OBRAZAC

Транскрипт

1 OBRAZAC sudjelovanja u savjetovanju o nacrtu zakona, drugog propisa ili akta Vaţna napomena: Popunjeni obrazac s prilogom zaključno do 1. oţujka dostaviti na adresu elektronske pošte: javna.rasprava-el.mediji@min-kulture.hr Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima Ministarstvo kulture Početak savjetovanja: Završetak savjetovanja: Naziv predstavnika zainteresirane javnosti koja daje svoje mišljenje, primjedbe i prijedloge na predloţeni nacrt Interes, odnosno kategorija i brojnost korisnika koje predstavljate Ime i prezime osobe (ili osoba) koja je sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za predstavljanje predstavnika zainteresirane javnosti NACIONALNA UDRUGA TELEVIZIJA 500 DJELATNIKA I CCA 200 HONORARACA DENIS MIKOLIĆ PREDSJEDNIK Datum dostavljanja Načelne primjedbe: U ŢELJI DA NAŠI JASNI STAVOVI I ARGUMENTI NA TEMU IZMJENA ZAKONA, BUDU DOSTUPNI I NE KRIVO TUMAČENI, DOSTAVLJAMO INTEGRALNI TEKST NAŠE UDRUGE. PREDMET: FOND- KAKO,ŠTO,KAMO? U okviru rasprave o drugom čitanju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o elektroničkim medijima, Nacionalna udruga televizija,ovime ţeli dati svoj doprinos donošenju kvalitetnog teksta zakona.. Naša udruga okuplja SVE lokalne i regionalne tv postaje u Hrvatskoj, dakle 21 tv postaju, dosadašnje korisnike Fonda. Zapošljavamo 500 djelatnika i nekoliko stotina vanjskih suradnika. Posljednjih smo tjedana svjedočili svakodnevnim negativnim i neistinitim komentarima koji otkrivaju ili zločeste namjere ili elementarno nepoznavanje problematike. Uglavnom su glasni oni koji bi tek ţeljeli postati korisnici FONDA,pritom omalovaţavaju Vijeće za elektroničke medije i dosadašnje korisnike FONDA,pokušavajući na taj način,vršenjem pritiska na Vijeće i Ministarstvo kulture, izboriti se za tekst zakona koji bi omogućio realizaciju njihovih, uglavnom opravdanih traţenja, ali nauštrb lokalnih radio i tv postaja.. Naš smo uvodni tekst naslovili KAKO,ŠTO,KAMO? KAKO se odnosi na prošlost,što na sadašnjost, a KAMO na budućnost FONDA.

2 Odmah na početku ţelimo jasno ponoviti naš stav o predloţenim izmjenama Zakona. PODRŢAVAMO intenciju zakonodavca da osigura sredstva za sufinanciranje takozvanog trećeg sektora, PROTIVIMO se predloţenom načinu, odnosno tekstu. Budući da ţivot ne počinje od sad, te da je u zakonskom nastajanju Fonda aktivno sudjelovala naša udruga i HURIN uz tadašnje puno razumijevanje Ministarstva kulture, nije na odmet podsjetiti KAKO? KAKO JE i zašto nastao FOND? Fond nije HR izum.u većini zemalja koje su se opredijelile da njihove lokalne televizije ne prodaju tepihe 24 sata, da gatare ne čaraju gledatelje 24 sata na dan, POSTOJI FOND. Te zemlje ţele da lokalne televizije razvijaju sve televizijske forme, vijesti, talk show, dokumentarni, kulturološki, obrazovni program, da zapošljavaju tv djelatnike, da obavljaju svoju javnu funkciju na lokalnoj razini. I Hrvatska se zakonodavno opredijelila da ţeli takve tv postaje. Propisala nam je kvadraturu prostora, broj zaposlenih, vrstu programa, postotak vlastitog programa i vrijeme emitiranja istog i sasvim je jasno da je morala i osigurati financiranje tako zakonski utvrđenih obaveza, jer se financiranje takve vrste programa ( uglavnom za oglašivače neatraktivnog ) nigdje u Europi ne uspijeva financirati samo cijenom lokalnog oglašavanja. ZAŠTO?Kamera, gorivo,energija, vozilo, kazeta, djelatnik., jednako košta lokalnu ili nacionalnu tv postaju. Po završetku gotovog jednosatnog proizvoda,nacionalna tv kuća trošak pokriva sa 12 min oglašavanja po deseterostruko većoj cijeni nego 12 min oglašavanja na lokalnoj tv postaji, a troškovi isti. ZATO je morao nastati FOND i zato je namijenjen samo za programe od lokalnog značenja.. Razlika je što se kod nas u navedeni Fond izdvaja 3 % od tv pristojbe, a u drugim zemljama ta stopa iznosi i do 10 %. Tamo gdje Fonda nema,lokalne tv postaje opstaju tako što umjesto općeg tv programa 24 sata na dan emitiraju prodaju tepiha, astrologe i vračare ili samo glazbu... za to im je potreban jedan kompjuter i jedan zaposleni - --direktor da izdaje fakture. Hrvatska se odavno opredijelila da to nije naš put, nadamo se da i današnja Hrvatska tako misli. Ukoliko to nije tako, morat ćemo se i mi prilagoditi, otpustiti radnike i postati jukebox, ali NAGLAŠAVAMO tek po isteku ugovornog odnosa koncesijskog razdoblja od 12 godina. U uređenim zemljama,za vrijeme utakmice pravila se ne mijenjaju, utvrđuju se prije utakmice i poštuju se do kraja utakmice. ŠTO? Što je Fond u proteklih šest godina omogućio? Od uvođenja Fonda, na 21 lokalnoj i regionalnoj tv postaji postignuti su temeljni ciljevi zakonodavca: 1. Povedan je broj visoko obrazovanih kadrova sa ugovorom o radu za 30 % 2. Povedan je ukupni broj zaposlenika sa ugovorom o radu za 25 % 3. Danas je na lokalnim i regionalnim tv postajama ukupno zaposleno 500 ljudi,više djelatnika nego na RTL i NOVOJ TV zajedno 4. Povedana je vlastita produkcija za 98 % i to upravo one vrste programa koje zakon propisuje obavljanja javne funkcije na lokalnoj i regionalnoj razini. Samo informativnog programa VIJESTI, dnevno proizvodimo trostruko više od svih nacionalnih tv postaja zajedno. 5. Povedani su ukupni sati emitiranja za 65 %- racionalno korištenje frekvencijskog spektra. 6. Podignuta je ukupna razina kvalitete i raznolikosti programa naših članica konkurencija kod natjecanja za više bodova i više novca, donijela je povedanje opde kvalitete programa. 7. Kontrola načina i namjene korištenja i pravdanja dodijeljenih sredstava obavlja se po europskim pravilima državne potpore natječajem, propisanom dokumentacijom, planiranjem pojedinačnih troškova za svaku pojedinu emisiju i pravdanjem svake vrste troška za pojedinu emisiju

3 Nekoliko brojki radi lakšeg razumijevanja značenja Fonda za postojanje i poslovanje lokalnih televizija: -godišnje tv postaje ostvaruju iz Fonda cca ,00 kn. -da bi postojale i do gledatelja dostavile samo crnu sliku bez tona i programa, lokalne tv postaje moraju godišnje drţavi uplatiti ,00 kn ( koncesija i OIV) -ukupni godišnji troškovi svih lokalnih tv postaja iznose cca ,00 kn -zakonom je propisana vrsta programa javna funkcija, i obavezni udio istog u ukupnom programu od 20 %. Svi koji bar malo poznaju ovu djelatnost sloţit će se da trošak samo informativnog programa prelazi 50 % ukupnih troškova tv postaje. Uvaţimo li nesporne navedene činjenice, lako je zaključiti da 15 milijuna sredstava Fonda ne pokriva ni pola iznosa zakonom obavezne vrste programa. Svako značajnije umanjenje sredstava Fonda, neovisno o recesijskom razdoblju, ugrozilo bi dostignutu razinu programa i radnih mjesta. -iz godine u godinu kriteriji dodjele sredstava i kontrole trošenja su se mijenjali i usavršavali. Nakon prvog natječaja, bilo je cca 80 % nezadovoljnika i moţda 20 % zadovoljnih. Danas nakon rezultata natječaja moţda ima 20 % nezadovoljnika ( 3-4 tv postaje ) i 80 % svjesnih da su sredstva upravo sukladna kvaliteti njihovog apliciranog programa. A nisu svi dobili jednako, visina dodijeljenih sredstava kreće se u rasponu od ,00 kn do ,00 kn. Radi demistificiranja u javnosti plasiranih laţi, evo egzaktnih iznosa sufinanciranja iz FONDA. Za najlošije ocijenjenu tv emisiju- za 52 emisije -godišnje dodijeljeno je ,00 kn. Za najbolje ocijenjenu emisiju VIJESTI svakog radnog dana, za cca 260 emisija- godišnje dodijeljeno ,00 kn. Dakle 500,00 kn za 30 min vijesti sa cca 10 priloga sa terena dnevno. 5 novinara, 2 snimatelja, 2 montaţera, spiker, tehničar u emitiranje, kilometraţa. Bilo je vjerojatno i zloupotrebe nerazrađenih kriterija, od strane korisnika sredstava,ali bez potrebe i namjere da budemo odvjetnici Vijeću za elektroničke medije, treba reći istinu. Danas su kriteriji dodjele i kontrole daleko usavršeniji i pravedniji nego što su bili.zasluga je to ovoga Vijeća i tek nedavno stvorenih uvjeta - prostora, opreme i ljudstva. Ovo iznosimo sa ciljem spriječavanja budućih prozivanja za grijehe prošlosti i generaliziranja da su svi korisnici sumnjivi. Upozoravamo da takvim tendecioznim metodama borbe za vlastite parcijalne interese, u ova financijski i politički nestabilna vremena, pruţaju argumente nedovoljno upućenima u usko specijaliziranu tematiku, da moţda i ugase FOND. Nadamo se da se pritom ne povode logikom AKO MENI KREPA KRAVA, NEK KREPA I SUSJEDU. KAMO? Kamo usmjeriti energiju u traţenju rješenja za treći sektor? Na dosad odrţanim sastancima i u raspravi iznesenim zakonskim ograničenjima,smatramo da je za utvrđivanje konačnog teksta zakona za drugo čitanje, ključan okvir kojeg je postavila Agencija za zaštitu trţišnog natjecanja, a citirajući izneseno ono glasi: 1.Drţavne potpore su u osnovi zabranjene, dozvoljene su za kulturne programe lokalnog značenja. 2.Nije dozvoljeno pravilnikom ili zakonom definirati potpore samo za neprofitne subjekte, već iste moraju biti dostupne svima koji kumulativno zadovoljavaju kriterije. 3.Potpora programima kablovskih operatera, programima na zahtjev i satelitskim programima, nije zabiljeţena u EU i protivna je osnovnim načelima. 4.Postojeći pravilnik i program raspodjele sredstava Fonda, dobio je prethodnu suglasnost Agencije za zaštitu trţišnog natjecanja i dio je zaključenog poglavlja o drţavnim potporama.

4 Svaka nova drţavna potpora, suprotna odobrenom, mora prethodno biti raspravljena i odobrena od EU. Osobna opaska, kao člana radne skupine pregovaračkog tima HR za poglavlje o medijima, napominjem da se,potpora elektroničkim publikacijama, uz zadovoljenje dosad navedenih uvjeta, u zemljama EU realizira iz sredstava Ministarstava kulture, ne Fonda za razvoj i unapređenje pluralizma medija. Uvaţavajući navedene okvire, uz još uvijek neodgovoreno pitanje MOGU LI NEZAVISNI PRODUCENTI biti korisnici Fonda, kad samo ime kaţe da je fond namijenjen MEDIJIMA, a neovisni producenti to zasigurno nisu?, podrţavamo rješenja koja su i usvojena na posljednjoj raspravi u Ministarstvu kulture , a koja poštuju navedene okvire: 1. Da se zakonom utvrdi podjela sredstava Fonda na 97 % za ravnomjerno poticanje radijskih i tv programa i 3 % sredstava Fonda za poticanje elektroničkih publikacija ( cca ,00 kn ). Navedeni omjer smatramo opravdanim imajući u vidu činjenicu da je u za poticanje elektroničkih publikacija bilo osigurano u Ministarstvu kulture ,00 kn, a za je Ministarstvo osiguralo sredstva u visini od ,00 kn.,što uz navedena sredstva iz FONDA ukupno iznosi ,00 kn i predstavlja povećanje drţavne potpore od 800 % za god.,što nije ostvarila nijedna druga djelatnost u Hrvatskoj. 2. Iz prijedloga zakonskih izmjena treba izbaciti odredbu koja potporu osigurava samo neprofitnim elektroničkim publikacijama (dakle mogu svi ), te izbaciti odredbu koja potporu omogućava kabelskim operaterima, programima na zahtjev i satelitskim programima ( jer takve prakse u EU nema i suprotna je osnovnim načelima potpore ) 3. Nije zaključeno, ali inzistiramo, da se iz teksta izbaci i mogućnost potpore za nezavisne producente, jer oni doista nisu MEDIJ, a drţavna potpora iz ovog FONDA, kao što naziv kaţe, namijenjena je MEDIJIMA. Oni mogu sukladno uputi Agencije za zaštitu trţišnog natjecanja konkurirati za neke druge potpore ( moţda Ministarstva kulture ili HAVCA.). Na kraju ne moţemo izbjeći konstataciju da predloţeni tekst, koji je bio u prvom čitanju, vođen dobrom namjerom da se iznađe rješenje za treći sektor, nije ni zakonski, ni ekonomski, ni pravednošću opravdan. Princip ovdje ima novca pa idemo bez povećanja FONDA ukrcati sve koji s pravom očekuju opravdanu potporu, nije dobar princip i prijeti da zbog traţenja rješenja za treći sektor ozbiljno ugrozi dva sektora lokalne tv i lokalne radio postaje. Pritom treba imati u vidu činjenicu da u lokalnim radio i tv postajama radi cca ljudi, recimo kao na HRT-u ( GODIŠNJI PRIHOD ,00 KN) ili u BRODOSPLITU ( ZABORAVILI SMO SA KOLIKO NULA GODIŠNJA DOTACIJA) PONOVIMO NA KRAJU - DOSADAŠNJI KORISNICI RADIO I TV POSTAJE,DUŽNE SU PROIZVODITI ZAKONOM, PROPISANU VRSTU I KOLIČINU PROGRAMA- JAVNI SADRŽAJ 20 % - NOVI KORISNICI NEMAJU TAKVU OBAVEZU - LOKALNE TV POSTAJE OSTVARIVALE SU DO SADA IZ FONDA GODIŠNJE 16 MILIJUNA KUNA, A DRŽAVI ZBOG PROPISANIH OBAVEZA VRADALE 11 MILIJUNA

5 - NOVI KORISNICI DRŽAVI NE MORAJU VRADATI NIŠTA - NA LOKALNIM RADIJIMA I TV POSTAJAMA UKUPNO ZAPOSLENO CCA LJUDI - KOLIKO ZAPOSLENIH KOD NOVIH KORISNIKA - LOKALNIM TV POSTAJAMA,UZ NEPOVEDANJE FONDA SA UVOĐENJEM NOVIH KORISNIKA OPADA DRŽAVNA POTPORA- SLIJEDE OTPUŠTANJA - NOVIM KORISNICIMA SE U ODNOSU NA 2012 POVEDAVA DRŽAVNA POTPORA ZA 800 %,A I DALJE NEMAJU NIKAKVU OBAVEZU, VED SAMO AMBICIOZNU IDEJU Zahvaljujemo svima koji su odvojili dio svog vremena i energije da se pobliţe upoznaju s gore navedenim činjenicama, svidjele se one nekome ili ne. Vaţno je da kasnije ne bude NISMO ZNALI. PREDSJEDNIK Denis Mikolić Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona s obrazloţenjem: