državama članicama, posebno kada je riječ o dvojnom učenju, čime se može olakšati prijelaz iz obrazovanja ili osposobljavanja u radni odnos; podržava provedbu cjeloživotnog učenja; poziva Komisiju i države članice da zajamče jedinstveno priznavanje vještina i kompetencija stečenih formalnim, informalnim i neformalnim učenjem te stažiranjem, koje će vrijediti u cijeloj Europi, kako bi se premostio jaz između nedostatka vještina i njihove neusklađenosti sa zahtjevima europskog tržišta rada te ih poziva da pruže potporu za takve aktivnosti u relevantnim programima EU-a; nadalje, poziva da se u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja veći naglasak stavi na učenje jezika, posebno jezika koji se govore u susjednim zemljama, kako bi se osnažio položaj i zapošljivost učenika i studenata na prekograničnom tržištu rada; 63. napominje da se zbog aktualnog vala digitalizacije i novih trendova na tržištu rada sve više mladih susreće s novim oblicima zapošljavanja, kojima se nastoji postići ravnoteža između fleksibilnosti i sigurnosti; naglašava važnost primjerenog obrazovanja mladih u kojemu je naglasak stavljen na ulogu mehanizama socijalne zaštite u razvoju karijere; 64. smatra da rana intervencija i proaktivne politike tržišta rada predstavljaju zaokret od bavljenja simptomima višegeneracijskog siromaštva prema utvrđivanju i uklanjanju rizika rano u životu kako bi se spriječila nezaposlenost i olakšala reintegracija; posebno skreće pozornost na situaciju u kojoj se nalaze oni koji su najviše marginalizirani i izloženi najvećem riziku od nezaposlenosti; 65. naglašava važnost otvorenih programa i programa niskog praga za rad s mladima iz prikraćenih sredina; 66. ističe da je u pogledu cjeloživotnog učenja i stvaranja boljih mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje mladih važno zajamčiti uzajamno prekogranično priznavanje i usklađivanje kvalifikacija i akademskih diploma radi jačanja sustava za osiguranje kvalitete; poziva na kontinuirano širenje, evaluaciju i prilagodbu prekograničnog priznavanja kvalifikacija i diploma promjenjivim zahtjevima u vezi s osposobljavanjem te napominje da bi se ono trebalo zajamčiti na europskoj razini i u svim državama koje pripadaju europskom prostoru visokog obrazovanja kao i onima navedenima u Europskom kvalifikacijskom okviru; 67. u tom pogledu naglašava da neformalno i informalno učenje te sudjelovanje u sportskim i volonterskim aktivnostima ima važnu ulogu u poticanju razvoja građanskih, društvenih i interkulturnih kompetencija i vještina; ističe činjenicu da su neke zemlje postigle velik napredak u razvoju relevantnog pravnog okvira, dok druge imaju teškoće pri izradi sveobuhvatnih strategija za vrednovanje diploma i kvalifikacija; stoga naglašava da je potrebno izraditi sveobuhvatne strategije kako bi se to vrednovanje omogućilo;

230 C 215/222 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada naglašava da je važno odgovoriti na problem nedostatka i neusklađenosti vještina i potreba na tržištu omogućavanjem i promicanjem mobilnosti učenika i nastavnog osoblja uz pomoć bolje uporabe svih alata i programa EU-a; ističe da je mobilnost pri osposobljavanju ključna prednost pri ulasku na tržište rada; ističe da je potrebno poduzeti mjere usmjerene na osiguravanje koordinacije, komplementarnosti i usklađenosti među strukturnim fondovima za mobilnost, npr. Europskog socijalnog fonda (ESF), i drugih programa, kao što je Erasmus+; u tom smislu naglašava važnu ulogu programa mobilnosti kao što je Erasmus+ u poticanju razvoja horizontalnih vještina i kompetencija interkulturnih razmjena među mladima; pozdravlja preoblikovanje postojeće internetske stranice Europska panorama vještina ; 69. ističe da je potrebno osnažiti ulogu programa Erasmus za mlade poduzetnike u postizanju dugoročne kvalitetne zaposlenosti; smatra da je mobilnost radne snage potrebna kako bi se oslobodio potencijal mladih; napominje da je u EU-u trenutačno 217,7 milijuna zaposlenih osoba, od čega 7,5 milijuna (3,1 %) radi u drugoj državi članici; također napominje da je prema istraživanjima EU-a vjerojatnije da će mobilne biti mlade osobe, koje će se vratiti kući s novim vještinama i kvalifikacijama; 70. poziva Komisiju da osnaži i podupre mobilnost studenata u području obrazovanja i strukovnog osposobljavanja promicanjem programa Erasmus za naučnike; 71. poziva države članice da u cijelosti iskoriste preustroj mreže EURES kako bi poduprle mobilnost mlade radne snage unutar EU-a, uključujući mobilnost pri strukovnom naukovanju i stažiranju; poziva države članice da redovito ažuriraju obavijesti o slobodnim radnim mjestima i životopise; poziva Komisiju da poboljša postupak usklađivanja poslova i vještina u okviru mreže EURES kako bi se zajamčilo da se mladima nude primjerena, visokokvalitetna radna mjesta u skladu s njihovim životopisima; 72. potiče države članice da nakon razmjene najboljih praksi i u skladu sa specifičnom prirodom svakog pojedinog obrazovnog sustava uspostave kvalitetne sustave dvojnog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja u koordinaciji s lokalnim i regionalnim gospodarskim čimbenicima kako bi se prevladao problem sadašnje i buduće neusklađenosti između ponude i potražnje vještina na tržištu; 73. poziva države članice i Komisiju da uvedu inovativna i fleksibilna bespovratna sredstava za razvijanje talenata te umjetničkih i sportskih sposobnosti u području kulture, obrazovanja i osposobljavanja; podupire one države članice koje se žele uvesti programe stipendiranja za učenike i studente s dokazanim obrazovnim, sportskim i umjetničkim sposobnostima; 74. napominje da je rani prekid školovanja bez kvalifikacija među najvećim izazovima koji stoje pred našim društvom i da se, s obzirom na to da ono dovodi do neizvjesne egzistencije i socijalne isključenosti, rješavanje tog problema mora biti među našim najvažnijim ciljevima; ističe da mobilnost, prilagođavanje obrazovnih sustava i provedba individualiziranih mjera mogu dovesti do rješenja kad je riječ o osobama u najnepovoljnijem položaju, s ciljem smanjenja stope prekida školovanja u sustavima obrazovanja i osposobljavanja; 75. naglašava potrebu za uvođenjem studentskog ugovora koji će studentima omogućiti da uz sveučilišno obrazovanje i strukovno osposobljavanje mogu i raditi, po mogućnosti u poduzećima u struci za koju stječu izobrazbu i uz jamstvo da će završiti započeto školovanje; 76. naglašava da je potrebno ulagati daljnje napore za smanjenje ranog prekida školovanja i poticati obrazovanje mladih u nepovoljnom položaju; 77. napominje da je, unatoč tome što je u većini država članica nakon vrhunca zabilježen pad, nezaposlenost mladih i dalje ozbiljan razlog za zabrinutost u EU-u te da oko 8 milijuna mladih Europljana ne može pronaći posao, a da je udio onih kojima prijeti dugoročna nezaposlenost ili koji su primorani raditi na nepuno radno vrijeme ili stažirati i dalje visok;

231 HR Službeni list Europske unije C 215/223 Financijski izvori Četvrtak, 27. listopada naglašava važnost strateških ulaganja, između ostalog iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, u prvom redu Europskog socijalnog fonda, u cilju ostvarivanja regionalnog razvoja, konkurentnosti te stvaranja visokokvalitetnih pripravničkih staževa, strukovnih naukovanja i održivih radnih mjesta; napominje da bi posebnu pozornost trebalo pridati mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju; 79. napominje da je trebalo nekoliko mjeseci da se pokrene programsko razdoblje te da prva ocjena politika Unije za to razdoblje, posebno onih usmjerenih na mlade, ne može dati uvid u cjelovitu sliku stanja kada je riječ o njihovu stvarnom učinku; 80. ističe da je za prošlo programsko razdoblje Revizorski sud stopu pogreške za transakcije u okviru Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu procijenio na više od 4 %; očekuje da će Komisija ispraviti te pogreške u provedi programa Erasmus+; 81. napominje činjenicu da je postignuta stopa izvršenja proračuna od 100 % za programe u razdoblju od do 2013., a osobito za Program za cjeloživotno učenje te programe Kultura, MEDIA i Mladi na djelu; međutim, smatra da stopa izvršenja nije sama po sebi dovoljan pokazatelj učinkovitosti programa kada je riječ o ocjeni njihove uspješnosti; 82. zabrinut je zbog toga što je na kraju zbog neusklađenosti između preuzetih obveza i plaćanja zabilježen manjak plaćanja koji je imao negativne posljedice za sljedeću godinu (primjerice, u slučaju programa Erasmus+ manjak je iznosio 202 milijuna EUR); traži od Komisije da se pobrine da se to neće ponoviti u okviru novih programa; 83. podsjeća da je oklijevanje mladih da pokrenu vlastiti posao također doprinijelo sporom gospodarskom rastu u Europi te stoga smatra da im je u tom smislu potrebno pomagati; 84. pozdravlja činjenicu je za borbu protiv nezaposlenosti mladih tijekom novog programskog razdoblja iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih namijenjeno više od 12,4 milijarde EUR; 85. sa zadovoljstvom napominje da je nezaposlenih mladih osoba sudjelovalo u djelovanjima koja se financiraju iz Inicijative za zapošljavanje mladih; pozdravlja činjenicu da su čelnici država i vlada EU-a odlučili Jamstvu za mlade dodijeliti 6,4 milijarde EUR iz sredstava Unije (3,2 milijarde EUR iz Europskog socijalnog fonda i 3,2 milijarde EUR iz nove proračunske linije); međutim, naglašava da u nekim državama članicama u provedbi Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih i dalje postoje poteškoće; 86. poziva EU i države članice da ulože veće napore kako bi zajamčili da se strukovna naukovanja i pripravnički staževi ne koriste kao oblici nesigurnog rada umjesto osiguravanja pravih radnih mjesta te da zajamče svu potrebnu zaštitu na radu, među ostalim i kada je riječ o plaćama i drugim financijskim pravima; 87. poziva na ciljane i pojednostavljene mjere za povećanje sposobnosti država članica da iskoriste sredstva dostupna u okviru europskih strukturnih fondova, Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog kohezijskog fonda i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), Inicijative za zapošljavanje mladih, inicijative Mladi u pokretu, programa Tvoj prvi posao preko EURES-a, programa Obzor te programa i mjera u području građanstva; 88. poziva Komisiju i države članice da pojednostave administrativne postupke za dodjelu financijskih sredstava organizacijama mladih, s obzirom na to da one često ne raspolažu s dovoljno kapaciteta za složene postupke prijavljivanja za dodjelu sredstava iz raznih programa EU-a;

232 C 215/224 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada potiče države članice da u cijelosti iskoriste program Erasmus+ boljim usmjeravanjem djelovanja na mlade na svim razinama obrazovanja kako bi se povećali izgledi za njihovo zapošljavanje te potaklo ostvarivanje prekograničnih karijera i pravedne mobilnosti radne snage; podupire interkulturno učenje, europsko građanstvo i obrazovanje mladih u području demokracije i vrijednosti te stoga poziva Komisiju da pri provedbi reviziji u sredini razdoblja nastoji utvrditi i ukloniti prepreke u postupku financiranja koje otežavaju postizanje tih ciljeva kako bi Erasmus+ u tom području postao učinkovitiji; 90. pozdravlja činjenicu da je program Erasmus nadmašio cilj od 3 milijuna studenata; prima na znanje kontinuirani uspjeh koji prati taj vodeći program Unije od njegova začetka te smatra da je riječ o programu od iznimne važnosti koji treba nastaviti financijski podupirati; 91. izražava žaljenje zbog velikih razlika među državama članicama u pogledu broja studenata koje šalju, tj. primaju u sklopu programa Erasmus; preporučuje provedbu prodornijih informativnih kampanja te pojednostavljenje pravila; 92. podsjeća države članice da bi se trebale obvezati na veće financiranje na nacionalnoj razini, čime bi se dopunila odobrena sredstva za Europski socijalni fond i Inicijativu za zapošljavanje mladih i time omogućila neophodna potpora zapošljavanju mladih; također smatra da bi korišteni instrumenti i financijske potpore trebali omogućiti dostojanstven život; stoga poziva da se ocjeni razina financijskih potpora u kontekstu stvarnih troškova života u svakoj državi članici; 93. poziva države članice da poduzmu potrebne mjere za provedbu programa Jamstvo za mlade; poziva na daljnju političku predanost programu Jamstvo za mlade kao dugoročnoj, strukturnoj reformi, kojom će se zajamčiti održivo uključivanje u tržište rada uz pomoć visokokvalitetnih ponuda; 94. poziva države članice da u potpunosti provedu Jamstvo za mlade i da se pritom temelje na bliskoj suradnji nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, sustava obrazovanja i službi za zapošljavanje; ističe da bi se Jamstvo za mlade trebalo u cijelosti integrirati u nacionalne planove za zapošljavanje, ali i u planiranje obrazovne politike i politike za mlade, i da bi sve mlade trebalo šire upoznati s tim programom; podsjeća na to da je uključivanje organizacija mladih u komunikaciju, ali i u ocjenjivanje i provedbu Jamstva za mlade mehanizam ključan za uspjeh tog programa; 95. podsjeća na to da se mlade žene i muškarci iz različitih socioekonomskih sredina u različitoj životnoj dobi suočavaju s različitim uvjetima na tržištu rada; poziva Komisiju i države članice da takve rodno specifične i socioekonomske kriterije uzmu u obzir pri osmišljavanju i provedbi politika za mlade i politika tržišta rada, kao što je Jamstvo za mlade; 96. smatra da posebno visoke razine nesigurnosti radnih mjesta među mladima i starenje europskog stanovništva predstavljaju velik izazov za održivost, dostatnost i prikladnost mirovinskih sustava i ozbiljno štete međugeneracijskoj solidarnosti; stoga poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere da se spriječi zlouporaba barem potpora koja se daju u sklopu Jamstva za mlade i da daju prednost, barem za ugovore sklopljene u okviru Jamstva za mlade, ugovorima koji mladima omogućuju da uplaćuju doprinose u nacionalne sustave socijalne sigurnosti; 97. potiče države članice da u potpunosti provedbu Jamstvo za mlade i prate njegovu učinkovitost te da u tu svrhu koriste sredstava koje im je EU osigurao za provedbu mjera za poticanje zapošljavanja mladih, što će pak postići uključivanjem mladih u tržište rada, a među njima i mladih s invaliditetom, u vidu njihova zapošljavanja ili početka strukovnog naukovanja ili pripravništva u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili prestanka radnog odnosa, na primjer uvođenjem sustava cjeloživotnih i pojedincu prilagođenih sustava profesionalnog usmjeravanja, registracijskih i informacijskih ureda te metoda prikupljanja podataka kao i poticanjem prijava u evidenciju nezaposlenih u cilju dobivanja uvida u stvarno stanje nezaposlenosti mladih i poboljšanja usluga koje mladima u potrazi za poslom nude zavodi za zapošljavanje; 98. apelira na države članice da bez odgode prouče ključne čimbenike za uspjeh provedbe europskog Jamstva za mlade, poput kvalitete ponuđenih poslova i njihove održivosti, nastavka obrazovanja i osposobljavanja, socijalne uključenosti, sinergija s drugim područjima politika (obrazovanje, tržište rada, socijalne usluge i mladi) i suradnje među svim relevantnim dionicima, kako bi se mladi uključili na tržište rada, smanjila stopa njihove nezaposlenosti te ostvarili dugoročni pozitivni

233 HR Službeni list Europske unije C 215/225 Četvrtak, 27. listopada rezultati u pogledu sprečavanja socijalne isključenosti i isključenosti mladih iz tržišta rada pri njihovu prijelazu iz škole na tržište rada; 99. poziva na to da se naglasak u okviru europskog Jamstva za mlade u pogledu obrazovanja i osposobljavanja nekvalificiranih i niskokvalificiranih nezaposlenih mladih osoba stavi i na mlade osobe koje su nedavno završile strukovno obrazovanje te da se dobna granica Jamstva za mlade podigne s 25 na 29 godina s obzirom na činjenicu da su mnoge osobe koje diplomiraju ili prvi puta ulaze na tržište rada u kasnim dvadesetima; 100. poziva države članice i regije da razmjenjuju dobre prakse i uče jedne od drugih; ističe da je važno da države članice provedu ocjenu provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih za godine i 2015.; naglašava važnost ocjene srednjoročne učinkovitosti Jamstva za mlade s naglaskom na postignutim rezultatima kada je riječ o tome da se mladima omogući da steknu vještine i da se zaposle te ističe važnost daljnje provedbe ove inicijative; nadalje, ističe da je sudjelovanje organizacija mladih u ocjenjivanju i provedbi Jamstva za mlade ključno za uspjeh tog programa; 101. pozdravlja sveobuhvatno izvješće o provedbi Jamstva za mlade, koje će Komisija predstaviti kasnije ove godine; 102. napominje da će se izvješćem Revizorskog suda o Jamstvu za mlade EU-a i njegovoj provedbi u državama članicama, čiji je dovršetak predviđen za početak 2017., ponuditi jasnija ocjena rezultata programa; smatra da bi u izvješće, između ostalog, trebali biti uvršteni analiza učinkovitosti i dugoročni rezultati tog programa; 103. podsjeća Komisiju da je važno da među mladima postoji visoka razina osviještenosti o dostupnim programima i mogućnostima za sudjelovanje te da informacije koje se daju o programima budu visoke kvalitete i utemeljene na mjerljivim pokazateljima (npr. odgovori i uključenost ciljne skupine); 104. apelira na Komisiju i države članice da provedu ekspanzivne ekonomske politike koje nude više slobodnog prostora u području javnih ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje i visokokvalitetno strukovno naukovanje; 105. poziva države članice da ulažu više financijskih sredstava u nacionalni proračun za politike za mlade, umjetnost, kulturu, obrazovanje, zdravstvenu skrb i socijalne usluge, tj. da ga ne smanjuju; nadalje, poziva države članice da usmjere ulaganja u uključivo obrazovanje kojim se odgovora na društvene izazove kako bi se zajamčio jednak pristup i mogućnosti za sve, uključujući mlade iz različitih socioekonomskih sredina kao i ugrožene skupine te skupine osoba u nepovoljnom položaju; 106. preporučuje da se poduzetništvo mladih uvrsti u VFO te smatra da bi države članice trebale raditi na izradi nacionalnih strategija za postizanje sinergija između Erasmusa+, ESF-a, Inicijative za zapošljavanje mladih te Erasmusa za mlade poduzetnike kao i na izradi jasnih smjernica za procjenu učinka, koje bi Komisija trebala proslijediti državama članicama; 107. traži od Komisije da provede sveobuhvatan program praćenja programâ za mlade, koji bi obuhvatio planirane pokazatelje rezultata, konkretne ishode i dugoročne rezultate; 108. naglašava da je potrebno staviti naglasak na uspješnost i rezultate te izražava zadovoljstvo time što su novim regulatornim okvirom za europske strukturne i investicijske fondove za programsko razdoblje obuhvaćene odredbe za izvješćivanje o rezultatima država članica;

234 C 215/226 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada podsjeća da je 68 % proračuna ESF-a namijenjeno projektima čija bi potencijalna ciljana publika mogli biti mladi; 110. naglašava da je potrebno podupirati davanje stambenih potpora kako bi se zadovoljile potrebe učenika i studenata koji se ne mogu strukovno osposobljavati ili studirati u svom gradu, odnosno mjestu stanovanja, ili u nekom od gradova udaljenom manje od 50 km; Sudjelovanje u donošenju odluka 111. poziva na ostvarivanje jačih partnerstava između organizacija mladih i tijela javnih vlasti s ciljem povećanja mogućnosti za sudjelovanje mladih i njihovih organizacija u oblikovanju politika; smatra da je uloga mladih, umjetnosti i sportskih organizacija u razvoju participativnih sposobnosti mladih i u poboljšanju kvalitete postupka donošenja odluka osobito važna, s posebnim naglaskom na činjenici da mladi doprinose društvu i da isto tako iznalaze rješenja za aktualne izazove s kojima se suočava europsko društvo; naglašava jedinstvenu ulogu organizacija mladih u razvoju osjećaja građanstva, a na temelju prakticiranja demokratskih vrijednosti i procesa; 112. ističe važnost organizacija mladih kao nositelja građanskog obrazovanja i obrazovanja o demokratskim vrijednostima, vještinama i kompetencijama te priznaje njihov doprinos ostvarivanju većeg sudjelovanja mladih u demokratskom procesu; 113. ističe presudnu važnost informalnog i neformalnog obrazovanja, umjetnosti, sporta, volontiranja i društvenih aktivnosti za poticanje sudjelovanja mladih i socijalne kohezije kao alata koji mogu imati velik utjecaj na lokalne zajednice te pomoći u suočavanju s mnogim društvenim izazovima; 114. poziva države članice da u radu s mladima strogo poštuju načela uključivosti i da pritom poseban naglasak stave na mlade ljude s invaliditetom; 115. naglašava da treba intenzivno razvijati osviještenost o građanstvu, medijsku i digitalnu pismenost, kritičko razmišljanje i interkulturno razumijevanje, pri čemu se treba služiti širokom lepezom instrumenata s kojima su mladi dobro upoznati (npr. društvenim mrežama); naglašava važnu ulogu koju takvi programi i obrazovanje imaju u sprečavanju radikalizacije među mladima; 116. poziva Komisiju i države članice da u obzir uzmu nove oblike gospodarskog sudjelovanja mladih, kao što je među mladima sve raširenije korištenja alata ekonomije dijeljenja; 117. ističe da bi trebalo podupirati dobrovoljne političke, socijalne, kulturne i sportske aktivnosti mladih na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i u većoj mjeri priznati njihovu vrijednost kao važan oblik neformalnog učenja koji doprinosi razvoju ključnih kompetencija za život i promicanju vrijednosti kao što su suradnja, solidarnost, jednakost i pravednost; naglašava, međutim, da se spremnost mladih ljudi da razvijaju volonterske aktivnosti u konačnici ne može smatrati mogućom jeftinom zamjenom za usluge koje bi trebale pružati države članice; zahtijeva da se volonterstvo prepozna i traži njegovo puno priznavanje ili vrednovanje; 118. poziva države članice da promiču demokratsko sudjelovanje mladih studenata i da mladima koji se obrazuju pomognu da sudjeluju u vlastitom obrazovanju i da mu kao članovi studentskih organizacija i doprinose; 119. naglašava da je bolje razumijevanje vrijednosti i funkcioniranja EU-a te europske raznolikosti presudno za poticanje sudjelovanja u demokraciji kao i aktivnog građanstva među mladima; 120. poziva Komisiju da u što većoj mjeri upotrijebi nove digitalne alate, u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje u obrazovanju i osposobljavanju pružaju društveni mediji, pruži ciljanu visokokvalitetnu medijsku obuku kojom se potiče razvoj medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja te da potiče i podupire sudjelovanje mladih u donošenju odluka te u građanskom, kulturnom i socijalnom životu društva kako bi se povećala zapošljivost i unaprijedilo poduzetništvo,

235 HR Službeni list Europske unije C 215/227 inovacije i kultura; također priznaje potencijal digitalnih alata kao učinkovitog sredstva za borbu protiv vršnjačkog nasilja, govora mržnje i radikalizacije; o o o 121. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica. Četvrtak, 27. listopada 2016.

236 C 215/228 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada P8_TA(2016)0427 Kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima (2015/2226(INI)) (2018/C 215/34) Europski parlament, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o zapošljavanju u ruralnim područjima: smanjenje razlika u zapošljavanju (COM(2006)0857), uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0285/2016), A. budući da ruralne zone predstavljaju više od 77 % teritorija Europske unije i da su brojna radna mjesta na tim područjima koja se često ne mogu premjestiti drugdje povezana s poljoprivredom i poljoprivredno-prehrambenom industrijom; B. budući da poljoprivreda i poljoprivredno-prehrambena industrija čine 6 % BDP-a Europske unije, 15 milijuna poduzeća i 46 milijuna radnih mjesta; C. budući da se u posljednjim desetljećima u velikom broju europskih zemalja broj poljoprivrednika u ruralnim područjima drastično smanjio, kao što su se smanjili i prihodi poljoprivrednika te drugih radnika u sektoru poljoprivrede, a broj radnih mjesta i dalje je u padu; budući da se između i input rada u poljoprivredi u EU-28 smanjio za gotovo jednu četvrtinu (- 23,6 %) ( 1 ); D. budući da poljoprivreda i dalje obuhvaća veći dio europskog teritorija, ali da predstavlja tek malen dio aktivnog stanovništva koje živi u ruralnim područjima; budući da diversifikacija korištenja poljoprivrednog zemljišta, koja obuhvaća produktivno-gospodarsku funkciju, rezidencijalnu i rekreativnu funkcije te funkciju zaštite i očuvanja prirode, predstavlja znatno velik izazov u pogledu razvoja i zapošljavanja u raznim ruralnim regijama Unije; budući da, unatoč činjenici da je u nekim regijama posljednjih godina zaustavljen depopulacijski trend priljevom ljudi koji žele živjeti na selu, čime je u većini slučajeva došlo do periurbanog efekta, ima i onih regija koje nisu toliko prosperitetne i koje sve više propadaju te čija velika udaljenost predstavlja problem, a pružanje potpore razvoju i zapošljavanju je otežano; E. budući da su mnoga ruralna područja suočena s nizom izazova kao što su niski prihodi, negativan rast stanovništva, nedostatak radnih mjesta i visoka stopa nezaposlenosti, slabi razvoj tercijarnog sektora, nedostatak kapaciteta za preradu prehrambenih proizvoda, niska razina vještina i ograničene količine kapitala; F. budući da devet od deset Europljana smatraju da poljoprivreda i ruralna područja predstavljaju važan faktor njihove budućnosti; G. budući da je prihod po radnoj jedinici za poljoprivredne djelatnosti relativno nizak i da je to razlog za zabrinutost; H. budući da je gospodarska kriza pogodila sve dijelove Europe, ali najviše ruralna područja; ( 1 ) Eurostat, 2016.

237 HR Službeni list Europske unije C 215/229 Četvrtak, 27. listopada I. budući da je s obzirom na trenutačnu gospodarsku krizu zapošljavanje jedan od glavnih prioriteta Europske unije, posebno u okviru EFSU-a, te da u tom kontekstu treba ojačati legitimitet i poboljšati učinkovitost zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kako bi ona postala jedan od glavnih čimbenika europskog djelovanja s ciljem očuvanja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima, uglavnom u sektoru poljoprivrede, kao i poticanja konkurentnosti; budući da je u tom kontekstu potrebno ocijeniti raspon utjecaja ZPP-a na otvaranje i očuvanje radnih mjesta u ruralnim područjima; J. budući da je od ključne važnosti zadržati dva stupa ZPP-a, s obzirom na to da se prvim stupom sprječava emigracija malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz sektora te se čuvaju radna mjesta u poljoprivrednom sektoru, a drugim se stupom osigurava otvaranje novih radnih mjesta u drugim područjima kao što su turizam, prerada hrane i ostali povezani sektori; K. budući da je europska poljoprivreda suočena s brojnim izazovima u pogledu proizvodnje hrane i sigurnosti opskrbe hranom, okoliša, energije i klimatskih promjena te je ključno ojačati vezu između društva i poljoprivrede, kao i razviti inovativna rješenja za suočavanje s tim izazovima kako bi se osigurali otpornost i konkurentnost sektora i ponovno promislili ciljevi istinske javne politike u službi svih građana, a to je jedan od najvažnijih aspekata europske integracije; L. budući da se ponovno povezivanje poljoprivrede s lokanom zajednicom ta potrebna povezanost između proizvodnje i otvaranja radnih mjesta na određenom području predugo zanemarivalo te da je naša zadaća sačuvati poljoprivrednu proizvodnju kao temeljnu aktivnost muškaraca i žena neodvojivu od područja u kojemu žive, kako bi se održala dinamičnost ruralnih područja i brojnost radnih mjesta; budući da će se tim ponovnim povezivanjem također zajamčiti zdrava ravnoteža između urbanog i ruralnog razvoja; M. budući da je sve veća uloga gradske i prigradske poljoprivrede, kao i interes za nju i za izmijenjeni model potrošnje kojim se kombiniraju različiti čimbenici, uključujući minimalni ekološki otisak, visokokvalitetnu lokalnu proizvodnju i priznavanje vrijednosti rada malih i regionalnih proizvođača; N. budući da se sastavnim elementima posljednje reforme ZPP-a omogućilo ravnopravnije preusmjeravanje i preraspodjela potpora među državama članicama i različitim poljoprivrednim sektorima te ponovno potvrdila uloga ZPP-a u gospodarskom smislu te uloga ZPP-a kao socijalnog stabilizacijskog faktora poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih regija; O. budući da, iako su studije pokazale da izravnim plaćanjima u sklopu prvog stupa ne dolazi do izravnog otvaranja radnih mjesta, ona imaju ključnu ulogu u očuvanju radnih mjesta i zadržavanju poljoprivrednika na tom području; budući da bi, ako se ta podrška u okviru politike ukine, 30 % europskih poljoprivrednika bilo prisiljeno prekinuti svoje aktivnosti i napustiti poljoprivredni sektor; budući da ta plaćanja održavaju mala poljoprivredna gospodarstva i ruralna područja na životu; P. budući da potpore u obliku izravnih plaćanja za poljoprivrednike u perifernim područjima koji se bave poljoprivredom na marginaliziranom zemljištu ili zemljištu u nepovoljnom položaju nisu ključne samo kako bi se osiguralo da poljoprivrednici ostanu na tim zemljištima i zarađuju dovoljno za dostojan život, nego i kako bi se pobrinula za to da su ta zemljišta zaštićena i imaju ulogu u privlačenju turizma u dotično područje; Q. budući da je primarni cilj prvog stupa reformiranog ZPP-a sigurnost opskrbe hranom čime se doprinosi očuvanju postojećih radnih mjesta u poljoprivredi i da postoji zahtjev za pravedniju raspodjelu plaćanja u okviru prvog stupa u cilju postizanja najvećeg mogućeg pozitivnog učinka dotične potpore; R. budući da iskustvo s terena pokazuje da su mogući drugačiji načini razvoja poljoprivrede, kojima bi se postigli bolji rezultati u pogledu kvalitete prehrambenih namirnica, poljoprivredne, ekološke i socioekonomske učinkovitosti, da je važno podržavati i promicati raznolikost poljoprivrednih sustava te da mala i srednja gospodarstva, koja su u načelu raznovrsnija, inovativnija, vrlo fleksibilna, često dobro povezana u udruge proizvođača i zadruge doprinose zajednicama u kojima se nalaze tako što podržavaju ruralnu ekonomiju, a to je ključ razvoja europske poljoprivrede;

238 C 215/230 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada S. budući da je trenutačna kriza pokazala da je u okviru zajedničke poljoprivredne politike usmjerene na tržište nužno zadržati zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta i definirati nove regulatorne instrumente prilagođene kako bi se njima osigurala stabilnost cijena te sigurnost radnih mjesta i prihoda od poljoprivrede; T. budući da europski poljoprivrednici djeluju na sve globaliziranijem tržištu i da su stoga izloženiji nestabilnosti cijena nego drugi sektori; U. budući da se aktualnim sustavom plaćanja u lancu opskrbe hranom ne jamči održiva distribucija dodane vrijednosti te često dovodi do toga da prihodi primarnih proizvođača nisu dostatni ni za pokrivanje njihovih troškova; V. budući da, u usporedbi s gradskim područjima, ruralna područja obično karakteriziraju statistički više razine nezaposlenosti i znatno niži prihodi stanovništva, kao i manje privlačna infrastruktura i slabiji pristup uslugama, a troškovi pružanja usluga su znatni zbog niže gustoće naseljenosti i pristupačnosti; W. budući da otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima mora biti dio održive politike prilagođene specifičnim područjima kojom se vodi računa o očuvanju i razvoju poljoprivrednih aktivnosti i aktivnosti neizravno povezanih sa sektorom poljoprivrede i šumarstva, kao i ruralnih aktivnosti koje su temelj društvenih odnosa i solidarnosti među raznim dionicima te koje su povoljne za okoliš; X. budući da budućnost ruralnih područja ne ovisi isključivo o razvoju poljoprivrednog sektora, već i o diversifikaciji te održavanju drugih gospodarskih aktivnosti, kao što su šumarstvo, obrt, razvoj malih i srednjih poduzeća te integriranih proizvodnih kapaciteta, ruralni turizam, omogućavanje rekreacijskih, obrazovnih i sportskih aktivnosti (npr. jahanje) te održivo korištenje poljoprivrednim i šumskim resursima (uključujući otpad) za proizvodnju obnovljive energije ili ekoloških materijala i proizvoda na temelju ekoloških postupaka; budući da postoji potreba za donošenjem decentraliziranih i lokalnih politika povezanih sa socioekonomskim aspektima te ruralnim identitetom i kulturom, kao i za uspostavom istinski teritorijalnog sustava kojim se nastoji uspostaviti sinergija i zajednički vrednovati ruralne resurse u okviru zajedničkih i međusektorskih pristupa, naročito uključivanjem drugih fondova EUa, kako bi se potaknuli rast i zapošljavanje u ruralnim područjima, a istovremeno zajamčilo postojanje ruralne infrastrukture; Y. budući da je radi toga nužno usredotočiti se na činjenicu da se brojna radna mjesta koja ovise o lokaciji i određenoj poljoprivrednoj djelatnosti, uključujući šumarstvo, ne mogu premjestiti, bilo da je riječ o prehrambenim ili neprehrambenim uslugama, kao što su očuvanje krajolika i vode te gospodarenje istima; Z. budući da je podršku potrebno pružati posebno malim obiteljskim gospodarstvima, odnosno poljoprivrednicima pojedincima koji samostalno ili sa suradnicima odgovorno, neovisno i efektivno upravljaju svojim gospodarstvom te koji se nose s eventualnim poteškoćama i lakše prilagođavaju proizvodnju i/ili proizvodne metode te diversificiraju svoje aktivnosti kako bi se suprotstavili stalnim strukturnim promjenama u poljoprivrednom sektoru; AA. budući da je potrebno analizirati, bilježiti i u svim politikama EU-a promicati potencijal žena koje rade i/ili su samozaposlene u poljoprivredi i ruralnim područjima, te ih se niti jednom od politika EU-a ne smije marginalizirati, jer će se na taj način stvoriti temelji za žene pokretače razvoja i inovacija, što će cijelom sektoru pomoći da izađe iz krize; budući da bi žene trebale biti uključene u planove za razvoj sektora na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi potonja mogla iskoristiti njihove potrebe, iskustva i vizije, zbog čega bi one trebale posjedovati vještine potrebne za aktivno sudjelovanje u osmišljavanju takvih planova; AB. budući da je samo 7,5 % poljoprivrednika bilo mlađe od 35 godina i da je preko 4,5 milijuna trenutnih voditelja gospodarstava starije od 65 godina, a članci 50. i 51. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u okviru ZPP-a uključuju odredbe za poticanje obnavljanja generacija u poljoprivredi;

239 HR Službeni list Europske unije C 215/231 Četvrtak, 27. listopada AC. budući da je u brojnim državama članicama pristup žena iz ruralnih regija tržištu rada u području poljoprivrede ili u drugim sektorima ograničen te da je u tim regijama više nego u drugima razlika u plaći muškaraca i žena veća, a da je njihova uloga ipak od iznimne važnosti za razvoj i društveni život u ruralnim područjima, a posebno na poljoprivrednim gospodarstvima koja su provela diversifikaciju svojih aktivnosti te u ponudi imaju seoski turizam, visokokvalitetne proizvode, rekreativne, obrazovne i sportske aktivnosti te druge usluge; budući da žensko poduzetništvo predstavlja važan stup održivog razvoja u ruralnim područjima u socijalnom, ekonomskom i ekološkom pogledu; budući da je nejednak pristup zemljištu jedan od čimbenika koji pridonose ograničavanju žena u razvoju poslovne aktivnosti u poljoprivrednom sektoru; budući da u prosjeku 29 % poljoprivrednih gospodarstava u Europi vode žene; AD. budući da je malen broj sorti kultura koje se industrijski uzgajaju; budući da lokalne sorte i pasmine imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti i očuvanju sredstava za život u regijama i lokalnoj proizvodnji; AE. budući da ruralno područje treba učiniti privlačnijim za nove generacije te da se treba poticati osposobljavanje s naglaskom na inovacijama i modernizaciji u području zanimanja i tehnologija; AF. budući da je FAO razvio univerzalni okvir za procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA); AG. budući da se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) može iskoristiti za stručno osposobljavanje i svladavanje vještina u različitim sektorima aktivnosti u ruralnim područjima; U okviru postojećeg ZPP-a 1. poziva sve države članice da mladim poljoprivrednicima pruže održive perspektive kako bi se spriječilo napuštanje ruralnih područja, da provedu sveobuhvatnu strategiju obnavljanja generacija te da u tom cilju u potpunosti iskoriste sve mogućnosti koje novi ZPP nudi za podršku mladim te novim poljoprivrednicima, uključujući izvan obiteljskog kruga, posebno pružanjem potpore mladim poljoprivrednicima u okviru mjera prvog i drugog stupa te novim poljoprivrednicima starijima od 40 godina u uspostavi njihovih gospodarstava; primjećuje također da te odredbe također moraju biti dopunjene i usklađene s odredbama nacionalnih politika (o korištenju zemljišta, oporezivanju i socijalnoj sigurnosti itd.), uključujući potporu iz članaka 50. i 51. Uredbe (EU) br. 1307/2013; 2. napominje da veliku većinu izravnih plaćanja u okviru ZPP-a primaju najbogatija poljoprivredna gospodarstva te da je samo 13 % korisnika primilo 74 % rashoda u obliku izravnih plaćanja u okviru ZPP-a; smatra da se time ne pomaže otvaranju radnih mjesta u poljoprivredi, s obzirom na to da mala gospodarstva zahtijevaju veliku količinu radne snage te da 53 % poljoprivrednih radnika radi na malim poljoprivrednim gospodarstvima; poziva na bolju raspodjelu plaćanja u okviru ZPP-a u korist malih poljoprivrednika; 3. potiče države članice da pružaju veću podršku malim i srednjim gospodarstvima, posebno češćim preraspodjelama plaćanja; nadalje, poziva države članice da uvedu mehanizme kojima će se poticati poduzeća koja su učinkovito organizirana i ona koja se koriste pravnim instrumentima spajanja poduzeća; 4. smatra da se u okviru ZPP-a u većoj mjeri moraju u obzir uzeti područja u geografski nepovoljnom položaju (planinska područja, prekomorska područja, jako udaljena područja, osjetljiva prirodna područja) jer je održavanje poljoprivrede na životu ključan vektor gospodarskog, društvenog i ekološkog razvoja usmjerenog na zapošljavanje; međutim, ZPP-om se u obzir također mora uzeti nova dinamika periurbanizacije te dati potpora prijelaznim područjima na rubu urbanih zona u suočavanju s ograničenjima koja proizlaze iz njihovih posebnosti; 5. podsjeća da su se države članice uvelike koristile mogućnošću dodjele vezanih plaćanja, kojima se radna mjesta zadržavaju u područjima u nepovoljnom položaju jer vezana plaćanja potiču razvoj proizvodnje i omogućuju da se ona zadrži na tim područjima, te ih poziva da povećaju udio te vrste potpore za aktivne poljoprivrednike, da je učine fleksibilnijom te da je iskoriste za opskrbu Europske unije većim zalihama biljnih proteina, koja se za uvoz te sirovine

240 C 215/232 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada trenutno oslanja na treće zemlje; nadalje smatra da bi se razina dobrovoljnih vezanih plaćanja mogla prilagoditi u odnosu na razinu zapošljavanja ovisno o određenom usjevu, čime bi se pružila dodatna potpora proizvodnji za koju je potrebna najveća radna snaga; 6. ističe da u aktualnom programskom razdoblju i u skladu s Programom ruralnog razvoja postoji odredba za ciljanu pomoć za uzgoj lokalnih sorti i pasmina, čime se promiče regionalno zapošljavanje i održava biološka raznolikost; poziva države članice da uvedu mehanizme u okviru kojih će skupine i organizacije proizvođača i poljoprivrednika koji se bave uzgojem lokalnih sorti i pasmina moći primati ciljanu pomoć; 7. podsjeća da je potrebno voditi računa o ekološkom aspektu izravnih potpora, što treba biti sredstvo u postizanju održivosti i isplativosti gospodarstava te doprinositi održavanju i otvaranju novih radnih mjesta, između ostalog u području očuvanja biološke raznolikosti, seoskog turizma i upravljanja ruralnim područjima, npr. uz pomoć imanja i povijesnih ladanjskih vila; potiče EU da osigura pojednostavljenje i omogući da se ekološki propisi provedu jednostavno, razumljivo i bez problema; ističe da se ekološkim aspektom ne smije dovesti do smanjenja ili napuštanja poljoprivredne proizvodnje, koja je posebno osjetljiva u planinskim i perifernim područjima; 8. smatra da bi, s obzirom na visoku stopu smrtnosti pčela u nekoliko država članica EU-a i na ključnu ulogu koje one kao oprašivači imaju u pogledu sigurnosti hrane te ekonomije mnogih biljnih sektora, Unija trebala pružiti veću potporu tom sektoru donošenjem istinske europske strategije za repopulaciju pčela; dodaje da za to ne bi bila potrebna velika ulaganja, a da bi se na taj način otvorila brojna radna mjesta bilo diversifikacijom aktivnosti na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima bilo otvaranjem novih specijaliziranih gospodarstava, koja bi prema mišljenju stručnjaka trebala imati dvije stotine košnica da bi bila održiva i čija bi primarna svrha bila parenje izabranih matica i trutova, a potom i proizvodnja meda kojega u EU-u drastično nedostaje; ističe da je takav pristup, koji se temelji na raznim europskim strategijama, onima o inovacijama, socijalnoj uključenosti i otvaranju novih radnih mjesta, u potpunosti u skladu sa željom da se zajednička poljoprivredna politika i razvoj poljoprivrede preusmjere u cilju ostvarenja veće održivosti; 9. napominje da se u cilju očuvanja radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima sektor mora okrenuti novim alatima za upravljanje rizikom te pojačati upotrebu alata poput organizacija proizvođača u okviru jedinstvenog ZOT-a i drugog stupa kako bi se bolje odgovorilo na fluktuacije i potražnju na globalnom tržištu; smatra da je tržišne mjere i iznimne krizne mjere te mjere upravljanja rizikom, koje su predviđene jedinstvenim ZOT-om i drugim stupom, potrebno provoditi puno brže i odlučnije, uz prilagodbu pomoći iz proračuna EU-a posebnoj situaciji u kojoj se nalaze najudaljenije regije, planinske regije te ostale regije suočene s izazovima u pogledu konkurentnosti, kako bi se ograničili negativni učinci pada cijena na prihode od poljoprivrede; ističe da nisu u potpunosti ispunjeni ciljevi provedbe iznimnih kriznih mjera te da se njima trebaju u većoj mjeri uzeti u obzir postojeća infrastruktura i kapaciteti država članica; poziva Komisiju da u svjetlu nedavnih kriza razvije sustave za bržu i efikasniju intervenciju kojima se mogu spriječiti najnegativniji učinci; 10. poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijal iznimnih mjera iz članaka 219. do 222. Uredbe (EU) br. 1308/ 2013; 11. smatra da se intervencijske cijene, kako bi imale ulogu zaštitne mreže, moraju redovito usklađivati prateći kretanja cijena troška kako bi imale izravan učinak na prihode proizvođača i daljnji tijek njihovih aktivnosti te zapošljavanje; poziva EU da uspostavi prevencijske alate slične onima za Europski opservatorij za tržište mlijeka u svim najvećim proizvodnim sektorima kako bi se nadzirala tržišta, čime bi se omogućilo usmjeravanje proizvodnje te osigurao odgovor u kriznim situacijama fleksibilnim i reaktivnim alatima za upravljanje tržištem koje bi se aktiviralo u potrebnom trenutku; 12. svjestan je da kratki lanci opskrbe koji povezuju poljoprivrednike s lokalnim proizvođačima mogu potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima i ističe da sustavi kvalitete, oznake zemljopisnog podrijetla i organska poljoprivreda predstavljaju mogućnost za razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora i potencijalno otvaranje ruralnih radnih mjesta te ih se kao takve treba ne samo zaštititi već i razvijati jer se zahvaljujući njima otvaraju nova radna mjesta

241 HR Službeni list Europske unije C 215/233 Četvrtak, 27. listopada i štite regionalna kultura i identitet; ističe da je za te proizvode potrebno osigurati bolji pristup većim tržištima i uvesti mjere za jamčenje njihove kvalitete, promicanje i zaštitu u cilju poboljšanja njihovog plasiranja na tržište te uključivanja u opće turističke proizvode određenog geografskog područja; podsjeća, u svjetlu zakonodavnih prijedloga o kojima se raspravlja, da se ti pozitivni ekonomski učinci temelje na povjerenju potrošača koje ne bi trebalo biti dovedeno u pitanje izmjenama koje bi se mogle smatrati snižavanjem kvalitete; nadalje ističe da postupci za postizanje tih standarda kvalitete mogu biti presloženi te da ih je potrebno pojednostaviti; 13. smatra da bi se države članice trebale više koristiti prioritetnim područjem koje se odnosi na očuvanje i otvaranje radnih mjesta iz 6. prioriteta drugog stupa kao i mjerama za prijenos znanja te stručno i cjeloživotno usavršavanje (uključujući pripravništvo, doškolavanje i prekvalifikaciju) kako bi se osobe mogle zaposliti na drugim radnim mjestima u ruralnim područjima, kao i savjetodavnim mjerama te mjerama za pomoć u upravljanju kako bi se poboljšala ekonomska i ekološka učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava; poziva Komisiju i države članice da dodjele pomoć za usavršavanje kako bi pomogle poljoprivrednicima te radnicima u sektoru poljoprivrede i u ruralnim područjima da postanu svestraniji i sposobni diversificirati svoje aktivnosti i inicijative te da podrži inovacije; 14. napominje da su trenutačni programi za ruralni razvoj u mnogo manjoj mjeri usmjereni na socijalne projekte u okviru kojih se vodi računa o očuvanju radnih mjesta od onih iz prethodnog programskog razdoblja ( ) i to zbog mjera koje su države članice izabrale u okviru svojih programa za ruralni razvoj te manje količine sredstava izdvojenih za mjere koje se izravno odnose na zapošljavanje; stoga poziva na veću fleksibilnost u provođenju politike ruralnog razvoja; 15. smatra da je potrebno pojednostaviti primjenu politike ruralnog razvoja, donijeti usklađenije pristupe poput financiranja iz više fondova te zaustaviti države članice i Komisiju u njihovu nametanju iscrpnih upravnih i financijskih provjera; 16. poziva države članice da bolje oglašavaju potencijal drugog stupa ZPP-a u pogledu diversifikacije aktivnosti u ruralnim područjima (npr. agroturizam, proizvodnja obnovljive energije); 17. ističe da se faktor rizika neodvojiv od koncepta inovacija nedovoljno uzima u obzir i u nacionalnoj politici i u politici EU-a te da ta činjenica priječi inovacije i otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mnogobrojne aktere koji ne raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima za dovršenje inovativnih projekata; 18. naglašava da su ruralni razvoj i otvaranje radnih mjesta usko povezani i stoga poziva države članice i regije da maksimalno iskoriste potencijal lokalnih i regionalnih tijela koja su najbolje upoznata s izazovima i mogućnostima u svojim područjima kako bi se ostvarili ciljevi drugog stupa i poštovali prioriteti ZPP-a, uključujući promicanje socijalne uključenosti, smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja; podsjeća na mogućnost usmjeravanja programa za ruralni razvoj i operativnih programa na otvaranje i očuvanje radnih mjesta te poboljšanje ruralnih usluga te traži od Europske komisije da im pruži pomoć kako bi postigle taj cilj; ističe prilagodbu modela ekonomije dijeljenja u ruralnim područjima u cilju poticanja zapošljavanja i učinkovitosti poljoprivrednih aktivnosti te smanjenja troškova; 19. poziva Komisiju i države članice da pruže potporu poduzećima i zadrugama u socijalnoj ekonomiji, uključujući socijalnu poljoprivredu ( 1 ), kako bi se potakla socijalna integracija i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima; prima na znanje aktivnosti ostvarene u okviru Inicijative za socijalno poduzetništvo i poziva Komisiju da poveća doprinos socijalne ekonomije ruralnom razvoju, primjerice izradom akcijskog plana za poduzeća socijalne ekonomije; ( 1 )

242 C 215/234 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada ističe da se mjerama za poticanje demografskog razvoja i okruženja koje pogoduje obiteljima u poljoprivrednim područjima treba dati više važnosti kako bi se pružila potpora obiteljima i olakšala pomirba između obiteljskog i profesionalnog života, ali i u vezi s pitanjima u odnosu na tržište rada i ekonomski razvoj u ruralnim područjima; 21. naglašava potrebu za promicanjem aktivnih mjera i politika kojima se ističe pozitivna uloga migracije u poticanju ekonomskog rasta i jačanju socijalne kohezije u ruralnim područjima; 22. poziva Komisiju i države članice da uspostave politike kojima će se valorizirati ruralna područja razvojem turizma koji, ako se odgovarajuće strukturira i potiče, može biti pokretač kulturnog, društvenog i gospodarskog rasta područja s važnim prirodnim, krajobraznim, kulturnim i poljoprivredno-prehrambenim resursima; naglašava da turistički razvoj ruralnih područja i diversifikacija poljoprivrednih aktivnosti, među ostalim obrazovnih, kulturnih i rekreativnih, predstavljaju poticaj novim generacijama da se vrate na selo s inicijativama i poduzetničkim duhom usmjerenim na inovacije te valorizaciju karakterističnih proizvoda; 23. ističe da će, uz pomoć EPFRR-a i drugih europskih fondova, uspostava sinergija između različitih područja politike biti ključna za odgovaranje na izazov otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima i omogućiti da poljoprivreda ponovno dobije ključno mjesto u teritorijalnom razvoju; prima na znanje da bi se sredstva iz drugog stupa mogla koristiti kao dinamičan financijski alat za stvaranje jačih sinergija s alternativnim izvorima i programima financiranja, kako bi oni bili dostupni ruralnim područjima u cilju povećanja povezivosti, konkurentnosti, gospodarske diversifikacije i podupiranja poduzetništva, vodeću računa o očuvanju ruralne kulture i identiteta; 24. ističe da su mala gospodarstva kojima upravljaju vlasnici sve više pod pritiskom jer ulagači otkupljuju poljoprivredna zemljišta; ističe da su očuvanje površina namijenjenih uzgoju i pristup zemljištu ključni za osnivanje i širenje poljoprivrednog gospodarstva te za očuvanje radnih mjesta u ruralnim područjima; budući da je izvješće Komisije o potrebama mladih poljoprivrednika iz studenoga ukazalo na činjenicu da je dostupnost zemljišta za kupnju i najam najveći problem s kojim se susreću mladi poljoprivrednici i novi sudionici u području poljoprivrede; stoga poziva države članice da razmijene najbolje prakse i razviju instrumente koji bi omogućili pristup zemljištu u ruralnim područjima s visokom stopom nezaposlenosti i to kroz participativno korištenje i upravljanje posjedom, u skladu s nacionalnom praksom ili uspostavom sustava za upravljanje zemljištima i pružanje informacija o neiskorištenom zemljištu ili zemljištu koje bi se moglo iskoristiti za poljoprivredu, a na čije bi usluge pravo imali prvenstveno mladi poljoprivrednici i žene; 25. smatra da je važno da se programima ruralnog razvoja učini više kako bi se poboljšali odnosi između ruralnih i urbanih područja u cilju poticanja suradnje i pružanja mogućnosti za poduzeća koja djeluju u ruralnim područjima, a koja su ključna za razvoj tih područja i otvaranje radnih mjesta; smatra da sela imaju važnu ulogu u urbano-ruralnim odnosima jer pružaju pristup osnovnim uslugama za stanovnike okolnih ruralnih područja te da bi države članice stoga u okviru svojih teritorijalnih politika trebale promicati pružanje usluga u selima; 26. poziva na uvođenje obvezujućih pravila o pravednim plaćanjima u lancu opskrbe hranom između proizvođača hrane, trgovaca na veliko i prerađivača kako bi se zajamčilo da poljoprivrednici dobivaju prikladan udio dodane vrijednosti kojim im se omogućuje da vrše održivu poljoprivrednu aktivnost; 27. ističe da je sektor šumarstva, faktor koji je trenutno nedovoljno iskorišten u Europi, jedan od većih izvora radnih mjesta koji bi u njegovim raznim oblicima trebalo bolje promicati u okviru drvne industrije; dodaje da je EU trenutno suočen s velikim manjkom opskrbe drvom i da se za razvoj šumarstva mora uložiti u potrebnu infrastrukturu; 28. naglašava da je pristup zemljištu ključan preduvjet za osnivanje i širenje poljoprivrednog gospodarstva; ističe da je pristup zemljištu najveći problem mladih poljoprivrednika koji žele osnovati poljoprivredno gospodarstvo;

243 HR Službeni list Europske unije C 215/235 U okviru budućeg ZPP-a nakon Četvrtak, 27. listopada ističe da je potrebno pojednostaviti postupke u okviru ZPP-a i da za ZPP treba izdvojiti dostatna sredstva kojima bi se, barem na aktualnoj razini, odrazila njegova znatna europska dodana vrijednost kako bi dugoročno učinkovito doprinosio otvaranju radnih mjesta kao dio diversificiranog europskog sektora poljoprivrede i šumarstva te kako bi se njime promicali održivi razvoj i privlačnost ruralnih područja; ističe da se politika ruralnog razvoja, koja omogućava izravnije i učinkovitije djelovanje za smanjenje društvene isključenosti među stanovnicima ruralnih područja, poticanje zapošljavanja i dinamičnost ruralnih područja, mora postepeno jačati, ne umanjujući važnost potpore iz prvog stupa, koja se mora reorganizirati kako bi se, između ostaloga, osiguralo bolje djelovanje tržišta i njegova veća stabilnost koja je ključna za očuvanje poljoprivrednih prihoda, europskog modela poljoprivrede i sigurnosti hrane te za održavanje privlačnosti ruralnih područja (ističući kvalitetu života) u odnosu na gradske zone; 30. ističe da je potrebno u okviru ZPP-a pridati veću pozornost instrumentima kojima je cilj modernizacija i poticanje ulaganja, a kojima se jamči održiva konkurentnost gospodarskih sektora u ruralnim područjima (uključujući poljoprivredno-prehrambeni i energetski sektor, sektor prerade, industriju usluga i socijalni sektor) u skladu s ekološkim pravilima, čime se jamči održavanje radnih mjesta; ističe da će se tim instrumentima također omogućiti daljnje smanjenje razlika među državama članicama i među regijama u pogledu poljoprivrednog i ruralnog razvoja; 31. naglašava važnost sektora turizma kao izvora prihoda za poljoprivrednike (npr. odmor na poljoprivrednom gospodarstvu); potiče države članice i Komisiju da uvedu programe za potporu ulaganjima i poduzetništvu; smatra da je važno podupirati dotična poljoprivredna gospodarstva turističkim kampanjama; 32. prima na znanje dosad usvojene mjere za pojednostavljivanje ZPP-a te poziva Komisiju na daljnji razvoj i provedbu mjera za uvođenje proporcionalnosti i fleksibilnosti u vezi sa smanjenjem administrativnog opterećenja u sklopu ZPP-a te povećanjem produktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima; 33. naglašava da su mogućnosti u sklopu ZPP-a ograničene, s obzirom na to da je njegov primarni cilj sigurnost opskrbe hranom te da će za pružanje djelotvornog odgovora na izazove koji utječu na otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta u ruralnim područjima biti potreban širi međuresorni pristup na regionalnoj i nacionalnoj razini; 34. poziva Komisiju da podržava konkurentan i održiv europski model poljoprivrede utemeljen na obiteljskom, diversificiranom i multifunkcionalnom modelu kojemu je prioritet primjereno plaćena radna mjesta zadržati u zajednici, uz poseban naglasak na područjima s posebnim ograničenjima, kao što su priznata člankom 349. UFEU-u i, u proizvodnji prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osigurati sigurnost opskrbe hranom, kao i sigurnost hrane u smislu zaštite zdravlja; 35. poziva države članice da razviju načine nadzora nad zemljištem i sredstva za regulaciju kako bi imale bolji uvid u tržišta poljoprivrednih zemljišta te zaustavile široko rasprostranjene pojave koncentracije zemljišta ili utrke za obradivim površinama i sredstvima proizvodnje; 36. naglašava potrebu za poticanjem razvoja, promidžbe i prodaje visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda; poziva na inicijative za otvaranje novih tržišta te za uvođenje operativnih programa za proizvode te marketinških kampanja kako bi se osigurala diversifikacija proizvoda i konkurentnost europskog prehrambenog lanca; 37. smatra da se u okviru ZPP-a europska poljoprivreda mora uzeti u obzir u svim svojim oblicima i u svim ruralnim područjima, uključujući ona u najnepovoljnijem položaju te ona najosjetljivija (kao što su planinska područja i najudaljenije regije) kako bi se osigurala najbolja moguća iskorištenost svih njihovih resursa; smatra da to uključuje i ponovnu uporabu napuštenih poljoprivrednih zemljišta; 38. ističe da se diversifikacijom poljoprivrede i regionalnim tržišnim nišama povećava i osigurava zapošljavanje u ruralnim područjima; poziva na inicijative za podupiranje diversifikacije poljoprivrednih gospodarstava (npr. izravna promidžba poljoprivrednih proizvoda) te ruralnog gospodarstva općenito (npr. olakšavanje prijelaza s poljoprivrednih poslova na druga područja zapošljavanja);

244 C 215/236 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada smatra da bi se sredstvima u okviru budućeg ZPP-a trebala osigurati veća potpora za usporavanje gubitka malih i srednjih gospodarstava i poduzeća koja se okupljaju u organizacijama proizvođača koja su, zbog toga što su uglavnom diversificiranija, ekonomičnija, samostalnija te ih je lakše prenijeti na druge, učinkovitija u stvaranju dodane vrijednosti i otvaranju radnih mjesta u zajednici te su važan ekonomski i socijalni stup svojih regija, a istovremeno i dalje osiguravaju posebnu potporu područjima na koja utječu posebna ograničenja navedena u članku 349. UFEU-a; 40. ističe da bi se izravna plaćanja u okviru ZPP-a trebala dodjeljivati isključivo osobama čija je glavna djelatnost poljoprivreda; 41. ističe da je u najudaljenijim regijama traženje rješenja u pogledu zaposlenja u slučaju ekonomske kontrakcije dovedeno u pitanje zbog nedostatka međusobne povezanosti te, s obzirom na važnost poljoprivrede u tim regijama, smatra da bi se sredstvima za budući ZPP trebala primjenjivati pozitivna diskriminacija prema tim područjima s posebnim ograničenjima priznatima u UFEU-u, s obzirom na činjenicu da bi to imalo multiplikacijski učinak u promicanju drugih povezanih aktivnosti, kao što su agroindustrija, turizam, zaštita prirode, proizvodnja energije te kružno gospodarstvo, dopunjujući strategiju za financiranje iz više fondova; naglašava da bi ta strategija trebala uzeti u obzir faktore pozitivne diferencijacije utvrđene za najudaljenije regije, koje bi na taj način mogle služiti kao laboratorij za originalna i inovativna rješenja u poljoprivredi koja su primjenjiva na druge, manje ekstremne i sveobuhvatnije kontekste, u vezi sa strukturom poljoprivrednih gospodarstava, pedoklimatskim uvjetima te karakterističnom biološkom raznolikošću; 42. smatra da se treba promicati skupna poljoprivreda te da joj treba dati financijsku potporu jer se na taj način smanjuju troškovi proizvodnje na gospodarstvima, posebno troškovi mehanizacije, promiče solidarnost među poljoprivrednicima te prijenos inovacija, znanja i najboljih praksi stvarajući tako dinamično okruženje koje vodi k razvoju i zapošljavanju; 43. poziva Komisiju da potiče diversifikaciju i konkurentnost malih poljoprivrednih gospodarstava, također uzimajući u obzir socijalnu poljoprivredu i poljoprivredu usmjerenu na usluge; 44. ističe da je važno da ZPP omogući više potpore pozitivnim učincima poljoprivrede na zapošljavanje i okoliš te da bi se ZPP-om trebala dodatno poticati ekološka i biodinamična poljoprivreda i svi drugi oblici metoda održive proizvodnje, uključujući integriranu poljoprivredu i agrošumarstvo u okviru agroekologije, za što je potrebno pojednostavniti aktualne propise i usvojiti propise koje je moguće jednostavno, razumljivo i bez problema provesti u budućnosti; smatra da je vrijednost tih pozitivnih učinaka u pogledu zapošljavanja i okoliša od velike važnosti za društvo u cijelosti te sastavnica koju bi trebalo uvrstiti u poljoprivredne prihode; 45. podsjeća na pozitivan primjer ekoloških područja odnosno područja u kojima se usklađenim nizom mjera valoriziraju poljoprivredni proizvodi i oni iz lokalnog uzgoja koji se proizvode ekološkim metodama te svi gospodarski subjekti koji su s njima povezani (poduzeća u poljoprivredno-prehrambenom, ugostiteljskom i turističkom sektoru) s obzirom na to da je riječ o provjerenom instrumentu kojim se mogu povećati lokalni prihodi te kojim se doprinosi obrani zemljišta očuvanjem krajolika i tradicionalnih proizvoda; 46. ističe potencijal održivog poljoprivrednog i prehrambenog sustava, posebice organske poljoprivrede, kao i održivog upravljanja tlom, vodom, biološkom raznolikošću i ruralnom infrastrukturom u cilju očuvanja i otvaranja pristojnih radnih mjesta u poljoprivredi i uspješnim ruralnim gospodarstvima; 47. smatra da jamčenje sigurnosti hrane u Europskoj uniji mora ostati primarno načelo djelovanja u okviru budućeg ZPP-a i da se pritom ne bi trebala zanemarivati tržišta izvan EU-a; u tom pogledu smatra da sporazumi o slobodnoj trgovini za europsku poljoprivredu mogu predstavljati realnu prijetnju, kao i potencijalne mogućnosti te je mišljenja da isti ne bi trebali rezultirati nepoštenim tržišnim natjecanjem u odnosu na mala i srednje velika poljoprivredna gospodarstva i ugrožavati lokalno gospodarstvo i radna mjesta; 48. smatra da je potrebno ponovno uspostaviti potporu EU-a za projekte novih udruga uzgajivača voća i povrća kako bi se poboljšala trenutačno neprikladna organizacija sektora voća i povrća;

245 HR Službeni list Europske unije C 215/237 Četvrtak, 27. listopada ističe da u kontekstu velike nesigurnosti u pogledu poljoprivrednih cijena, koje su vrlo nestabilne i niske, Europska unija treba ispuniti ciljeve iz Ugovora u pogledu ZPP-a, i to na način da dodatno djeluje kako bi se ispravili nepredvidivi učinci tržišta u onom pogledu u kojemu se pokažu neuspješnima i osigura otpornost i konkurentnost poljoprivrednog sektora uspostavom efektivne sigurnosne mreže te sustava prevencije i upravljanja kriznim situacijama u cilju postizanja ravnoteže između ponude i potražnje, kao i da osmisli alate za upravljanje rizikom utemeljene na novim, inovativnim sustavima koji uključuju poljoprivrednike u postupke financiranja; posebice smatra da je potrebno povećati udio sredstava koja se dodjeljuju za mjere stabilizacije poljoprivrednih tržišta i, naročito, da se ZPP-om također trebaju ojačati sustavi osiguranja kako bi se poljoprivrednike zaštitilo od raznih klimatskih, zdravstvenih i ekonomskih rizika; također smatra da suočena s rizicima povezanima s globalnim zatopljenjem, Europska unija mora učiniti sve kako bi se promicala pozitivna uloga koju poljoprivreda može imati i to mjerama koje uključuju agronomiju te poboljšano upravljanje tlima u cilju boljeg hvatanja ugljika, te smatra da je važno pružiti tehničku i financijsku potporu poljoprivrednicima kako bi mogli postepeno promijeniti svoj način rada i uvesti inovacije; 50. nadalje ističe da izravna plaćanja i u razdoblju nakon trebaju ostati instrument ZPP-a za potporu i stabilizaciju poljoprivrednih prihoda, kompenzaciju troškova povezanih s poštovanjem visokih normi EU-a (u pogledu proizvodnih metoda i posebno zahtjeva za zaštitu okoliša) te održavanje poljoprivredne proizvodnje u regijama u najnepovoljnijem položaju; ističe da bi izravna plaćanja stoga trebala biti usmjerena na jamčenje gospodarske stabilnosti poljoprivrede, kao i sigurnosti opskrbe hranom i okoliša; u tom kontekstu ističe da je nužno izjednačiti razine stopa izravnih plaćanja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu EU-a te na razini EU-a održivo iskorištavali poljoprivredni resursi; 51. smatra da postoje znatne razlike u razinama suradnje među poljoprivrednicima u pojedinačnim državama članicama, a s obzirom na to da nedostatak suradnje ugrožava sposobnost poljoprivrednika da se nose s kriznim situacijama i pritiscima tržišta, ZPP-om bi se trebao sveobuhvatno promicati razvoj suradnje među poljoprivrednicima, posebno u sektoru proizvodnje i prerade; 52. poziva države članice da u okviru drugog stupa ZPP-a prednost daju Europskom partnerstvu za inovacije (EIP); traži da Komisija prednost da programu Obzor i da osigura da poljoprivrednici imaju bolji pristup mogućnostima financiranja u okviru EIB-a, podršku za uvođenje inovativnih i održivih poljoprivrednih i šumarskih modela proizvodnje prehrambenih i neprehrambenih namirnica te usluga (obnovljiva energija, biogospodarstvo, ruralni turizam, nove mogućnosti za poljoprivrednike u pogledu opskrbe sirovinama za post-naftno industrijsko razdoblje) i razvoj resursa svakog ruralnog područja; 53. čvrsto je uvjeren da će čak i u budućnosti biti potrebno promicati trajno stručno osposobljavanje za poljoprivrednike i radnike u sektoru poljoprivrede te zajamčiti širenje znanstvenog znanja i inovacija, čime će se zajamčiti prilagodljivost promjenjivom okruženju i olakšati gospodarsko djelovanje; 54. smatra da su se pristupi odozdo prema gore (bottom-up) za lokalni razvoj kao što je LEADER/CLLD pokazali uspješnima u pogledu broja otvorenih radnih mjesta i niske razine javnih rashoda po otvorenom radnom mjestu te da ih stoga treba dodatno poticati, promicati i provoditi u svim državama članicama uz financiranje iz više fondova i osnaživanje uloge lokalnih i regionalnih tijela; posebno ističe ulogu vođa lokalne akcijske skupine u pružanju tehničke pomoći i usluga za inicijative pokretanja projekata kojima se promiče otvaranje radnih mjesta; naposljetku traži da lokalne akcijske skupine u najširem mogućem smislu budu neovisne kako bi u najvećoj mogućoj mjeri bile učinkovite; dodaje da bi trebalo uspostaviti mehanizme za jamčenje stvarnog sudjelovanja društvenih aktera i poziva Komisiju da predloži modele dobre prakse u vezi s transnacionalnim projektima u sklopu programa LEADER II; 55. napominje da su poteškoće u pristupu informacijama o relevantnim nacionalnim i europskim programima i načinima financiranja prepreka razvoju ruralnog gospodarstva; 56. zahtijeva da se ulaganjima predviđenima u okviru politike ruralnog razvoja, kao što je potpora zapošljavanju u ruralnim područjima, prednost da prema mogućnosti otvaranja radnih mjesta, promjena u nezaposlenosti, učinkovitosti poduzeća koja su korisnici sredstava te stvaranju poticaja za zapošljavanje i preporučuje da programi ruralnog razvoja uključuju jačanje mikrofinanciranja koje je posebno korisno jer se na taj način poljoprivrednim i nepoljoprivrednim poduzećima pomaže u pokretanju posla;

246 C 215/238 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada naglašava da se važnost drugog stupa za otvaranje novih radnih mjesta može povećati dopuštanjem mnogo veće fleksibilnosti ovisno o konkretnim potrebama regije; 58. smatra da je u budućnosti potrebno nastaviti razvijati visokokvalitetne teritorijalne prehrambene sustave za nabavu sirovih ili obrađenih prehrambenih proizvoda te poticati građansku odgovornost i sudjelovanje dionika, bilo u zajednicama proizvođača, obrađivača, distributera i potrošača ili samo u zajednicama proizvođača i potrošača ili pak okupiti sve ekonomske aktere u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ili sektoru gastronomskog turizma, i to u aktivnostima u vezi s kvalitetom i ugovornim mjerama osmišljenima u cilju postizanja prehrambene i sanitarne sigurnosti, no i radi pravedne naknade za poljoprivrednike kako bi oni mogli zarađivati za dostojanstven život i jamčiti radna mjesta na svojim gospodarstvima; napominje da takvi prehrambeni sustavi mogu prije svega, ali ne i isključivo, biti ostvareni u obliku kratkih lanaca nabave i/ili lokalnih tržišta; smatra da je u budućnosti potrebno usmjeriti više sredstava EU-a u razvoj i funkcioniranje određenih posebnih sustava za kvalitetu hrane te u daljnji razvoj svjetski poznate europske gastronomije; smatra da je u tom pogledu nužna bolja prilagodba zakonodavstva o javnim natječajima kako bi lokalne vlasti mogle promicati lokalnu proizvodnju; 59. usmjerava pozornost na potrebu da se dodatno podrže poljoprivreda i otvaranje radnih mjesta u poljoprivredi u područjima u nepovoljnom položaju i područjima na vanjskim granicama EU-a; 60. smatra da je potrebno promicati partnerstva mnogobrojnih aktera koja uključuju poljoprivrednike i druge ruralne aktere jer se na taj način omogućava razvoj brojnih aktivnosti koje generiraju izravno i neizravno zapošljavanje, kao što je strukturiranje lokalnih prehrambenih i neprehrambenih lanaca i uvođenje raznih usluga (ruralnog turizma, održavanja privatnog i javnog prostora itd.); 61. smatra da bi Komisija i države članice trebale poticati poljoprivrednike da uz pomoć ZPP-a ili drugih politika diversificiraju svoje izvore prihoda kako bi se zaštitili od kriza na tržištu; smatra da bi takva diversifikacija mogla uključivati ekoturizam, razvoj obnovljive energije poput solarne energije i energije vjetra, dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima uz pomoć prerade i trgovine na poljoprivrednim gospodarstvima; 62. poziva Komisiju da pruži veću podršku lokalnim zadrugama kako bi ponovno preuzele kontrolu nad svojim cijenama i proizvodima; 63. napominje da sektor turizma nudi bitne mogućnosti za ostvarivanje prihoda te izravnog i induciranog zapošljavanja u poljoprivredi i ruralnim područjima, istovremeno podižući vrijednost povijesnog, kulturnog, gastronomskog, krajobraznog i ekološkog nasljeđa svake regije; također napominje da turiste nekoj regiji ne privlači više samo njezino povijesno nasljeđe nego sve više i kvaliteta prehrambenih proizvoda koje nudi, njezin krajolik i okoliš; smatra da bi na temelju svega navedenog sektoru turizma trebalo pružiti veću potporu u okviru politike ruralnog razvoja; 64. ističe da su zbog izazova povezanih s klimatskim promjenama i okolišem potrebna znatna privatna i javna ulaganja usmjerena na otvaranje radnih mjesta, potpomognuta pojavom novih zanimanja, kako bi se zajamčilo očuvanje ruralnih resursa te ponovna uspostava kvalitete degradiranih ekosustava, kako bi se učinkovitije izašlo na kraj s poplavama i požarima te poboljšala zaštita kvalitete vode, tla i zraka te biološka raznolikost; napominje da se, iako se time zasigurno podrazumijeva suradnja aktera u poljoprivredi i drugih ruralnih aktera, na taj način pružaju nove mogućnosti diversifikacije prihoda u poljoprivredi; 65. poziva Komisiju da ocijeni socijalni utjecaj aktualne krize u poljoprivredi, posebno u pogledu gubitka radnih mjesta, naročito u ruralnim područjima; poziva države članice da razmotre na koji se način može poboljšati konkurentnost poljoprivrednih aktivnosti kako bi se u sektoru mogla otvarati radna mjesta i stvarati dodana vrijednost koja bi se ravnomjerno raspodijelila između poljoprivrede i poljoprivredno-prehrambene industrije, osiguravajući pritom pošteno tržišno natjecanje i ograničavajući negativne posljedice socijalnog dampinga i neizvjesnih i nestandardnih radnih uvjeta koji nerazmjerno utječu na određene skupine; prima na znanje da mnogi članovi obitelji na obiteljskim gospodarstvima nemaju utvrđeni socijalni status, nisu zakonski priznati ili nisu obuhvaćeni sustavom socijalne zaštite; ističe da se poljoprivredna poduzeća moraju pridržavati nacionalnih propisa o zapošljavanju i socijalnom osiguranju; smatra da bi svako uvođenje dodatnih uvjeta za ostvarivanje plaćanja iz prvog stupa ZPP-a znatno povećalo opseg administrativnog opterećenja poljoprivrednika i ograničilo njihov potencijal za otvaranje novih radnih mjesta; poziva da se socijalnim partnerima, uz upravna tijela, dodijeli važnija uloga te poziva države članice da priznaju i jamče socijalna prava poljoprivrednicima te da osiguraju da su svi radnici u poljoprivredi, bez obzira na to rade li puno radno vrijeme ili pola radnog vremena, uključeni

247 HR Službeni list Europske unije C 215/239 Četvrtak, 27. listopada u sustav socijalne zaštite; poziva države članice da u svoja nacionalna zakonodavstva prenesu Direktivu 2014/36/EU o sezonskim radnicima; poziva na to da se nacionalnim tijelima nadležnim za zdravlje i sigurnost dodijele financijska sredstva kako bi mogla širiti informacije o sigurnosti na poljoprivrednim gospodarstvima; 66. poziva Komisiju da u svoju procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA) uključi pokazatelje koje je predložio FAO, naročito one vezane uz zapošljavanje i društvenu dobrobit; 67. podsjeća na činjenicu da prosječan europski poljoprivrednik posjeduje svega 12 hektara zemlje i da je 70 % poljoprivrednih gospodarstava površine manje od 5 hektara; primjećuje da, zbog svoje veličine i strukture, poljoprivredna gospodarstva često ne mogu zaposliti radnike na puno radno vrijeme ili visokokvalificirane radnike; stoga potiče Komisiju i države članice da donesu poticajne mjere za poslodavce; 68. smatra da je neophodno osigurati postojanje javnih i privatnih službi kako bi se zajamčila privlačnost ruralnih područja te omogućili održavanje i razvoj radnih mjesta u tim područjima; smatra da stanovnici ruralnih područja imaju pravo na jednak pristup kvalitetnim javnim uslugama poput obrazovanja, socijalne sigurnosti i zdravstvene skrbi; smatra da je ključno da svi akteri na razini lokalnih i regionalnih (ako postoje) vlasti te lokalnog privatnog sektora rade zajedno kako bi se promicalo ulaganje i osiguralo da ruralna i udaljena područja imaju jednak pristup ključnoj infrastrukturi kao što su javne i privatne prometne veze, sigurna opskrba energijom te pouzdana i brza širokopojasna tehnologija, kao i programi financiranja i kreditiranja namijenjeni za ruralne poduzetnike, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, bez kojih će ruralna poduzeća i kućanstva trajno biti u nepovoljnom položaju te će se nastaviti iseljavanje u urbana područja; 69. smatra da je, u pogledu nedavnih životinjskih epidemija i nedavnih skandala povezanih sa sigurnošću hrane, kao što su epidemija bakterije E. coli 2011., skandal s konjskim mesom i aktualni skandal s patvorenim medom, potrebno znatno povećati iznos sredstava za sigurnost ljudske i životinjske hranom, kako je utvrđeni u trećem poglavlju proračuna EU-a, jer je iznos od 1,93 milijardi EUR koji je dodijeljen za aktualno sedmogodišnje razdoblje sasvim nedostatan; 70. naglašava da su poljoprivrednici u velikoj mjeri suočeni s administrativnim troškovima povezanima sa ZPP-om i da se ti troškovi znatno razlikuju među državama članicama; poziva Komisiju i države članice da olakšaju administrativno opterećenje smanjenjem birokracije i pojednostavljenjem ZPP-a, kao i osiguranjem isplativog prenošenja; 71. ističe da su pristup osnovnim uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i smještaj te njihov kontinuitet preduvjeti za okruženje u okviru kojega je moguće otvaranje novih radnih mjesta te zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva koje živi u ruralnim područjima; 72. smatra da je potrebno od javnih vlasti tražiti da uvedu usluge savjetovanja i potpore u pogledu upravljanja poljoprivredom u ruralnim područjima kako bi se europska poljoprivreda modernizirala; 73. poziva Komisiju i države članice da podrže i olakšaju jednakost žena na tržištu rada te usklađenost poslovnog i privatnog života u ruralnim područjima, posebno u pogledu plaća te socijalnih i mirovinskih prava, promicanja novih kvalifikacija te osiguravanja perspektive i mogućnosti zapošljavanja za žene u poljoprivrednom i nepoljoprivrednom sektoru, u skladu s načelom jednakosti i nediskriminacije europskih politika i programa; također ih poziva da pobliže istraže mogućnosti uspostave ciljanih internetskih informacijskih platformi, djelovanja i potpore novim i postojećim poljoprivrednicama i ženama u ruralnim područjima, posebno u okviru EPFRR-a i drugih fondova EU-a kojima se potiče razvoj projekata te da pomognu u zadržavanju ključne infrastrukture i usluga koje su važne u svakodnevnom ruralnom životu, čime bi se ograničilo iseljenje žena iz ruralnih područja; jednako tako skreće pozornost na činjenicu da je, posebice u ruralnim područjima, potrebno razviti održive strategije za održavanje, poticanje i podržavanje ženskih mreža i organizacija te za njihovo sudjelovanje u donošenju odluka u poljoprivredi i u ruralnim područjima; nadalje poziva na lakši pristup obrazovanju, financiranju i informacijama kako bi se olakšale ženske poduzetničke inicijative (npr. e- poslovanjem), vlasništvo i razvoj poslovanja u ruralnim područjima;

248 C 215/240 HR Službeni list Europske unije Četvrtak, 27. listopada potiče države članice da ojačaju ulogu socijalnih aktera i organizacija koji surađuju s vlastima u nadziranju usklađenosti s propisima o zapošljavanju, te se bore protiv neprijavljenog rada i nadziru ispunjavanje socijalnih i sigurnosnih standarda kojima se promiče socioekonomska integracija radnika migranata, uključujući privremene radnice, migrantice i izbjeglice; poziva na uspostavu mehanizma kojim će se zajamčiti sudjelovanje žena na svim razinama postupka; 75. podsjeća na to da se područje poljoprivredne proizvodnje u EU-u svake godine smanjuje; naglašava da je očuvanje obradivih površina ključno kako bi se mogla zajamčiti radna mjesta u ruralnim područjima; poziva države članice na promicanje boljeg pristupa zemljištu u područjima s visokom stopom nezaposlenosti te u tom pogledu poziva na poduzimanje mjera kojima bi se osiguralo da mlade poljoprivrednice imaju pristup kreditiranju i da mogu sudjelovati u upravljanju zemljištem; 76. skreće pozornost na činjenicu da 45 % radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima čine žene; poziva Komisiju da revidira definiciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kako bi im se ženama olakšao pristup osposobljavanju i profesionalnom savjetovanju, kao i kapitalu i naknadama; 77. poziva relevantna nacionalna, regionalna i lokalna tijela da potiču sudjelovanje žena u lokalnim akcijskim skupinama i razvoj lokalnih partnerstava u okviru programa LEADER, kao i da osiguraju rodnu ravnotežu u sastavu njihovih upravnih odbora; o o o 78. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

249 HR Službeni list Europske unije C 215/241 II. (Informacije) Utorak, 4. listopada INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE EUROPSKI PARLAMENT P8_TA(2016)0364 Zahtjev za ukidanje parlamentarnog imuniteta Giorgosu Grammatikakisu Odluka Europskog parlamenta od 4. listopada o zahtjevu za ukidanje imuniteta Giorgosu Grammatikakisu (2016/2084(IMM)) (2018/C 215/35) Europski parlament, uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Giorgosu Grammatikakisu, koji je 1. travnja proslijedio zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Helenske Republike u vezi s postupkom čije je pokretanje predložio državni odvjetnik iz Rethimna zbog zlouporabe povjerenja, zajedno s drugim osobama, u obnašanju dužnosti u Rethimnu (Kreta) u razdoblju od (ref.br.: ABM:AB05/1956), i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 27. travnja 2016., nakon saslušanja Giorgosa Grammatikakisa u skladu s člankom 9. stavkom 5. Poslovnika, uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna i 17. siječnja ( 1 ), uzimajući u obzir članak 62. Ustava, članak 54. grčkog Zakona o parničnom postupku i članak 83. Poslovnika Parlamenta Helenske Republike, uzimajući u obzir odluku br. 5181/ tužitelja Prizivnog suda na Kreti, uzimajući u obzir izvješće od 7. travnja o pojavljivanju zastupnika u Europskom parlamentu Giorgosa Grammatikakisa pred Sudom, zajedno s njegovim odgovorom na tužbu i popratnim dokumentima, uzimajući u obzir odluku br. 104/2015 Prizivnog vijeća na Kreti, ( 1 ) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI: EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.

250 C 215/242 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0279/2016), A. budući da je zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Vrhovnog suda Helenske Republike zatražio ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Giorgosu Grammatikakisu u vezi sa sudskim postupkom zbog navodnog počinjenja kaznenog djela; B. budući da u skladu s člankom 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države; C. budući da se u skladu s člankom 62. Ustava Grčke, tijekom parlamentarnog saziva u kojem je izabran, zastupnik ne smije kazneno goniti, biti uhićen ili zadržan u pritvoru niti se na njega smiju primjenjivati bilo kakve druge mjere ograničavanja slobode bez prethodnog odobrenja parlamenta; D. budući da grčka tijela predlažu pokretanje kaznenog postupka protiv Giorgosa Grammatikakisa i drugih osoba zbog neispunjavanja određenih pravnih obaveza; E. budući da bi se predloženi postupak pokrenuo zbog rasprave održane 8. ožujka o mogućnosti sklapanja nove privatne police kolektivnog osiguranja, uz obaveznu policu osiguranja, za sve zaposlenike Sveučilišta na Kreti te navodnih nezakonitih isplata u uzastopnim obrocima u razdoblju od do 2002.; F. budući da se prijašnji postupak u istom predmetu odnosio na razdoblje nakon i da je zaključen oslobađajućom presudom za sve okrivljenike; G. budući da je jasno da predloženo pokretanje postupka protiv Giorgosa Grammatikakisa nije povezano s obnašanjem njegove dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu, već s njegovom prijašnjom funkcijom rektora Senata Sveučilišta na Kreti; H. budući da se u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije predloženi postupak protiv Giorgosa Grammatikakisa ne odnosi na izražena mišljenja ili glasanja pri obnašanju njegovih dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu; I. budući da je predloženi postupak proširen kako bi se obuhvatilo razdoblje od do i posljednja sjednica Senata Sveučilišta na Kreti na kojoj je Giorgos Grammatikakis bio na funkciji rektora, kada se o spomenutom pitanju raspravljalo, iako nije donesena nikakva odluka; budući da nema naznaka da se iza predloženog postupka krije namjera da se dotičnom zastupniku u Europskom parlamentu nanese politička šteta; J. budući da je pokretanje predloženog postupka u slučaju više suokrivljenika, članova Senata Sveučilišta na Kreti te Odbora ELKE, definitivno odbijeno zbog toga što je za navodna kaznena djela u pitanju prošao rok zastare od petnaest godina, dok je druge okrivljenike sud oslobodio po svim točkama optužnice u svibnju 2016.; K. iznenađen je zbog toga što je zahtjev za ukidanje imuniteta podnesen sada, nakon dvadeset godina, kao i zbog činjenice da grčki pravosudni sustav nije u međuvremenu mogao pokrenuti postupak protiv Giorgosa Grammatikakisa, već da namjerava to učiniti sada, kada je on zastupnik u Europskom parlamentu; L. budući da spor pravosudni sustav nikada ne može biti u potpunosti pravedan s obzirom na to da nakon dvadeset godina ni dotične osobe nisu više iste osobe koje su nekoć bile; budući da pravda nije pravda ako nije pravovremena; 1. odlučuje ukinuti imunitet Giorgosu Grammatikakisu; na njegov vlastiti zahtjev, kako bi se okončao taj dugotrajni sudski postupak; 2. nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora grčkim vlastima i Giorgosu Grammatikakisu.

251 HR Službeni list Europske unije C 215/243 P8_TA(2016)0395 Zahtjev za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu Odluka Europskog parlamenta od 25. listopada o zahtjevu za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu (2016/2108(IMM)) (2018/C 215/36) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir dva zahtjeva za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu koje je 14. ožujka dostavila glavna tužiteljica na Prizivnom sudu u Parizu i koji su 8. lipnja objavljeni na plenarnoj sjednici, a odnose se na dva postupka istog sadržaja koji se vode pred istražnim sucima na Visokom sudu u Parizu zbog pozivanja na rasnu mržnju (2211/15/21 i 2226/15/9), nakon saslušanja Jean-Marieja Le Pena u skladu s člankom 9. stavkom 5. Poslovnika, uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna i 17. siječnja ( 1 ), uzimajući u obzir članak 26. Ustava Francuske Republike, uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0301/2016), A. budući da su dva istražna suca na Visokom sudu u Parizu podnijela zahtjev za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu u vezi s navodnim kaznenim djelom; B. budući da u skladu s člankom 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države; C. budući da prema članku 26. Ustava Francuske Republike nijedan član Parlamenta [ ] zbog izraženih mišljenja ili glasanja pri obnašanju svoje dužnosti ne smije biti izložen kaznenom progonu ili potrazi i ne smije biti pritvoren ili osuđen te da se nijedan član Parlamenta bez njegova odobrenja ne smije uhititi ili na drugi način lišiti slobode, odnosno ograničiti u svojoj slobodi zbog kaznenog djela ili prekršaja ; D. budući da se u članku 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da članovi Europskog parlamenta ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasanja pri obnašanju svojih dužnosti ; E. budući da se tom odredbom želi zajamčiti da zastupnici u Europskom parlamentu u načelu imaju pravo na slobodu izražavanja, ali da im to pravo ne smije služiti kao izgovor za klevetu, uvrede, poticanje na mržnju ili tvrdnje koje štete nečijem ugledu, odnosno sve ostale izjave koje su u suprotnosti s člankom 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; ( 1 ) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI: EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.

252 C 215/244 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada F. budući da odredbe u vezi s parlamentarnim imunitetom treba tumačiti u svjetlu vrijednosti, ciljeva i načela europskih ugovora; G. budući da se takav apsolutni imunitet zastupnika u Europskom parlamentu ne odnosi samo na mišljenja koja je zastupnik izrazio na službenim sjednicama Parlamenta nego i na ona koja je izrazio drugdje, na primjer u medijima, ako postoji poveznica između izraženog mišljenja i parlamentarne dužnosti; H. budući da se Jean-Marie Le Pen optužuje da je u videozapisu objavljenom 6. lipnja na internetu javno pozvao na rasnu mržnju; I. budući da sporna izjava nije povezana s parlamentarnom dužnošću Jean-Marieja Le Pena te Jean-Marie Le Pen stoga nije djelovao u okviru obnašanja svojih dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu; J. budući da nema uporišta za sumnju u fumus persecutionis, odnosno pokušaj da se ometa parlamentarni rad Jean-Marieja Le Pena; 1. odlučuje ukinuti imunitet Jean-Marieju Le Penu; 2. nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora francuskim nadležnim tijelima vlasti.

253 HR Službeni list Europske unije C 215/245 P8_TA(2016)0396 Zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta Jane Collins Odluka Europskog parlamenta od 25. listopada o zahtjevu za zaštitu povlastica i imuniteta Jane Collins (2016/2087(IMM)) (2018/C 215/37) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir zahtjev Jane Collins od 3. svibnja 2016., iznesen na plenarnoj sjednici 11. svibnja 2016., za zaštitu njezinih povlastica i imuniteta u okviru građanskog postupka koji se vodi protiv nje pred Administrativnim vijećem Visokoga suda u Londonu (zahtjev br. HQ14DO4882), uzimajući u obzir saslušanje Jamesa Carvera, koji je predstavljao Jane Collins, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Poslovnika, uzimajući u obzir članke 7., 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna o izboru zastupnika u Europskom parlamentu neposrednim općim izborima, uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna i 17. siječnja ( 1 ), uzimajući u obzir članak 5. stavak 2. te članke 7. i 9. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0297/2016), A. budući da je Jane Collins zatražila zaštitu svojih zastupničkih povlastica i imuniteta u vezi s građanskim postupkom koji se vodi protiv nje pred Administrativnim vijećem Visokoga suda u Londonu; B. budući da se, kao prvo, zahtjev odnosi na zaštitu prava zastupnika u Europskom parlamentu da njihova sloboda kretanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja Europskog parlamenta u skladu s člankom 7. Protokola ne podliježe nikakvim administrativnim ili drugim ograničenjima; C. budući da se ovaj dio zahtjeva odnosi na činjenicu da je putovanje Jane Collins na parlamentarne sjednice navodno spriječeno zbog rasporeda sudskog postupka koji se vodi protiv nje; D. međutim, budući da se članak 7. Protokola ne odnosi na ograničenja koja proizlaze iz pravnih postupaka, koja su obuhvaćena posebnim pravilima iz članka 8. i članka 9. Protokola ( 2 ), te da se zahtjev za obranu zastupničkih povlastica stoga smatra nedopustivim s obzirom na članak 7. Protokola; E. budući da se, kao drugo, zahtjev odnosi na zaštitu odredbe iz članka 8. Protokola prema kojoj zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti; ( 1 ) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI: EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/ 11, ECLI:EU:T:2013:23. ( 2 ) Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440, stavci 49. i 51.

254 C 215/246 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada F. budući da se ovaj dio zahtjeva odnosi na činjenicu da se protiv Jane Collins u Ujedinjenoj Kraljevini vodi privatna tužba u okviru koje se traži odšteta za navodnu klevetu i uvredu, uključujući kaznenu odštetu, te da je protiv nje podnesen zahtjev za zabranu ponavljanja spornih izjava; G. budući da se tužba zbog klevete i uvrede odnosi na optužbe koje je Jane Collins iznijela na konferenciji stranke; H. budući da se zastupnički imunitet u skladu s člankom 8. Protokola primjenjuje isključivo na mišljenja koja zastupnici u Europskom parlamentu izražavaju pri obnašanju svojih dužnosti; I. budući da se za izjave koje su zastupnici u Europskom parlamentu dali izvan Europskog parlamenta smatra da su iznesene pri obnašanju njihovih dužnosti isključivo ako je riječ o izjavama koje predstavljaju subjektivno mišljenje koje je na izravan i očit način povezano s obnašanjem tih dužnosti ( 1 ); J. budući da, međutim, ne postoji izravna i očita poveznica između spornih izjava i dužnosti Jane Collins kao zastupnice u Europskom parlamentu jer se one ne odnose na njezine aktivnosti zastupnice u Europskom parlamentu ili na politike Europske unije te su iznesene u kontekstu nacionalne političke rasprave; K. budući da sporne izjave stoga nisu obuhvaćene člankom 8. Protokola; 1. odlučuje ne zaštititi povlastice i imunitete Jane Collins; 2. nalaže svojem predsjedniku da ovu odluku i izvješće nadležnog odbora odmah proslijedi vlastima Ujedinjene Kraljevine, uključujući časnom sucu Warbyju. ( 1 ) Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543.

255 HR Službeni list Europske unije C 215/247 P8_TA(2016)0397 Zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta Marija Borghezija Odluka Europskog parlamenta od 25. listopada o zahtjevu za zaštitu povlastica i imuniteta Marija Borghezija (2016/2028(IMM)) (2018/C 215/38) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir zahtjev Marija Borghezija od 5. siječnja 2016., objavljen na plenarnoj sjednici 1. veljače 2016., za zaštitu njegovih povlastica i imuniteta u vezi s kaznenim postupkom koji se vodi pred sudom u Milanu (RGNR br /13, RG GIP br /14), nakon saslušanja Marija Borghezija u skladu s člankom 9. stavkom 5. Poslovnika, uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna i 17. siječnja ( 1 ), uzimajući u obzir članak 1. stavak 1. točku (A) talijanskog zakona br. 205/1993, uzimajući u obzir članak 5. stavak 2. te članke 7. i 9. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0312/2016), A. budući da je zastupnik u Europskom parlamentu Mario Borghezio podnio zahtjev za zaštitu svog parlamentarnog imuniteta u skladu s člancima 8. i 9. Protokola br. 7 u vezi s kaznenim postupkom koji se vodi pred sudom u Milanu; budući da je, prema priopćenju koje je iznio Ured javnog tužitelja, g. Borghezio u okviru radijskog programa navodno zagovarao ideje utemeljene na superiornosti i rasnoj ili etničkoj mržnji, što je kažnjivo u smislu članka 1. točke (a) talijanskog zakona br. 205/1993; B. budući da se članci 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije međusobno isključuju ( 2 ); budući da se dotični predmet odnosi samo na navodne diskriminirajuće stavove koje je iznio zastupnik u Europskom parlamentu; budući da je stoga samo po sebi razumljivo da se primjenjuje samo članak 8. Protokola; C. budući da u skladu s člankom 8. Protokola br. 7 zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti; D. budući da je Sud Europske unije potvrdio da, kako bi uživao imunitet, zastupnik u Europskom parlamentu mišljenje mora iznijeti pri obnašanju svojih dužnosti, čime se podrazumijeva povezanost izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnosti; budući da ta povezanost mora biti izravna i očita ( 3 ); ( 1 ) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI: EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23. ( 2 ) Gore navedeni spojeni predmeti C-200/07 i C-201/07, Marra, stavak 45. ( 3 ) Navedeni predmet C-163/10, Patriciello, stavci 33. i 35.

256 C 215/248 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada E. budući da se u okviru dotičnog radijskog programa od g. Borghezija tražilo da se izjasni o imenovanju i stručnosti nove članice talijanske vlade, točnije, nove ministrice za integraciju; F. budući da činjenice iz tog predmeta, koje se očituju u dokumentima dostavljenima Odboru za pravna pitanja i u saslušanju pred tim Odborom, upućuju na to da izjave koje je izrekao tijekom intervjua nisu u izravnoj i očitoj vezi s njegovim parlamentarnim aktivnostima; G. budući da, konkretno, izjave koje je navodno izrekao premašuju ton uobičajene političke rasprave te, osim toga, nisu u skladu s duhom Parlamenta; budući da su u suprotnosti s člankom 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i stoga se ne može smatrati da su izrečene tijekom obavljanja dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu; H. budući da se stoga ne može smatrati da je Mario Borghezio postupao u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu; I. budući da je Sud Europske unije potvrdio da u slučaju postupaka pokrenutih protiv zastupnika u Europskom parlamentu pred nacionalnim sudom i obaviještenosti tog suda o pokretanju postupka za zaštitu povlastica i imuniteta tog zastupnika, kao što je predviđeno Poslovnikom Europskog parlamenta, taj sud mora zaustaviti sudske postupke i zatražiti od Parlamenta da što prije objavi svoje mišljenje ( 1 ); budući da je sud u Milanu, pred kojim je pokrenut sudski postupak protiv g. Borghezija, odbio zaustaviti postupak i naredio da se on nastavi unatoč zahtjevu g. Borghezija na temelju mjerodavne sudske prakse Suda Europske unije; 1. odlučuje ne zaštititi imunitete i povlastice Marija Borghezija; 2. žali zbog toga što je sud u Milanu unatoč mjerodavnoj sudskoj praksi Suda Europske unije odbio zaustaviti postupak pokrenut protiv g. Borghezija; 3. očekuje od talijanskih tijela da uvijek poštuju načelo Suda Europske unije u vezi s obvezom nadležnog suda da zaustavi sudski postupak ako se podnese zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta zastupnika u Europskom parlamentu; 4. nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Talijanske Republike i Mariju Borgheziju. ( 1 ) Navedeni spojeni predmeti C-200/07 i C-201/07, Marra, stavak 43.

257 HR Službeni list Europske unije C 215/249 III (Pripremni akti) Utorak, 4. listopada EUROPSKI PARLAMENT P8_TA(2016)0363 Sklapanje, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama *** Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (12256/2016 C8-0401/ /0184(NLE)) (Suglasnost) (2018/C 215/39) Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12256/2016), uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 192. stavkom 1. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0401/2016), uzimajući u obzir Pariški sporazum donesen na dvadeset i prvom zasjedanju Konferencije ugovornih stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), održanom u prosincu u Parizu, Francuska, uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod naslovom Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma i prilog Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COM(2016)0110), uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014., uzimajući u obzir predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose (INDC) EU-a i država članica koje su Latvija i Europska komisija podnijele UNFCCC-u 6. ožujka 2015., uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika, uzimajući u obzir preporuku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0280/2016), 1. daje suglasnost za sklapanje Pariškog sporazuma; 2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Ujedinjenim narodima.

258 C 215/250 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada P8_TA(2016)0365 Mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Grčkoj nakon potresa koji je pogodio Jonske otoke u studenome Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije (COM(2016)0462 C8-0283/ /2165(BUD)) (2018/C 215/40) Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0462 C8-0283/2016), uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije ( 1 ), uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje ( 2 ), a posebno njezin članak 10., uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju ( 3 ), a posebno njegovu točku 11., uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj, uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0270/2016), 1. odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji; 2. nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije; 3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i projekciju proračuna proslijedi Vijeću i Komisiji. ( 1 ) SL L 311, , str. 3. ( 2 ) SL L 347, , str ( 3 ) SL C 373, , str. 1.

259 HR Službeni list Europske unije C 215/251 Utorak, 4. listopada PRILOG ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Grčkoj (Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2016/1856.)

260 C 215/252 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada P8_TA(2016)0366 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji zahtjev EGF/2016/001 FI/ Microsoft Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Finska EGF/2016/001 FI/ Microsoft) (COM(2016)0490 C8-0348/ /2211(BUD)) (2018/C 215/41) Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0490 C8-0348/2016), uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji ( ) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 ( 1 ) (Uredba o EGFu), uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje ( 2 ), a posebno njezin članak 12., uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju ( 3 ) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13., uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013., uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj, uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0273/2016), A. budući da, iako globalizacija uglavnom stvara gospodarski rast, taj bi se rast također trebao iskoristiti za olakšanje stanja u kojem se nalaze ljudi suočeni s negativnim učincima globalizacije; B. budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili posljedicama svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada; C. budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće; D. budući da je Finska podnijela zahtjev EGF/2016/001 FI/Microsoft za financijski doprinos iz EGF-a na temelju intervencijskih kriterija utvrđenih u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe o EGF-u, nakon što je radnik proglašen viškom u poduzeću Microsoft Mobile Oy i u osam njegovih dobavljača i daljnjih proizvođača u Finskoj, koji djeluju u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 62 NACE-a Rev. 2 (Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima); E. budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u; ( 1 ) SL L 347, , str ( 2 ) SL L 347, , str ( 3 ) SL C 373, , str. 1.

261 HR Službeni list Europske unije C 215/253 Utorak, 4. listopada F. budući da je za financijski nadzor djelovanja koja podupire EGF odgovorna predmetna država članica, kao što je utvrđeno člankom 21. stavkom 1. Uredbe o EGF-u; 1. slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Finska stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od EUR, što iznosi 60 % ukupnog troška od EUR; 2. napominje da je Finska 11. ožujka podnijela zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Finska pružila, Komisija završila izradu ocjene zahtjeva 29. srpnja 2016., čime je poštovala rok od 12 tjedana od primitka ispunjenog zahtjeva, i zaključila da su uvjeti za dodjelu financijske pomoći iz EGF-a ispunjeni; 3. napominje da je glavni razlog otpuštanja radnika u Microsoftu smanjivanje tržišnog udjela njegovih telefona koji koriste Microsoftov operativni sustav Windows, i to s više od 50 % na 0,6 % u drugom tromjesečju godine; 4. podsjeća na to da Unija posljednjih godina zapošljava manje radnika u sektoru IKT-a na globalnoj razini te da IKT ima ključnu ulogu u finskom gospodarstvu, imajući u vidu da je 6,7 % zaposlenika radilo u sektoru IKT-a, što je najviši postotak među svim državama članicama; smatra da su otpuštanja u Microsoftu povezana s trendom koji pogađa cijelu finsku elektroničku industriju, počevši od pada Nokije u svojoj matičnoj zemlji, te u vezi s kojim su predstavljena četiri prethodna zahtjeva; zaključuje da su ti događaji izravno povezani sa strukturnim promjenama u tokovima svjetske trgovine uzrokovanima globalizacijom; 5. podsjeća da je softverska industrija izrazito međunarodnog karaktera, a konkurencija unutar sektora svjetskih je razmjera, što znači da se svi sudionici na tržištu mogu natjecati za iste klijente, a lokacija i kulturna pozadina osoblja ograničenog su značaja; 6. priznaje da se tim zahtjevom nastavlja niz slučajeva povezanih s padom Nokije u Finskoj i da se očekuju još dva dodatna povezana zahtjeva za radnike koji su proglašeni viškom u sektoru IKT-a; 7. napominje da su otpuštanja koncentrirana u regijama druge razine NUTS-a: Helsinki-Uusimaa (FI1B), Etelä-Suomi (FI1C) i Länsi-Suomi (FI197), te obuhvaćaju radnike vrlo različitih kompetencija, od kojih je 89 % u dobi od 30 do 54 godine; izražava zabrinutost zbog ionako teške situacije kad je riječ o nezaposlenosti visokokvalificiranih i obrazovanih osoba čije bi mogućnosti zapošljavanja inače bile dobre, osobito situacije u kojoj se nalaze žene, kojima je teže naći posao, uzimajući u obzir da čine gotovo polovicu ciljanih korisnika; 8. napominje da je do sada sektor računalnog programiranja, savjetovanja i djelatnosti povezanih s njima bio predmet dvaju prethodnih zahtjeva za dodjelu sredstava iz EGF-a i oba su se temeljila na utjecajima globalizacije (EGF/2013/001 FI/ Nokia i EGF/2015/005 FI/Računalno programiranje); 9. ističe važnost sektora IKT-a za zaposlenost u regijama Helsinki-Uusimaa, Etelä-Suomi i Länsi-Suomi i mogućnost da radnici koji su proglašeni viškom pridonose industriji ako dobiju dostatnu potporu u smislu dodatnog obrazovanja, osposobljavanja i programa za pokretanje poduzeća; 10. pozdravlja činjenicu da su finske vlasti otpuštenim radnicima počele pružati usluge prilagođene potrebama 11. rujna 2015., znatno prije podnošenja zahtjeva za doprinos iz EGF-a za predloženi usklađeni paket, s obzirom da se takve aktivnosti mogu sufinancirati sredstvima iz EGF-a; 11. pozdravlja činjenicu da se visok postotak ukupnog paketa (gotovo 80 %) koristi za usluge prilagođene potrebama; 12. konstatira da Finska priprema šest vrsta mjera za otpuštene radnike zbog kojih je podnesen ovaj zahtjev: (i) mjere usmjeravanja i druge pripremne mjere, (ii) usluge zapošljavanja i poslovne usluge, (iii) strukovno osposobljavanje, (iv) subvencije za plaću, (v) bespovratna sredstva za osnivanje poduzeća, i (vi) naknade za putne troškove, troškove smještaja i selidbe; napominje da su dostatna sredstva dodijeljena za kontrolu i izvješćivanje;

262 C 215/254 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada napominje da će navedene subvencije za plaću spomenute u stavku 12. iznositi između 30 i 50 % troškova plaće radnika i pružat će se u razdoblju od 6 mjeseci do 24 mjeseca; poziva države članice da budu posebno pažljive pri korištenju subvencija za plaću kako bi se zajamčilo da otpušteni radnici koji su zaposleni uz subvenciju nisu u potpunosti ili djelomično na zamjeni na radnom mjestu koje je u dotičnom poduzeću prije zauzimao neki drugi radnik; izražava zadovoljstvo zbog toga što su finske vlasti zajamčile da je tome tako; 14. konstatira da mjere potpore dohotku iznose 16,64 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, znatno manje od granice od 35 % utvrđene u Uredbi o EGF-u, te da su te mjere uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja; 15. poziva Komisiju da ocjeni utjecaj tih mjera potpore dohotku tijekom razdoblja od nekoliko godina i da o tome dostavi informacije kako bi se zajamčilo da se njima pruža potpora visokokvalitetnom zapošljavanju te da se one ne koriste za subvencioniranje kratkoročnih ugovora s niskim troškovima; 16. napominje da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama izrađen u dogovoru s predstavnicima ciljanih korisnika, socijalnim, nacionalnim i regionalnim partnerima; 17. podsjeća na važnost povećanja zapošljivosti svih radnika; očekuje da ponuđeno osposobljavanje bude prilagođeno potrebama, vještinama i kompetencijama otpuštenih radnika i stvarnom poslovnom okruženju; 18. napominje da će se u predmetu Microsoft također surađivati s projektom Mobilnosti radne snage u Europi , razvojnim projektom nacionalne službe EURES; napominje da će se na regionalnoj razini organizirati događanja za međunarodno zapošljavanje u suradnji sa službama EGF-a i EURES-a; pozdravlja takve mjere i činjenicu da finske vlasti potiču otpuštene radnike da u potpunosti iskoriste svoje pravo na slobodu kretanja; 19. napominje da je nacionalni paket mjera Modeli između poduzeća poslodavca i poduzeća koje reže troškove pokrenut u okviru Europskog socijalnog fonda; napominje da će taj paket mjera dovesti do rezultata koji mogu biti korisni za provedbu projekata u okviru ovog zahtjeva za dodjelu sredstava iz EGF-a; pozdravlja trud finskih vlasti u potrazi za sinergijom s drugim djelovanjima koje se financiraju nacionalnim sredstvima ili sredstvima Unije; 20. podsjeća da bi u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika trebalo predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao odgovarati sa zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa; 21. napominje da se u prethodnim predmetima EGF-a pružanje osobnih usluga otpuštenim radnicima pokazalo izrazito korisnim; 22. napominje da su finske vlasti potvrdile da se za predložene mjere ne prima financijska potpora iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije, da će svaki oblik dvostrukog financiranja biti spriječen te da su te mjere komplementarne s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova; ponavlja poziv Komisiji da predstavi godišnju usporednu ocjenu tih podataka kako bi se u potpunosti poštovale postojeće odredbe te kako bi se zajamčilo da neće biti dvostrukog financiranja usluga sredstvima Unije; 23. pozdravlja činjenicu da je Finska zajamčila da financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za mjere koje dotično poduzeće mora poduzeti u skladu s nacionalnim pravom ili s kolektivnim ugovorima; 24. cijeni unaprijeđeni postupak koji je Komisija uvela nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzano oslobađanje bespovratnih sredstava; napominje da bi vremenski pritisak nametnut novim rasporedom mogao utjecati na učinkovit pregled dokumentacije; 25. odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji; 26. nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije; 27. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

263 HR Službeni list Europske unije C 215/255 PRILOG ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Utorak, 4. listopada o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (na temelju zahtjeva Finske EGF/2016/001 FI/ Microsoft) (Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2016/1857.)

264 C 215/256 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada P8_TA(2016)0367 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji zahtjev EGF/2016/002 SE/Ericsson Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Švedska EGF/2016/002 SE/ Ericsson) (COM(2016)0554 C8-0355/ /2214(BUD)) (2018/C 215/42) Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0554 C8-0355/2016), uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji ( ) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 ( 1 ) (Uredba o EGFu), uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje ( 2 ), a posebno njezin članak 12., uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju ( 3 ) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13., uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013., uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj, uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0272/2016), A. budući da je Europska unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili posljedicama svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla da se ponovno uključe na tržište rada; B. budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF); C. budući da je donošenje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o utvrđivanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri obradi zahtjeva za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća; ( 1 ) SL L 347, , str ( 2 ) SL L 347, , str ( 3 ) SL C 373, , str. 1.

265 HR Službeni list Europske unije C 215/257 Utorak, 4. listopada D. budući da je Švedska podnijela zahtjev EGF/2016/002 SE/Ericsson za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja u ekonomskom sektoru svrstanom u odjeljak 26 NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda) većinom u regijama razine 2 NUTS-a: Stockholm (SE11), Östra Mellansverige (SE12), Sydsverige (SE22) i Västsverige (SE23); te budući da se predviđa da će mjerama biti obuhvaćeno 918 od otpuštenih radnika koji ispunjavaju uvjete za doprinos iz EGF-a; E. budući da je zahtjev podnesen na temelju intervencijskih kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u, kojima se uvjetuje da je najmanje 500 radnika u poduzeću u državi članici proglašeno viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, uključujući radnike proglašene viškom kod dobavljača i daljnjih proizvođača i/ili samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost; F. budući da je suočen s usporenim rastom i istodobnim zaoštravanjem tržišnog natjecanja s azijskim proizvođačima, Ericsson smanjuje proizvodnju telekomunikacijske opreme, što je počeo provoditi prije dva desetljeća; 1. slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Švedska stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od EUR, što iznosi 60 % ukupnog troška od EUR, što će pomoći u povratku na tržište rada za 918 ciljanih korisnika; 2. napominje da je Švedska 31. ožujka podnijela zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Švedska pružila, Komisija završila izradu ocjene završila 5. rujna i o njemu istog dana obavijestila Parlament, čime je poštovala rok od 12 tjedana od primitka ispunjenog zahtjeva; 3. primjećuje da u industriji informacijskih tehnologija i telekomunikacija prevladavaju azijski proizvođači jer se aktivnosti eksternaliziraju u Aziju; ističe da Ericsson postupno smanjuje broj svojeg osoblja u Švedskoj (s u na u 2014.), ali ga u međuvremenu znatno povećava u svijetu (s u na u 2014.); 4. naglašava da su pogođene regije suočene s relativno velikom skupinom starijih radnika sa sličnim iskustvom koji su proglašeni viškom istovremeno i od kojih većina, posebno oni u Kisti, gradu s najvećim brojem radnika koji su proglašeni viškom, ne posjeduje vještine koje se traže na lokalnom tržištu rada; 5. pozdravlja odluku Švedske da koncentrira moguću pomoć EGF-a na Kistu, Katrineholm i Kumlu, gdje su prisutni i najveći problemi, nudeći istovremeno prilagođenu pomoć radnicima koji su proglašeni viškom u drugim mjestima; 6. podsjeća na to da su otpuštanjima zahvaćeni zaposlenici raznolikih zvanja i oni u proizvodnji i službenici, zabrinut je zbog toga što se neki radnici suočavaju s tržištem rada s relativno niskom potražnjom u tradicionalnim proizvodnim industrijama; prepoznaje prilike za zapošljavanje tih radnika u javnom i privatnom sektoru usluga, za koje će biti potrebni veliki napori u ponovnom osposobljavanju; 7. prihvaća procjenu Arbetsförmedlingena (švedska javna služba za zapošljavanje) prema kojoj bi za radnike u proizvodnji mogle postojati prilike u javnom ili privatnom sektoru uslužne industrije, pod uvjetom da im se ponudi znatno ponovno osposobljavanje; 8. uviđa da su među službenicima najpogođeniji inženjeri, od kojih su neki specijalizirani u nišama koje su jedinstvene za Ericsson, ali pozdravlja uvjerenje švedske javne službe za zapošljavanje da će prilagođeni paket programa osposobljavanja i mentorstva omogućiti većini tih zaposlenika koji su proglašeni viškom da nađu nova visokokvalitetna radna mjesta; 9. napominje da su EGF-om sufinancirane usluge prilagođene potrebama radnika koji su proglašeni viškom, uključuju: savjetovanje i profesionalno usmjeravanje zaštićeno zapošljavanje i zapošljavanje uz podršku te mjere za rehabilitaciju, obrazovanje i osposobljavanje te naknade za vrijeme traženja posla; pozdravlja poseban naglasak koji će se staviti na sudionike starije od 50 godina prilikom pružanja savjetovanja za razvoj motivacije i planiranje karijere;

266 C 215/258 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 33,92 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, što je blizu maksimalnih 35 % navedenih u Uredbi o EGF-u, te da te aktivnosti ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja; smatra da je ta relativno visoka stopa opravdana zbog znatnog udjela starijih radnika i pružanja pojedinačne potpore sudionicima s teškoćama u učenju; 11. napominje da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen u dogovoru s ciljanim korisnicima i njihovim predstavnicima, kao i s lokalnim javnim subjektima, vodeći računa o tome da 22 % radnika čine žene, a 78 % radnika muškarci; 12. podsjeća na to da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama financiranom iz EGF-a trebalo predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa; 13. podsjeća na važnost povećanja mogućnosti zapošljavanja svih radnika preko prilagođenih programa osposobljavanja i priznavanja vještina i sposobnosti koje je radnik usvojio tijekom profesionalne karijere; očekuje da se osposobljavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi ne samo potrebama otpuštenih radnika nego i stvarnom poslovnom okruženju; 14. pozdravlja činjenicu da su švedske vlasti zajamčile da će uložiti posebne napore kako bi razbile tradicionalne rodne prepreke, među ostalim poticanjem muških korisnika da pronađu posao u sektoru zdravstvene skrbi, te pozdravlja doprinos koji će te mjere imati za 16 švedskih ciljeva u području kvalitete okoliša; 15. poziva Komisiju da u budućim prijedlozima točnije navede sektore u kojima bi radnici mogli naći zaposlenje te je li ponuđeno osposobljavanje usuglašeno s budućim gospodarskim perspektivama i potrebama tržišta rada u regijama pogođenim otpuštanjima; 16. napominje da su švedske vlasti potvrdile da se za predložene mjere neće primiti financijska potpora iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije, da će svaki oblik dvostrukog financiranja biti spriječen te da su te mjere komplementarne s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova; ponavlja poziv Komisiji da u svojim godišnjim izvješćima predstavi usporednu ocjenu tih podataka kako bi se jamčilo potpuno poštovanje postojećih uredbi te kako bi se jamčilo da neće biti dvostrukog financiranja usluga sredstvima Unije; 17. primjećuje da je za sektor proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda podneseno još 14 zahtjeva za financijski doprinos iz EGF-a, od kojih se 11 temeljilo na učincima globalizacije povezanima s trgovinom, a tri na svjetskoj financijskoj i gospodarskoj krizi; 18. ponavlja da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima nadležna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora; 19. cijeni unaprijeđeni postupak koji je Komisija uvela nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzano oslobađanje sredstava; napominje da bi vremenski pritisak nametnut novim rasporedom mogao utjecati na učinkovit pregled dokumentacije; 20. traži od Komisije da javnosti omogući pristup dokumentima povezanima s predmetima EGF-a; 21. odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji; 22. nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije; 23. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

267 HR Službeni list Europske unije C 215/259 PRILOG ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Utorak, 4. listopada o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (na temelju zahtjeva Švedske EGF/2016/002 SE/ Ericsson) (Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2016/1858.)

268 C 215/260 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada P8_TA(2016)0368 Pravna pomoć za osumnjičene ili optužene osobe lišene slobode i pravna pomoć u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o privremenoj pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe lišene slobode i pravnoj pomoći u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga (COM(2013)0824 C7-0429/ /0409(COD)) (Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje) (2018/C 215/43) Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0824), uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 82. stavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7-0429/2013), uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 25. ožujka ( 1 ), uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 30. lipnja obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0165/2015), 1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; 2. traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom; 3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. P8_TC1-COD(2013)0409 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. listopada radi donošenja Direktive (EU) 2016/ Europskog parlamenta i Vijeća o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2016/1919.) ( 1 ) SL C 226, , str. 63.

269 HR Službeni list Europske unije C 215/261 P8_TA(2016)0369 Trgovina određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo postupanje ili kažnjavanje ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (COM(2014)0001 C7-0014/ /0005(COD)) (Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje) (2018/C 215/44) Utorak, 4. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0001), uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7-0014/2014), uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 30. lipnja obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0267/2015), 1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju ( 1 ); 2. zahtijeva od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom; 3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. P8_TC1-COD(2014)0005 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. listopada radi donošenja Uredbe (EU) 2016/ Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/2134.) ( 1 ) Ovo stajalište zamijenjuje amandmane usvojene na sjednici 27. listopada (Usvojeni tekstovi P8_TA(2015)0368).

270 C 215/262 HR Službeni list Europske unije Utorak, 4. listopada P8_TA(2016)0370 Sporazum o strateškoj suradnji između Europola i Kine * Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada o Nacrtu provedbene odluke Vijeća kojom se Europskom policijskom uredu (Europol) odobrava sklapanje Sporazuma o strateškoj suradnji između Ministarstva javne sigurnosti Narodne Republike Kine i Europola (08364/2016 C8-0217/ /0808(CNS)) (Savjetovanje) (2018/C 215/45) Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt Vijeća (08364/2016), uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0217/2016), uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) ( 1 ), a posebno njezin članak 23. stavak 2., uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/934/PUP od 30. studenoga o donošenju provedbenih pravila kojima se uređuju odnosi Europola s partnerima, uključujući razmjenu osobnih podataka i klasificiranih informacija ( 2 ), a posebno njezine članke 5. i 6., uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/935/PUP od 30. studenoga o određivanju popisa trećih država i organizacija s kojima Europol sklapa sporazume ( 3 ), uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0265/2016), 1. prihvaća nacrt Vijeća; 2. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio; 3. traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio; 4. poziva Komisiju da nakon stupanja na snagu nove uredbe o Europolu ( 4 ) ocijeni odredbe iz Sporazuma o suradnji; poziva Komisiju da obavijesti Parlament i Vijeće o rezultatima tog ocjenjivanja te da po potrebi podnese preporuku za odobrenje započinjanja ponovnih međunarodnih pregovora o Sporazumu; 5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i Europolu. ( 1 ) SL L 121, , str. 37. ( 2 ) SL L 325, , str. 6. ( 3 ) SL L 325, , str. 12. ( 4 ) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/ PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, , str. 53.).

271 HR Službeni list Europske unije C 215/263 P8_TA(2016)0372 Pristup Perua Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz * Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o prijedlogu odluke Vijeća o ovlašćivanju Republike Austrije i Rumunjske da u interesu Europske unije prihvate pristup Perua Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz (COM(2016)0367 C8-0234/ /0168(NLE)) (Savjetovanje) (2018/C 215/46) Srijeda, 5. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2016)0367), uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980., uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0234/2016), uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije ( 1 ) o isključivoj vanjskoj nadležnosti Europske unije za usvajanje izjave o prihvatu pristupa Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980., uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0267/2016), 1. odobrava ovlašćivanje Republike Austrije i Rumunjske da u interesu Europske unije prihvate pristup Perua Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.; 2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Perua, kao i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu. ( 1 ) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.

272 C 215/264 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 5. listopada P8_TA(2016)0373 Pristup Kazahstana Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz * Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o Prijedlogu odluke Vijeća kojom se određene države članice ovlašćuju da u interesu Europske unije prihvate pristupanje Kazahstana Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz (COM(2016)0368 C8-0232/ /0169(NLE)) (Savjetovanje) (2018/C 215/47) Europski parlament, uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća (COM(2016)0368), uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980., uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0232/2016), uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije ( 1 ) o isključivoj vanjskoj nadležnosti Europske unije za usvajanje izjave o prihvatu pristupa Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980., uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0268/2016), 1. odobrava ovlašćivanje određenih država članica da u interesu Europske unije prihvate pristup Kazahstana Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.; 2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i Kazahstana kao i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu. ( 1 ) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.

273 HR Službeni list Europske unije C 215/265 P8_TA(2016)0374 Pristup Koreje Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz * Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada o prijedlogu odluke Vijeća kojom se određene države članice ovlašćuju da u interesu Europske unije prihvate pristupanje Republike Koreje Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz (COM(2016)0372 C8-0233/ /0173(NLE)) (Savjetovanje) (2018/C 215/48) Srijeda, 5. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2016)0372), uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980., uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0233/2016), uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije ( 1 ) o isključivoj vanjskoj nadležnosti Europske unije za usvajanje izjave o prihvatu pristupa Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980., uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0266/2016), 1. odobrava ovlašćivanje određenih država članica da u interesu Europske unije prihvate pristup Republike Koreje Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.; 2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i Republike Koreje kao i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu. ( 1 ) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.

274 C 215/266 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada P8_TA(2016)0391 Automatizirana razmjena podataka o DNK u Danskoj * Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK u Danskoj (11219/2016 C8-0340/ /0813(CNS)) (Savjetovanje) (2018/C 215/49) Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt Vijeća (11219/2016), uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0340/2016), uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala ( 1 ), a posebno njezin članak 33., uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada o jačanju prekogranične suradnje na provođenju zakona u EU-u: primjena Odluke iz Prüma i europskog modela razmjene informacija ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja o Europskom programu sigurnosti ( 3 ), uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0289/2016), 1. prihvaća nacrt Vijeća; 2. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio; 3. traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio; 4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji. ( 1 ) SL L 210, , str. 1. ( 2 ) SL C 181, , str. 67. ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0269.

275 HR Službeni list Europske unije C 215/267 P8_TA(2016)0392 Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Danskoj * Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Danskoj (11220/2016 C8-0341/ /0814(CNS)) (Savjetovanje) (2018/C 215/50) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt Vijeća (11220/2016), uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0341/2016), uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala ( 1 ), a posebno njezin članak 33., uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada o jačanju prekogranične suradnje na provođenju zakona u EU-u: primjena Odluka iz Prüma i europskog modela razmjene informacija ( 2 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja o Europskom programu sigurnosti ( 3 ), uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0288/2016), 1. prihvaća nacrt Vijeća; 2. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio; 3. traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio; 4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji. ( 1 ) SL L 210, , str. 1. ( 2 ) SL C 181, , str. 67. ( 3 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0269.

276 C 215/268 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada P8_TA(2016)0393 Sporazum između Europske unije i Narodne Republike Kine o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak za nositelje diplomatskih putovnica *** Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Narodne Republike Kine o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak za nositelje diplomatskih putovnica (15470/2015 C8-0110/ /0293(NLE)) (Suglasnost) (2018/C 215/51) Europski parlament, uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (15470/2015), uzimajući u obzir Nacrt sporazuma između Europske unije i Narodne Republike Kine o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak za nositelje diplomatskih putovnica (15469/2015), uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0110/2016), uzimajući u obzir pismo Odbora za vanjske poslove, uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika, uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0281/2016), 1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma; 2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Narodne Republike Kine.

277 HR Službeni list Europske unije C 215/269 P8_TA(2016)0394 Države članice koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu određenih odredaba povezanih s financijskim upravljanjem za određene države članice koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (COM(2016)0418 C8-0238/ /0193(COD)) (Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje) (2018/C 215/52) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0418), uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0238/2016), uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 21. rujna ( 1 ), nakon savjetovanja s Odborom regija, uzimajući u obzir pismo Odbora za proračune, uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 21. rujna obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0292/2016), 1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, kako je navedeno u nastavku; 2. traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom; 3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. P8_TC1-COD(2016)0193 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada radi donošenja Uredbe (EU) 2016/ Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu određenih odredaba koje se odnose na financijsko upravljanje za određene države članice koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/2135.) ( 1 ) Još nije objavljeno u Službenom listu.

278 C 215/270 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada P8_TA(2016)0398 Statistika željezničkog prijevoza u vezi s prikupljanjem podataka o robi, putnicima i nesrećama ***II Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenje uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 91/2003 o statistici željezničkog prijevoza u vezi s prikupljanjem podataka o robi, putnicima i nesrećama (10000/1/2016 C8-0365/ /0297(COD)) (Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje) (2018/C 215/53) Europski parlament, uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10000/1/2016 C8-0365/2016), uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju ( 1 ) o prijedlogu Komisije upućenom Parlamentu i Vijeću (COM(2013)0611), uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika, uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za promet i turizam (A8-0300/2016), 1. usvaja stajalište Vijeća u prvom čitanju; 2. prima na znanje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća; 3. nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; 4. nalaže glavnom tajniku da, nakon što se provjeri da su svi postupci propisno dovršeni i u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća, potpiše akt te dogovori njegovu objavu u Službenom listu Europske unije; 5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. ( 1 ) Usvojeni tekstovi od , P7_TA(2014)0197.

279 HR Službeni list Europske unije C 215/271 P8_TA(2016)0399 Statistika prijevoza robe na unutarnjim vodnim putovima (delegirane i provedbene ovlasti) ***II Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1365/2006 o statistici prijevoza robe na unutarnjim vodnim putovima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji radi donošenja određenih mjera (09878/1/2016 C8-0358/ /0226(COD)) (Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje) (2018/C 215/54) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (09878/1/2016 C8-0358/2016), uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju ( 1 ) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0484), uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika, uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za promet i turizam (A8-0298/2016), 1. prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju; 2. utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća; 3. nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; 4. nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije; 5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. ( 1 ) Usvojeni tekstovi od , P7_TA(2014)0180.

280 C 215/272 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada P8_TA(2016)0400 Pravni okvir Unije za carinske prekršaje i sankcije ***I Amandmani koje je donio Europski parlament 25. listopada o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije (COM(2013)0884 C8-0033/ /0432(COD)) ( 1 ) (Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje) (2018/C 215/55) Amandman 1 Prijedlog direktive Pozivanje 1. Tekst koji je predložila Komisija uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 33., Izmjena uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 33. i 114., Amandman 2 Prijedlog direktive Uvodna izjava 1.a (nova) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (1a) Ova bi Direktiva trebala biti u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ). ( 1 ) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, , str. 1.). Amandman 3 Prijedlog direktive Uvodna izjava 2. Tekst koji je predložila Komisija (2) Posljedično, carinski prekršaji i sankcije uređeni su s pomoću 28 različitih skupova pravila. Zbog toga se kršenje carinskog zakonodavstva Unije ne tretira na isti način diljem Unije, a sankcije koje se mogu uvesti razlikuju se prema naravi i težini u svakom slučaju ovisno o državi članici koja uvodi sankciju. Izmjena (2) Carinski prekršaji i sankcije uređeni su s pomoću 28 različitih skupova pravila. Zbog toga se kršenje carinskog zakonodavstva Unije ne tretira na isti način diljem Unije, a sankcije koje se mogu uvesti razlikuju se prema naravi i težini u svakom slučaju ovisno o državi članici koja uvodi sankciju, što može dovesti do mogućih financijskih gubitaka država članica i remećenja trgovine. ( 1 ) Pitanje je upućeno natrag nadležnom odboru na ponovno razmatranje u skladu s člankom 61. stavkom 2., drugim podstavkom (A8-0239/2016).

281 HR Službeni list Europske unije C 215/273 Utorak, 25. listopada Amandman 4 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3. Tekst koji je predložila Komisija (3) Ta razlika između pravnih sustava država članica ne samo da utječe na optimalno upravljanje carinskom unijom, nego se njome i narušavaju jednaki uvjeti za gospodarske subjekte u njoj zato što ona utječe na njihov pristup mogućnostima carinskih pojednostavljenja. Izmjena (3) Ta razlika između pravnih sustava država članica ne samo da utječe na optimalno upravljanje carinskom unijom i transparentnost potrebnu kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu načina na koji različita carinska tijela postupaju u slučaju prekršaja, nego se njome i sprečava postizanje jednakih uvjeta za gospodarske subjekte u carinskoj uniji na koje se primjenjuju različita pravila diljem Unije, zato što ona utječe na njihov pristup mogućnostima carinskih pojednostavljenja. Amandman 5 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6. Tekst koji je predložila Komisija (6) Trebalo bi utvrditi popis ponašanja koja bi se trebala smatrati kršenjem carinskog zakonodavstva Unije i bila povod za sankcije. Ti bi se carinski prekršaji u potpunosti trebali temeljiti na obvezama koje proizlaze iz carinskog zakonodavstva s izravnim upućivanjima na Zakonik. Ovom se Direktivom ne određuje bi li države članice trebale primjenjivati administrativne sankcije ili sankcije u području kaznenog prava u pogledu tih carinskih prekršaja. Izmjena (6) Ovom bi Direktivom trebalo utvrditi popis ponašanja koja bi se trebala smatrati kršenjem carinskog zakonodavstva Unije i bila povod za sankcije. Ti bi se carinski prekršaji u potpunosti trebali temeljiti na obvezama koje proizlaze iz carinskog zakonodavstva s izravnim upućivanjima na Zakonik. Ovom je Direktivom utvrđeno da bi države članice trebale primjenjivati nekaznene sankcije u pogledu tih carinskih prekršaja. Države članice trebale bi imati mogućnost da umjesto nekaznenih sankcija propisuju kaznene sankcije, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije, ako je narav i težina prekršaja takva da propisane sankcije moraju biti učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne prekršaju. Amandman 6 Prijedlog direktive Uvodna izjava 7. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (7) Prvom bi kategorijom ponašanja trebali biti obuhvaćeni carinski prekršaji na osnovi stroge odgovornosti, što ne zahtijeva nikakav element krivnje, s obzirom na objektivnu narav uključenih obveza i činjenicu da osobe odgovorne za njihovo ispunjavanje ne mogu negirati njihovo postojanje i obvezujući karakter. Briše se.

282 C 215/274 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Amandman 7 Prijedlog direktive Uvodna izjava 8. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (8) Drugom i trećom kategorijom ponašanja trebali bi biti obuhvaćeni carinski prekršaji počinjeni zbog nemara, odnosno s namjerom kod kojih za nastanak odgovornosti treba utvrditi taj subjektivan element. Briše se. Amandman 8 Prijedlog direktive Uvodna izjava 10. Tekst koji je predložila Komisija (10) Kako bi se osigurala pravna sigurnost, treba osigurati da se sve radnje ili propusti koji su posljedica pogreške carinskih vlasti ne smatraju carinskim prekršajem. Izmjena (10) Kako bi se osigurala pravna sigurnost, treba osigurati da se sve radnje ili propusti koji su posljedica pogreške carinskih vlasti utvrđene u Zakoniku ne smatraju carinskim prekršajem. Amandman 9 Prijedlog direktive Uvodna izjava 12. Tekst koji je predložila Komisija (12) Kako bi se uskladili nacionalni sustavi sankcioniranja država članica, raspone sankcija trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir različite kategorije carinskih prekršaja i njihovu težinu. Za potrebe uvođenja učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija države članice trebale bi isto tako osigurati da njihova nadležna tijela uzimaju u obzir određene otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti pri utvrđivanju vrste i razine sankcija koje treba primijeniti. Izmjena (12) Kako bi se uskladili nacionalni sustavi sankcioniranja država članica, raspone sankcija trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir težinu carinskih prekršaja. Za potrebe uvođenja učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija države članice trebale bi isto tako osigurati da njihova nadležna tijela uzimaju u obzir određene otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti pri utvrđivanju vrste i razine sankcija koje treba primijeniti.

283 HR Službeni list Europske unije C 215/275 Utorak, 25. listopada Amandman 10 Prijedlog direktive Uvodna izjava 12.a (nova) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (12a) Samo u slučajevima kada su teži prekršaji povezani s vrijednošću robe, a ne s izbjegnutim carinama, na primjer u slučaju prekršaja u vezi s pravom intelektualnog vlasništva ili robom koja podliježe mjerama zabrane ili kvantitativnog ograničenja, carinska tijela trebaju temeljiti sankcije na vrijednosti robe. Amandman 11 Prijedlog direktive Uvodna izjava 13. Tekst koji je predložila Komisija (13) Rok zastare za postupke u pogledu carinskog prekršaja trebao bi biti četiri godine od dana počinjenja carinskog prekršaja ili, u slučaju neprekidnih ili višekratnih prekršaja, od prestanka ponašanja koje se smatra prekršajem. Države bi članice trebale osigurati prekid roka zastare putem radnje koja se odnosi na istrage ili pravne postupke u pogledu carinskog prekršaja. Države članice mogu utvrditi slučajeve u kojima se taj rok prekida. Pokretanje ili nastavak tih postupaka trebali bi biti onemogućeni nakon isteka roka od osam godina, dok bi rok zastare za izvršavanje kazne trebao biti tri godine. Izmjena (13) Rok zastare za postupke u pogledu carinskog prekršaja trebao bi biti četiri godine od dana počinjenja carinskog prekršaja ili, u slučaju neprekidnih ili višekratnih prekršaja, od prestanka ponašanja koje se smatra prekršajem. Države bi članice trebale osigurati prekid roka zastare putem radnje koja se odnosi na istrage ili pravne postupke u pogledu istog carinskog prekršaja, ili radnje koju vrši osoba odgovorna za prekršaj. Državama članicama mora biti omogućeno da utvrde slučajeve u kojima se taj rok prekida. Za svaki bi postupak trebala nastupiti zastara, neovisno o prekidu roka zastare, nakon isteka roka od osam godina, dok bi rok zastare za izvršavanje kazne trebao biti tri godine. Amandman 12 Prijedlog direktive Uvodna izjava 14. Tekst koji je predložila Komisija (14) Obustavu upravnih postupaka u pogledu carinskih prekršaja trebalo bi osigurati u slučaju kad je protiv iste osobe pokrenut kazneni postupak u pogledu istih činjenica. Nastavak upravnih postupaka nakon završetka kaznenog postupka trebao bi biti moguć samo strogo u skladu s načelom ne bis in idem. Izmjena (14) Obustavu upravnih postupaka u pogledu carinskih prekršaja trebalo bi osigurati u slučaju kad je protiv iste osobe pokrenut kazneni postupak u pogledu istih činjenica. Nastavak upravnih postupaka nakon završetka kaznenog postupka trebao bi biti moguć samo strogo u skladu s načelom ne bis in idem, što znači da se isti prekršaj ne može kazniti dvaput.

284 C 215/276 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Amandman 13 Prijedlog direktive Uvodna izjava 15.a (nova) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (15a) Opći je cilj ove Direktive osigurati učinkovitu provedbu carinskog zakonodavstva Unije. Međutim, pravni okvir predviđen ovom Direktivom ne omogućuje integrirani pristup provedbi, uključujući nadzor, kontrolu i istragu. Stoga je od Komisije potrebno zatražiti da Europskom parlamentu i Vijeću podnese izvješće o tim pitanjima, među ostalim o provedbi zajedničkog okvira za upravljanje rizikom, kako bi procijenila je li potrebno donošenje daljnjeg zakonodavstva. Amandman 14 Prijedlog direktive Uvodna izjava 18.a (nova) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (18a) Ovom se Direktivom želi ojačati carinska suradnja usklađivanjem nacionalnih zakonodavstava na području carinskih sankcija. S obzirom na to da su postojeće pravne tradicije država članica vrlo različite, nije moguće potpuno usklađivanje. Amandman 15 Prijedlog direktive Članak 1. stavak 1. Tekst koji je predložila Komisija 1. Ovom se Direktivom utvrđuju okvir u pogledu kršenja carinskog zakonodavstva Unije i sankcije za te prekršaje. Izmjena 1. Ovom se Direktivom želi doprinijeti dobrom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i utvrditi okvir u pogledu kršenja carinskog zakonodavstva Unije te se njome predviđa propisivanje nekaznenih sankcija za te prekršaje usklađivanjem zakonodavnih, regulatornih i administrativnih odredbi država članica.

285 HR Službeni list Europske unije C 215/277 Utorak, 25. listopada Amandman 16 Prijedlog direktive Članak 1. stavak 2.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena 2a. Ovom se Direktivom uređuju obveze država članica naspram trgovinskih partnera Europske unije, ponajprije Svjetske trgovinske organizacije i Svjetske carinske organizacije, u cilju uspostave homogenog i učinkovitog unutarnjeg tržišta uz istovremeno olakšavanje trgovine i pružanje sigurnosti. Amandman 17 Prijedlog direktive Članak 2. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 2. Članak 2. Carinski prekršaji i sankcije Opća načela Države članice utvrđuju pravila o sankcijama za carinske prekršaje utvrđene člancima 3. do Države članice utvrđuju pravila o sankcijama za carinske prekršaje utvrđene člancima 3. i 6. strogo poštujući načelo ne bis in idem. Države članice dužne su osigurati da se radnje ili propusti utvrđeni u člancima 3. i 6. smatraju carinskim prekršajima ako su počinjeni zbog nemara ili namjerno. Države članice mogu umjesto nekaznenih sankcija propisati kaznene sankcije, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije, ako je narav i težina prekršaja takva da propisane sankcije moraju biti učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne prekršaju. 2. Za potrebe ove Direktive: (a) carinska tijela utvrđuju je li prekršaj počinjen zbog nemara, što znači da odgovorna osoba nije provela razumne mjere kako bi nadzirala svoje djelovanje ili je poduzela mjere koje su očito nedovoljne da bi se izbjegle okolnosti u kojima dolazi do prekršaja, u slučaju da se rizik od počinjenja prekršaja može razumno predvidjeti;

286 C 215/278 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (b) carinska tijela utvrđuju je li prekršaj počinjen namjerno, što znači da je odgovorna osoba bila svjesna da njezina radnja ili propust predstavljaju prekršaj ili je voljno i svjesno željela zaobići carinske propise; (c) administrativne pogreške ili pogreške ne smatraju se carinskim prekršajima osim kada je jasno iz okolnosti da su rezultat nemara ili namjere; Amandman 18 Prijedlog direktive Članak 2.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 2a Olakšavanje trgovine Kako bi ispunile obveze preuzete u skladu sa Sporazumom WTO-a o olakšavanju trgovine, države članice zajednički rade na uspostavi sustava za suradnju koji obuhvaća sve države članice. Cilj tog sustava koordiniranje je ključnih pokazatelja uspješnosti u vezi s carinskim sankcijama (analiza broja žalbi, stopa recidivizma itd.), širenje najboljih praksi među carinskim službama (djelotvornost kontrola i sankcija, smanjenje upravnih troškova itd.), dijeljenje iskustava gospodarskih subjekata i njihovo međusobno povezivanje, praćenje uspješnosti rada carinskih službi te prikupljanje statističkih podataka o kršenjima za koja su odgovorna poduzeća iz trećih zemalja. U okviru sustava za suradnju sve države članice pravovremeno se obavještavaju o istragama o carinskim prekršajima i utvrđenim prekršajima radi olakšavanja trgovine, sprečavanja ulaska zabranjene robe na unutarnje tržište i poboljšanja učinkovitosti kontrola.

287 HR Službeni list Europske unije C 215/279 Utorak, 25. listopada Amandman 19 Prijedlog direktive Članak 3. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 3. Članak 3. Carinski prekršaji stroge odgovornosti Carinski prekršaji Države članice osiguravaju da se sljedeće radnje ili propusti smatraju carinskim prekršajima bez obzira na bilo koji element krivnje: Države članice osiguravaju da se sljedeće radnje ili propusti smatraju carinskim prekršajima: (a) propust osobe koja podnosi carinsku deklaraciju, deklaraciju za privremeni smještaj, ulaznu skraćenu deklaraciju, izlaznu skraćenu deklaraciju, deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu, da osigura točnost i potpunost informacija navedenih u deklaraciji, obavijest ili zahtjevu u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) Zakonika; (a) propust osobe koja podnosi carinsku deklaraciju, deklaraciju za privremeni smještaj, ulaznu skraćenu deklaraciju, izlaznu skraćenu deklaraciju, deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu, da osigura točnost i potpunost informacija navedenih u deklaraciji, obavijest ili zahtjevu u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) Zakonika; (b) propust osobe koja podnosi carinsku deklaraciju, deklaraciju za privremeni smještaj, ulaznu skraćenu deklaraciju, izlaznu skraćenu deklaraciju, deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu, da osigura vjerodostojnost, točnost i valjanost svih popratnih dokumenata u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (b) Zakonika; (b) propust osobe koja podnosi carinsku deklaraciju, deklaraciju za privremeni smještaj, ulaznu skraćenu deklaraciju, izlaznu skraćenu deklaraciju, deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu, da osigura vjerodostojnost, točnost i valjanost svih popratnih dokumenata u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (b) Zakonika; (c) propust osobe da podnese ulaznu skraćenu deklaraciju u skladu s člankom 127. Zakonika, obavijest o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova u skladu s člankom 133. Zakonika, deklaraciju za privremeni smještaj u skladu s člankom 145. Zakonika, carinsku deklaraciju u skladu s člankom 158. Zakonika, obavijest o djelatnostima u slobodnim zonama u skladu s člankom 244. stavkom 2. Zakonika, deklaraciju prije otpreme u skladu s člankom 263. Zakonika, deklaraciju za ponovni izvoz u skladu s člankom 270. Zakonika, izlaznu sažetu deklaraciju u skladu s člankom 271. Zakonika ili obavijest o ponovnom izvozu u skladu s člankom 274. Zakonika; (c) propust osobe da podnese ulaznu skraćenu deklaraciju u skladu s člankom 127. Zakonika, obavijest o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova u skladu s člankom 133. Zakonika, deklaraciju za privremeni smještaj u skladu s člankom 145. Zakonika, carinsku deklaraciju u skladu s člankom 158. Zakonika, obavijest o djelatnostima u slobodnim zonama u skladu s člankom 244. stavkom 2. Zakonika, deklaraciju prije otpreme u skladu s člankom 263. Zakonika, deklaraciju za ponovni izvoz u skladu s člankom 270. Zakonika, izlaznu sažetu deklaraciju u skladu s člankom 271. Zakonika ili obavijest o ponovnom izvozu u skladu s člankom 274. Zakonika; (d) propust gospodarskog subjekta da čuva isprave i informacije koje se odnose na dovršetak carinskih formalnosti svim dostupnim sredstvima u roku utvrđenom carinskim zakonodavstvom u skladu s člankom 51. Zakonika; (d) propust gospodarskog subjekta da čuva isprave i informacije koje se odnose na dovršetak carinskih formalnosti svim dostupnim sredstvima u roku utvrđenom carinskim zakonodavstvom u skladu s člankom 51. Zakonika;

288 C 215/280 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (e) uklanjanje robe unesene na carinsko područje Unije iz carinskog nadzora bez dozvole carinskih tijela suprotno članku 134. stavku 1. prvom i drugom podstavku Zakonika; (e) uklanjanje robe unesene na carinsko područje Unije iz carinskog nadzora bez dozvole carinskih tijela suprotno članku 134. stavku 1. prvom i drugom podstavku Zakonika; (f) uklanjanje robe iz carinskog nadzora suprotno članku 134. stavku 1. četvrtom podstavku te članku 158. stavku 3. i članku 242. Zakonika; (f) uklanjanje robe iz carinskog nadzora suprotno članku 134. stavku 1. četvrtom podstavku te članku 158. stavku 3. i članku 242. Zakonika; (g) propust osobe koja unosi robu na carinsko područje Unije da postupa u skladu s obvezama koje se odnose na upućivanje robe na odgovarajuće mjesto u skladu s člankom 135. stavkom 1. Zakonika ili da obavijesti carinske tijela u slučaju nemogućnosti ispunjenja obveza u skladu s člankom 137. stavcima 1. i 2. Zakonika; (g) propust osobe koja unosi robu na carinsko područje Unije da postupa u skladu s obvezama koje se odnose na upućivanje robe na odgovarajuće mjesto u skladu s člankom 135. stavkom 1. Zakonika ili da bez odgode obavijesti carinska tijela u slučaju nemogućnosti ispunjenja obveza u skladu s člankom 137. stavcima 1. i 2. Zakonika te o mjestu na kojem se nalazi roba; (h) propust osobe koja unosi robu u slobodnu zonu koja povezuje kopnenu granicu između države članice i treće zemlje, da unese tu robu izravno u tu slobodnu zonu bez prolaska kroz neki drugi dio carinskog područja Unije u skladu s člankom 135. stavkom 2. Zakonika; (h) propust osobe koja unosi robu u slobodnu zonu koja povezuje kopnenu granicu između države članice i treće zemlje, da unese tu robu izravno u tu slobodnu zonu bez prolaska kroz neki drugi dio carinskog područja Unije u skladu s člankom 135. stavkom 2. Zakonika; (i) propust deklaranta za privremeni smještaj ili carinski postupak da carinskim tijelima dostavi dokumente kad se to zahtijeva zakonodavstvom Unije ili kad je to potrebno za carinske provjere u skladu s člankom 145. stavkom 2. i člankom 163. stavkom 2. Zakonika; (i) propust deklaranta za privremeni smještaj ili carinski postupak da carinskim tijelima dostavi dokumente kad se to zahtijeva zakonodavstvom Unije ili kad je to potrebno za carinske provjere u skladu s člankom 145. stavkom 2. i člankom 163. stavkom 2. Zakonika; (j) propust gospodarskog subjekta odgovornog za robu koja nije iz Unije koja je u privremenom smještaju da je stavi u carinski postupak ili ponovno izveze u roku u skladu s člankom 149. Zakonika; (j) propust deklaranta za privremeni smještaj ili osobe koja drži robu u nekom drugom prostoru koji su odredila ili odobrila carinska tijela, odgovorne za robu koja nije roba Unije i koja je u privremenom smještaju, da je stavi u carinski postupak ili ponovno izveze u roku u skladu s člankom 149. Zakonika;

289 HR Službeni list Europske unije C 215/281 Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (k) propust deklaranta za privremeni smještaj ili carinski postupak da u svojem posjedu i na raspolaganju carinskim tijelima u trenutku podnošenja carinske deklaracije ili dopunske deklaracije, ima priložene isprave potrebne za zahtjev za predmetni postupak u skladu s člankom 163. stavkom 1. i člankom 167. stavkom 1. drugim podstavkom Zakonika; (k) propust deklaranta za privremeni smještaj ili carinski postupak da u svojem posjedu i na raspolaganju carinskim tijelima u trenutku podnošenja carinske deklaracije ili dopunske deklaracije, ima priložene isprave potrebne za zahtjev za predmetni postupak u skladu s člankom 163. stavkom 1. i člankom 167. stavkom 1. drugim podstavkom Zakonika; (l) propust deklaranta za carinski postupak da u slučaju pojednostavljene deklaracije prema članku 166. Zakonika ili unosa u evidencije deklaranta prema članku 182. Zakonika unutar određenog roka podnese dopunsku deklaraciju u nadležnom carinskom uredu u skladu s člankom 167. stavkom 1. Zakonika; (l) propust deklaranta za carinski postupak da u slučaju pojednostavljene deklaracije prema članku 166. Zakonika ili unosa u evidencije deklaranta prema članku 182. Zakonika unutar određenog roka podnese dopunsku deklaraciju u nadležnom carinskom uredu u skladu s člankom 167. stavkom 1. Zakonika; (m) uklanjanje ili uništenje sredstava za prepoznavanje koja se pričvršćuju na robu, ambalažu ili na prijevozna sredstva bez prethodnog ovlaštenja carinskih tijela u skladu s člankom 192. stavkom 2. Zakonika; (m) uklanjanje ili uništenje sredstava za prepoznavanje koja se pričvršćuju na robu, ambalažu ili na prijevozna sredstva bez prethodnog ovlaštenja carinskih tijela u skladu s člankom 192. stavkom 2. Zakonika; (n) propust korisnika postupka unutarnje proizvodnje da završi carinski postupak u roku utvrđenom u skladu s člankom 257. Zakonika; (n) propust korisnika postupka unutarnje proizvodnje da završi carinski postupak u roku utvrđenom u skladu s člankom 257. Zakonika; (o) propust korisnika postupka vanjske proizvodnje da izveze robu s nedostacima u roku utvrđenom u skladu s člankom 262. Zakonika; (o) propust korisnika postupka vanjske proizvodnje da izveze robu s nedostacima u roku utvrđenom u skladu s člankom 262. Zakonika; (p) izgradnja zgrade u slobodnoj zoni bez odobrenja carinskih tijela u skladu s člankom 244. stavkom 1. Zakonika; (p) izgradnja zgrade u slobodnoj zoni bez prethodnog odobrenja carinskih tijela u skladu s člankom 244. stavkom 1. Zakonika; (q) neplaćanje uvoznih ili izvoznih carina osobe odgovorne za plaćanje u roku propisanom u skladu s člankom 108. Zakonika. (q) neplaćanje uvoznih ili izvoznih carina osobe odgovorne za plaćanje u roku propisanom u skladu s člankom 108. Zakonika; (qa) propust gospodarskog subjekta da carinskim tijelima na njihov zahtjev dostavi potrebne dokumente i informacije u odgovarajućem obliku i u razumnom vremenskom roku te da osigura svu potrebnu pomoć za okončanje carinskih formalnosti ili provjera u skladu s člankom 15. stavkom 1. Zakonika;

290 C 215/282 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (qb) propust korisnika odluke koja se odnosi na primjenu carinskog zakonodavstva da poštuje obveze koje iz te odluke proizlaze u skladu s člankom 23. stavkom 1. Zakonika; (qc) propust korisnika odluke koja se odnosi na primjenu carinskog zakonodavstva da bez odgode obavješćuje carinska tijela o svim čimbenicima koji nastanu nakon što su ona donijela odluku i koji utječu na njezino održavanje ili njezin sadržaj u skladu s člankom 23. stavkom 2. Zakonika; (qd) propust korisnika postupka provoza Unije da robu podnese odredišnom carinskom uredu u nepromijenjenom stanju u propisanom roku u skladu s člankom 233. stavkom 1. točkom (a) Zakonika; (qe) istovar ili pretovar robe s prijevoznih sredstava koja ju prevoze bez odobrenja carinskih tijela ili na mjestima koja ta tijela nisu odredila ili odobrila u skladu s člankom 140. Zakonika; (qf) skladištenje robe u prostorima za privremeni smještaj ili carinskim skladištima bez odobrenja carinskih tijela u skladu s člancima 147. i 148. Zakonika; (qg) propust korisnika odobrenja ili korisnika postupka da ispune obveze koje proizlaze iz skladištenja robe obuhvaćenog postupkom carinskog skladištenja u skladu s člankom 242. stavkom 1. točkama (a) i (b) Zakonika; (qh) dostava lažnih informacija ili dokumenata na zahtjev carinskih tijela u skladu s člancima 15. ili 163. Zakonika; (qi) korištenje netočnih ili nepotpunih informacija ili nevjerodostojnih, netočnih ili nevaljanih dokumenata od strane gospodarskog subjekta radi dobivanja ovlaštenja od carinskih tijela: (i) za ovlaštenog gospodarskog subjekta u skladu s člankom 38. Zakonika, (ii) za korištenje pojednostavljene deklaracije u skladu s člankom 166. Zakonika, iii. za korištenje drugih carinskih pojednostavljenja u skladu s člancima 177., 179., 182. ili 185. Zakonika ili (iv) za stavljanje robe u posebne postupke u skladu s člankom 211. Zakonika;

291 HR Službeni list Europske unije C 215/283 Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (qj) unos robe na carinski teritorij Unije ili izlazak robe iz njega bez njezina podnošenja carinskim tijelima u skladu s člancima 139., 245. ili člankom 267. stavkom 2. Zakonika; (qk) prerada robe u carinskom skladištu bez odobrenja carinskih tijela u skladu s člankom 241. Zakonika; (ql) stjecanje ili čuvanje robe obuhvaćene jednim od carinskih prekršaja iz točke (qd) i točke (qj) ovog članka. Amandman 20 Prijedlog direktive Članak 4. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 4. Briše se. Carinski prekršaji počinjeni zbog nemara Države članice osiguravaju da se sljedeće radnje ili propusti smatraju carinskim prekršajima kad su počinjeni zbog nemara: (a) propust gospodarskog subjekta odgovornog za robu koja nije iz Unije koja je u privremenom smještaju da je stavi u carinski postupak ili ponovno izveze u roku u skladu s člankom 149. Zakonika; (b) propust gospodarskog subjekta da carinskim tijelima osigura svu potrebnu pomoć za okončanje carinskih formalnost ili provjera u skladu s člankom 15. stavkom 1. Zakonika; (c) propust korisnika odluke koja se odnosi na primjenu carinskog zakonodavstva da poštuje obveze koje iz te odluke proizlaze u skladu s člankom 23. stavkom 1. Zakonika; (d) propust korisnika odluke koja se odnosi na primjenu carinskog zakonodavstva da bez odgode obavješćuje carinska tijela o svim čimbenicima koji nastanu nakon što su ona donijela odluku koji utječu na njezino održavanje ili njezin sadržaj u skladu s člankom 23. stavkom 2. Zakonika;

292 C 215/284 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (e) propust gospodarskog subjekta da robu unesenu na carinsko područje Unije podnese carinskim tijelima u skladu s člankom 139. Zakonika; (f) propust korisnika postupka provoza Unije da robu podnese odredišnom carinskom uredu podnese u nepromijenjenom stanju u propisanom roku u skladu s člankom 233. stavkom 1. Zakonika; (g) propust gospodarskog subjekta da robu unesenu u slobodnu zonu podnese carinskim tijelima u skladu s člankom 245. Zakonika; (h) propust gospodarskog subjekta da robu koja se iznosi iz carinskog područja Unije pri izlasku podnese carinskim tijelima u skladu s člankom 267. stavkom 2. Zakonika; (i) istovar ili pretovar robe s prijevoznih sredstava koja ju prevoze bez odobrenja carinskih tijela ili na mjestima koja ta tijela nisu odredila ili odobrila u skladu s člankom 140. Zakonika; (j) skladištenje robe u prostorima za privremeni smještaj ili carinskim skladištima bez odobrenja carinskih tijela u skladu s člancima 147. i 148.; (k) propust korisnika odobrenja ili korisnika postupka da ispune obveze koje proizlaze iz skladištenja robe obuhvaćenog postupkom carinskog skladištenja u skladu s člankom 242. stavkom 1. točkama (a) i (b). Amandman 21 Prijedlog direktive Članak 5. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 5. Briše se. Carinski prekršaji počinjeni s namjerom Države članice osiguravaju da se sljedeće radnje ili propusti smatraju carinskim prekršajima kad su počinjeni s namjerom:

293 HR Službeni list Europske unije C 215/285 Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (a) dostava lažnih informacija ili dokumenata na zahtjev carinskih tijela u skladu s člancima 15. ili 163. Zakonika; (b) korištenje lažnih izjava bilo kojeg drugog nepravilnog sredstva od strane gospodarskog subjekta radi dobivanja ovlaštenja od carinskih tijela: (i) za ovlaštenog gospodarskog subjekta u skladu s člankom 38. Zakonika, (ii) za korištenje pojednostavljene deklaracije u skladu s člankom 166. Zakonika, iii. za korištenje drugih carinskih pojednostavljenja u skladu s člancima 177., 179., 182. i 185. Zakonika, (iv) za stavljanje robe u posebne postupke u skladu s člankom 211. Zakonika; (c) unos robe na carinski teritorij Unije ili izlazak robe iz njega bez njezina podnošenja carinskim tijelima u skladu s člancima 139., 245. ili člankom 267. stavkom 2. Zakonika; (d) propust korisnika odluke koja se odnosi na primjenu carinskog zakonodavstva da poštuje obveze koje iz te odluke proizlaze u skladu s člankom 23. stavkom 1. Zakonika; (e) propust korisnika odluke koja se odnosi na primjenu carinskog zakonodavstva da bez odgode obavješćuje carinska tijela o svim čimbenicima koji nastanu nakon što su ona donijela odluku koji utječu na njezino održavanje ili njezin sadržaj u skladu s člankom 23. stavkom 2. Zakonika; (f) prerada robe u carinskom skladištu bez odobrenja carinskih tijela u skladu s člankom 241. Zakonika; (g) stjecanje ili čuvanje robe obuhvaćene jednim od carinskih prekršaja iz članka 4. točke (f) i točke (c) ovog članka.

294 C 215/286 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Amandman 22 Prijedlog direktive Članak 6. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 6. Članak 6. Poticanje, pomaganje, podupiranje i pokušaj Poticanje, pomaganje, podupiranje i pokušaj 1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su poticanje ili pomaganje i podupiranje radnji ili propusta iz članka 5. carinski prekršaji. 1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su poticanje ili pomaganje i podupiranje radnji ili propusta iz članka 8.b stavka 2. carinski prekršaji. 2. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da je pokušaj počinjenja radnji ili propusta iz članka 5. točke (b) ili (c) carinski prekršaj. 2. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da je pokušaj počinjenja radnji ili propusta iz članka 3. točke (qi) ili (qj) carinski prekršaj. Amandman 23 Prijedlog direktive Članak 7. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 7. Članak 7. Pogreška carinskih tijela Pogreška carinskih tijela Radnje ili propusti iz članaka 3. do 6. ne smatraju se carinskim prekršajima ako su nastali kao posljedica pogreške carinskih tijela. Radnje ili propusti iz članaka 3. i 6. ne smatraju se carinskim prekršajima ako su nastali kao posljedica pogreške carinskih tijela, u skladu s člankom 119. Zakonika, a carinska su tijela odgovorna u slučaju da pogreške uzrokuju štetu. Amandman 24 Prijedlog direktive Članak 8. stavak 1. uvodni dio Tekst koji je predložila Komisija 1. Države članice osiguravaju da se pravne osobe smatraju odgovornima za carinske prekršaje koje bilo koja osoba, djelujući kao pojedinac ili kao dio tijela pravne osobe i koja ima vodeću poziciju unutar nje, počini u njihovu korist na temelju bilo kojeg od navedenog: Izmjena 1. Države članice osiguravaju da se pravne osobe smatraju odgovornima za carinske prekršaje iz članaka 3. i 6. koje bilo koja osoba, djelujući kao pojedinac ili kao dio tijela pravne osobe i koja ima vodeću poziciju unutar nje, počini u njihovu korist na temelju bilo kojeg od navedenog:

295 HR Službeni list Europske unije C 215/287 Utorak, 25. listopada Amandman 25 Prijedlog direktive Članak 8. stavak 2. Tekst koji je predložila Komisija 2. Države članice isto tako osiguravaju da se pravne osobe smatraju odgovornima kad osoba u ovlasti osobe iz stavka 1. počini carinski prekršaj u korist tih pravnih osoba zbog nedostatka nadzora ili kontrole osobe iz stavka 1. Izmjena (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) Amandman 26 Prijedlog direktive Članak 8. stavak 3.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena 3a. Za potrebe ove Direktive pravna osoba znači svaki pravni subjekt koji ima pravnu osobnost prema primjenjivom pravu, osim država ili drugih javnih tijela koja obnašaju državnu vlast te javnih međunarodnih organizacija. Amandman 27 Prijedlog direktive Članak 8.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 8a Čimbenici o kojima treba voditi računa prilikom procjene toga radi li se o lakšem prekršaju 1. Pri odlučivanju je li prekršaj naveden u članku 3. lakši prekršaj, države članice osiguravaju da nadležna tijela od početka postupka, odnosno dok odlučuju je li carinski prekršaj počinjen, uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti koje su primjenjive, uključujući sljedeće: (a) carinski prekršaj počinjen je kao posljedica nemara; (b) uključena roba ne podliježe zabranama ili ograničenjima iz druge rečenice članka 134. stavka 1. Zakonika i članka 267. stavka 3. točke (e) Zakonika;

296 C 215/288 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (c) prekršaj ima mali ili nikakav utjecaj na iznos carine koji treba platiti; (d) osoba odgovorna za prekršaj učinkovito surađuje s nadležnim tijelom u postupku; (e) osoba odgovorna za prekršaj dobrovoljno otkriva prekršaj, pod uvjetom da taj prekršaj nije već predmet istrage s kojom je osoba odgovorna za prekršaj upoznata; (f) osoba odgovorna za prekršaj može pokazati da poduzima znatne napore u cilju usklađivanja s carinskim zakonodavstvom Unije dokazivanjem visoke razine kontrole nad svojim djelovanjem, na primjer s pomoću sustava sukladnosti; (g) pravna osoba odgovorna za prekršaj je malo ili srednje poduzeće bez prethodnog iskustva u carinskim pitanjima. 2. Nadležna tijela smatraju prekršaj lakšim kada nema otežavajućeg čimbenika u pogledu prekršaja iz članka 8.b. Amandman 28 Prijedlog direktive Članak 8.b (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 8.b Čimbenici o kojima treba voditi računa prilikom procjene toga radi li se o težem prekršaju 1. Pri odlučivanju je li prekršaj naveden u članku 3. ili 6. teži prekršaj, države članice osiguravaju da nadležna tijela od početka postupka, odnosno dok odlučuju je li carinski prekršaj počinjen, uzimaju u obzir svaku od sljedećih okolnosti koje su primjenjive: (a) prekršaj je počinjen namjerno; (b) prekršaj je trajao duže vremena, što znači da je postojala namjera da ga se održi;

297 HR Službeni list Europske unije C 215/289 Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena (c) sličan ili povezani prekršaj je trajne ili ponovljene naravi, što znači da je počinjen više puta; (d) prekršaj ima znatan utjecaj na iznos carine koji treba platiti; (e) uključena roba podliježe zabranama ili ograničenjima iz druge rečenice članka 134. stavka 1. Zakonika i članka 267. stavka 3. točke (e) Zakonika; (f) osoba odgovorna za prekršaj odbija suradnju ili punu suradnju s nadležnim tijelom; (g) osoba odgovorna za prekršaj već je ranije počinila prekršaje. 2. Prekršaji iz članka 3. točaka (f), (g), (p), (qi) i (qj) su po svojoj prirodi teži prekršaji. Amandman 29 Prijedlog direktive Članak 9. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 9. Članak 9. Sankcije za carinske prekršaje iz članka 3. Nekaznene sankcije za lakše carinske prekršaje, Države članice osiguravaju uvođenje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za carinske prekršaje iz članka 3. unutar sljedećih ograničenja: 1. Države članice osiguravaju uvođenje učinkovitih, proporcionalnih, odvraćajućih i nekaznenih sankcija, kao dodatak nadoknađivanju izbjegnute carine, za one carinske prekršaje iz članka 3. koji se smatraju lakšim prekršajima u skladu s člankom 8.a unutar sljedećih ograničenja: (a) kad se carinski prekršaj odnosi na određenu robu, novčana kazna od 1 % do 5 % vrijednosti robe; (a) kad je carinski prekršaj povezan s izbjegnutom carinom, novčana kazna do 70 % izbjegnute carine; (b) kad se carinski prekršaj ne odnosi na određenu robu, novčana kazna od 150 EUR do EUR. (b) kad carinski prekršaj nije povezan s izbjegnutom carinom, novčana kazna do EUR. 2. Države članice pri utvrđivanju težine sankcija koje namjerava propisati u okviru ograničenja iz stavka 1. ovog članka osiguravaju da se sve relevantne okolnosti iz članka 8.a uzimaju u obzir.

298 C 215/290 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Amandman 30 Prijedlog direktive Članak 10. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 10. Briše se. Sankcije za carinske prekršaje iz članka 4. Države članice osiguravaju uvođenje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za carinske prekršaje iz članka 4. unutar sljedećih ograničenja: (a) kad se carinski prekršaj odnosi na određenu robu, novčana kazna do 15 % vrijednosti robe; (b) kad se carinski prekršaj ne odnosi na određenu robu, novčana kazna do EUR. Amandman 31 Prijedlog direktive Članak 11. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 11. Članak 11. Sankcije za carinske prekršaje iz članaka 5. i 6. Nekaznene sankcije za teže carinske prekršaje Države članice osiguravaju uvođenje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za carinske prekršaje iz članaka 5. i 6. unutar sljedećih ograničenja: 1. Države članice osiguravaju uvođenje učinkovitih, proporcionalnih, odvraćajućih i nekaznenih sankcija, kao dodatak nadoknađivanju izbjegnute carine, za one carinske prekršaje iz članaka 3. i 6. koji se smatraju težim prekršajima u skladu s člankom 8.b unutar sljedećih ograničenja: (a) kad se carinski prekršaj odnosi na određenu robu, novčana kazna do 30 % vrijednosti robe; (a) kad je carinski prekršaj povezan s izbjegnutom carinom, novčana kazna od 70 % do 140 % izbjegnute carine; (aa) kad je carinski prekršaj povezan s vrijednošću robe a ne izbjegnutom carinom, novčana kazna od 15 % do 30 % vrijednosti robe;

299 HR Službeni list Europske unije C 215/291 Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija (b) kad se carinski prekršaj ne odnosi na određenu robu, novčana kazna do EUR. Izmjena (b) kad carinski prekršaj nije povezan ni s vrijednošću robe ni s izbjegnutom carinom, novčana kazna od do ; 2. Države članice pri utvrđivanju težine sankcija koje namjerava propisati u okviru ograničenja iz stavka 1. ovog članka osiguravaju da se sve relevantne okolnosti iz članka 8.a i članka 8.b stavka 1. uzimaju u obzir. Amandman 32 Prijedlog direktive Članak 11.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 11.a Ostale nekaznene sankcije za teže prekršaje 1. Osim sankcija utvrđenih u članku 11. i u skladu sa Zakonikom, države članice mogu izricati sljedeće nenovčane sankcije u slučaju počinjenja težeg prekršaja: (a) trajna ili privremena zapljena robe; (b) obustava izdanog ovlaštenja. 2. Države članice osiguravaju u skladu sa Zakonikom da se odluke o dodjeli statusa ovlaštenog gospodarskog subjekta ukidaju u slučaju težeg ili ponovljenog prekršaja carinskog zakonodavstva. Amandman 33 Prijedlog direktive Članak 11.b (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 11.b Preispitivanje 1. Komisija zajedno s nadležnim tijelima država članica preispituje iznose kazni mjerodavnih u skladu s člancima 9. i 11. pet godina od [datum stupanja na snagu ove Direktive]. Svrha postupka preispitivanja daljnje je usklađivanje iznosa propisanih kazni u okviru carinske unije, a provodi se radi usklađivanja njezina funkcioniranja.

300 C 215/292 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Tekst koji je predložila Komisija Izmjena 2. Komisija svake godine objavljuje podatke o sankcijama koje su države članice propisale zbog carinskih prekršaja iz članaka 3. i Države članice jamče sukladnost s carinskim zakonodavstvom u smislu članka 5. točke 2. Uredbe (EU) br. 952/2013 te Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ). ( 1 ) Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, , str.1.). Amandman 34 Prijedlog direktive Članak 11.c (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 11.c Nagodba Države članice osiguravaju mogućnost nagodbe kao postupka koji nadležnim tijelima omogućuje postizanje sporazuma s osobom odgovornom za prekršaj radi rješavanja pitanja carinskog prekršaja kao alternativno rješenje pokretanju ili vođenju pravnog postupka u zamjenu za to da ta osoba prihvati odmah provedivu sankciju. Međutim, ako je pravosudni postupak već pokrenut, nadležna tijela mogu se nagoditi samo uz pristanak sudskog tijela. Komisija pruža smjernice o postupcima nagodbe kako bi osigurala da je osobi odgovornoj za prekršaj dana mogućnost nagodbe u skladu s načelom jednakog i transparentnog postupanja, te da svaka zaključena nagodba podrazumijeva objavu ishoda postupka.

301 HR Službeni list Europske unije C 215/293 Utorak, 25. listopada Amandman 35 Prijedlog direktive Članak 12. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 12. Briše se. Učinkovita primjena sankcija i izvršavanje ovlasti za uvođenje sankcija nadležnih tijela Države članice osiguravaju da nadležna tijela pri utvrđivanju vrste i razine sankcija za carinske prekršaje iz članaka 3. do 6. uzimaju u obzir sve odgovarajuće okolnosti, uključujući prema potrebi: (a) težinu i trajanje prekršaja; (b) činjenicu da je osoba odgovorna za prekršaj ovlašteni gospodarski subjekt; (c) iznos izbjegnute uvozne ili izvozne carine; (d) činjenicu da uključena roba podliježe zabranama ili ograničenjima iz druge rečenice članka 134. stavka 1. Zakonika i članka 267. stavka 3. točke (e) Zakonika ili predstavlja rizik za javnu sigurnost; (e) razinu suradnje s nadležnim tijelom osobe odgovorne za prekršaj; (f) prethodne prekršaje koje je počinila osoba odgovorna za prekršaj. Amandman 36 Prijedlog direktive Članak 12.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 12.a Sukladnost Države članice osiguravaju da su smjernice i publikacije o postizanju i održavanju sukladnosti s carinskim zakonodavstvom Unije dostupne zainteresiranim stranama u lako dostupnom, jasnom i ažuriranom obliku.

302 C 215/294 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Amandman 37 Prijedlog direktive Članak 13. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 13. Članak 13. Zastara Zastara 1. Države članice osiguravaju da je rok zastare za postupke koji se odnose na carinski prekršaj iz članaka 3. do 6. četiri godine te da počinje teći od dana počinjenja carinskog prekršaja. 1. Države članice osiguravaju da je rok zastare za pokretanje postupaka koji se odnose na carinski prekršaj iz članaka 3. i 6. četiri godine te da počinje teći od dana počinjenja carinskog prekršaja. 2. Države članice osiguravaju da u slučaju stalnih ili višekratnih carinskih prekršaja rok zastare počinje teći od dana prestanka radnje ili propusta koji se smatra carinskim prekršajem. 2. Države članice osiguravaju da u slučaju stalnih ili višekratnih carinskih prekršaja rok zastare počinje teći od dana prestanka radnje ili propusta koji se smatra carinskim prekršajem. 3. Države članice osiguravaju da se rok zastare prekida bilo kojom radnjom nadležnog tijela, o kojoj je predmetna osoba obaviještena, koja se odnosi na istragu ili pravni postupak u pogledu istog carinskog prekršaja. Rok zastare počinje teći na dan prekidajuće radnje. 3. Države članice osiguravaju da se rok zastare prekida bilo kojom radnjom nadležnog tijela, o kojoj je predmetna osoba obaviještena, koja se odnosi na istragu ili pravni postupak u pogledu istog carinskog prekršaja, ili bilo kojom radnjom osobe odgovorne za prekršaj. Rok zastare nastavlja teći na dan prestanka prekidajuće radnje. 4. Države članice osiguravaju onemogućavanje pokretanja ili nastavka bilo kojeg postupka u pogledu carinskog prekršaja iz članaka 3. do 6. nakon isteka razdoblja od osam godina od dana iz stavka 1. ili Ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 2. države članice osiguravaju da za svaki postupak u vezi s carinskim prekršajem iz članka 3. ili 6. nastupa zastara, bez obzira na prekid roka zastare kao što je navedeno u stavku 3. ovog članka,nakon isteka razdoblja od osam godina od dana iz stavka 1. ili 2. ovog članka. 5. Države članice osiguravaju da je rok zastare za izvršavanje odluke o uvođenju sankcije tri godine. Taj rok počinje teći od dana kad ta odluka postane konačna. 5. Države članice osiguravaju da je rok zastare za izvršavanje odluke o uvođenju sankcije tri godine. Taj rok počinje teći od dana kad ta odluka postane konačna. 6. Države članice utvrđuju slučajeve u kojima se rokovi zastare utvrđeni stavcima 1., 4. i 5. obustavljaju. 6. Države članice utvrđuju slučajeve u kojima se rokovi zastare utvrđeni stavcima 1., 4. i 5. obustavljaju.

303 HR Službeni list Europske unije C 215/295 Utorak, 25. listopada Amandman 38 Prijedlog direktive Članak 16. stavak 1. Tekst koji je predložila Komisija Države članice surađuju i razmjenjuju sve potrebne informacije o radnji ili propustu koji se smatra carinskim prekršajem iz članaka 3. do 6., osobito kad je više država članica pokrenulo postupak protiv iste osobe u pogledu istih činjenica. Izmjena Države članice surađuju i razmjenjuju sve potrebne informacije o radnji ili propustu koji se smatra carinskim prekršajem iz članaka 3. i 6., osobito u slučajevima kad je više država članica pokrenulo postupak protiv iste osobe u pogledu istih činjenica. Svrha suradnje među nadležnim tijelima država članica mora biti jačanje djelotvornosti carinskih kontrola robe i usklađivanje postupaka u Uniji. Amandman 39 Prijedlog direktive Članak 16. stavak 1.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Komisija nadzire suradnju među državama članicama na izradi ključnih pokazatelja uspješnosti koji će se primjenjivati na carinske provjere i sankcije, dijeljenje najboljih praksi te koordinaciju izobrazbe carinskih djelatnika. Amandman 40 Prijedlog direktive Članak 17. Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 17. Članak 17. Zapljena Zapljena Države članice osiguravaju nadležnim tijelima mogućnost privremene zapljene sve robe, prijevoznih sredstava ili bilo kojeg drugog instrumenta koji se koristio pri počinjenju carinskih prekršaja iz članaka 3. do 6. Države članice osiguravaju nadležnim tijelima mogućnost privremene zapljene sve robe, prijevoznih sredstava ili drugog instrumenta koji se koristio pri počinjenju carinskih prekršaja iz članaka 3. i 6. Ako nakon propisivanja sankcije država članica trajno zapljeni tu robu može po potrebi odlučiti hoće li je uništiti, ponovno upotrijebiti ili reciklirati.

304 C 215/296 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada Amandman 41 Prijedlog direktive Članak 18. stavak 1.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Komisija do 31. prosinca Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o ostalim elementima provedbe carinskog zakonodavstva Unije, kao što su nadzor, kontrola i istrage, te mu prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog radi dopune ove Direktive. Amandman 42 Prijedlog direktive Članak 18.a (novi) Tekst koji je predložila Komisija Izmjena Članak 18.a Izvješća država članica Države članice Komisiji šalju statističke podatke o prekršajima u kojima je navedeno koje su sankcije propisane kao posljedica tih prekršaja kako bi se Komisiji omogućilo da ocijeni primjenu ove Direktive. Tako pružene informacije šalju se jedanput godišnje nakon stupanja na snagu ove Direktive. Komisija može upotrijebiti te podatke prilikom revidiranja ove Direktive radi boljeg usklađivanja nacionalnih sustava sankcioniranja.

305 HR Službeni list Europske unije C 215/297 P8_TA(2016)0401 Nacrt izmjene proračuna br. 3/2016: Sigurnost institucija Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 3/2016 Europske unije za financijsku godinu 2016.: Sigurnost institucija (12600/2016 C8-0409/ /2121(BUD)) (2018/C 215/56) Utorak, 25. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 ( 1 ), a posebno njezin članak 41., uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016., konačno donesen 25. studenoga ( 2 ), uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje ( 3 ), uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju ( 4 ), uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 3/2016, koji je Komisija donijela 30. lipnja (COM(2016)0310), uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 3/2016 koje je Vijeće usvojilo 11. listopada i proslijedilo Europskom parlamentu istog dana (12600/2016 C8-0409/2016), uzimajući u obzir pismo predsjednika Parlamenta predsjedniku Komisije od 7. lipnja 2016., a posebno njegov stavak 3., uzimajući u obzir svoju izjavu o primjeni točke 27. Međuinstitucionalnog sporazuma koja je dio zajedničkih zaključaka donesenih 14. studenoga u okviru postupka mirenja za proračun za 2016., uzimajući u obzir članke 88. i 91. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0295/2016), A. budući da su zbog nedavnih terorističkih napada institucije Unije preispitale svoje sigurnosne potrebe i pritom utvrdile da su dodatni resursi potrebni u godini; B. budući da je stoga nacrtom izmjene proračuna br. 3/2016 predloženo da se proračun za sigurnost u europskim školama, Europskom parlamentu, Europskoj komisiji, Sudu Europske unije, Europskom revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj službi za vanjsko djelovanje poveća za ukupni iznos od 15,8 milijuna EUR; ( 1 ) SL L 298, , str. 1. ( 2 ) SL L 48, ( 3 ) SL L 347, , str ( 4 ) SL C 373, , str. 1.

306 C 215/298 HR Službeni list Europske unije Utorak, 25. listopada C. budući da se, konkretno, nacrtom izmjene proračuna br. 3/2016 želi uspostaviti 35 dodatnih stalnih radnih mjesta za zapošljavanje dodatnog sigurnosnog osoblja u Europskom parlamentu; budući da ta radna mjesta treba zadržati u proračunu za te ih izuzeti iz cilja smanjenja osoblja za 5 % s obzirom na to da je riječ o novoj djelatnosti; budući da Parlament u potpunosti poštuje svoju izjavu o smanjenju osoblja za 5 % koja je priložena zajedničkim zaključcima o proračunu za 2016.; 1. prima na znanje nacrt izmjene proračuna br. 3/2016 koji je podnijela Komisija; 2. prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 3/2016; 3. nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 3/2016 konačno donesenom i da je da na objavu u Službenom listu Europske unije; 4. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima.

307 HR Službeni list Europske unije C 215/299 P8_TA(2016)0410 Neulaganje prigovora na delegirani akt: regulatorni tehnički standardi za tehnike smanjenja rizika za određene ugovore o OTC izvedenicama Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 4. listopada o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju u pogledu regulatornih tehničkih standarda za tehnike smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana (C(2016) /2930(DEA)) (2018/C 215/57) Srijeda, 26. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2016)06329), uzimajući u obzir pismo Komisije od 4. listopada kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu, uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 13. listopada 2016., uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju ( 1 ) (Uredba o infrastrukturi europskog tržišta), a posebno njezin članak 11. stavak 15., uzimajući u obzir članak 13. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ ( 2 ), Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ ( 3 ), te Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ ( 4 ), uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda koji su 8. ožujka dostavila europska nadzorna tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje te Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) u skladu s člankom 11. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 648/2012, uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika, uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 25. listopada 2016., ( 1 ) SL L 201, , str. 1. ( 2 ) SL L 331, , str. 12. ( 3 ) SL L 331, , str. 48. ( 4 ) SL L 331, , str. 84.

308 C 215/300 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada A. budući da su Uredbom o infrastrukturi europskog tržišta utvrđeni zahtjevi za poravnanje i bilateralno upravljanje rizicima za ugovore o OTC izvedenicama, izvještajni zahtjevi za ugovore o izvedenicama i jedinstveni zahtjevi za obavljanje aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana i trgovinskih repozitorija; B. budući da je člankom 11. stavkom 15. Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta propisano da europska nadzorna tijela izrađuju zajednički nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju postupci za upravljanje rizicima, uključujući razine i vrstu kolaterala i dogovore o odvajanju, koji su potrebni radi usklađenja s člankom 11. stavkom 3. te uredbe, postupci kojih se druge ugovorne strane i mjerodavna nadležna tijela trebaju pridržavati prilikom primjene izuzeća u skladu s člankom 11. stavcima 6. do 10. Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta i primjenjivi kriteriji iz članka 11. stavaka 5. do 10. te uredbe, uključujući posebno što se smatra praktičnom ili pravnom zaprekom brzom prijenosu kapitala i otplati obveza između drugih ugovornih strana; C. budući da se člankom 11. stavkom 15. Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta Komisiji daje ovlast za donošenje tih regulatornih tehničkih standarda, ovisno o pravnoj prirodi druge ugovorne strane, u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ( Uredba o EBA-i ), Uredbe (EU) br. 1094/2010 ( Uredba o EIOPA-i ) ili Uredbe (EU) br. 1095/2010 ( Uredba o ESMA-i ); D. budući da su Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO) u rujnu utvrdili zajednički globalni okvir kojim se uspostavljaju zahtjevi za iznos nadoknade za izvedenice čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane te su ga revidirali u ožujku 2015.; E. budući da su europska nadzorna tijela 8. ožujka Komisiji dostavila nacrt regulatornih tehničkih standarda; F. budući da je Komisija 28. srpnja obavijestila europska nadzorna tijela o svojoj namjeri da prihvati nacrt regulatornih tehničkih standarda uz nekoliko izmjena u skladu s člankom 10. stavkom 1. uredaba o EBA-i, EIOPA-i i ESMA-i; G. budući da su europska nadzorna tijela 8. rujna u skladu s člankom 10. stavkom 1. uredaba o EBA-i, EIOPA-i i ESMA-i Komisiji dostavila formalno mišljenje i revidiran nacrt regulatornih tehničkih standarda; H. budući da je Komisija 4. listopada donijela Delegiranu uredbu; I. budući da ta delegirana uredba može stupiti na snagu tek po isteku razdoblja nadzora Parlamenta i Vijeća samo ako Parlament i Vijeće nisu na nju uložili prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor; J. budući da razdoblje nadzora predviđeno člankom 13. stavkom 1. uredaba o EBA-i, EIOPA-i i ESMA-i traje tri mjeseca od datuma obavijesti o regulatornim tehničkim standardima; budući da u skladu s time to razdoblje nadzora istječe 4. siječnja 2017.; K. budući da je vremenski plan provedbe zahtjeva za iznos nadoknade za izvedenice čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane dogovoreno na međunarodnoj razini (BCBS i IOSCO); budući da Unija, premda nije završila prvu fazu provedbe do dogovorenog roka 1. rujna 2016., još uvijek stigne utvrditi pravila do drugog roka 1. ožujka 2017., kada bi velik broj financijskih drugih ugovornih strana i nefinancijskih grupa trebao početi razmjenjivati iznose nadoknada; L. budući da bi stoga trebalo što prije objaviti da se ne ulaže prigovor kako bi se Uniji omogućilo da ispuni svoju međunarodnu obvezu i kako bi se drugim ugovornim stranama omogućilo da se pripreme za nove zahtjeve uz pravovremenu prethodnu obavijest; budući da će se takvim pristupom doprinijeti tome da se sudionicima na tržištu u Uniji i u trećim zemljama što prije pruži pravna sigurnost; 1. izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu; 2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

309 HR Službeni list Europske unije C 215/301 P8_TA(2016)0411 Opći proračun Europske unije za svi dijelovi Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu (11900/2016 C8-0373/ /2047(BUD)) (2018/C 215/58) Srijeda, 26. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja o sustavu vlastitih sredstava Europske unije ( 1 ), uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 ( 2 ), uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje ( 3 ), uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju ( 4 ) (Međuinstitucijski sporazum), uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o preispitivanju/reviziji u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira COM(2016)0603), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka o općim smjernicama za pripremu proračuna za dio III. Komisija ( 5 ), uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu ( 6 ), uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja pod naslovom Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje : mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije ( 7 ), uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu koji je Komisija usvojila 18. srpnja (COM(2016)0300), uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu koje je Vijeće usvojilo 12. rujna i proslijedilo Europskom parlamentu 14. rujna (11900/2016 C8-0373/2016), uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0287/2016), ( 1 ) SL L 168, , str ( 2 ) SL L 298, , str. 1. ( 3 ) SL L 347, , str ( 4 ) SL C 373, , str. 1. ( 5 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0080. ( 6 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0132. ( 7 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.

310 C 215/302 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada A. budući da se u doba oskudnih resursa snažnije nameće potreba za proračunskom disciplinom te učinkovitim i djelotvornim korištenjem sredstvima; B. budući da bi dijalog između Parlamenta i Komisije predviđen člankom 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije unutar Komisije trebao stimulirati kulturu usredotočenu na rezultate, kao i veću transparentnost i odgovornost; Dio III. Opći pregled 1. ističe da proračun za treba razmatrati u širem kontekstu revizije u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); ističe da je potrebno zajamčiti ravnotežu između dugoročnih prioriteta i novih izazova i naglašava da proračun za mora biti u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., koja predstavlja njegov osnovni cilj i temeljni prioritet; 2. ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da su, u aktualnom kontekstu, inicijative poput one pokrenute od strane Komisije o suspenziji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, u skladu s člankom 23. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (Uredba o zajedničkim odredbama) ( 1 ) ne samo nepravedne i nerazmjerne nego i politički neodržive; 3. ističe da čitanje proračuna za u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete usvojene velikom većinom u navedenoj rezoluciji o općim smjernicama od 9. ožujka te u gore navedenoj rezoluciji od 6. srpnja pod naslovom Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje : mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije ; 4. naglašava da su mir i stabilnost temeljne vrijednosti koje Unija treba sačuvati; smatra da se Sporazum na Veliki petak, koji se pokazao ključnim za mir i pomirbu u Sjevernoj Irskoj, mora zaštiti; ističe da su potrebne konkretne mjere kako bi se zajamčila potpora onim regijama koje će biti osobito pogođene u slučaju dogovorenog izlaska iz Unije pozivanjem Ujedinjene Kraljevine, u skladu s izraženom voljom njezinih građana, na članak 50. Ugovora o Europskoj uniji; 5. naglašava da je Unija trenutačno suočena s nizom ozbiljnih kriznih situacija i novih izazova koje nije bilo moguće predvidjeti u doba kada je pripreman VFO za razdoblje od do 2020.; uvjeren je da su za rješavanje političkih izazova i pružanje mogućnosti Uniji da kao glavni prioritet i bez odgađanja pronađe rješenja i uspješno odgovori na te krize nužna dodatna financijska sredstva iz proračuna Unije; smatra da je u tu svrhu potrebno iskazati snažnu političku predanost kako bi se za i do kraja programskog razdoblja zajamčila nova odobrena sredstva; 6. ističe da je proračunom za potrebno odgovoriti na potrebe povezane s migracijskim izazovom i usporenim gospodarskim rastom nakon gospodarske krize; napominje da je potrebno povećati sredstva za istraživačke i infrastrukturne projekte te za borbu protiv nezaposlenosti mladih; 7. podsjeća da je Parlament, iako je za rješavanje trenutačne migracijske i izbjegličke krize bez odgađanja odobravao dodatna financijska sredstva i nastavio davati potporu ciljevima održivog razvoja, uvijek naglašavao da taj izazov ne smije imati prednost pred drugim važnim politikama Unije, a posebno onima za stvaranje dostojanstvenih i kvalitetnih radnih mjesta i razvoj poduzeća i poduzetništva u cilju pametnog, održivog i uključivog rasta; napominje da je gornja granica u naslovu 3. potpuno nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije trenutačnih migracijskih i izbjegličkih izazova i ustraje u tome da je potrebno usvojiti sveobuhvatan pristup temeljen na ljudskim pravima kojim će se pitanje migracija povezati s razvojem i zajamčiti integracija radnika migranata, tražitelja azila i izbjeglica, ali i prioritetni programi poput onih u području kulture; naglašava da je, kako bi se zajamčila nužna dodatna sredstva u tom području, Komisija ( 1 ) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, , str. 320.).

311 HR Službeni list Europske unije C 215/303 Srijeda, 26. listopada u nacrtu proračuna za predložila, a Vijeće prihvatilo, dosada nezabilježenu razinu korištenja posebnih instrumenata VFO-a, uključujući i puno korištenje instrumenta fleksibilnosti i znatnu mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke, koja se smatra krajnjom mjerom; 8. ponavlja svoje stajalište da zahtjevi za dodatna sredstva potrebna za rješavanje migracijskog i izbjegličkog izazova ne bi smjeli biti na štetu vanjskog djelovanja Unije koje je u tijeku, što uključuje i njezinu razvojnu politiku; ponavlja da se uspostava Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, osnivanje uzajamnih fondova i drugi ad hoc instrumenti ne smiju financirati smanjenjem sredstava za druge postojeće instrumente; zabrinut je zbog činjenice da bi se uspostavljanjem ad hoc instrumenata koji nisu obuhvaćeni proračunom Unije moglo ugroziti jedinstvo proračuna i zaobići proračunski postupak koji pretpostavlja sudjelovanje i nadzor Europskog parlamenta; snažno dovodi u pitanje dostatnost gornje granice u naslovu 4. (Globalna Europa) za pružanje održivog i djelotvornog odgovora na trenutačne vanjske izazove, među kojima i one migracijske i izbjegličke; 9. ponavlja svoje uvjerenje da je u okviru proračuna Unije potrebno iznaći načine za financiranje novih inicijativa koji neće biti na štetu postojećih programa i politika i poziva da se utvrde održivi načini za financiranje novih inicijativa; zabrinut je što bi sredstva za Pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane, za čije je financiranje u sljedeće tri godine potrebno 80 milijuna EUR, mogla biti znatno smanjenja u okviru trenutačnog proračuna VFO-a; uvjeren je da, zbog već ionako nedostatnog proračuna Unije, dodatni napori u pogledu operacija, administrativnih troškova, pripremnih djelovanja i pilot-projekata u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike iziskuju dodatni financijski doprinos država članica; smatra da bi države članice u tu svrhu trebale iskoristiti trenutačno preispitivanje/reviziju VFO-a u sredini razdoblja; naglašava da je potrebno razjasniti dugoročno financiranje zajedničkog istraživanja u području obrane; 10. podsjeća da je Unija ratificirala sporazum COP 21 i da dio svojih financijskih sredstava treba namijeniti ispunjavanju svojih međunarodno preuzetih obveza; napominje da se, prema izjavi o procjenama za financijsku godinu 2017., očekuje da će se 19,2 % proračunskih rashoda dodijeliti u tu svrhu; snažno potiče Komisiju da nastavi u tom smjeru i da cilj bude udio od 20 %, u skladu s preuzetom obvezom Komisije da borbu protiv klimatskih promjena uključi u trenutačni VFO; 11. poziva Komisiju da, u sklopu proračuna za i uz odgovarajuća odobrena sredstva, predstavi inicijativu koja bi za cilj imala pružiti vaučere za javni prijevoz mladim Europljanima odabranima preko natječaja; ključni cilj takve inicijative bio bi utvrditi izvedivost i potencijalni učinaka programa opće primjene posebno usmjerenog na jačanje mobilnosti mladih i djelovanja EU-a među mladima te promicanje jednakih mogućnosti; 12. vraća na prethodnu razinu sve iznose koje je Vijeće predložilo smanjiti u nacrtu proračuna; ne može shvatiti logiku predloženih smanjenja i dovodi u pitanje iskazanu namjeru Vijeća da se ponovno postave fiktivno niske razlike do gornje granice u nekim naslovima, primjerice u podnaslovu 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) i naslovu 4. (Globalna Europa), posebno uzimajući u obzir da bi razlike do gornjih granica ionako bile premale za reagiranje na nepredviđene okolnosti i krize; 13. napominje da je Vijeće u svojim čitanjima u proteklih pet godina nije predvidjelo izvršenje proračuna Unije u stvarnosti i da su, uzimajući u obzir sve izmjene proračuna, za svaki od tih konačnih proračuna bila potrebna znatno veća sredstva; poziva stoga Vijeće da prilagodi svoja stajalište pred Odborom za mirenje, kako bi se za proračun za odgovarajuća sredstva pružila od samog početka; 14. najavljuje da će Parlament, u svrhu odgovarajućeg financiranja tih hitnih potreba i uzimajući u obzir vrlo male razlike do gornjih granica unutar VFO-a za 2017., financirati povećanja iznosa iznad onih predviđenih nacrtom proračuna punim korištenjem preostalih razlika do gornje granice i većim korištenjem pričuve za nepredviđene izdatke; 15. nadoknađuje u potpunosti sva smanjenja povezana s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) i programu Obzor u ukupnom iznosu od milijuna EUR u obvezama za koji će se pokriti novim odobrenim sredstvima preko revizije VFO-a u sredini razdoblja; inzistira na tome da je potrebno

312 C 215/304 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada pružiti djelotvoran odgovor na nezaposlenost mladih diljem Unije; stoga Inicijativi za zapošljavanje mladih dodjeljuje dodatnih milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza kako bi se omogućio nastavak tog programa; smatra da bi odluku o odgovarajućem dodatnom financiranju tih važnih programa trebalo donijeti u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; 16. očekuje da će Vijeće slijediti taj pristup te da će se u postupku mirenja lako postići dogovor, što će Uniji omogućiti da pokaže da je dorasla situaciji i da djelotvorno odgovori na predstojeće izazove; 17. utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za na 160,7 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te na 136,8 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja; Podnaslov 1.a Konkurentnost za rast i zapošljavanje 18. napominje da je podnaslov 1.a nakon čitanja u Vijeću ponovno zahvaćen znatnim rezovima, odnosno da je 52 % ukupnih smanjenja koje je predložilo Vijeće ostvareno u ovom naslovu; stoga dovodi u pitanje u kojoj su mjeri politički prioriteti Vijeća u pogledu radnih mjesta i rasta odraženi u tom čitanju; 19. izražava snažno neslaganje s takvim rezovima u naslovu koji predstavlja simbol europske dodane vrijednosti i koji građanima pruža snažniji rast i više radnih mjesta; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sve iznose za koje je Vijeće predložilo da ih se smanji; 20. u skladu s obvezom preuzetom u lipnju u pogledu maksimalnog ublažavanja proračunskog učinka osnivanja EFSU-a na program Obzor i Instrument za povezivanje Europe (CEF) unutar okvira godišnjeg proračunskog postupka, odlučuje da će profile proračunskih linija za programe Obzor i CEF, smanjene radi popunjavanja jamstvenog fonda EFSU-a, u potpunosti vratiti na prethodnu razinu; ističe važnost Obzora 2020., najvećeg programa Unije u području istraživanja i inovacija, kojim se odlične ideje pretaču u proizvode i usluge i tako stimuliraju rast i nova radna mjesta; zahtijeva odgovarajuća dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza, u iznosu od 1,24 milijarde EUR iznad razine predviđene nacrtom proračuna; očekuje da se dogovor o tom gorućem pitanju postigne u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; ističe da bi EFSU trebalo poboljšati u cilju jačanja djelotvornosti i učinkovitosti, na način da se zajamči poštovanje načela dodatnosti, poboljša regionalna i sektorska ravnoteža i postigne veća transparentnost u postupku donošenja odluka; 21. u skladu s trajnim davanjem prioriteta radnim mjestima i rastu te nakon pažljive procjene njihova dosadašnjeg apsorpcijskog kapaciteta, odlučuje predložiti određen broj selektivnih povećanja iznad razine predviđene nacrtom proračuna za programe COSME, Progress, Marie Curie, Europsko istraživačko vijeće, Eures i Erasmus+; napominje da se predložena povećanja mogu financirati unutar dostupnih razlika do gornje granice u tom podnaslovu; 22. stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u podnaslovu 1.a za 45 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući EFSU, pilot-projekte i pripremna djelovanja); Podnaslov 1.b Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija 23. ističe da je oko jedne trećine godišnjeg proračuna Unije namijenjeno za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ističe da je kohezijska politika glavna investicijska politika Unije i instrument za smanjenje razlika među svim regijama Unije te da ima važnu ulogu u ostvarenju ciljeva strategije Europa za pametan, održiv i uključiv rast; 24. ne slaže se s predloženim rezovima Vijeća u iznosu od 3 milijuna EUR za obveze i, posebno, u iznosu od 199 milijuna EUR za plaćanja u okviru podnaslova 1.b, što uključuje i linije za potporu; poziva Vijeće da objasni na koji su način ti rezovi spojivi s deklariranim ciljem Vijeća da se pruže odobrena sredstva potrebna za omogućivanje nesmetane provedbe novih programa u četvrtoj godini višegodišnjeg financijskog okvira ; podsjeća da je razina plaćanja koju je u ovom naslovu predložila Komisija već 23,5 % niža u odnosu na proračun iz 2016.; u tom smislu naglašava da dodatni rezovi u plaćanjima ne mogu biti opravdani niti prihvaćeni; 25. poziva da se ocjene učinka politika Unije temelje na izvješćima o procjeni učinka kako bi se moglo utvrditi do koje se mjere njima uspjelo, između ostalog, smanjiti gospodarske nejednakosti, razviti konkurentna i raznolika gospodarstva u regijama i potaknuti održivi rast i radna mjesta;

313 HR Službeni list Europske unije C 215/305 Srijeda, 26. listopada zabrinut je zbog značajnog kašnjenja u provedbi ciklusa europskih strukturnih i investicijskih fondova koje će vjerojatno imati ozbiljan negativan utjecaj na pravovremeno postizanje rezultata na terenu, ali zbog kojeg prijeti i ponovno nakupljanje nepodmirenih računa u drugoj polovici trenutačnog VFO-a; potiče države članice na koje se to odnosi da hitno odrede preostala upravljačka tijela te tijela za plaćanje i ovjeravanje i da počnu rješavati sve druge uzroke kašnjenja u provedbi programa; prima na znanje prijedloge Komisije u pogledu dodatnih pojednostavljenja u tom području i smatra da države članice trebaju hitno uložiti sve napore kako bi se zajamčilo da se programi u potpunosti razviju; stoga poziva na postizanje snažnijeg sinergijskog učinka i komplementarnosti između politika javnog ulaganja u proračunima država članica i proračunu Unije i onih politika čiji je cilj promicanje rasta i otvaranje održivih radnih mjesta, što je temelj Unijea; 27. prima na znanje prijedlog Komisije o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama s financijskom omotnicom od EUR te ističe da bi se ta sredstva trebala dodijeliti u cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; 28. žali zbog toga što Komisija za nije predložila odobrena sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih zbog pojačanog financiranja te inicijative na početku njezina razdoblja provedbe i 2015.; ponovno ističe svoju snažnu potporu Inicijativi za zapošljavanje mladih; odlučuje, kao prvi korak i u skladu s Uredbom o Europskom socijalnom fondu ( 1 ), kojom se predviđa mogućnost nastavka financiranja, Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeliti milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja radi pružanja djelotvornog odgovora na problem nezaposlenosti mladih, na temelju rezultata procjene provedbe te inicijative koju je izvršila Komisija; napominje da bi, u skladu sa zahtjevima Parlamenta, dogovor o odgovarajućoj razini dodatnih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo postići u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; potiče države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ubrzale provedbu te inicijative na terenu, što će izravno koristiti mladim Europljanima; 29. iznose odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja, za koje je Vijeće predložilo da se smanje, odlučuje zadržati na razini iz nacrta proračuna; u podnaslovu 1.b povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za milijuna EUR i odobrena sredstva za plaćanja za 500 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za Inicijativu za zapošljavanje mladih te za 4 milijuna EUR u obvezama i 2 milijuna EUR u plaćanjima za isplate Fonda europske pomoći za najpotrebitije, čime se trenutačna gornja granica za preuzimanje obveza premašuje za 1,57 milijardi EUR; 30. ističe da se najveći dio nepodmirenih obveza nalazi u podnaslovu 1.b, početkom rujna one su iznosile milijuna EUR, što potencijalno ugrožava provedbu novih programa; 31. ističe važan doprinos kohezijske politike uspješnoj primjeni proračunskih sredstava namijenjenih rodnim pitanjima; poziva Komisiju da pruži potporu mjerama za uspostavu odgovarajućih instrumenata za postizanje rodne jednakosti, kao što su strukture poticaja kojima se strukturnim fondovima promiče uvođenje načela rodne jednakosti u izradu proračuna na nacionalnoj razini; Naslov 2. Održivi rast: prirodni resursi 32. napominje da je Vijeće smanjilo naslov 2. za 179,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 198 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje, u linijama za administrativnu potporu, linijama za operativnu tehničku pomoć (poput Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i programa LIFE), u operativnim linijama u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), ključnog instrumenta za očuvanje poljoprivrednih područja naseljenima, i za decentralizirane agencije; smatra da je smanjenjima najviše pogođen ruralni razvoj; smatra da Pismo izmjene treba i dalje biti temelj za svaku pouzdanu reviziju odobrenih sredstava za EFJP; u skladu s time zadržava razine sredstava iz nacrta proračuna; ( 1 ) Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, , str. 470.).

314 C 215/306 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada smatra da se u proračunu Unije prednost mora dati inicijativama koje će donijeti istinski zelenije gospodarstvo; 34. iščekuje pismo izmjene za paket hitnih mjera pomoći, posebice za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, i izražava svoju snažnu potporu poljoprivrednom sektoru Unije; povećava stoga odobrena sredstva za 600 milijuna EUR iznad razine u nacrtu proračuna, kako bi se neutralizirali učinci krize u sektoru mliječnih proizvoda te posljedice ruskog embarga u sektoru mljekarstva; 35. pozdravlja dodjelu sredstava za istraživanje i inovacije u području poljoprivrede u okviru programa Obzor kako bi se osigurale dovoljne zalihe sigurne i visokokvalitetne hrane i drugih bioloških proizvoda; ističe da je potrebno dati prednost projektima u koje su uključeni primarni proizvođači; 36. ponovno ističe da se odobrena sredstva u sklopu ZPP-a ne bi smjela koristiti za pružanje potpore za rasplod ili uzgoj bikova koji se koriste u smrtonosnim borbama bikova; poziva Komisiju da bez daljnjeg odgađanja podnose zakonodavne izmjene potrebne kako bi se ispunio taj zahtjev, koji je već iznesen u općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016.; 37. ističe da provedba nove zajedničke ribarstvene politike podrazumijeva brojne strukturne promjene u načinu na koji se upravlja ribarstvom, i za države članice i za ribare, te u tom smislu podsjeća na teškoće do kojih je došlo u prethodnim financijskim godinama kad su odobrena sredstva smanjena; 38. iako pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za program LIFE u iznosu od 30,9 milijuna EUR, u svjetlu navedenog žali zbog toga što ukupna sredstva za taj program u visini od 493,7 milijuna EUR i ove godine iznose samo 0,3 % ukupnog nacrta proračuna; 39. posebno ističe prijašnje probleme koji su nastali zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanja za program LIFE, što je spriječilo i odgodilo njegovu pravilnu provedbu; 40. u skladu s ciljevima svoje strategije Europa i svojim međunarodno preuzetim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena, odlučuje predložiti povećanje sredstava za program LIFE + iznad razine navedene u nacrtu proračunu; 41. stoga povećava razinu sredstava za preuzimanje obveza za 619,8 milijuna EUR i 611,3 milijuna EUR za plaćanja (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), ostavljajući razliku od 19,4 milijuna EUR do gornje granice za preuzimanje obveza u naslovu 2.; Naslov 3. Sigurnost i građanstvo 42. naglašava da su trenutačni izazovi povezani s migracijama i dalje među glavnim prioritetima Parlamenta; pozdravlja prijedlog Komisije da se za rješavanje migracijskog izazova u Uniji dodijeli dodatnih 1,8 milijardi EUR iznad prvotno predviđenog iznosa za 2017.; napominje da velika razlika u odnosu na prvotno predviđene iznose ukazuje na potrebu da se povećaju gornje granice u naslovu 3.; ističe da Komisija predlaže da se ta povećanja većinom financiraju mobilizacijom Instrumenta fleksibilnosti (u iznosu od 530 milijuna EUR, čime bi se u potpunosti iscrpila sredstva dostupna za tu godinu) i pričuve za nepredviđene izdatke (u iznosu od milijuna EUR); uzimajući u obzir dosada nezabilježenu razinu financiranja rashoda povezanih s migracijama (u ukupnom iznosu od 5,2 milijarde EUR u u naslovima 3. i 4. te kroz mobilizaciju Europskog razvojnog fonda) i podnesene prijedloge o primjeni instrumenta fleksibilnosti, ne traži dodatno povećanje iznosa za politike u području migracija; istovremeno, neće pristati na pokušaje da se smanje sredstva za djelovanje Unije u tom području; 43. ponovno naglašava da je fleksibilnost proračuna ograničena i da ona predstavlja tek kratkoročno rješenje; čvrsto je uvjeren da je povišenje gornjih granica u okviru naslova 3. hrabar i budućnosti okrenut odgovor na izbjegličke i migracijske izazove koji su zahvatili cijeli kontinent i kojima se ne vidi kraj; smatra da sve nedavne proračunske odluke kojima su dodjeljivana nova odobrena sredstva u tom području jasno ukazuju na to da je potrebno izmijeniti te gornje granice;

315 HR Službeni list Europske unije C 215/307 Srijeda, 26. listopada u kontekstu trenutačnih sigurnosnih i migracijskih izazova, pozdravlja povećanja dodijeljenih sredstava za Fond za azil, migracije i integraciju (1,6 milijarda EUR) i za Fond za unutarnju sigurnost (0,7 milijardi EUR); smatra da je zbog tog povećanja za Fond za azil, migracije i integraciju povećana i potreba da se zajamči pravedna i transparentna podjela godišnjih financijskih sredstava među programima i ciljevima fondova i jasnije predstavi na koji će se način trošiti ta financijska sredstva; 45. napominje da novi Instrument za hitnu potporu unutar Unije, usvojen 15. ožujka s okvirnom financijskom omotnicom u iznosu od 700 milijuna EUR za razdoblje od tri godine ( ), već pokazuje rezultate na terenu u obliku mjera hitne potpore kojima se odgovara na humanitarne potrebe velikog broja izbjeglica i migranata koji pristižu u države članice; ponavlja, međutim, svoje stajalište da je za budućnost potrebno osmisliti održivi pravni i proračunski okvir za mobilizaciju humanitarne pomoći unutar Unije; inzistira na tome da se s Komisijom održava redovit dijalog o funkcioniranju tog instrumenta i njegovu trenutačnom i budućem financiranju koji će se temeljiti na punoj transparentnosti informacija i izvješća o procjeni učinka; 46. suočen s povećanom razinom prijetnji u nekoliko država članica, usporednim izazovima koje predstavljaju upravljanje migracijama, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala te potreba za usklađenim europskim odgovorom, zahtjeva sredstva za dodatno osoblje Europola u cilju uspostave protuterorističkog odjela koji bi nadležnim tijelima država članica bio u stanju neprestano pružati obavještajne podatke; smatra da bi se takvim povećanjem također poboljšala borba protiv trgovine ljudima (s posebnim naglaskom na maloljetnicima bez pratnje), kiberkriminala (novo osoblje za EC3) i pojačali ljudski resursi u centrima za prihvat i registraciju u Italiji i Grčkoj; podsjeća da Europol trenutačno na raspolaganju ima samo troje zaposlenika koji bi samo u Italiji trebali pokrivati osam stalnih centara za prihvat kao i dodatne, privremene centre; smatra da je taj broj premalen za ispunjavanje zadataka Europola u pogledu borbe protiv trgovine ljudima, terorizma i ostalih ozbiljnih oblika prekograničnog kriminala; 47. pozdravlja unošenje nove proračunske linije namijenjene pružanju sredstava za žrtve terorizma; podržava stavljanje na raspolaganje sredstava za rješavanje širokog spektra potreba žrtava, između ostalog liječenja, psihosocijalnih usluga i financijske potpore; smatra da se pri se predlaganju mjera za borbu protiv terorističkih prijetnji potrebe nevinih žrtava terorizma prečesto zaboravljaju ili smatraju sekundarnima; 48. osuđuje smanjenje sredstava u ukupnom iznosu od 24,3 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza koje je Vijeće predložilo za velik broj programa u području kulture, medija, građanstva, temeljnih prava i javnog zdravlja; smatra da Vijeće šalje krivu poruku ako se sredstva za rješavanje izbjegličkih i migracijskih izazova oslobađaju rezovima u programima za kulturu; žali zbog toga što se čini da su mnogi od tih rezova bili arbitrarni, odnosno da se pri njima nije vodilo računa o izvrsnim stopama izvršenja programa; stajališta je da bi čak i mali rezovi mogli dovesti u pitanje ispunjenje ciljeva tih programa i nesmetanu provedbu mjera Unije; stoga sva smanjenja iznosa vraća na razinu iz nacrta proračuna; 49. inzistira na tome da je potrebno povećati sredstva za aktivnosti u sklopu programa Kreativna Europa i Europa za građane, kojima se već duže vrijeme ne dodjeljuju dostatna sredstva; čvrsto je uvjeren da su ti programi važniji nego ikada do sada, i zbog toga što se njima jača doprinos kulturnih i kreativnih industrija stvaranju novih radnih mjesta i rastu i zbog toga što se njima potiče aktivno sudjelovanje građana u pripremi i provedbi politika Unije; ne može shvatiti kako Vijeće može opravdati smanjenje sredstava za MSP-ove u kulturnom i kreativnom sektoru, s obzirom na to da instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore, tek pokrenut u lipnju 2016., za koji su plaćanja koncentrirana na kraju programskog razdoblja, predstavlja odličan primjer inovativnog rješenja za problem koji je prisutan na tržištu, s obzirom na to da se njime razvijaju kapaciteti i pružaju jamstva financijskim posrednicima aktivnima u kulturnom i kreativnom sektoru; 50. ističe da programi Unije u području kulture, obrazovanja, mladih i građanstva pružaju jasnu europsku dodanu vrijednost, dopunjuju politike integracije migranata i izbjeglica i djeluju sinergijski s njima; stoga poziva institucije Unije da odgovore prikladnim povećanjem financiranja programa kojima se izravno upravlja poput Kreativne Europe, kao i odgovarajućih proračunskih linija u strukturnim i investicijskim fondovima;

316 C 215/308 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada napominje da se moraju predvidjeti potrebna proračunska jamstva za pripremna djelovanja u vezi s obilježavanjem kao europske godine kulturne baštine; 52. podsjeća na to da je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu jedan od temelja solidarnosti Unije; ističe da Unija ima ulogu katalizatora pri podržavanju, koordiniranju i dopunjavanju mjera država članica u području prevencije, spremnosti i reagiranja na katastrofe; pozdravlja blago povećanje u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za taj program; 53. pozdravlja uvođenje proračunske linije za Fond EU-a za traganje i spašavanje iz kojeg će se pokrivati troškovi aktivnosti traganja i spašavanja, posebno onih na Sredozemlju, koje provode države članice a koje su koordinirane na razini Unije; stajališta je da je osnivanje namjenskog fonda bolje rješenje od stalnog povećavanja proračuna za Frontex ili nedavno osnovanu Europsku graničnu i obalnu stražu; 54. pozdravlja uvođenje proračunske linije za potporu Europskog građanskoj inicijativi, novoosnovanom instrumentu kojemu je cilj uključiti građane u postupak donošenja odluka u Uniji i ojačati europsku demokraciju; stajališta je da je razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predložena u nacrtu proračuna preniska; odlučuje povećati sredstva za tu proračunsku liniju; 55. pozdravlja povećanje iznosa sredstava za za komunikaciju predstavništava Komisije, dijaloga s građanima i partnerskih djelovanja u iznosu od 17,036 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 14,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, s obzirom na to da je riječ o inicijativama približavanja europskim građanima, stjecanju njihova povjerenja i povećanju njihova razumijevanja politika i aktivnosti Unije; 56. ističe da je, nakon usvajanja novog međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti, potrebno zajedničkom tajništvu registra transparentnosti omogućiti dostatna i odgovarajuća administrativna i financijska sredstva kako bi ono moglo obavljati svoje zadatke; 57. napominje da iznosi iz njegova čitanja (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja) premašuje gornju granicu naslova 3. za 71,28 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, dok se odobrena sredstva za plaćanja povisuju za 1 857,7 milijuna EUR; uzimajući u obzir da je već na razini nacrta proračuna razlika do gornje granice ispunjena, predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju do gornje granice te da se istovremeno za određen broj bitnih rashoda povezanih s migracijama mobilizira pričuva za nepredviđene izdatke; Naslov 4. Globalna Europa 58. napominje da su, u svjetlu trenutačnih izbjegličkih i migracijskih izazova, financijske potrebe za vanjsko djelovanje Unije sve veće i da velikim dijelom prelaze granice trenutačnog opsega naslova 4.; stoga snažno dvoji u pogledu dostatnosti gornjih granica u naslovu 4. za pružanje odgovarajućeg financiranja vanjske dimenzije migracijskih i izbjegličkih izazova; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija, kako bi pružila sredstva za nove inicijative poput Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, u nacrtu proračuna odlučila smanjiti sredstva za programe poput Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; naglašava da nove inicijative ne bi smjele biti nauštrb politika u drugim područjima; odlučuje stoga u velikoj mjeri smanjiti prenošenje financijskih sredstava iz tih dvaju instrumenta koji su, između ostalog, namijenjeni rješavanju temeljnih uzroka migracijskih tokova; podsjeća da primarni cilj razvojne politike Unije mora i dalje bit smanjenje siromaštva; žali zbog toga što su odobrena sredstva za humanitarnu pomoć i za sredozemnu dimenziju Europskog instrumenta za susjedstvo ispod razine odobrene u proračunu za 2016., iako je njihova uloga u rješavanju velikog broja vanjskih izazova očita; izražava žaljenje zbog neopravdanih rezova koje je izvršilo Vijeće; 59. odlučuje vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja sredstava koja je Vijeće predložilo u okviru naslova 4.; također odlučuje da će sredstva za sredozemnu dimenziju Europskog instrumenta za susjedstvo i humanitarnu pomoć vratiti na razinu iz 2016.; odlučuje nadalje da će ublažiti rezove Komisije u pogledu Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; smatra ključnim zadržati temeljnu ulogu Unije i razinu financijske potpore za mirovni proces na Bliskom istoku, Palestinsku samoupravu i UNRWA-u kao i u linijama za Istočno partnerstvo Europskog instrumenta za susjedstvo; naglašava važnost Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;

317 HR Službeni list Europske unije C 215/309 Srijeda, 26. listopada odlučuje povećati iznose za makrofinancijsku pomoć koja je bila znatno smanjenja u odnosu na razinu iz 2016.; smatra da će biti potrebna veća razina financiranja od one predložene kako bi se mogli odobriti svi budući zahtjevi za zajmove; 61. daje punu potporu Instrumentu za izbjeglice u Turskoj i predlaže da se proračunski doprinos Unije predviđen za isplati u s obzirom na to da se provedba pokazala uspješnom i da u proračunu za još uvijek postoje znatne razlike do gornje granice; poziva stoga da se sredstva za Instrument pretpristupne pomoći povećaju za 400 milijuna EUR putem izmjene proračuna za i odgovarajuću mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke; isti iznos stavlja u pričuvu u proračunu za sve dok se ne postigne sveobuhvatni sporazum o alternativnim načinima financiranja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj kojim bi se ublažio izuzetno jak pritisak na ostale instrumente za vanjsko financiranje; 62. sa zabrinutošću napominje da su uzajamni fondovi EU-a i Instrument za izbjeglice u Turskoj, unatoč njihovoj aktualnosti i znatnom opsegu, praktično nevidljivi u proračunu Unije; poziva da ih se u proračun uključi na način koji će biti transparentniji i kojim će se u većoj mjeri poštovati jedinstvo proračuna Unije i ovlasti proračunskog tijela te u tu svrhu uvodi nove proračunske linije; također poziva Komisiju da pruži dokaze da se korištenjem financijskim instrumentima u okviru uzajamnih fondova odobrena sredstva ne preusmjeravaju s ciljeva na kojima je prvotno utvrđena njihova pravna osnova; napominje da je općepoznato da nije postignut cilj da proračun Unije posluži kao financijska poluga za dodatne nacionalne doprinose; u tom smislu naglašava da će prilikom budućih poziva na doprinos iz proračuna Unije uzajamnim fondovima Parlament dati suglasnost samo ako odgovarajući iznos doprinosa država članica već bude stavljen na raspolaganje; poziva stoga države članice da svoje preuzete obveze ispune u što kraćem roku; 63. napominje da su prema izvješću Komisije o jamstvima obuhvaćenima općim proračunom (COM(2016)0576) za Jamstveni fond za vanjska djelovanja, iz kojeg se pokrivaju neplaćeni zajmovi i jamstva za zajmove odobrene državama koje nisu članice ili za projekte u državama koje nisu članice, potrebna dodatna financijska sredstva kako bi dosegao ciljani iznos, zbog čega je u nacrt proračuna uneseno 228,04 milijuna EUR; zabrinut je da se tim zahtjevima vrši dodatan pritisak na ionako uzak manevarski prostor do gornjih granica u naslovu 4.; 64. pozdravlja proračunske prijedloge Komisije u pogledu novog partnerskog okvira za migracije i plana vanjskih ulaganja; izražava međutim zabrinutost zbog stvaranja novih potencijalnih satelita izvan proračuna Unije; ponovno ističe da je potrebno da proračun Unije bude pod punim nadzorom Parlamenta; snažno inzistira na poštovanju načelu jedinstva proračuna; uvjeren je da se novi prioriteti ne bi smjeli financirati nauštrb postojećih projekata Unije; smatra da je potrebno mobilizirati dodatne instrumente fleksibilnosti kako bi se uspostavio ambiciozan okvir za promicanje ulaganja u Africi i susjedstvu EU-a koji će biti imati odgovarajuću razinu novih odobrenih sredstava; 65. ponavlja zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a proračunski neutralno prenese iz proračuna ZVSP-a u administrativni proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se dodatno ojačale diplomatske aktivnosti Unije; 66. stoga za naslov 4. povećava razinu odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za 499,67 milijuna EUR za preuzimanje obaveza, odnosno 493,2 milijuna EUR za plaćanja (ne računajući pilot-projekte i pripremne radnje, ali uključujući prijenos posebnih predstavnika EU-a u proračun ESVD-a); 67. smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursko-ciparsku zajednicu (za 3 milijuna EUR) kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru te podržava Tehnički odbor za kulturnu baštinu dviju zajednica, te tako promicati povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica; Naslov 5. Administracija; ostali naslovi rashodi za potporu administraciji i istraživanju 68. smatra da su rezovi Vijeća neopravdani i štetni i zadržava razinu iz nacrta proračuna za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova 1. do 4.;

318 C 215/310 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada odlučuje, u svjetlu nedavnih otkrića i u svrhu vraćanja povjerenja građana Unije i vjerodostojnosti institucija Unije, zadržati 20 % odobrenih sredstava za privremene naknade bivših članova u pričuvi sve dok Komisija ne počne primjenjivati stroži Kodeks ponašanja za povjerenike kako bi se spriječio sukob interesa i praksa rotirajućih vrata ; 70. smatra da se međuinstitucijskom suradnjom u administrativnom području može doprinijeti učinkovitosti, s obzirom na to da stručno znanje, sposobnosti i sredstva razvijeni unutar jedne institucije mogu biti stavljeni na raspolaganje drugima; poziva stoga da se uspostavi sustav kojim se administrativno opterećenje ograničuje na nužan minimum, jamči prikladna razina usluga, glavnoj mjerodavnoj instituciji pružaju potrebna proračunska sredstva, a suradnja s drugim institucijama potiče na način da se njihov udio ograniči na granične troškove povezane sa suradnjom i time dobro financijsko upravljanje na razini institucija uskladi s dobrim financijskim upravljanjem proračunom; Agencije 71. u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; primjećuje da je Komisija već znatno smanjila početne zahtjeve većine agencija; stoga smatra da bi svi dodatni rezovi koje predloži Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućili da ispune zadaće koje su im dodijeljene; 72. pozdravlja povećanje proračunskih sredstava za agencije za pravosuđe i unutarnje poslove čiji se rad pokazao uspješnim, posebno za one zadužene za pitanja migracija i sigurnosti; ističe da tim agencijama trebaju na raspolaganje biti stavljeni dostatni resursi (što uključuje i sredstva za ulaganja u nove tehnologije) te da moraju imati dovoljan broj osoblja kad se poveća opseg njihovih zadaća; 73. U kontekstu trenutačnih sigurnosnih izazova i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, neka od tih povećanja smatra nedostatnima i odlučuje da će povećati odobrena sredstva za Europski policijski ured (Europol), Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-lisa) i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA); 74. ističe da su novo uspostavljenim jedinicama Europola Europskom centru za borbu protiv terorizma, jedinici za rad s prijavljenim internetskim sadržajima (IRU) i Europskom centru za kibernetički kriminal (EC3) potrebni odgovarajući ljudski i materijalni resursi, među kojima su i oni za zajedničko operativno planiranje i procjenjivanje razine prijetnje, za jačanje usklađenog pristupa država članica u borbi protiv organiziranog kriminala, kiberkriminala, kriminala povezanog s internetom, terorizma i drugih oblika ozbiljnog kriminala; traži dodatna sredstva za zajedničke istražne timove; 75. podsjeća da je Komisija u svojoj komunikaciji od 6. travnja pod naslovom Budući okvir za jače i pametnije informatičke sustave za upravljanje granicama i unutarnju sigurnost najavila poboljšanja i postizanje interoperabilnosti različitih informatičkih sustava kojima se koriste agencije za pravosuđe i unutarnje poslove; traži da se prepozna potreba za odgovarajućim sredstvima kako bi se ta tehnička rješenja brzo i učinkovito implementirala; 76. pozdravlja uvrštenje u proračun za odgovarajućih sredstava za potporu dugoročnoj transformaciji agencije Frontex u Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu te transformaciji Europskog potpornog ureda za azil u punopravnu agenciju za azil; naglašava da će se buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, iako se dodijeljena sredstva zasad čine dovoljnima, morati pozorno pratiti kako bi agencija mogla ispunjavati svoje zadaće; 77. uzimajući u obzir sve lošije humanitarno stanje u južnom susjedstvu Europe, sve veći broj tražitelja azila i, ponajprije, namjeru da se njegov mandat proširi izvan opsega predviđenog u prijedlogu Komisije, odlučuje također povećati odobrena proračunska sredstva za za Europski potporni ured za azil; 78. ponovno iskazuje svoje nezadovoljstvo pristupom Komisije i Vijeća prema zapošljavanju u agencijama i stoga izmjenjuje velik broj planova radnih mjesta; još jednom naglašava da svaka agencija mora smanjiti broj radnih mjesta za 5 % tijekom pet godina, kao što je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu, ali nova radna mjesta koja su potrebna kako bi se ispunili dodatni zadaci nastali zbog razvoja novih politika i novog zakonodavstva od moraju biti popraćena dodatnim sredstvima koja ne smiju biti obuhvaćena ciljem smanjenja osoblja iz Međuinstitucijskog sporazuma; stoga još jednom naglašava svoje protivljenje konceptu preraspodjele djelatnika među agencijama, ali ponovno potvrđuje da

319 HR Službeni list Europske unije C 215/311 Srijeda, 26. listopada je spreman osloboditi radna mjesta tako što će postići veću učinkovitost među agencijama povećanom administrativnom suradnjom ili čak po potrebi i spajanjima te udruživanjem određenih službi ili s Komisijom ili s drugom agencijom; 79. naglašava da bi se znatna ušteda u pogledu operativnih troškova i troškova osoblja mogla ostvariti ako bi se agencije koje djeluju na više lokacija (ENISA, eu-lisa, ERA) ograničile na samo jedno sjedište; stajališta je da je, uzimajući u obzir trenutačne operativne potrebe tih agencija, takva promjena ostvariva; naglašava da bi premještanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona i njegovo spajanje s barem jednim od dva druga nadzorna tijela moglo dovesti do znatnih ušteda troškova tih agencija; poziva Komisiju da u tom smislu podnese odgovarajući prijedlog; Pilot-projekti i pripremna djelovanja 80. nakon pažljive analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u pogledu stope uspješnosti tekućih projekata i djelovanja, isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama te u potpunosti uzimajući u obzir procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice i gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja; Posebni instrumenti 81. podsjeća na važnost pričuve za pomoć u nuždi za pružanje brzog odgovora na konkretne zahtjeve za pomoć iz trećih zemalja u slučajevima nepredviđenih događaja i ponovno upućuje poziv da se u postupku revizije VFO-a znatno poveća njezina financijska omotnica; napominje da činjenica da su sredstva iz te pričuve tijekom trošena velikom brzinom i da najvjerojatnije neće biti prijenosa sredstva u sljedeću godinu ukazuje na to da sredstva za taj poseban instrument neće biti dostatna za sve dodatne potrebe u 2017.; povećava stoga odobrena sredstva za tu pričuvu na milijardu EUR godišnje, pod uvjetom da se odluka o sredstvima na godišnjoj razini za pričuvu za pomoć u nuždi donese tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja; 82. vraća na razinu iz nacrta proračuna sredstva za pričuve za Europski fond za prilagodbu globalizaciji i Fond solidarnosti Europske unije radi lakše mobilizacije tih posebnih instrumenata; Plaćanja 83. izražava zabrinutost zbog znatnog smanjenja u odobrenim sredstvima za plaćanja u nacrtu proračuna za u usporedbi s proračunom za 2016.; napominje da to ukazuje na zastoje u provedbi koji su zabrinjavajući ne samo iz perspektive provedbe politika Unije nego predstavljaju opasnost od ponovnog nakupljanja nepodmirenih računa na kraju tekućeg programskog razdoblja; smatra da bi se to pitanje trebalo riješiti u sklopu revizije VFO-a; nadalje, izražava žaljenje zbog rezova u plaćanjima koje je Vijeće predložilo unatoč tome što su na raspolaganju znatne razlike do gornjih granica; 84. naglašava da je, na temelju zahtjeva Parlamenta, dogovoren plan plaćanja s ciljem smanjenja zaostalih plaćanja dospjelih potraživanja povezanih s kohezijskom politikom za razdoblje koja bi krajem iznosila uobičajene 2 milijarde EUR; ističe da su krajem utvrđene barem 8,2 milijarde EUR nepodmirenih računa za razdoblje u području kohezijske politike te se očekuje da će taj broj krajem pasti ispod 2 milijarde EUR; vjeruje da bi se trebao izraditi obvezujući zajednički plan plaćanja za razdoblje od do te da bi se o njemu trebale dogovoriti sve tri institucije; inzistira na tome da bi se takav novi plan trebao temeljiti na dobrom financijskom upravljanju i sadržavati jasnu strategiju za ispunjavanje svih obveza za plaćanja u svim naslovima do kraja trenutačnog VFO-a i izbjegavanja skrivenih zaostataka koji nastaju zbog umjetnog usporavanja provedbe određenih višegodišnjih programa i drugih mjera ublažavanja, kao što je smanjenje stopa pretfinanciranja; 85. odlučuje zadržati na razini nacrta proračuna sva plaćanja u proračunskim linijama koja je Vijeće smanjilo i povećava odobrena sredstva za plaćanja u svim linijama u kojima su izmijenjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

320 C 215/312 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada Izrada proračuna temeljena na rezultatima 86. podsjeća na to da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 3. srpnja o integriranom okviru unutarnje kontrole ( 1 ) naveo da dijeli stajalište Revizorskog suda da nema smisla pokušati mjeriti uspješnost ako se proračun ne temelji na pokazateljima uspješnosti ( 2 ) te poziva na uspostavu modela javnog proračuna na temelju uspješnosti u kojem je svaka proračunska linija popraćena ciljevima i ishodima koji se mjere pokazateljima uspješnosti; 87. pozdravlja programske izvještaje o rashodima poslovanja priložene nacrtu proračuna, s obzirom na to da pružaju djelomičan odgovor na zahtjev Parlamenta u vezi s ciljevima, rezultatima i pokazateljima; međutim, napominje da se tim izvještajima uobičajena metoda izrade proračuna prema aktivnostima dopunjuje nekim podacima o uspješnosti; 88. ustraje u tome da bi se, u cilju pojednostavljenja Komisijinih alata unutarnjeg upravljanja, direktori glavnih uprava prilikom donošenja svojih planova upravljanja i godišnjih izvješća o radu trebali držati političkih ciljeva i pokazatelja sadržanih u programskim izvještajima o rashodima poslovanja, te da bi Komisija na temelju toga trebala izraditi nacrt svojeg izvješća o ocjeni iz članka 318. UFEU-a; Ostali dijelovi Dio I. Europski parlament 89. zadržava nepromijenjenom ukupnu razinu svojeg proračuna za u iznosu od EUR, usvojenom na plenarnoj sjednici 14. travnja 2016.; izvršava proračunski neutralne tehničke prilagodbe kako bi se proračunski odrazile njegove nedavne odluke i oslobađa pričuvu u proračunskoj liniji za prijevoz zastupnika, drugih osoba i robe; 90. odobrava izmjene u planu radnih mjesta i odgovarajuće izmjene u pogledu odobrenih sredstava u proračunu povezane s dodatnim potrebama klubova zastupnika; u potpunosti nadoknađuje ta povećanja smanjenjem odobrenih sredstava u pričuvi za nepredviđene izdatke i u proračunskoj liniji za opremanje prostora; 91. podsjeća na svoju političku odluku da se klubovi zastupnika izuzmu iz cilja smanjenja radnih mjesta za 5 %, kako je istaknuto u njegovim rezolucijama o proračunu za ( 3 ), ( 4 ) i ( 5 ); 92. smanjuje plan radnih mjesta Glavnog tajništva ( 6 ) za za 60 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu koji je 14. studenog postignut s Vijećem; podsjeća da je u procjenama već uzet u obzir proračunski učinak te mjere; 93. uzimajući u obzir završetak prijenosa radnih mjesta predviđen sporazumom o suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, smanjuje svoj plan radnih mjesta za dodatnih 20 radnih mjesta; naglašava da, s obzirom na to da za ta radna mjesta nisu bila predviđena proračunska sredstva, nema potrebe smanjiti odobrena sredstva u proračunskim linijama Parlamenta; 94. poziva glavne tajnike Europskog parlamenta, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbor da zajednički djeluju na iznalaženju aranžmana za buduće dijeljenje administrativnih funkcija i usluga među tim trima institucijama; poziva glavne tajnike da provedu i studiju o tome jesu li i među Parlamentom, Komisijom i Vijećem moguće sinergije u pogledu administrativnim funkcija i usluga; 95. u svojem planu radnih mjesta za zadržava 35 novih radnih mjesta predloženih u NIP-u 3/2016 u svrhu jačanja sigurnosti institucija; izuzima ta radna mjesta iz cilja smanjenja osoblja za 5 % s obzirom na to da je riječ o novim djelatnostima u Parlamentu; ( 1 ) SL C 75, , str ( 2 ) Doprinos Kersti Kaljulaid na saslušanju o integriranom okviru unutarnje kontrole koji je 22. travnja organizirao odbor CONT. ( 3 ) Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0437. ( 4 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0036. ( 5 ) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0376. ( 6 ) S obzirom na to da je donesena politička odluka prema kojoj se taj izračun ne odnosi na klubove zastupnika, to se smanjenje primjenjuje na plan radnih mjesta Glavnog tajništva.

321 HR Službeni list Europske unije C 215/313 Srijeda, 26. listopada ponovno ističe da provedba cilja smanjenja osoblja ne smije ugroziti pravilno funkcioniranje Parlamenta i provođenje njegovih temeljnih ovlasti te ne smije dovesti u pitanje njegovu zakonodavnu izvrsnost, kao ni kvalitetu radnih uvjeta za zastupnike i osoblje; 97. u svjetlu brojnih problema na koje se naišlo u ovogodišnjem unutarnjem proračunskom postupku, zaključuje da su izmjene poglavlja 9. i relevantnih dijelova drugih poglavlja njegova Poslovnika nužne kako bi postiglo ono što je Parlament zatražio u svojoj rezoluciji od 14. travnja o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017., odnosno da bi sve relevantne informacije trebalo pravovremeno, razumljivo te uz odgovarajuću razinu detalja i raščlambe predstaviti članovima Predsjedništva i Odbora za proračune kako bi se Predsjedništvu, Odboru za proračune i klubovima zastupnika omogućilo da provedu odgovarajuće rasprave te da temelje svoje odluke na širokoj slici stanja i potreba proračuna Parlamenta ; 98. u skladu sa stavkom 15. svoje gore navedene rezolucije od 14. travnja o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017., zahtijeva da se tijekom proračunskog postupka za financijsku godinu prvi puta koristi metodom izrade proračuna na temelju trenutačnih potreba, a ne na temelju sustava koeficijenata; 99. podsjeća da je uprava preuzela obvezu predložiti srednjoročan i dugoročan proračunski plan u kojem će se jasno razlučiti ulaganja i operativni rashodi povezani s aktivnostima institucije, što se odnosi i na njegove zakonske obveze; stoga očekuje da će nacrt projekcije proračuna za biti dostavljen u istom obliku; 100. podsjeća na izvješće Fox-Häfner ( 1 ) iz 2013., u kojem je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose između 156 i 204 milijuna EUR, što je jednako 10 % proračuna Parlamenta; napominje da je utvrđeno da je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravno povezano s geografskom raspršenošću Parlamenta; naglašava da se u izvješću također procjenjuje da je ekološki učinak geografske raspršenosti između i tona emisija ugljičnog dioksida; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva da se izradi plan za jedinstveno sjedište i da se iznosi u predmetnim proračunskim linijama smanje; 101. izražava žaljene zbog činjenice da, unatoč brojnim pozivima odbora za proračune, srednjoročne i dugoročne strategije za zgrade parlamenta nisu dostupne za informiranu raspravu u odborima; Dio IV. Sud Europske unije 102. izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće povećalo paušalni odbitak s 2,5 na 3,8 %, što odgovara smanjenju sredstava u iznosu od 3,4 milijuna EUR i u suprotnosti je s izuzetno visokom popunjenošću radnih mjesta na Sudu (98 % krajem 2015.); stoga vraća paušalni odbitak na razinu iz nacrta proračuna, čime se Sudu omogućuje da izvršava svoje zadaće u kontekstu stalnog rasta broja sudskih predmeta; 103. nadalje, odlučuje vratiti na razinu iz nacrta proračuna sredstva za šest proračunskih stavki koja je Vijeće smanjilo u glavi I. i glavi II. proračuna Suda, a koje bi imale posebno značajan učinak u pogledu prioriteta Suda u jezičnim i sigurnosnim pitanjima; 104. izražava nezadovoljstvo jednostranom izjavom Vijeća i povezanim dodatkom o smanjenju osoblja za 5 % u stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2017., prema kojima Sud treba smanjiti plan radnih mjesta za dodatnih 19 radnih mjesta; ističe da tih 19 radnih mjesta odgovara 12, odnosno 7 radnih mjesta koje su Parlament i Vijeće kao odgovor na dodatne potrebe propisno odobrili tijekom proračunskih postupaka za 2015., odnosno godinu i stoga inzistira da se tih 19 radnih mjesta ne treba vratiti, s obzirom na to da je Sud već ispunio zahtjev za smanjenje radnih mjesta za 5 % time što je u razdoblju od do ukinuo 98 radnih mjesta; ( 1 ) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0498.

322 C 215/314 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada Dio V. Revizorski sud 105. vraća paušalni odbitak na početnu razinu od 2,6 % kako bi se Revizorskom sudu omogućilo da ispuni svoje potrebe u pogledu plana radnih mjesta; 106. vraća na prvotnu razinu iznose u još pet proračunskih stavki u kojima je Vijeće izvršilo rezove, i to kako bi Revizorski sud mogao izvršiti svoj program rada i pripremiti planirana izvješća o reviziji; 107. djelomično vraća na razinu iz nacrta proračuna iznose za tri proračunske stavke za koje je sam Revizorski sud iznio prijedloge za ostvarenje ušteda; Dio VI. Europski gospodarski i socijalni odbor 108. vraća paušalni odbitak na početnu razinu od 4,5 % kako bi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru omogućio da ispuni svoje potrebe i nosi se s trajnim smanjenjem osoblja povezanim sa sporazumom o suradnji koji su u veljači Europski gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija potpisali s Europskim parlamentom; 109. u skladu s navedenim sporazumom o suradnji, zadržava 12 radnih mjesta i povezana odobrena sredstva koja je Komisija ukinula u nacrtu proračuna kako bi se uzeo u obzir stvaran broj radnih mjesta prenesenih iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Europski parlament; 110. nadalje, odlučuje iznose u stavci za dodatne usluge za prevoditeljsku službu uskladiti s procjenom te institucije i tako dijelom nadoknaditi prijenos 36 radnih mjesta iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Europski parlament izvršen u skladu s navedenim sporazumom o suradnji; Dio VII. Odbor regija 111. u skladu s navedenim sporazumom o suradnji, zadržava osam radnih mjesta i povezana odobrena sredstva koja je Komisija ukinula u nacrtu proračuna kako bi se uzeo u obzir stvaran broj radnih mjesta prenesenih iz Odbora regija u Europski parlament; 112. nadalje, vraća odobrena sredstva povezana s uredskim i informatičkim troškovima članova Odbora koja je Komisija smanjila u nacrtu proračuna za na razinu koju je procijenio sam Odbor kako bi zajamčio dostatna sredstva za uredske i informatičke troškove članova Odbora regija; 113. žali zbog smanjenja koja je Komisija u nacrtu proračuna izvršila u proračunskoj stavci za opremanje prostora i odlučuje iznos za tu stavku vratiti na razinu koju je procijenio sam Odbor, kako bi se moglo odgovoriti na sigurnosne izazove, održavati zgrade u dobrom stanju u skladu sa zakonskim obavezama i poboljšati njihovu energetsku učinkovitost; 114. naposljetku, vraća odobrena sredstva povezana s komunikacijskim aktivnostima političkih skupina koja je Komisija u nacrtu proračuna smanjila kako bi se zajamčilo dostatno financiranje komunikacijskih aktivnosti političkih skupina Odbora; Dio VIII. Europski ombudsman 115. napominje da je Vijeće smanjilo iznose iz nacrta proračuna Europskog ombudsmana za EUR; ističe da bi to smanjenje predstavljalo nerazmjerno opterećenje za ionako izuzetno ograničen proračun Ombudsmana te bi imalo znatan negativan učinak na sposobnost te institucije da djelotvorno služi europskim građanima; stoga vraća na prethodnu razinu iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi se omogućilo da Ombudsman izvršava svoj mandat i ispunjava svoje obveze; Dio IX. Europski nadzornik za zaštitu podataka 116. sa žaljenjem napominje da je Vijeće smanjilo nacrt proračuna Europskog nadzornika za zaštitu podataka za EUR; ističe da je to u jasnoj suprotnosti s dodatnim zadaćama koje su toj instituciji dodijelili Parlament i Vijeće i da bi se tim smanjenjem utjecalo na sposobnost te institucije da djelotvorno pruža usluge drugim europskim institucijama; stoga iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove vraća na prethodnu razinu kako bi se omogućilo da Europski nadzornik za zaštitu podataka izvršava svoje zadaće i obveze;

323 HR Službeni list Europske unije C 215/315 Dio X. Europska služba za vanjsko djelovanje 117. vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove na prethodnu razinu; 118. nadalje, u skladu sa zaključcima Vijeća iz ožujka odlučuje uvesti proračunsku stavku za stratešku komunikaciju kako bi se ESVD-u pružili dostatno osoblje i instrumenti za suočavanje s izazovom koji predstavlja dezinformiranje koje provode treće zemlje i nedržavni akteri; 119. pozdravlja pismeno preuzetu obvezu Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da će se postojeća neravnoteža u ESVD-u u pogledu udjela diplomatskog i statutarnog osoblja EU-a iz pojedinih država članica na određenim položajima riješiti te da će tijekom iznijeti ocjenu politike ESVD-a u području upravljanja ljudskim resursima; poziva Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da Parlament o poduzetim koracima obavijesti najkasnije do proljeća 2017., odnosno do početka sljedećeg proračunskog postupka; o o o Srijeda, 26. listopada uvjeren je da proračun Unije može doprinijeti djelotvornom rješavanju ne samo posljedica već i temeljnih uzroka kriza s kojima se Unija trenutno suočava; međutim, smatra da bi se nepredviđeni događaji koji se tiču cijele Unije trebali rješavati zajedničkim snagama i izdvajanjem dodatnih sredstava na razini Unije, a ne dovođenjem u pitanje preuzetih obveza ili vraćanjem na stav da je rješenja moguće postići isključivo na nacionalnoj razini; stoga naglašava da odredbe o fleksibilnosti služe za pružanje zajedničkog i brzog odgovora i trebale bi se u potpunosti iskoristiti kako bi se nadoknadila stroga ograničenja zadana u okviru gornjih granica VFO-a; 121. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

324 C 215/316 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada P8_TA(2016)0413 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Estonije EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije) (COM(2016)0622 C8-0389/ /2235(BUD)) (2018/C 215/59) Europski parlament, uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0622 C8-0389/2016), uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji ( ) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006. ( 1 ) (Uredba o EGF-u), uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje ( 2 ), a posebno njezin članak 12., uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju ( 3 ) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13., uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013., uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj, uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0314/2016), A. budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla da se ponovno uključe na tržište rada; B. budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF); C. budući da je donošenje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o utvrđivanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri obradi zahtjeva za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća; ( 1 ) SL L 347, , str ( 2 ) SL L 347, , str ( 3 ) SL C 373, , str. 1.

325 HR Službeni list Europske unije C 215/317 Srijeda, 26. listopada D. budući da je Estonija podnijela zahtjev EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja radnika u ekonomskim sektorima razvrstanima u odjeljak 19 (Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda) i odjeljak 20 (Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda) NACE-a Rev. 2; budući da Estonija nije podijeljena na regije druge razine NUTS-a i da se predviđa da će mjerama biti obuhvaćeno 800 od otpuštenih radnika koji ispunjavaju uvjete za doprinos iz EGF-a; E. budući da je zahtjev podnesen na temelju intervencijskih kriterija iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u, odstupajući od kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (b) navedene uredbe, kojima se propisuje da je najmanje 500 radnika proglašeno viškom u referentnom razdoblju od devet mjeseci u poduzećima koja djeluju u istom ekonomskom sektoru definiranom na razini NACE-ovih Rev. 2 razreda djelatnosti i smještenima u jednoj regiji ili u dvjema susjednim regijama druge razine NUTS-a u državi članici; F. budući da su Eesti Energia AS, Nitrofert AS i Viru Keemia Grupp AS, suočeni s nedavnim previranjem na svjetskom tržištu nafte, općenito lošijim položajem Europe na međunarodnom tržištu gnojiva (u korist kineskih proizvođača) te regijama s niskim cijenama plina izvan Europe, zatvorili svoja postrojenja ili smanjili proizvodnju, što je rezultiralo kolektivnim raskidima ugovora o radu; G. budući da je Estonija odlučila spojiti otpuštanja u jedan regionalni zahtjev, umjesto da podnese dva odvojena zahtjeva, jer je do otpuštanja došlo na istom mjestu i tijekom istog razdoblja, a otpušteni radnici imaju vrlo slične profile; 1. slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Estonija stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od EUR, za usluge prilagođene potrebama otpuštenih radnika koje podrazumijevaju potporu formalnom obrazovanju plaćanje troškova osposobljavanja, naknadu troškova osposobljavanja za poslodavce, osposobljavanje za tržište rada, radnu praksu, savjetovanje u vezi s dugom, psihološko savjetovanje, naknade za sudjelovanje u formalnom obrazovanju, školarine, putne troškove i naknade za smještaj tijekom učenja estonskog jezika; 2. pozdravlja prvi zahtjev za pomoć iz EGF-a koji je podnijela Estonija; smatra da bi EGF mogao biti posebno vrijedan instrument za pomoć radnicima iz zemalja Unije čija su gospodarstva manja i u nepovoljnijem položaju; 3. napominje da je Komisija poštovala rok od 12 tjedana od primitka zahtjeva koji su 6. srpnja podnijele estonske vlasti nakon čega je 28. rujna završila svoju ocjenu o usklađenosti s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa te o tome istoga dana obavijestila Parlament; 4. napominje da je Unija postupno izgubila vodeći položaj u globalnoj prodaji kemikalija te da je taj položaj preuzela Kina, koja je u istom razdoblju povećala svoj udio s 9 % na gotovo 35 %; podsjeća na to da je proizvodnja mineralnih gnojiva izrazito energetski intenzivna (cijene plina čine do 80 % ukupnih troškova proizvodnje); napominje da je zbog pada cijena nafte estonski izvoz mineralnih goriva smanjen tijekom prva dva mjeseca godine za 25 % u usporedbi s istim razdobljem u prethodnoj godini; napominje da je u Estoniji visoka koncentracija industrijskih grana koje ovise o cijenama nafte i plina; 5. ističe da se očekuje da će otpuštanja znatno utjecati na lokalno i regionalno gospodarstvo i zaposlenost; 6. pozdravlja odluku Estonije da u jedan regionalni zahtjev objedini dva ekonomska sektora s obzirom na to da su se otpuštanja dogodila u istoj regiji te da će se time smanjiti administrativno opterećenje i omogućiti organiziranje zajedničkih mjera za otpuštene radnike u oba sektora; 7. pozdravlja činjenicu da je izrađena strategija za regionalni razvoj, koja je predstavljena u akcijskom planu za okrug Ida-Virumaa za razdoblje ( 1 ) i u kojoj su logistika i turizam prepoznati kao sektori u kojima je moguć rast; prima na znanje činjenicu da su pokrenuti infrastrukturni projekti radi poticanja rasta i postavljanja temelja za diversifikaciju gospodarske strukture; ( 1 )

326 C 215/318 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada napominje da relativno malen broj otpuštenih radnika koji će sudjelovati u mjerama (800 od 1 550) može biti objašnjen željom da se obuhvati one radnike koji su u posebno lošem položaju na tržištu rada te također u činjenici da su neki radnici izjavili da ne mogu sudjelovati u mjerama koje je predvidjela Estonija; prima na znanje relativno visoki postotak građana zemalja izvan Unije (63,3 %) koji će sudjelovati u mjerama; 9. napominje da usluge prilagođene potrebama otpuštenih radnika koje se sufinanciraju sredstvima EGF-a podrazumijevaju plaćanje troškova formalnog obrazovanja, naknadu troškova osposobljavanja za poslodavce, osposobljavanje za tržište rada, učenje estonskog jezika, radnu praksu i savjetovanje; prima na znanje da je Estonija dostavila tražene podatke o mjerama koje poduzeće mora obavezno poduzeti na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora te da je zajamčila da financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za te mjere; 10. napominje da Estonija izjavljuje da je koordinirani paket mjera sukladan s prijelazom na održivo gospodarstvo koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa i da pokazuje veliki potencijal za njegovo postizanje, što je u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u; 11. pozdravlja savjetovanja s dionicima, uključujući sindikate, udruge poslodavaca, poduzeća i javne službe za zapošljavanje, koja su se održala na nacionalnoj i regionalnoj razini radi sastavljanja usklađenoga paketa usluga prilagođenih potrebama otpuštenih radnika; 12. napominje da mjere iz članka 7. stavka 4. Uredbe o EGF-u, a to su osobito aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i oglašavanja te nadzorne aktivnosti i izvješćivanje, čine prilično visok udio u ukupnim troškovima (7,7 %); 13. podsjeća na važnost povećanja mogućnosti zapošljavanja svih radnika preko prilagođenih programa osposobljavanja i priznavanja vještina i sposobnosti koje je radnik usvojio tijekom profesionalne karijere; očekuje da se osposobljavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi ne samo potrebama otpuštenih radnika nego i stvarnom poslovnom okruženju; 14. napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 27,25 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, što je ispod maksimuma od 35 % koji je utvrđen u Uredbi; nadalje, napominje da te mjere ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja; 15. napominje da troškovi tehničke pomoći čine relativno visok udio u ukupnim troškovima; smatra to opravdanim s obzirom na to da je to prvi zahtjev za pomoć iz EGF-a iz Estonije; 16. napominje da je Estonija potvrdila da za mjere koje ispunjavaju uvjete nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da u svojim godišnjim izvješćima predstavi usporednu ocjenu tih podataka kako bi se jamčilo potpuno poštovanje postojećih uredbi te kako bi se jamčilo da Unija neće iste mjere financirati više puta; 17. napominje da se u izradi tih mjera vodilo računa o potrebama utvrđenim u strategiji regionalnog razvoja Estonije, ali i o usklađenosti s prijelazom na održivo gospodarstvo koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa; 18. traži od Komisije da javnosti omogući pristup dokumentima povezanima s predmetima EGF-a; 19. odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji; 20. nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije; 21. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

327 HR Službeni list Europske unije C 215/319 PRILOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Srijeda, 26. listopada o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Estonije EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije) (Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2016/2099.)

328 C 215/320 HR Službeni list Europske unije Srijeda, 26. listopada P8_TA(2016)0414 Lakši pristup internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama tijela javnog sektora ***II Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lakšem pristupu internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama tijela javnog sektora (09389/1/2016 C8-0360/ /0340(COD)) (Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje) (2018/C 215/60) Europski parlament, uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (09389/1/2016 C8-0360/2016), uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 22. svibnja ( 1 ), nakon savjetovanja s Odborom regija, uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju ( 2 ) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0721), uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika, uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0269/2016), 1. prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju; 2. utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća; 3. nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije; 4. nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga, u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća, da na objavu u Službenom listu Europske unije; 5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. ( 1 ) SL C 271, , str ( 2 ) Usvojeni tekstovi od , P7_TA(2014)0158.

329 HR Službeni list Europske unije C 215/321 P8_TA(2016)0415 Zaštitne mjere protiv organizama štetnih za bilje ***II Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (08795/2/2016 C8-0364/ /0141(COD)) (Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje) (2018/C 215/61) Srijeda, 26. listopada Europski parlament, uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (08795/2/2016 C8-0364/2016), uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje austrijskog Saveznog vijeća podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca ( 1 ), nakon savjetovanja s Odborom regija, uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju ( 2 ) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0267), uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika, uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0293/2016), 1. prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju; 2. utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća; 3. nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; 4. nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije; 5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. ( 1 ) SL C 170, , str ( 2 ) Usvojeni tekstovi od , P7_TA(2014)0382.

330

331

332 ISSN (elektroničko izdanje) ISSN X (tiskano izdanje) HR