UPUTSTVO ZA PRIPREMU RADOVA

Транскрипт

1 UDK: Originalni naučni rad PLANIRANJE RADA HIDROELEKTRANA ZA KRATKOROČNI PERIOD I KORIŠTENJE NJIHOVE FLEKSIBILNOSTI U TRŢIŠNOM OKRUŢENJU MSc. Faruk SERDAREVIĆ dipl.ing.maš Stručnjak iz oblasti energetike, Sarajevo, BiH faruk.serdarevic@gmail.com MSc. Mirsad ŠABANOVIĆ dipl.ing.el. Stručnjak iz oblasti energetike, Sarajevo, BiH mirsadsab@gmail.com REZIME Od početka procesa reforme elektroenergetskog sektora u Evropi cilj koji se neprekidno naglašavao bio je uspostava jedinstvenog evropskog tržišta električne energije (Internal Electricity Market IEM). Nakon više od deset godina fokusiranja na uspostavu odgovarajućeg pravnog okvira tržišta, Evropska Unija (EU) je godine u cilju ubrzanja formiranja jedinstvenog evropskog tržišta, donijela novi set dokumenata poznatiji pod nazivom Treći energetski paket propisa Evropske Unije, te posrednim putem definisala ciljni modela tržišta električne energije. Sve članice Evropske Unije bile su dužne da transponuju u nacionalni zakonski okvir obaveze iz Trećeg paketa što je bio jedan od preduslova za otvoreno, integrisano i konkurentno evropsko tržište električne energije. U ciljnom modelu tržišta pored tržišta dan unaprijed (day-ahead market - DAM) važnu ulogu imaju i unutardnevno tržište (intraday market IDM) i balansno tržište (balancing market BM) jer trgovanje što bliže proširenom realnom vremenu zahtjeva posebnu pažnju zbog sve većeg udjela promjenjive i teško predvidljive proizvodnje električne energije iz elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. U ovom radu su razmatrane mogućnosti nuđenja električne energije na više tržišta jedne protočne hidroelektrane na kratkoročnom tržištu u Bosni i Hercegovini. Korišteni su tržišni podaci iz Bosne i Hercegovine i regiona u cilju dobijanja što realnijih rezultata. Ključne riječi: tržište električne energije, hidroelektrana, konkurencija, obnovljivi izvori energije, isprekidana proizvodnja ULOGA KRATKOROČNIH TRŢIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE Ciljni model tržišta električne energije je definisao generalnu strukturu tržišta električne energije, ali pojedini dijelovi tržišta u okviru ukupnog tržišta električne energije su u kontinuiranom razvoju, prilagođavanju i unaprjeđenju. S obzirom na projektovane pravce daljeg razvoja unutrašnjeg tržišta električne energije buduće panevropsko tržište električne energije će, u poređenju sa današnjim stanjem, biti više prekogranično integrisano i imati će veći udio intermitirane proizvodnje (promjenjiva proizvodnja iz elektrana koje koriste obnovljive izvore energije). To će biti posljedica ciljeva za zaštitu životne sredine Evropske unije i projektovanog smanjenja proizvodnje iz konvencionalnih elektrana sa većim nivoom emisije stakleničkih gasova prvenstveno termoelektrana na ugalj. Sve više uvezana (market coupling) tržišta električne energije i povećanje učešća intermitirane proizvodnje će zahtijevati dalji razvoj tržišta bliskih proširenom realnom vremenu, a to se naročito odnosi na unutardnevno tržište i efikasnije usluge balansiranja, a vjerovatno i razvoj novih proizvoda za balansiranje.[1] Slika 1. Odnos između količina električne energije sa kojim se trgovalo na unutardnevnom tržištu i potrošnje električne energije u pojedinim zemljama [2] VODOPRIVREDA , Vol. 50 (2018) No p

2 Na slici 1. možemo vidjeti da je udio količine energije kojom se trguje na unutardnevnom tržištu iz godine u godinu sve veći uz izuzetak Španije zbog specifičnosti Iberijskog tržišta. U današnjoj situaciji hidroelektrane imaju najznačajniju ulogu na kratkoročnim tržištima jer su one već od ranije bile predviđene da vrše regulaciju elektroenergetskog sistema tako da su sa tehničke strane već pripremljene za rad na kratkoročnim tržištima. Dakle, preostaje samo prilagoditi se tržišnim uslovima i, naravno, zahtjevnijim tehničkim uslovima rada elektroenergetskog sistema sa povećanim udjelom intermitiranih izvora [3]. Ovdje se mora spomenuti i nadolazeća konkurencija za rad na tržištima bliskim realnom vremenu (unutardnevno tržište, balansno tržište, tržište pomoćnih usluga) jer su posljednjih godina širom svijeta značajna ulaganja u nove tehnologije koje daju novu dimenziju fleksibilnosti elektroenergetskog sistema (Demand Response Management, Storage Systems, Virtual Power Plants...). Balansno tržište električne energije je jedno od tržišta električne energije koje predstavlja vezu između bilateralnog tržišta električne energije (bez obzira da li je ono berzansko/organizovano ili vanberzansko) i tržišta pomoćnih usluga. Za razliku od bilateralnog tržišta električne energije gdje sudionici u bilo kojoj transakciji kupovine ili prodaje električne energije mogu biti bilo koji tržišni učesnici, karakteristika balansnog tržišta je da jedan od učesnika u kupoprodajnoj transakciji na balansnom tržištu uvijek mora biti operator prenosnog sistema (OPS). Operator je obavezno sudionik iz razloga što se te transakcije obavezno dešavaju nakon završetka trgovine unutar dana, a prije proširenog realnog vremena, kada je ostalo nedovoljno vremena da bi se ispoštovale sve standardne sigurnosne procedure provjere za uključene učesnike, ali ipak dovoljno vremena da operator bude jedan od sudionika u kupoprodajnoj transakciji na balansnom tržištu. Dodatno, kupoprodajom električne energije na balansnom tržištu operator prenosnog sistema može minimizirati troškove nabavki pomoćnih usluga i optimizirati sveukupne troškove sistemskih usluga (troškovi regulacije, troškovi nabavke energije za pokrivanje gubitaka i poravnanje neželjenih odstupanja kontrolne zone). Profesionalno i domaćinsko ponašanje operatora prenosnog sistema na balansnom tržištu može doprinijeti nižim ukupnim troškovima sistema i samim tim i nižim cijenama mrežarine. Slika 2. Model tržišta električne energije [4] 138 VODOPRIVREDA , Vol. 50 (2018) No p

3 HIDROELEKTRANE KAO TRŢIŠNI UČESNICI Kako bi jedan elektroenergetski sistem normalno funkcionisao potrebno je kontinuirano kontrolisati ključne parametre kao što su frekvencija, naponske prilike, strujno opterećenje elemenata, odnosno osigurati odgovarajuću Q/V podršku i P/f regulaciju (primarna, sekundarna i tercijerna rezerva) u sistemu. To su ključni faktori koji omogućavaju održavanje kontinuiranog balansa između proizvodnje i potrošnje u sistemu. Održavati balans postaje sve zahtjevnije zbog povećanja učešća neupravljivih izvora proizvodnje i sve većeg utjecaja različitih faktora (temperatura, vjetar, oblačnost, dotoci, ispadi jedinica...) koji otežavaju kvalitetno satno planiranje proizvodnje i potrošnje električne energije.[5] U takvom okruženju do izražaja dolaze hidroelektrane jer su one jedinstvene sa svojom multitasking tehnologijom koja, pored proizvodnje električne energije kao osnovnog proizvoda, može pružiti cijeli niz usluga sistemu i proizvoda kao naprimjer: Mogućnost brzog starta; Black start; Regulacija frekvencije i snage razmjene (P/f regulacija); Regulacija napona (Q/V podrška); Rotirajuća rezerva; Back-up Šta sve prethodno navedeno znači za hidroelektrane kao specifične tržišne učesnike, odnosno kao aktivne prodavače svojih usluga na tržištu električne energije? Znači puno više mogućnosti za prihod, ali istovremeno i veće naprezanje opreme. Generalno, prihod od prodaje električne energije hidroelektrane koja radi u tržišnim uslovima se sastoji od: prihoda od prodaje električne energije na srednjoročnom bilateralnom tržištu (forward market); prihoda od prodaje električne energije na tržištu dan unaprijed (day-ahead market); prihoda od prodaje električne energije na unutardnevnom tržištu (intra-day market); prihoda od prodaje električne energije na balansnom tržištu (balancing market); prihoda od prodaje kapaciteta i električne energije na tržištu pomoćnih usluga (ancillary services market). Pošto je fokus ovog rada na kratkoročnim tržištima u daljim razmatranjima nećemo uzimati u obzir bilateralno tržište za ugovore čija je vremenska domena duža od domene tržišta dan unaprijed. Prognozirati svoju moguću proizvodnju za naredni vremenski period (po satima) i donijeti odluke koliko električne energije proizvoditi u kojem satu i kako ih raspodjeliti i ponuditi na različitim tržištima predstavlja značajan izazov za svakog tržišnog učesnika. Navedeno se dodatno usložnjava ako znamo da je električna energija roba koja je vrlo specifična i čija tržišna cijena je podložna raznim utjecajima, kako objektivnim (cijena nafte, uglja, plina, vremenske prilike, kvarovi,...), tako i subjektivnim (politika, tržišne špekulacije...). Ako uzmemo u obzir da se situacija mijenja iz sata u sat dolazimo do zaključka da je dobro poznavanje tržišnih prilika (lokalnih/nacionalnih i regionalnih), te kvalitetna procjena svih uključenih rizika, veoma važna prilikom svakodnevnog donošenja odluka. Sve ovo navodi na potrebu da fleksibilni proizvođači investiraju u alate i znanja s ciljem kreiranja optimalnih strategija za maksimiziranjem profita na tržištima bliskim realnom vremenu. Budući profit tih proizvođača će zavisiti od svakodnevnih cijena na tržištu dan unaprijed, unutardnevnom tržištu i balansnom tržištu, te od njihovih strategija nuđenja na tim tržištima. TRŢIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI Tržište električne energije u Bosni i Hercegovini je bilateralno bez postojanja organizovanog tržišta dan unaprijed i organizovanog unutardnevnog tržišta. Balansno tržište je funkcionalno i njime administrira i upravlja NOS BiH (nezavisni operator sistema). Treba naglasiti da se trgovina dan unaprijed i unutardnevna trgovina obavlja i da tržišni učesnici međusobno sklapaju transakcije/ugovore za dan unaprijed (isporuka električne energije u narednom danu) ili unutardnevno (isporuka električne energije tokom istog dana kada je ugovor zaključen), ali ta tržišta nisu organizovana, odnosno ne postoji berza električne energije (Power Exchange) kao u većini evropskih zemalja. Nepostojanje berze, pored ostalog, znači da ne postoji zvanična transparentna spot (dan unaprijed) cijena električne energije što povećava izazove pred tržišnim učesnicima. Isti je slučaj i sa cijenama električne energije na unutardnevnom tržištu. Što se tiče balansnog tržišta električne energije, njega administrira NOS BiH i cijene se svakodnevno objavljuju. Kao dobar pokazatelj cijena na tržištu dan unaprijed se mogu koristiti cijene električne energije sa najvećeg regionalnog tržišta dan unaprijed HUPX (Hungarian Power Exchange). VODOPRIVREDA , Vol. 50 (2018) No p

4 EUR/MWh U nastavku ovog rada su prikazane osnovne karakteristike cijena električne energije na tržištu dan unaprijed i balansnom tržištu u 2017 godini za Bosnu i Hercegovinu. Trţište dan unaprijed Kao referentne cijene za dan unaprijed tržište koristiti ćemo ostvarene satne cijene na HUPX tokom godine. U tabeli 1 su ključni statistički podaci iz HUPX godišnjeg izvještaja za godinu. Na slici 3 je prikazan graf kretanja satnih cijena tokom godine. Relativno visoke cijene u prva dva mjeseca su rezultat izuzetno sušne zime u regionu te značajnog izostanka proizvodnje iz hidroelektrana što je region dovelo u priličan deficit sa električnom energijom. Ono što je najuočljivije je porast prosječne cijene od skoro 50% u odnosu na godinu. Interesantno je uporediti i Trimmed Mean Price što je prosječna godišnja cijena kada se ne uzmu u obzir dvije najviše i najniže satne vrijednosti. U godini, Base Trimmed Mean cijena (50,12 EUR/MWh) je bila niža od prosječne cijene (50,35 EUR/MWh) za 0,23 EUR/MWh (0,45%) što je značajan iznos u poređenju sa prethodnom godinom. Neuzimanjem u obzir samo 4 satne vrijednosti (0,04% od ukupnog broja sati u godini) prosječna vrijednost se promijenila za 0,45% što je posljedica nekoliko ekstremno visokih satnih cijena na početku godine (izrazito sušan period sa vrlo niskim temperaturama), te vrlo niskih cijena u periodima velike proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Ako pogledamo raspodjelu cijena tokom godine i njihovu frekvenciju pojavljivanja (slika 4) možemo zaključiti da se 68,2% satnih vrijednosti nalazi u opsegu 26,25 EUR/MWh do 74,46 EUR/MWh jan 02.jan 03.jan 04.jan 05.jan 06.jan 07.jan 08.jan 09.jan 10.jan 11.jan 12.jan 13.jan 14.jan 15.jan 16.jan 17.jan 18.jan 19.jan 20.jan 21.jan 22.jan 23.jan 24.jan 25.jan 26.jan 27.jan 28.jan 29.jan 30.jan 31.jan 01.feb 02.feb 03.feb 04.feb 05.feb 06.feb 07.feb 08.feb 09.feb 10.feb 11.feb 12.feb 13.feb 14.feb 15.feb 16.feb 17.feb 18.feb 19.feb 20.feb 21.feb 22.feb 23.feb 24.feb 25.feb 26.feb 27.feb 28.feb 01.mar 02.mar 03.mar 04.mar 05.mar 06.mar 07.mar 08.mar 09.mar 10.mar 11.mar 12.mar 13.mar 14.mar 15.mar 16.mar 17.mar 18.mar 19.mar 20.mar 21.mar 22.mar 23.mar 24.mar 25.mar 26.mar 27.mar 28.mar 29.mar 30.mar 31.mar 01.apr 02.apr 03.apr 04.apr 05.apr 06.apr 07.apr 08.apr 09.apr 10.apr 11.apr 12.apr 13.apr 14.apr 15.apr 16.apr 17.apr 18.apr 19.apr 20.apr 21.apr 22.apr 23.apr 24.apr 25.apr 26.apr 27.apr 28.apr 29.apr 30.apr 01.maj 02.maj 03.maj 04.maj 05.maj 06.maj 07.maj 08.maj 09.maj 10.maj 11.maj 12.maj 13.maj 14.maj 15.maj 16.maj 17.maj 18.maj 19.maj 20.maj 21.maj 22.maj 23.maj 24.maj 25.maj 26.maj 27.maj 28.maj 29.maj 30.maj 31.maj 01.jun 02.jun 03.jun 04.jun 05.jun 06.jun 07.jun 08.jun 09.jun 10.jun 11.jun 12.jun 13.jun 14.jun 15.jun 16.jun 17.jun 18.jun 19.jun 20.jun 21.jun 22.jun 23.jun 24.jun 25.jun 26.jun 27.jun 28.jun 29.jun 30.jun 01.jul 02.jul 03.jul 04.jul 05.jul 06.jul 07.jul 08.jul 09.jul 10.jul 11.jul 12.jul 13.jul 14.jul 15.jul 16.jul 17.jul 18.jul 19.jul 20.jul 21.jul 22.jul 23.jul 24.jul 25.jul 26.jul 27.jul 28.jul 29.jul 30.jul 01.aug 31.jul 02.aug 03.aug 04.aug 05.aug 06.aug 07.aug 08.aug 09.aug 10.aug 11.aug 12.aug 13.aug 14.aug 15.aug 16.aug 17.aug 18.aug 19.aug 20.aug 21.aug 22.aug 23.aug 24.aug 25.aug 26.aug 27.aug 28.aug 29.aug 30.aug 31.aug 01.sep 02.sep 03.sep 04.sep 05.sep 06.sep 07.sep 08.sep 09.sep 10.sep 11.sep 12.sep 13.sep 14.sep 15.sep 16.sep 17.sep 18.sep 19.sep 20.sep 21.sep 22.sep 23.sep 24.sep 25.sep 26.sep 27.sep 28.sep 29.sep 30.sep 01.okt 02.okt 03.okt 04.okt 05.okt 06.okt 07.okt 08.okt 09.okt 10.okt 11.okt 12.okt 13.okt 14.okt 15.okt 16.okt 17.okt 18.okt 19.okt 20.okt 21.okt 22.okt 23.okt 24.okt 25.okt 26.okt 27.okt 28.okt 29.okt 30.okt 31.okt 01.nov 02.nov 03.nov 04.nov 05.nov 06.nov 07.nov 08.nov 09.nov 10.nov 11.nov 12.nov 13.nov 14.nov 15.nov 16.nov 17.nov 18.nov 19.nov 20.nov 21.nov 22.nov 23.nov 24.nov 25.nov 26.nov 27.nov 28.nov 29.nov 30.nov 01.dec 02.dec 03.dec 04.dec 05.dec 06.dec 07.dec 08.dec 09.dec 10.dec 11.dec 12.dec 13.dec 14.dec 15.dec 16.dec 17.dec 18.dec 19.dec 20.dec 21.dec 22.dec 23.dec 24.dec 25.dec 26.dec 27.dec 28.dec 29.dec 30.dec 31.dec Date Slika 3. Satne cijene električne energije na HUPX DAM tokom godine Tabela 1. Osnovni podaci o cijenama na HUPX DAM u i godini [6] Description Change HUPX Base Average Price (EUR/MWh) 35,43 50,35 14,93 42,14% HUPX Peak Average Price (EUR/MWh 40,30 59,60 19,31 47,92% HUPX Base Trimmed MeanPrice (EUR/MWh) 35,42 50,12 14,69 41,48% HUPX Peak Trimmed Mean Price(EUR/MWh) 40,28 59,17 18,89 46,91% OTC Base Trimmed Mean Price (EUR/MWh) 35,30 50,89 15,58 44,13% OTC Peak Trimmed Mean Price (EUR/MWh) 38,65 Trimmed Diff. BL. HUPX OTC -0,17 0,78 0,95-550,34% Trimmed Diff. PL. HUPX OTC -0,02 Highest Traded Price (EUR/MWh) 101,70 300,10 198,40 195,08% Lowest Traded Price (EUR/MWh) -6,07 0,04 6,11-100,66% 140 VODOPRIVREDA , Vol. 50 (2018) No p

5 Frekvencija f(p) Normalna distibution raspodjela of HUPX DAM prices cijena MEAN = 50,355 Prosječna cijena = 50,355 EUR/MWh Std. DEV = 24,103 EUR/MWh Standardna dev. = 24,103 EUR/MWh Cijena (EUR/MWh) EUR/MWh Slika 4. Frekvencija cijena na HUPX DAM (broj pojavljivanja) lijevo i Normalna raspodjela cijena desno BALANSNO TRŢIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE U BIH Balansno tržište električne energije u BiH je u punoj funkciji od početka godine i može se reći da, poredeći sa okruženjem, radi relativno dobro. Više tržišnih učesnika nudi energiju na ovom tržištu, cijene su odraz ponude i potražnje, a pokazatelj za to je puno manje odstupanje BiH kontrolne zone prema interkonekciji. OPIS MODELA I POLAZNE PRETPOSTAVKE Model smo postavili tako da tržišni učesnik (protočna hidroelektrana sa vrlo malom akumulacijom u našem slučaju) treba u toku dana D donijeti odluku koliku količinu potencijalno moguće proizvodnje tokom dana D+1 će ponuditi na tržištu dan unaprijed, koje količine će ostaviti za unutardnevno tržište i balansno tržište. Navedenu odluku treba donijeti za svaki sat, a naravno uzimajući u obzir sva ograničenja (maksimalni i minimalni kapacitet hidroelektrane, početni nivo akumulacije, planirani dotok vode, biološka ograničenja, planska ograničenja...), najbolje prognoze (dotoka, potražnje na tržištu, satnih cijena na svim tržištima) ali i specifična znanja koja zajedničkim imenom nazivamo lokalne i regionalne tržišne prilike (raspoloživost prekograničnih kapaciteta, stepen pouzdanosti rada većih termo-jedinica, remonti većih proizvodnih jedinica...). 140,00 120,00 100,00 80,00 60,00 40,00 20,00 0,00-20,00-40,00 Balansno tržište Balansno tržište BALANCING SHORT BALANCING LONG HUPX DAM DAM kratka pozicija duga pozicija Slika 5. Satne cijene (EUR/MWh) na HUPX DAM i na balansnom tržištu u BiH u Q godine [7] VODOPRIVREDA , Vol. 50 (2018) No p

6 Korišteni model je baziran na maksimizaciji prihoda od prodaje električne energije tržišnog učesnika (protočna hidroelektrana - HE) u danu D+1 gdje se prodaja vrši na tri vrste tržišta za dan D+1(dan unaprijed, unutardnevno i balansno) uz zadovoljavanje svih postavljenih ograničenja. Prognozirani su prirodni dotoci vode za dan D+1 i proizvodna ograničenja hidroelektrane u skladu sa tehničkim mogućnostima i vodnim ograničenjima. Satne cijene su prognozirane za Bosnu i Hercegovinu i to na bazi dan unaprijed cijena i cijena na unutardnevnom tržištu na HUPX, dok su za podloge za prognozu cijena na balansnom tržištu korišteni podaci o cijenama na balansnom tržištu u BiH (NOS BiH Short cijene). Funkcija cilja za gore definisani problem bi bila: R W DA, W ID, W BM = max 24 H=1 (P DA DA H W H + P ID H W ID H + P BM H W BM H ) gdje je: H redni broj sata u toku dana W D+1 ukupna količina energije koja se planira proizvesti u toku dana D+1 u zavisnosti od dotoka f Q W H DA količina energije koja se planira ponuditi/prodati u satu H na tržištu dan unaprijed u danu D+1; P H DA prognozirana cijena energije u satu H na tržištu dan unaprijed u danu D+1; W H ID količina energije koja se planira ponuditi/prodati u satu H na unutardnevnom tržištu u danu D+1; P H ID prognozirana cijena energije u satu H na unutardnevnom tržištuu danu D+1; W H BM količina energije koja se planira ponuditi/prodati u satu H na balansnom tržišu u danu D+1; P H BM prognozirana cijena energije u satu H na balansnom tržištu u danu D+1. Ograničenja koja se moraju ispoštovati S obzirom da se radi o protočnoj HE sa vrlo malom akumulacijom koja omogućuje samo satnu nivelaciju proizvodnje potrebno je obezbjediti proizvodnju električne energije u svakom satu u opsegu između HPP_MIN minimalne proizvodnje W H definisane hidrološkim ograničenjima i maksimalne satne HPP_MAX proizvodnje W H definisane tehničkim karakteristikama agregata. W H HPP_MIN W H DA + W H ID + W H BM W H HPP_MAX, H, H = 1..24, a gdje je: W H DA + W H ID + W H BM = W D+1 Protočna HE treba plasirati prognoziranu količinu dnevno proizvedene električne energije i to može raditi u tri vremenski pomjerena ciklusa : na tržištu danunaprijed, na unutardnevnom tržištu i na balansnom tržištu električne energije. Potrebno je napomenuti da ponuditi ne znači i automatski i prodati energiju jer ta ponuda treba zadovoljiti ekonomske kriterije tržišta dan unaprijed u svakom satu da bi bila prihvaćena. Ponuda na tržište dan unaprijed dolazi prva i poslije nje postoje još dvije šanse za dodatno nuđenje gdje se energija koja ne prođe tržište dan unaprijed može ponovo nuditi zajedno sa energijom predviđenom za ta tržišta. U cilju upravljanja rizikom dobro bi bilo odmah dio energije ponuditi (što ne garantuje i prodaju) na tržištu dan unaprijed. Koliki je to udio energije, određuje se za svako tržište i za svaki dan uzimajući u obzir situaciju na tržištu (potražnja, vremenska prognoza, informacije koje utiču na rad kratkoročnog tržišta...). Ograničenja su: α min W D+1 β min W D+1 γ min W D+1 24 H=1 24 H=1 24 H=1 (W H DA (W H ID (W H DA α + β + γ = 1 ) α max W D+1 ) β max W D+1 ) γ max W D+1 gdje su α, β i γ koeficijenti udjela proizvodnje respektivno za tržite dan unaprijed, unutardnevno tržište i balansno tržište u ukupnoj dnevnoj proizvodnji hidroelektrane. Navedeni koeficijenti su iskustveni i operativno osoblje ih treba svakodnevno postavljati u zavisnosti od tržišnih informacija jer su tržište dan unaprijed i tržišta koja slijede vrlo osjetljiva i vrlo burno reaguju na promjene tržišnih okolnosti. Analiza je bazirana na tome da nakon prikupljanja svih ulaznih pretpostavki, operativni odjel prodaje odlučuje koji je maksimalni i minimalni udio energije (od ukupno dnevno planirane proizvodnje) koji se želi ponuditi na tržištu dan unaprijed zbog sigurnosti plasmana proizvedene električne energije (želi se osigurati da se veći dio energije ponudi na najlikvidnijem tržištu), te 142 VODOPRIVREDA , Vol. 50 (2018) No p

7 granice udjela energije i za ostala tržišta. U zavisnosti od postavljenih granica, model će proračunati koliko se energije treba ponuditi u svakom satu na svakom tržištu. Ono što direktno utiče na rezultate i upotrebljivost proračuna je prognoza sljedećeg: prognoza prirodnih dotoka za razmatrani period; prognoza satnih cijena na tržištu dan unaprijed; prognoza satnih cijena na unutardnevnom tržištu ; prognoza cijena debalansa (satnih cijena na balanasnom tržištu). NUMERIČKI PRIMJER U primjeru koji ćemo elaborirati su prognozirane satne cijene za tržište dan unaprijed za jedan dan (na bazi HUPX DA (dan unaprijed) cijena i informacija sa tržišta), satne cijene za unutardnevno tržište (na bazi cijena HUPX ID i informacija sa tržišta), te prognozirane cijene za nedostajuću energiju (SHORT) na balansnom tržištu (na bazi cijena na balansnom tržištu NOS BiH i informacija sa tržišta). Sve prognoze cijena se odnose na isti dan. Takođe je za taj dan prognoziran prirodni dotok i na osnovu njega planirana dnevna proizvodnja protočne hidroelektrane. P min P max W D+1 max W D (MW) (MW) (MWh) (MWh) U primjeru je analiziran mogući prihod hidroelektrane nuđenjem (i prodajom) na više tržišta tokom dana u zavisnosti od definisanog obaveznog udjela prodaje na pojedinom tržištu. Model je pokretan sa više različitih početnih pretpostavki (ograničenja nuđenja na tržištima), a uporedni rezultati su prikazani u tabeli 2. U razmatranom primjeru tržišni učesnik proizvođač (hidroelektrana) ima mogućnost da nudi/prodaje električnu energiju na više tržišta električne energije. U tabeli je data vrijednost dnevnog prihoda prodaje u kombinaciji različitih slučajeva. Maksimalni prihod se ostvaruje u slučaju kada model sam proračunava koliko energije će se ponuditi/prodati na pojedinom tržištu, dok je najlošiji rezultat u slučaju kada bi se sva energija ponudila/prodala samo na tržištu dan unaprijed. Nuđenje na svakom novom tržištu daje dodatnu mogućnost za povećanje prihoda, ali u praksi unosi dodatni rizik jer nema garancija da će se uspjeti prodati energija na unutardnevnom tržištu, a pogotovo na balansnom tržištu. Zbog toga je i predviđena mogućnost da proizvođač svaki dan, na bazi aktuelnih prognoza i širokog spektra informacija, određuje koeficijente α, β i γ kojima će upravljati na određeni način rizikom plasmana električne energije na tržištu. ZAKLJUČAK U ovom radu prezentirana je analiza slučaja koja ilustrira mogućnosti nuđenja električne energije jedne protočne hidroelektrane na više tržišta električne energije (multi-market bidding). Zbog opštih karakteristika ove vrste hidroelektrana razmatrana su sljedeća tržišta: tržište dan unaprijed, unutardnevno tržište i balansno tržište. Navedena tržišta su predstavljena istorijskim podacima iz godine publikovanim od strane HUPX i NOS BiH. Korištenjem predstavljenog modela i realnih ograničenja hidroelektrane pokazano je da nuđenje na više tržišta daje proizvođaču veći prihod u poređenju sa nuđenjem na samo jednom tržištu (tržištu dan unaprijed). Bazirano na ovim rezultatima možemo zaključiti da postoji teoretski potencijal za ostvarivanje Tabela 2. Uporedni prikaz mogućih prihoda hidroelektrane nuđenjem (i prodajom) na više tržišta tokom dana α max 100% 100% 100% 0% 100% 100% 100% 100% α min 0% 0% 0% 0% 50% 50% 60% 45% β max 0% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% β min 0% 0% 0% 0% 0% 35% 35% 30% γ max 0% 0% 100% 100% 100% 100% 100% 10% γ min 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% Prihod (EUR) Udio DAM 100% 58% 44% 0% 50% 50% 60% 48% Udio IDM 0% 42% 26% 68% 20% 35% 35% 42% Udio BM 0% 0% 30% 32% 30% 15% 5% 10% VODOPRIVREDA , Vol. 50 (2018) No p

8 dodatnog prihoda nuđenjem određene količine električne energije na više tržišta električne energije, nego nuđenjem na do sada dominantnom tržištu dan unaprijed, bez obzira što su ta tržišta vremenski smaknuta. U našem slučaju je ostvaren veći prihod za 14,5%. Potrebno je istaći da rezultati modela najviše zavise od prognoze satnih cijena za svako tržište, ali za kratkoročna tržišta se mogu relativno dobro prognozirati cijene te sa svakom novom informacijom ažurirati. Iz današnje perspektive, fleksibilnost hidroelektrana daje ovim izvorima električne energije mogućnost za efikasno balansiranje promijenljive i teško upravljive proizvodnje (vjetroelektrane, solarne elektrane,...), a korištenjem svoje fleksibilnosti hidro-proizvođači mogu optimizirati korištenje i raspodjelu raspoloživih proizvodnih kapaciteta na različitim tržištima električne energije, odnosno povećati vrijednost električne energije koju prodaju. LITERATURA [1] Balancing and Intraday Market Design: Options for Wind Integration; Frieder Borggrefe and Karsten Neuhoff; DIW Berlin - German Institute for Economic Research; [2] Annual Report on the Results of Monitoring the Internal Electricity and Gas Markets in 2016.; ACER/CEER; October 2017 [3] Hydropower supporting a power system in transition; EURELECTRIC; June 2015 [4] EU Integrated Electricity Market Seminar - Dublin; EC Directorate General for Energy;2011 [5] Hydropower: a vital asset in a power system with increased need for flexibility and firm capacity; Weisrock Ghislain; Encyclopédie de l'energie; February 2016 [6] HUPX DAM Annual Report 2017; [7] PLANNING OF THE WORK OF HYDRO POWER PLANTS FOR THE SHORT-TERM PERIOD AND USING THEIR FLEXIBILITY IN THE MARKET ENVIRONMENT by MSc. Faruk SERDAREVIĆ B.Mech.Eng Energy sector expert, Sarajevo, BiH faruk.serdarevic@gmail.com MSc. Mirsad ŠABANOVIĆ B.El.Eng Energy sector expert, Sarajevo, BiH mirsadsab@gmail.com Summary Since the beginning of the reform process of the electricity sector in Europe, the goal that has been consistently emphasized is the establishment of the European Single Electricity Market (Internal Electricity Market IEM). After more than ten years of focusing on the establishment of an appropriate legal framework for the market, in 2009, in order to accelerate the establishment of a single European market, the European Union adopted a new set of documents known as the Third Energy Package of EU regulations, and indirectly defined a target market model. All EU member states were obliged to transpose into their national legal framework the obligations from the Third Package, which was one of the prerequisites for an open, integrated and competitive European electricity market. In the target model for the market, besides the day-ahead market, the intraday market and the balancing market play an important role since trading closer to the extended real time requires special attention due to an ever-increasing share of intermittent and hard to forecast generation from power plants which use renewable energy sources. This paper considers the possibilities of offering electricity to several markets from a run-of-river hydropower plant on the short-term market in Bosnia and Herzegovina. Market data from Bosnia and Herzegovina and the region were used in order to obtain as realistic results as possible. Key words: electricity market, hydro power plant, competition, renewable energy sources, intermitent generation Redigovano VODOPRIVREDA , Vol. 50 (2018) No p