untitled

Транскрипт

1 ODRŽIVI RAZVOJ POSLOVNA POLITIKA I USTROJ POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA USKLAÐIVANJE SA ZAKONODAVSTVOM EU TEMELJNI POKAZATELJI OKOLIŠA NAJVAŽNIJA OSTVARENJA U PODRU»JIMA I POGONIMA HEP GRUPE U 21. GODINI

2 POSLOVNA POLITIKA I USTROJ POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA HEP KONTINUIRANO PRATI i analizira ujecaj svojih poslovnih procesa na okoliš. Najvažniji pokazaelji akvih ujecaja su emisije onečišćujućih vari u zrak e količina nasalog proizvodnog opada. O svim sasavnicama okoliša HEP pravodobno i objekivno izvješćuje mjerodavne insiucije, jedinice lokalne samouprave i zaineresiranu javnos. Djelanici koji se bave poslovima zašie prirode i okoliša polaze seminare i radionice u okviru kojih se informiraju o obvezama i akivnosima koje proizlaze iz odredbi zakonske regulaive na području zašie prirode i okoliša. Za porebe edukacije i informiranja zaposlenika, Sekor za održivi razvoj i unaprjeđenje kvaliee koninuirano prai i susavno u iskanim bilenima priprema preglede zakonskih propisa iz područja zašie okoliša i prirode. S obzirom na velik broj novih i dopunjenih zakonskih i podzakonskih akaa u 21. godini, Sekor je pripremio njihov pregled i analizu, s ocjenom značaja na rad i poslovanje drušava HEP grupe. Sručnu poporu djelanicima koji se u pojedinim drušvima HEP grupe bave poslovima zašie prirode i okoliša pružaju članovi HEPova Tima za koordinaciju i sandardizaciju poslovnih posupaka u području zašie okoliša. Temeljni zadaak Tima je analiza i vrednovanje akivnosi u području zašie okoliša u HEP grupi s naglaskom na planiranje, koordinaciju, inernu komunikaciju e pripremu prijedloga za poboljšanje akivnosi u području zašie okoliša. USKLAÐIVANJE SA ZAKONODAVSTVOM EU ISHOÐENJE OKOLIŠNIH DOZVOLA U procesu usklađivanja propisa Republike Hrvaske iz područja zašie okoliša s pravnom sečevinom Europske unije, u Zakon o zašii okoliša (NN 11/7) i Uredbu o posupku uvrđivanja objedinjenih uvjea zašie okoliša (NN 114/8) prenesene su odredbe Direkive o cjeloviom sprječavanju i nadzoru onečišćenja (IPPC direkiva) 28/1/ EZ. Objedinjeni uvjei zašie okoliša (zv. okolišne dozvole ) uvje su nasavka rada svih posojećih HEPovih ermoenergeskih objekaa nazivne oplinske snage veće od MW e uvje za dobivanje lokacijske dozvole za izgradnju novih i rekonsrukciju posojećih ermoenergeskih objekaa. Uz koordinaciju HEPova Tima za ishođenje objedinjenih uvjea zašie okoliša za sve ermoenergeske objeke u vlasnišvu HEPa, izrađene su Analize posojećeg sanja i uvrđene neusklađenosi u odnosu na Najbolje raspoložive ehnike (NRT) e je shodno ome izrađen prijedlog usklađivanja s NRTovima. EMISIJE STAKLENI»KIH PLINOVA Raifikacijom Kyoskog prookola i pregovorima o ulasku RH u Europsku uniju, Hrvaska se obvezala smanjii emisije sakleničkih plinova i priključii se na susav rgovanja emisijama sakleničkih plinova u EU (Europsku shemu rgovanja EUETS). HEP je vlasnik velikih ložiša ermoenergeskih posrojenja, koja emiiraju velike količine sakleničkih plinova u amosferu. Ona će od 1. siječnja 213. bii u susavu europske sheme rgovanja emisijom CO 2 šo znači da će HEP sva prava na emisiju CO 2 morai kupovai na aukcijama, a dodane roškove uključii u isporučeni proizvod elekričnu energiju. Radi pripreme HEPa na uvjee rgovanja emisijama sakleničkih plinova, Tim za provedbu odredbi Kyoskog prookola definirao je akivnosi koje reba realizirai do uključivanja HEPa u shemu rgovanja. Ujedno su za sva velika ermoenergeska posrojenja izrađeni planovi praćenja emisija sakleničkih plinova.

3 EKOLOŠKA MREŽA Supanjem na snagu Uredbe o proglašenju ekološke mreže, dio posojećih e dio planiranih HEPovih posrojenja, većinom uvršenih u Sraegiju i program prosornog uređenja RH i pripadajuće županijske prosorne planove, posali su dijelom susava ekološki značajnih područja i ekoloških koridora. Ulaskom RH u Europsku uniju, Nacionalna ekološka mreža posa će sasavnim dijelom ekološki značajnog područja EU NATURA 2. Prema odredbama Zakona o zašii prirode i Uredbe, za zašićena područja i područja ekološke mreže uvrđuju se smjernice za mjere zašie koje se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe koje na im područjima korise prirodna dobra i obavljaju radnje i zahvae sukladno Zakonu, pa ako i na HEP. Mjere zašie iz Zakona i Uredbe dovode u pianje mogućnos izgradnje planiranih i nasavak rada posojećih HEPovih proizvodnih objekaa, a ime i proizvodnju energije, šo bi moglo ugrozii sigurnos opskrbe kupaca. One akođer oežavaju ispunjavanje obveza koje proizlaze iz nacionalnih i europskih zakonskih propisa u vezi sa smanjenjem emisija sakleničkih plinova i drugih onečišćujućih vari u zrak, oežavaju provedbu dijela akivnosi redoviog održavanja posrojenja, zašie prirode i zašie na radu e uječu na povećanje roškova proizvodnje energije. TEMELJNI POKAZATELJI OKOLIŠA EMISIJE U ZRAK HEP je ijekom 21. godine nasavio praii emisije onečišćujućih vari u zrak sumporovog dioksida (SO 2 ), dušikovih oksida (NO x ), ugljikovog dioksida (CO 2 ) i česica, sukladno zakonskoj regulaivi iz područja zašie zraka. Emisije onečišćujućih vari u zrak dominano poječu iz HEPovih velikih uređaja za loženje ermoenergeskih posrojenja TETO Osijek, TE Sisak, TETO Zagreb, ELTO Zagreb, KTE Jerovec, TE Rijeka, TE Plomin 1 i TE Plomin 2. U 21. godini, ukupna proizvodnja elekrične energije iz ermoelekrana HEPa, smanjena je u odnosu na 29. godinu oko 7, poso zahvaljujući većoj proizvodnji hidroelekrana i povoljnim uvjeima na ržišima elekrične energije. Zbog oga je u odnosu na 29. godinu smanjena porošnja visokosumpornog eškog loživog ulja za oko 3. ona, a povećana je porošnja ekološki prihvaljivijeg prirodnog plina za oko 9 milijuna m 3. Povećanoj porošnji plina pridonijeo je rad novog bloka L u pogonu TETO Zagreb, koji je izgrađen u skladu s Najboljim raspoloživim ehnikama. Povećana porošnja ugljena u 21. godini u odnosu na 29. godinu nije ujecala na povećanje emisija onečišćujućih vari, jer je dodanih 26. ugljena urošeno u posrojenju TE Plomin 2 koje je opremljeno low NO x goračima, elekrosaskim filrom za smanjenje emisija kruih česica i uređajem za odsumporavanje. TREND EMISIJA ONE»IŠΔUJUΔIH TVARI U ZRAK IZ TERMOELEKTRANA HEPA (199.) Godina SO 2 () NO x () CO 2 (k) česice () Proizvedena elekrična energija (GWh) Promjena 21./ 29. (%) ,

4 UKUPNA EMISIJA SO 2 TWh SO 2 () 1. 1 proizvedena elekrična energija u TE (TWh) UKUPNA EMISIJA NO X TWh NO x () proizvedena elekrična energija u TE (TWh) k UKUPNA EMISIJA CO 2 TWh CO 2 (k) proizvedena elekrična energija u TE (TWh) UKUPNA EMISIJA»ESTICA TWh česice () proizvedena elekrična energija u TE (TWh)

5 OTPAD Tijekom 21. godine nasavljen je višegodišnji rend poboljšanja susava gospodarenja opadom ulaganjima u posojeća i nova privremena skladiša opada e u edukaciju zaposlenika, čemu se posvećuje posebna pozornos. U pogonima je nasavljena izgradnja i opremanje privremenih skladiša opada i sekundarnih sirovina e njihovo opremanje spremnicima za odvojeno prikupljanje opada. U svim pogonima HEP grupe nasavljeno je elekroničko vođenje podaaka o ijeku i nasanku opada uz pomoć aplikacije Gospodarenje opadom. Radi ispunjenja obveza iz Zakona o kemikalijama (NN 1/ i 3/8), implemenirana je aplikacija Očevidnik porošnje kemikalija. Aplikacija je izrađena u HEPu, uz poporu Sekora za informaiku i elekomunikacije HEPa d.d. U svrhu edukacije i upoznavanja za rad s aplikacijom održane su radionice za sva drušva HEP grupe koja korise opasne kemikalije. UKUPNA KOLI»INA OPASNOG I NEOPASNOG OTPADA NASTALA U HEP GRUPI Godina Opasni opad () Neopasni opad () Promjena 21./ 29. (%) +4 + UKUPNA KOLI»INA OPASNOG OTPADA UKUPNA KOLI»INA NEOPASNOG OTPADA

6 U 21. godini u HEP grupi proizvedeno je ukupno 1.12 one opasnog i ona neopasnog opada. Veće količine proizvedenog opada u odnosu na 29. godinu rezula su povećane proizvodnje ermoelekrana na ugljen, odnosno zbrinjavanja njihovih nusproizvoda pepela, šljake i gipsa. Sav proizvedeni opad predan je ovlašenim skupljačima, izvoznicima i obrađivačima na daljnju obradu i konačno zbrinjavanje. VODA Prema rezulaima analiza kvaliee vode koje su ijekom 21. godine, sukladno zahjevima iz vodopravnih akaa proveli ovlašeni laboraoriji, sva posrojenja HEPa radila su u skladu s dozvolama i zakonskim propisima. IZDACI ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA Tijekom 21. godine ukupni izdaci za zašiu prirode i okoliša drušava HEP grupe iznosili su nešo više od 97, milijuna kuna. Najznačajnije invesicije u 21. godine bile su u unaprjeđenje susava gospodarenja opadom u pogonima HEPa i zašiu prirode. IZDACI ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA U HEP GRUPI U 21. GODINI PREMA IZVJEŠΔIMA RETZOKa Područje zašie okoliša Troškovi redovnog poslovanja (u isućama kuna) Invesicije (u isućama kuna) zrak i klima opadne vode opad zašia la i podzemnih voda 31 buka i vibracije 14 zašia prirode i krajolika zašia od zračenja 84 israživanje i razvoj 7 osalo (većinom naknade) UKUPNO is. kn invesicije roškovi redovnog poslovanja zrak i klima opadne vode opad zašia la i podzemnih voda buka i vibracije zašia prirode i krajolika zašia od zračenja israživanje i razvoj osalo (većinom naknade)

7 AKTIVNOSTI I OSTVARENJA U PODRU»JIMA I POGONIMA HEP GRUPE U 21. GODINI GOSPODARENJE OTPADOM I OTPADNIM VODAMA Provedena je zamjena i zbrinjavanje kondenzaorskih baerija koje sadrže PCB iz svih rafosanica 1(2)/,4 kv, s više od 1. lokacija u deve disribucijskih područja HEPOperaora disribucijskog susava d.o.o., ukupne mase veće od 4 ona. Obavljena je sanacija i poboljšanje susava za odvodnju opadnih voda u pogonima TE Rijeka, TE Sisak, ELTO Zagreb, HE Čakovec, Elekra Slavonski Brod i Elekra Križ. Obavljeno je čišćenje i ispiivanje vodonepropusnosi susava za odvodnju opadnih voda u pogonima TE Sisak, ELTO Zagreb, HE Varaždin, Elekra Čakovec, Elekra Zabok i Elekra Viroviica. Doneseni su operaivni planovi inervennih mjera u slučaju onečišćenja voda i pravilnici o radu i održavanju objekaa odvodnje za pojedine rafosanice na području Elekroslavonije, Elekre Čakovec i Elekrojuga. Doneseni su planovi gospodarenja opadom u pogonima Proizvodnog područja HE Jug, TE Sisak, Elekri Koprivnica, Elekri Karlovac, Elekroslavoniji, Elekri Vinkovci i Elekrojugu. Na prosoru nove rafosanice 11/2(2)3/1 kv Podi izgrađen je i ispian susav za prikupljanje i odvodnju opadnih voda. Izgrađen je novi pogon za kemijsku pripremu vode u TE Sisak. Time je osvareno opimalno korišenje kemikalija pri obradi vode auomaizacijom procesa, ušeda sirove vode e je smanjen nasanak opadnih voda. Obavljena je rekonsrukcija beonskih kanala i zamjena cjevovoda ELLU za napajanje blokova TE Plomin1 i TE Plomin 2. Ugrađena je mjerna oprema i regulacijski venil na nadopunu odšljakivača sirovom vodom. Procijenjena ušeda vode iznosi oko 3. m 3 /god, uz smanjenje nasanka opadnih voda e smanjenje uroška kemikalija u TE Plomin 1. Inerni je susav odvodnje pogona TETO Zagreb povezan na javni gradski susav odvodnje odnosno na novoizgrađeni glavni odvodni kolekor (GOK) za pročišćavanje opadnih voda. Za porebe povezivanja izgrađena je prepumpna sanica s elekroposrojenjem e separaor zauljenih voda s prosora mazunog gospodarsva. U TETO Osijek proveden je projek povraa rashladne vode sa svrhom ponovnog iskorišenja opadne vode za porebe rada rashladnog susava. POBOLJŠANJE KAKVOΔE ZRAKA U pogonu ELTO Zagreb završena je izgradnja vrelovodnog kola VK 4, e su započea ispiivanja i podešavanje rada kola. U suradnji s Tehničkom fakuleom iz Rijeke izrađen je maemaički model disperzije i disribucije onečišćujućih vari iz dimnih plinova pogona TE Rijeka. Radi šo boljih i očnijih meeoroloških podaaka, nabavljena je i auonomna meeorološka sanica. Započea je izrada sudijske dokumenacije za izgradnju DeNOx posrojenja u TE Plomin 2. U pogonu TETO Zagreb provedena je sanacija glavnog dimnjaka visine 22 m, nakon čega je pušen u daljnju 3godišnju eksploaaciju. HEP Toplinarsvo d.o.o započelo je radove na prelasku kolovnice Vidrićeva 1 u Velikoj Gorici s ekućeg goriva na plin. Projekom će se povećai energeska učinkovios kolovnice i značajno smanjii emisije onečišćujućih vari u okoliš. PROJEKTI O»UVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI Temeljem Sporazuma o suradnji sklopljenog između Minisarsva kulure i HEPa (24.g.), nasavljeno je provođenje mjera zašie zašićene vrse bijele rode (Ciconia ciconia). Temeljem Sporazuma o suradnji na projeku praćenja populacije, monioringa i prsenovanja roda na području Sisačkomoslavačke županije iz 2. godine nasavljeno je provođenje dodanih mjera na om području. Temeljem dogovora HEPOperaora disribucijskog susava d.o.o. i Minisarsva kulure, Uprave za zašiu prirode iz rujna 29. godine, u disribucijskim se područjima ijekom 21. godine susavno prailo sradavanje pica od srujnog udara na srednjenaponskim disribucijskim vodovima i drugim posrojenjima, kako bi se uvrdili kriični dijelovi mreže. Na im je posrojenjima (nadzemnim vodovima, linijskim rasavljačima i supnim rafosanicama) ugrađen izolacijski maerijal radi zašie pica od srujnog udara.

8 Izrađen je Plan gospodarenja prirodnim dobrima na području hidroenergeskog susava Proizvodnog područja HE Sjever, koji sadrži način korišenja prirodnih dobara e uvjee i mjere zašie prirode, koje je propisalo Minisarsvo kulure. Na području PP HE Sjever provedena je invenarizacija i obilježavanje saniša biljnih i živoinjskih vrsa: kaćuna (Orchidaceae), kebrača (Myricariagermanica (L.) Desv.) i dabrova (Casorfiber L.) Na području PP HE Sjever na mrijesnim se područjima regulira razina voda za vrijeme mrijesa, inkubacije i ranog razvoja ličinaka, e se sufinancira poribljavanje hidroenergeskog susava vrsama riba koje reguliraju invazivne vrse školjkaša i vodenu kugu. Na preporuku Šumarskog fakulea Sveučiliša u Zagrebu, na cijevnom je propusu u desni drenažni kanal HE Čakovec posavljena mealna mreža radi zašie od nanošenja drvnog maerijala kojeg svaraju dabrovi gradeći brane, e su uklonjena sabla u blizini cijevnog propusa. OSTALO U rafosanici 1/,4 kv br.14 u Šibeniku ugrađena je oprema za smanjenje buke i vibracija. U TE Rijeka, TE Plomin i Elekri Viroviica rasvjena su ijela zamijenjena energeski učinkoviijim rasvjenim ijelima koja ne izazivaju svjelosno onečišćenje. Na prosoru TETO Zagreb provedena je sanacija ošećenja dovodnog kanala e spoja dovodnog kanala i rijeke Save, uređenje dijela krune primarnog i sekundarnog praga uz lijevu i desnu obalu rijeke e uređenje dijela prisupnog pua uz nasip.