ERSTE D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Godišnje izvješće za godinu

Транскрипт

1 ERSTE D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Godišnje izvješće za godinu

2 Sadržaj Stranica Izvješće poslovodstva 2 Odgovornost za financijske izvještaje 6 Izvješće neovisnog revizora 7 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 12 Izvještaj o financijskom položaju 14 Izvještaj o novčanim tokovima 15 Izvještaj o promjenama kapitala 16 Bilješke uz financijska izvješća 18 1 ERSTE d.o.o., Zagreb

3 Izvješće poslovodstva Nastanak i povijest ERSTE d.o.o. ( Društvo ) je društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Društvo ima sjedište u Zagrebu, Ivana Lučića 2a, i prvotno je osnovano s ciljem osnivanja i upravljanja obveznim mirovinskim fondom Erste Plavi obvezni mirovinski fond ( Fond"). Društvo je upisano u sudski registar Trgovačkoga suda u Zagrebu dana 11. listopada godine. Društvo odgovara za poslovanje svih fondova pod njegovim upravljanjem i za štetu koja bi nastala članovima fondova kao rezultat zloupotrebe Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskom fondovima i Statuta fondova. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ("HANFA" ili Agencija) izdala je Društvu odobrenje za rad dana 28. rujna godine, a 5. studenoga iste godine i odobrenje za osnivanje obveznog mirovinskog fonda. Prvotno ime Društva, Adriatic Invest društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, promijenjeno je od 27. veljače godine u Erste društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Dana 1. prosinca godine, temeljem odluke Skupštine obaju društava, društvo Erste DMD d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima ( Erste DMD ), koje je do tada bilo u 100%-tnom vlasništvu Erste & Steiermarkische Bank d.d., je pravno i operativno pripojeno Društvu, čime je društvo Erste DMD prestalo postojati kao samostalan pravni subjekt, a Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom mijenja naziv u Erste d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Na dan 31. prosinca godine Društvo ima 35 zaposlenika (31. prosinca godine: 34 zaposlenika). Osnovne djelatnosti Osnovna djelatnost Društva odnosi se na osnivanje i upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Stupanjem na snagu novog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima 30. svibnja godine, obvezni fond koji je bio pod upravljanjem Društva postaje obvezni fond kategorije B, osnivaju se dva nova fonda kategorije A i C. Razlika između kategorija je u dozvoljenim ulaganjima pojedine kategorije kao i u uvjetima za članstvo. Tijekom godine Društvu se pripaja ERSTE DMD d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima te se djelatnost društva proširuje i na upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Na dan godine Društvo je upravljalo sljedećim mirovinskim fondovima: 1. Obvezni mirovinski fondovi: Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije A Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije B Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije C 2 ERSTE d.o.o., Zagreb

4 Izvješće poslovodstva (nastavak) 2. Dobrovoljni mirovinski fondovi Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Erste zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Nestlé zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Pošta zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Policijski zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Depozitar Sukladno Zakonu, Društvo treba odabrati depozitara kome će povjeriti čuvanje sredstava Fonda. Depozitar Fonda je OTP banka Hrvatska d.d., Ulica Domovinskog rata 61, Split ("depozitar"). Depozitar procjenjuje vrijednost imovine Fonda u skladu sa zakonom i mjerodavnim propisima. Društvo drži sredstva jamstvenog pologa kod depozitara na zasebnom računu. Uprava i direktori Nadzorni odbor Krešimir Gunjača Predsjednik Nadzornog odbora od 19. prosinca godine Christoph Wolf Član od 18. svibnja godine Zdenko Matak Član od 19. prosinca godine Marko Markić Član od 18. svibnja godine Heinz Bednar Član od 13. lipnja godine Uprava Petar Vlaić Predsjednik od 19. listopada Nataša Ivanović Članica od 19. listopada Senka Fekeža Klemen Članica od 02. prosinca Goran Kralj Prokurist od 10. srpnja ERSTE d.o.o., Zagreb

5 Izvješće poslovodstva IZVJEŠĆE UPRAVE o poslovanju Erste d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za godinu Tijekom godine naglasak je i dalje bio na aktivnostima unutar odjela prodaje u smislu intenzivnijeg prikupljanja članova za dobrovoljne mirovinske fondove, što je rezultiralo značajnim povećanjem broja članova i osnivanjem još jednog zatvorenog fonda. Ukupan broj članova Erste Plavih otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova povećao se sa u godini na na kraju godine. Tržišni udio iznosi 16,87% (u godini bio je 17,78%). Prinos u godini za Erste Plavi Protect iznosio je 5,40%, a za Erste Plavi Expert -2,09%. Erste Plavi Protect zauzeo je prvo mjesto po prinosu u godini među svim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Ostvaren je cilj povećanja tržišnog udjela obveznog fonda, koji je nešto veći nego prethodne godine i iznosi 16,92% (u iznosio je 16,46%). Erste Plavi obvezni mirovinski fondovi zajedno su na dan 31. prosinca imali ukupno člana. Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije A u godini imao je prinos -0,76%, kategorije B - 0,09%, a kategorije C 2,78%. Prinos od osnivanja za fond kategorije A iznosio je 6,74%, kategorije B 5,76%, a kategorije C 6,35%. Zadnjih nekoliko godina prinosi svih kategorija obveznih mirovinskih fondova bili su vrlo dobri (5-7%). Razlozi za dobro poslovanje i prinos bili su globalna ekonomska ekspanzija potaknuta ekspanzivnom monetarnom politikom te smanjenje premije za rizik hrvatskih obveznica. Iako je u SAD FED-ova politika dizanja referentnih kamatnih stopa utjecala na rast prinosa obveznica, u SAD je ekonomski rast i dalje pozitivan. Smanjenje očekivane stope rasta globalne ekonomije, te najave tj. početak trgovinskog rata prije svega između SAD i Kine uzrokovali su nemir na financijskim tržištima. U Euro zoni rast je značajno manji, njemačko gospodarstvo je zabilježilo i negativnu stopu u trećem tromjesečju, a ECB je završio program otkupa državnih obveznica. Sve to, uz globalno usporavanje, imalo je negativan utjecaj na dionička tržišta u Europi. Obveznice Republike Hrvatske imale su relativno stabilne prinose, čak i neznatan rast ovisno radi li se o obveznicama na domaćem ili inozemnom tržištu. Obzirom na strukturu portfelja naših fondova, niža razina prinosa i manji povrati na obveznicama u odnosu na proteklih nekoliko godina, te negativan utjecaj od ulaganja u inozemne dionice, pretežito europskih, rezultirali su manjim i negativnim prinosom u 2018 godini. Po prinosu od osnivanja (5,76%)Erste Plavi obvezni fond kategorije B zauzeo je prvo mjesto među obveznim mirovinskim fondovima B kategorije. Ukupna aktiva Društva na kraju godine iznosi 119,8 milijuna kuna. Ukupan prihod u godini 71,0 milijuna kuna, a ukupan rashod 43,2 milijuna kuna. Neto dobit u godini iznosi 22,7 milijun kuna. Društvo je na kraju godine imalo 35 zaposlenih radnika. Društvo nema vlastitih dionica. Društvo nema podružnica. 4 ERSTE d.o.o., Zagreb

6

7

8

9

10

11

12

13 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu završenu 31. prosinca godine (Svi iznosi izraženi su ) Prihodi od upravljanja fondovima (AOP29+AOP32+AOP35) Pozicije AOP Bilješke 31. prosinca prosinca Naknada za upravljanje (AOP30+AOP31) Obvezni mirovinski fond Dobrovoljni mirovinski fond Ulazna naknada (AOP33+AOP34) Obvezni mirovinski fond Dobrovoljni mirovinski fond Naknada za izlaz (AOP36+AOP37) Obvezni mirovinski fond Dobrovoljni mirovinski fond Rashodi od upravljanja fondovima ( od AOP39 do AOP41) Transakcijski troškovi Troškovi promidžbe Ostali troškovi od upravljanja fondovima Neto rezultat od upravljanja fondovima (AOP28+AOP38) Opći i administrativni troškovi poslovanja Neto financijski rezultat ( od AOP45 do AOP48) Neto prihod od kamata Neto tečajne razlike Neto rezultat od umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke Ostali prihodi i rashodi od ulaganja u financijske instrumente Ostali prihodi i rashodi Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit ili gubitak prije oporezivanja (AOP42+AOP43+AOP44+AOP49) Porez na dobit Dobit ili gubitak (AOP52-AOP53) ERSTE d.o.o., Zagreb

14

15

16 Izvještaj o novčanim tokovima (indirektna metoda) (Svi iznosi izraženi su ) Pozicija AOP 31. prosinca 31. prosinca Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti (Ʃ AOP106 do AOP120) Dobit/gubitak prije oporezivanja tekuće godine ili tekućeg razdoblja Amortizacija nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine Ispravak vrijednosti potraživanja i sl. otpisi Rezerviranja Prihodi od kamata Rashodi od kamata Dobici/gubici od ulaganja u financijske instrumente Neto rezultat od umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke Povećanje/smanjenje potraživanja s osnove upravljanja mirovinskim fondovima Povećanje/smanjenje ostalih potraživanja Izdaci od kamata Povećanje/smanjenje ostalih stavki imovine Povećanje/smanjenje obveze s osnova upravljanja mirovinskim fondovima Povećanje/smanjenje ostalih obveza Plaćen porez na dobit Neto novčani tokovi od investicijskih aktivnosti ( AOP122 do AOP131) Primici od prodaje financijskih instrumenata Izdaci za kupnje financijskih instrumenata Primici od kamata Primici od dividendi Izdaci po plasmanima u dane kredite i ostale financijske instrumente Primici od naplata danih kredita i ostalih financijskih instrumenata Izdaci za kupnju nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine Primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine Ostali primici iz investicijskih aktivnosti Ostali izdaci iz investicijskih aktivnosti Neto novčani tokovi od financijskih aktivnosti ( AOP133 do AOP141) Uplate vlasnika društva Izdaci za kupnju vlastitih dionica/otkup udjela Isplata dividende ili udjela u dobiti Primici od kredita Izdaci za otplatu primljenih kredita Primici po izdanim financijskim instrumentima Izdaci po izdanim financijskim instrumentima Ostali primici iz financijskih aktivnosti Ostali izdaci iz financijskih aktivnosti Neto povećanje/smanjenje novčanih sredstava (AOP105+ AOP121+AOP132) Novac na početku razdoblja Novac na kraju razdoblja (AOP142+AOP143) Priložene računovodstvene politike i bilješke sastavni su dio financijskih izvještaja. 15 ERSTE d.o.o., Zagreb

17 Pozicija Izvješće o promjenama kapitala (Svi iznosi izraženi su ) 16 ERSTE d.o.o., Zagreb Temeljni kapital Rezerve kapitala Rezerve fer vrijednosti Ostale revalorizacijske rezerve Zadržana dobit ili preneseni gubitak Dobit ili gubitak tekuće godine (razdoblja) Raspodjeljivo vlasnicima nekontrolirajućih interesa Stanje 1. siječnja godine Promjene računovodstvenih politika Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje 1. siječnja godine (prepravljeno) Dobit ili gubitak razdoblja Promjene fer vrijednosti financijskih instrumenata Ostali dobici i gubici od ulaganja u financijske instrumente Promjene ostalih revalorizacijskih rezervi (nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna imovina) Ukupno kapital i rezerve Ostale nevlasničke promjene kapitala Porez na stavke izravno priznate ili prenesene iz kapitala i rezervi Ukupno izravno priznati prihodi i rashodi godine Povećanje/smanjenje upisanog kapitala Ostale uplate vlasnika Isplata udjela u dobiti Ostale raspodjele vlasnicima Stanje na 31. prosinca godine Priložene računovodstvene politike i bilješke sastavni su dio financijskih izvještaja.

18 Izvješće o promjenama kapitala (nastavak) Pozicija Temeljni kapital Rezerve kapitala Rezerve fer vrijednosti Ostale revalorizacijske rezerve Zadržana dobit ili preneseni gubitak Dobit ili gubitak tekuće godine (razdoblja) Raspodjeljivo vlasnicima nekontrolirajućih interesa Stanje 1. siječnja godine Promjene računovodstvenih politika MSFI 9 (Bilješka 2,9) Ukupno kapital i rezerve Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje 1. siječnja godine (prepravljeno) Dobit ili gubitak razdoblja Promjene fer vrijednosti financijskih instrumenata Ostali dobici i gubici od ulaganja u financijske instrumente Promjene ostalih revalorizacijskih rezervi (nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna imovina) Ostale nevlasničke promjene kapitala Porez na stavke izravno priznate ili prenesene iz kapitala i rezervi Ukupno izravno priznati prihodi i rashodi godine Povećanje/smanjenje upisanog kapitala Ostale uplate vlasnika Isplata udjela u dobiti Ostale raspodjele vlasnicima Stanje na 31. prosinca godine Priložene računovodstvene politike i bilješke sastavni su dio financijskih izvještaja. 17 ERSTE d.o.o., Zagreb

19 Bilješke uz financijska izvješća Za razdoblje do 31. prosinca godine 1. Profil društva ERSTE d.o.o. ( Društvo ) je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Društvo ima sjedište u Zagrebu, Ivana Lučića 2a, i prvotno je osnovano s ciljem osnivanja i upravljanja obveznim mirovinskim fondom Erste Plavi obvezni mirovinski fond ( Fond"). Osnovna djelatnost Društva odnosi se na upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Obvezni mirovinski fondovi pod upravljanjem društva su: Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorija A, B i C, a dobrovoljni mirovinski fondovi su: Erste Plavi Expert, Erste Plavi Protect, Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond, Erste zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, Nestlé zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, Pošta zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond i Policijski zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond. Stupanjem na snagu novog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, obvezni fond koji je bio pod upravljanjem Društva postaje obvezni fond kategorije B, a 30. svibnja se osnivaju dva nova fonda kategorije A i C. Razlika između kategorija je u dozvoljenim ulaganjima pojedine kategorije kao i u uvjetima za članstvo. Pripajanjem društva ERSTE DMD d.o.o. Društvo pod upravljanje dobiva tri nova fonda: dva dobrovoljna otvorena mirovinska fonda i jedan dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond. Od godine do 31. prosinca godine osnovana su još 3 zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda. Dana 1. prosinca godine, temeljem odluke Skupštine obaju društava, društvo Erste DMD d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom ( Erste DMD d.o.o. ) je pravno i operativno pripojeno Društvu, čime je društvo Erste DMD d.o.o. prestalo postojati kao samostalan pravni subjekt. Prije pripajanja, Erste DMD OIB: sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, je u 100%-tnom vlasništvu Erste & Steiermarkische Bank d.d.. Odobravanje financijskih izvješća Izdavanje financijskih izvješća društva ERSTE d.o.o. (dalje: Društvo ) za razdoblje završeno 31. prosinca godine odobreno je odlukom Uprave od 15. veljače godine. 18 ERSTE d.o.o., Zagreb

20 2. Računovodstvene politike Osnova pripreme financijskih izvješća Financijska su izvješća sastavljena po načelu povijesnog troška, osim ako se ne zahtjeva ili je dopušteno drugačije, u skladu s hrvatskim Zakonom o računovodstvu, Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima, Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima te Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondovima (zakonski računovodstveni propisi za mirovinska društva u Republici Hrvatskoj). Financijska izvješća Društva pripremljena su sukladno računovodstvenim propisima važećim u Republici Hrvatskoj. Računovodstveni propisi važeći u Republici Hrvatskoj počivaju na odredbama Zakona o računovodstvu (ZoR) (Narodne Novine 78/15, 134/15, 120/16). Sukladno članku 5. ZoR-a Društvo spada u kategoriju velikih poduzetnika. Ovi poduzetnici sastavljaju i prezentiraju godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ( MSFI ) te njihovih dopuna i povezanih tumačenja prihvaćenim u Europskoj uniji. Izjava o usklađenosti Financijski izvještaji mirovinskog društva pripremljeni su u skladu sa Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine broj 19/14, 93/15, 64/18), Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine broj 19/14, 29/18), Zakonom o računovodstvu (Narodne Novine 78/15, 134/15, 120/16), Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine broj 104/17) i Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine 104/17). Zakonski računovodstveni propisi za mirovinska društva u Republici Hrvatskoj zasnivaju se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija ( MSFI ), a glavna razlika između računovodstvenih propisa za mirovinska društva u Republici Hrvatskoj i MSFI je zahtjev Agencije za prezentacijom financijskih izvještaja u obliku propisanom obrascima iz Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine broj 104/17). Funkcionalna valuta Financijska izvješća prikazana su što je funkcionalna i valuta objavljivanja Društva. Službeni tečaj koji je objavila Hrvatska narodna banka na dan 31. prosinca godine bio je 7, kune za 1 euro (31. prosinca godine 7, kune za 1 euro). Poslovni događaji i transakcije u stranoj valuti preračunati su u kune primjenom tečaja na dan poslovnog događaja i transakcije. Sredstva i obveze izražene u stranoj valuti preračunati su po tečaju važećem na dan bilance. Dobit i gubitak proizašao iz promjene tečaja od dana transakcije do datuma bilance evidentira se u računu dobiti i gubitka. 19 ERSTE d.o.o., Zagreb

21 2. Računovodstvene politike (nastavak) Značajne računovodstvene procjene i prosudbe U primjeni računovodstvenih politika Društvo za upravljanje fondovima koristilo je pretpostavke uzevši u obzir budućnost te prosudbe i procjene pri utvrđivanju iznosa koji su priznati u financijskim izvješćima. Procjene Uprave koje su imale utjecaj na iznose u financijskim izvješćima: vijek trajanja materijalne i nematerijalne imovine i ostatak vrijednosti imovine pri obračunu amortizacije te procjena vrijednosti financijskih instrumenata, kao i ocjena povrativosti ulaganja i potraživanja te potreba za umanjenjem vrijednosti imovine. Umanjenje vrijednosti goodwilla Društvo provjerava umanjenje vrijednosti goodwilla najmanje jedanput godišnje. To zahtijeva procjenu vrijednosti u upotrebi jedinice koja stvara novac kojoj je goodwill dodijeljen. Dana 18. rujna godine Društvo je kupilo Helios mirovinsko dioničko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, te je procijenilo da su preuzeti članovi društva Helios jedinica koja stvara novac, prikazano u bilješci 16. Procjena vrijednosti u upotrebi zahtijeva procjenu očekivanih budućih novčanih tokova jedinice koja stvara novac i izbor primjerene diskontne stope za svođenje na sadašnju vrijednost tih novčanih tijekova. Pri izračunu umanjenja goodwila koriste se određene pretpostavke. Glavne pretpostavke i procjene na kojima se bazira izračun goodwilla na dan 31. prosinca godine: povećanje prosječnog doprinosa po članu od 1% svake četiri godine (2017: 1%), propisana naknada za HANFA-u koja iznosi 0,033% a od će iznositi 0,035% (2017: 0,033%), troškovi REGOS-a u iznosu 30 kuna godišnje po članu, a od će iznositi 36 kuna (2017.: 30 kn), naknada depozitaru od 0,025% na iznos ukupne imovine umanjene za iznos svih obveza s osnove ulaganja (2017: 0,025%), diskontna stopa od 11% (u 2017: 11%), te stopa upravljačke naknade od 0,363% (2017.: 0,39%) kao i njeno smanjivanje u budućnosti. Knjigovodstvena vrijednost goodwilla 31. prosinca iznosi kuna (31. prosinca godine: kuna). Tijekom financijske godine Društvo je procijenilo nadoknadivi iznos goodwilla i utvrdilo je da postoji dodatno umanjenje vrijednosti goodwilla od kuna (2017. godine: kuna). Neizvjesnost procjenjivanja Budući događaji i njihovi utjecaji se ne mogu predvidjeti sa sigurnošću. Sukladno tome, računovodstvene procjene zahtijevaju korištenje pretpostavki, a te procjene se koriste za pripremu financijskih izvješća i promijenit će se ako nastanu novi događaji, za koje je stečeno iskustvo uslijed novih informacija i promjene okoline. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih. 20 ERSTE d.o.o., Zagreb

22 2 Računovodstvene politike (nastavak) Nekretnine, postrojenja i oprema Ulaganja u materijalnu imovinu iskazana su po povijesnom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Materijalna imovina se amortizira primjenom linearne metode po stopama od 20% do 50% sukladno njenom očekivanom procijenjenom vijeku trajanja. Troškovi održavanja i popravka materijalne imovine terete račun dobiti i gubitka razdoblja u kojem su nastali. Vrijednost materijalne i nematerijalne imovine se provjerava zbog mogućnosti umanjenja vrijednosti imovine kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju da knjigovodstvena vrijednost imovine možda nije povrativa. U slučaju kad knjigovodstvena vrijednost imovine prijeđe svoju povrativu vrijednost, gubitak od umanjenja imovine tereti račun dobiti i gubitka. Povrativa vrijednost je veći iznos utvrđen usporedbom neto prodajne cijene i njene uporabne vrijednosti. Materijalna imovina se prestaje priznavati nakon prodaje ili kad se buduće ekonomske koristi ne očekuju od njezine upotrebe ili prodaje. Bilo koja zarada ili gubitak nastao pri prestanku priznavanja imovine (izračunan kao razlika između neto prodanih primitaka i knjigovodstvene vrijednosti imovine) se iskazuje u računu dobiti i gubitka u godini prestanka priznavanja. Obračun amortizacije provodi se primjenom linearne metode tijekom slijedećeg korisnog vijeka upotrebe sredstva: i Vijek trajanja Stopa Godine Oprema 25-50% 4-2 Mobiteli 50% 2 Transportna sredstva 20% 5 Nematerijalna imovina Nematerijalna imovina početno je prikazana po trošku nabave. Nakon toga, imovina sa određenim vijekom upotrebe prikazana je po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i za umanjenje vrijednosti. Vijek upotrebe nematerijalne imovine se procjenjuje kao određen i neodređen. Nematerijalna imovina određenog vijeka trajanja amortizira se tijekom njenog vijeka upotrebe i procjenjuje radi utvrđivanja mogućeg gubitka vrijednosti kad nastanu naznake mogućeg postojanja umanjenja. Razdoblja i metode amortizacije pregledavaju se na kraju svake poslovne godine. Promjene očekivanog vijeka trajanja ili korištenja budućih koristi od te imovine iskazuju se promjenom razdoblja amortizacije ili metode te se smatraju promjenom računovodstvene procjene. Postojanje umanjenja vrijednosti imovine neodređenog vijeka trajanja se provjerava na kraju poslovne godine, bilo pojedinačno ili u sklopu jedinice koja stvara novac. 21 ERSTE d.o.o., Zagreb

23 2 Računovodstvene politike (nastavak) Goodwill Goodwill stečen poslovnim kombinacijama se izvorno mjeri po trošku što predstavlja iznos iznad troška poslovne kombinacije nad interesom društva stjecatelja u neto fer vrijednosti stečene imovine, obveza ili potencijalnih obveza koje se mogu odrediti. Nakon početnog priznavanja, goodwill se mjeri po trošku umanjenom za akumulirani gubitak od umanjenja vrijednosti. Goodwill se pregledava radi mogućeg umanjenja vrijednosti jedanput godišnje ili češće, ako događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju da bi knjigovodstvena vrijednost mogla postati umanjena. Jamstveni polog Sukladno Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, sredstva jamstvenog pologa predstavljaju sredstva izdvojena na poseban račun kod depozitara. Stupanjem na snagu novog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (NN 19/14, 93/15, 64/18) sredstva jamstvenog pologa drže se kao stanje na računu kod depozitara ili se mogu uložiti u trezorske zapise Republike Hrvatske. Od 18. lipnja godine, sukladno zakonskim odredbama, Društvo je dužno izdvajati u sredstva jamstvenog pologa 1 milijun kuna za svakih dodatnih članova iznad članova Fonda. Ova vrijednost se naknadno korigira na temelju indeksa potrošačkih cijena. Izmjenama zakona koji regulira poslovanje obveznih mirovinskih fondova, mirovinsko društvo dužno je za svakih deset tisuća članova iznad pedeset tisuća članova svih kategorija mirovinskih fondova kojima upravlja održavati jamstveni polog najmanje u vrijednosti osnovice koju čini iznos od milijun kuna usklađen prema indeksu potrošačkih cijena definiranih na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, pri čemu je baza za izračun godina. Svakom članu obveznog mirovinskog fonda jamči se prinos mirovinskog fonda u visini referentnog prinosa, koji utvrdi Agencija, umanjenog za: dvanaest postotnih bodova kod kategorije A, šest kod kategorije B te tri kod kategorije C. Ako je godišnji prinos obveznoga mirovinskog fonda, kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenog prinosa, mirovinsko društvo uplatit će razliku mirovinskom fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa, a ako to nije dovoljno, iz kapitala mirovinskog društva do najviše 50% kapitala društva. U slučaju osnivanja novog mirovinskog fonda, za razdoblje u kojem od početka njegovog rada do dana za koji se izračunava zajamčeni prinos nisu prošle pune tri kalendarske godine, zajamčeni prinos se ne izračunava. U i godini nije bilo okolnosti koje bi zahtijevale usklađenje zajamčenog prinosa. 22 ERSTE d.o.o., Zagreb

24 2 Računovodstvene politike (nastavak) Financijski instrumenti Pod ulaganjima u financijske instrumente podrazumijevaju se ulaganja koja su dozvoljena Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima: 1. Prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica EU ili država članica OECD-a, te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice ili države članice OECD-a 2. Depoziti kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici EU ili državi članici OECD-a 3. Udjeli u investicijskim fondovima odnosno društvo može ulagati u udjele u novčane UCITS fondove 4. Forward ugovore koji su sklopljeni isključivo radi zaštite imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni Financijski instrumenti koje stječe ili otpušta Društvo iskazani su u bilanci na datum transakcije. Početno mjerenje financijskih instrumenata iskazuje se po trošku nabave uvećanom za transakcijske troškove, osim financijske imovine koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka, gdje se transakcijski troškovi priznaju direktno kroz račun dobiti i gubitka. Društvo je dužno svoju financijsku imovinu klasificirati na temelju definiranih poslovnih modela upravljanja tom imovinom radi stvaranja novčanih tokova te na osnovu obilježja financijske imovine s ugovornim novčanim tokovima. Poslovni model ne ovisi o namjerama rukovodstva u pogledu pojedinačnog instrumenta nego se određuje na višoj razini objedinjavanja. Sva financijska imovina u Društvu može klasificirati kao imovina koja se mjeri po: - fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, - fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili - amortiziranom trošku Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako njen cilj nije držanje radi prikupljanja ugovorenih novčanih tokova ili radi prikupljanja novčanih tokova i prodaje nego isključivo radi trgovanja. Na ovaj način mjere se vlasnički instrumenti, financijske izvedenice te svi ostali financijski instrumenti koji se ne mjere na neki drugi način. Pri početnom priznavanju Društvo može neopozivo odlučiti da se financijska imovina mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako se time otklanja ili znatno umanjuje nedosljednost pri mjerenju ili priznavanju koja bi u protivnome nastala zbog mjerenja imovine ili obveza ili priznavanja dobiti i gubitka povezanih s tom imovinom ili obvezama na različitim osnovama. Nakon početnog priznavanja, gdje transakcijski troškovi terete rashode razdoblja, ova financijska imovina se obračunava i iskazuje po fer vrijednosti čija cijena službeno kotira na priznatim burzama, što znači da je fer vrijednost iznos koji bi trebalo primiti za prodanu imovinu ili platiti za podmirenje obveze u uobičajenoj transakciji između sudionika na tržištu na dan mjerenja vrijednosti. Prihodi i rashodi ostvareni trgovanjem financijske imovine po ovoj kategoriji mjerenja, promjene njene fer vrijednosti kao i tečajne razlike, evidentiraju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su i ostvareni. 23 ERSTE d.o.o., Zagreb

25 2 Računovodstvene politike (nastavak) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit sačinjavaju dužnički instrumenti čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i prodaje financijske imovine i čiji su novčani tokovi samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice (to jest koji su prošli SPPI test). U rijetkim situacijama, na ovaj način se mogu mjeriti i vlasnički instrumenti ukoliko se ne drže radi trgovanja, ali je tada odluka o njihovom mjerenju neopoziva. Naknadno mjerenje obavlja se po fer vrijednosti te se promjene fer vrijednosti dužničke financijske imovine priznaju izravno u kapitalu sve do prestanka njenog priznavanja, ali umanjene za iznos amortizacije kao da se ta imovina mjeri po amortiziranom trošku. Iznos amortizacije kao i kamate i tečajne razlike dužničkih instrumenta odmah se priznaju u računu dobiti i gubitka. Kod prestanka priznavanja kumulativni rezultat se prenosi iz ostale sveobuhvatne dobiti u račun dobiti i gubitka. Ukoliko se vlasnički instrumenti neopozivom odlukom mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit onda se svi efekti, uključujući i tečajne razlike, priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, osim dividendi koje se odmah priznaju u računu dobiti i gubitka. Kod prestanka priznavanja kumulativni efekti se ne prenose u račun dobiti i gubitka. Za financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Društvo je dužno, na svaki izvještajni datum, priznati rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke. Rezervacije za umanjenje vrijednosti priznaju se kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i njima se ne smije umanjiti knjigovodstvena vrijednost financijske imovine u izvještaju o financijskom položaju, a dobit ili gubitak od umanjenja priznaje se u računu dobili i gubitka. Ako se kreditni rizik financijskog instrumenta do datuma izvještavanja nije znatno povećao, Društvo će odrediti rezervacije u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju. Očekivani kreditni gubici jednaki su umnošku vrijednosti pozicije financijskog instrumenta (EAD), očekivane stope gubitka u slučaju defaulta (LGD) za koju se uzima standardnih 45% propisanih regulativom, te vjerojatnost defaulta (PD) koja se računa kao srednja vrijednost dostupnih PD vjerojatnosti, za razdoblje od jedne godine, velikih kreditnih agencija koje ocjenjuju pojedinu državu izdavatelja financijskog instrumenta. Kreditni rizik financijskog instrumenta značajno se povećao ako je PD izdavatelja tog instrumenta porastao za 300% prema posljednjoj kreditnoj ocjeni u odnosu na onu iz prethodnog razdoblja. Ako se kreditni rizik financijskog instrumenta do datuma izvještavanja znatno povećao, Društvo će odrediti rezervacije u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja instrumenta. Ovdje su očekivani kreditni gubici jednaki umnošku vrijednosti pozicije financijskog instrumenta (EAD), očekivane stop gubitka u slučaju defaulta (LGD) za koju se uzima standardnih 45% propisanih regulativom, te vjerojatnost defaulta (PD) koja se računa kao srednja vrijednost dostupnih PD vjerojatnosti, za razdoblje do dospijeća financijskog instrumenta (vremenski linearno interpolirano), velikih kreditnih agencija koje ocjenjuju pojedinu državu izdavatelja financijskog instrumenta. 24 ERSTE d.o.o., Zagreb

26 2 Računovodstvene politike (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Financijska imovina koja se koja se mjeri po amortiziranom trošku U ovu kategoriju mjerenja klasificira se financijska imovina koja je prošla SPPI test u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i čiji su novčani tokovi samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice. Premija ili diskont, uključujući inicijalne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost instrumenta i amortiziraju se. Naknadno mjerenje vrši se po amortiziranom trošku ulaganja, uz korištenje efektivne kamatne stope. Dobivene vrijednosti se priznaju u računu dobiti i gubitka kao prihod/umanjenje prihoda od kamata. Na svaki datum izvještavanja Društvo mjeri i priznaje, na temelju procjene budućih uvjeta, očekivani kreditni gubitak (ECL) za dužničke instrumente mjerene po amortiziranom trošku. Umanjenje vrijednosti temelji se na modelu očekivanih kreditnih gubitaka čija mjerenja odražavaju: - nepristran i vjerojatnošću ponderirani iznos koji se određuje na temelju procjene brojnih mogućih ishoda, - vremensku vrijednost novca, - razumne i potkrijepljene informacije koje su raspoložive bez nepotrebnih troškova i napora na dan izvještavanja, o prošlim događajima, trenutnim uvjetima i prognozama budućih gospodarskih okolnosti. U izvještaju o financijskom položaju dužnički instrumenti koji se mjere po amortiziranom trošku iskazuju se umanjeni za ispravak vrijednosti za očekivane kreditne gubitke, osim na imovinu prikazanu na poziciji Financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku, gdje je prikazano ulaganje jamstvenog pologa u trezorski zapis RH. Na to ulaganje, a sukladno članku 112. stavak 6. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima te članku 17 stavak 1 Pravilnika o utvrđivanju neto vrijednosti imovine i vrijednosti obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda primijenjeno je izuzeće od priznavanja rezervacije za umanjenje vrijednosti financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku. Društvo primjenjuje trostupanjski model umanjenja vrijednosti, temeljen na promjenama kreditne kvalitete od početnog priznavanja. Financijski instrument koji nije kreditno umanjen prilikom početnog priznavanja klasificira se u stupanj 1. U stupnju 1. ispravci vrijednosti zbog kreditnih gubitaka izračunavaju se kao 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak. Ukoliko Društvo utvrdi značajno povećanje kreditnog rizika ( SICR ) od početnog priznavanja, imovina se prenosi u stupanj 2, a ispravci vrijednosti zbog kreditnih gubitaka izračunavaju se kao ECL tijekom životnog vijeka/trajanja imovine. U stupnja 3 raspoređuje se financijskoj imovini koja je u statusu neizvršenja obveza na datum izvještaja, a ispravci vrijednosti zbog kreditnih gubitaka izračunavaju se kao ECL tijekom životnog vijeka/trajanja imovine. Aktivno tržište Društvo tržište smatra aktivnim ako se, po prosudbi Odjela za nadzor i kontrolu rizika, transakcije odvijaju dovoljno često da bi se mogle dobiti pouzdane informacije o cijenama na trajnoj osnovi. Nadalje, za financijski instrument se smatra da kotira na aktivnom tržištu ako su kotirane cijene lako i redovito dostupne od strane sudionika na tržištu, i ako te cijene predstavljaju stvarne transakcijske cijene koje se postižu na tržištu pod tržišnim uvjetima. Nadalje, značajno niži volumen transakcija od uobičajenog ne mora nužno biti dovoljan dokaz da ne postoji aktivno tržište, a izostanak transakcija u kratkom razdoblju ne znači da je tržište prestalo biti aktivno. 25 ERSTE d.o.o., Zagreb

27 2 Računovodstvene politike (nastavak) Financijski instrumenti (nastavak) Za prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, koji su uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj aktivnim tržištem smatra se tržište na kojem se navedenim instrumentima trgovalo minimalno 15 trgovinskih dana u tromjesečnom razdoblju. Aktivno tržište Za prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, kojima se trguje u drugoj državi članici ili/i državi članici OECD-a, aktivnim tržištem smatra se tržište na kojem se navedenim instrumentima mogla utvrditi fer vrijednost najmanje 15 dana u tromjesečnom razdoblju. Za ulaganja u izvedene financijske instrumente na uređenim tržištima u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a (financijske instrumente iz članka 12. stavka 1. Pravilnika o utvrđivanju neto vrijednosti imovine i vrijednosti obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda) aktivnim tržištem smatra se tržište na kojem se navedenim instrumentima trgovalo minimalno 15 trgovinskih dana u tromjesečnom razdoblju. Društvo je dužno najmanje jednom mjesečno, za prethodna tri mjeseca, procijeniti zadovoljavaju li prenosivi vrijednosni papiri, instrumenti tržišta novca te izvedeni financijski instrumenti ove uvjete za postojanje aktivnog tržišta. Društvo će za prenosivi vrijednosni papir i instrument tržišta novca, koji je u trenutku procjene uvršten na uređenim tržištima u razdoblju kraćem od tri mjeseca, na odgovarajući način primijeniti ove odredbe proporcionalno razdoblju uvrštenja financijskog instrumenta. Trgovinski dan koji se ne uzima u obzir za određivanje aktivnog tržišta je trgovinski dan u kojem je dnevni promet bio manji od kuna za prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, kojima se trguje u Republici Hrvatskoj, a čiji je izdavatelj ili za njih jamči Republika Hrvatska, čiji je izdavatelj jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj ili Hrvatska narodna banka. Neaktivno tržište Odjel za nadzor i kontrolu rizika redovito razmatra pokazatelje aktivnosti tržišta te smatra da, osim neispunjenja gore navedenih kriterija za aktivno tržište, u pokazatelje neaktivnog tržišta spadaju značajan pad volumena trgovinskih aktivnosti i značajne promjene cijena tijekom razdoblja, odnosno činjenica da tržišne cijene više nisu aktualne, iako navedeni čimbenici sami po sebi ne moraju nužno značiti da tržište više nije aktivno. Uprava Društva može posebnom odlukom odrediti da za pojedini financijski instrument ne postoji aktivno tržište, na primjer ako promatrane tržišne transakcije po prosudbi Odjela za nadzor i kontrolu rizika nisu redovite, čak iako su cijene dostupne, ili ako jedine izvršene transakcije predstavljaju prisilne transakcije ili transakcije prodaje u nuždi. Datum trgovanja Financijska imovina se priznaje na datum trgovanja, odnosno na datum kad se Društvo obvezalo na kupnju financijske imovine. Obračun na datum trgovanja odnosi se na (a) priznavanje imovine koje je potrebno primiti i obveze koju je potrebno podmiriti na datum trgovanja, (b) prestanak priznavanja imovine koja je prodana te priznavanje dobiti ili gubitka od otuđenja i priznavanje potraživanja od kupca za plaćanje na datum trgovanja. 26 ERSTE d.o.o., Zagreb

28 2 Računovodstvene politike (nastavak) Aktivno tržište (nastavak) Prestanak priznavanja financijskih instrumenata Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu kad više ne posjeduje ugovorna prava koja sadrži financijski instrument, što je uobičajeno slučaj kada je instrument dospio ili je prodan. Novac Novac i novčane ekvivalente uključuje novac u banci i blagajni. Sastoji se od novca na transakcijskim računima ili devizama i iskazuje se po amortiziranom trošku jer: (i) se drže radi naplate ugovornih novčanih tokova, a ti novčani tokovi predstavljaju isključivo glavnicu i kamatu i (ii) nisu određeni po fer vrijednost u računu dobiti i gubitka Računi u bankama koji glase na inozemna sredstva plaćanja iskazuju se u hrvatskim valutnim jedinicama primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan izvještavanja. Tečajne razlike (pozitivne ili negativne), nastale primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na stranu valutu, priznaju se u računu dobiti i gubitka. Financijske izvedenice Financijske izvedenice su financijski instrumenti: 1) čija se vrijednost mijenja prema promjeni vrijednosti temeljne imovine. Temeljnu imovinu čini imovina navedena u važećim zakonskim propisima koji reguliraju poslovanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova uključujući i financijske instrumente koji imaju jednu ili nekoliko karakteristika te imovine, kamatne stope, devizni tečajevi ili valute ili financijski indeksi, 2) koji ne zahtijevaju početno neto ulaganje ili relativno malo neto ulaganje u odnosu na druge vrste ugovora koji se slično reagiraju na promjene tržišnih uvjeta, 3) koji se podmiruju na neki budući datum. Financijske izvedenice se evidentiraju i iskazuju u izvještaju o financijskom položaju u liniji izvanbilančni zapisi po nominalnom iznosu financijskog instrumenta, a vrednuju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Povećanje/smanjenje fer vrijednosti financijskih izvedenica evidentira se u bilančnoj evidenciji kao imovina, ukoliko je fer vrijednost pozitivna ili obveza, u slučaju negativne fer vrijednosti. Sukladno zakonskim odredbama koje uređuju poslovanje mirovinskih društava, društvo svoju imovinu može uložiti samo u forward ugovore isključivo radi zaštite imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni. Potraživanja i obveze Potraživanja i obveze iskazani su po njihovoj nominalnoj vrijednosti. Kad naplata potraživanja više nije vjerojatna, potraživanja se moraju ispraviti do njihove utržive vrijednosti putem vrijednosnog usklađenja sumnjivih i spornih potraživanja. 27 ERSTE d.o.o., Zagreb

29 2 Računovodstvene politike (nastavak) Priznavanje prihoda Prihodi nastali tijekom redovnog poslovanja Društva priznaju se u iznosu cijene transakcije. Transakcijska cijena je iznos naknade za koju Društvo očekuje da ima pravo u zamjenu za izvršenu uslugu, isključujući iznose naplaćene u ime trećih osoba. Prihodi se priznaju neto bez popusta i poreza na dodanu vrijednost. Prihodi od pružanja usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene. Prihodi od upravljanja fondom U skladu sa Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima, Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Statutima pojedinih mirovinskih fondova, naknade se izračunavaju kako slijedi A) Za obvezne mirovinske fondove Ulazna naknada obračunava se odbitkom 0,8% uplaćenih doprinosa, Naknada za upravljanje tijekom obračunavala se odbitkom 0,363% godišnje od ukupne imovine mirovinskog fonda umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja (2017.: 0,39%), a izračun se obavlja za svaki dan vrednovanja imovine mirovinskog fonda. Izlazna naknada naplaćuje se prilikom prijelaza iz jednog mirovinskog fonda u drugi (novi) fond pod upravljanjem drugog mirovinskog društva, pod uvjetom da je prošlo više od 14 dana od prethodne promjene, bez obzira da li se radi o promjeni kategorije fonda pod upravljanjem istog mirovinskog društva ili o promjeni fonda pod upravljanjem drugog mirovinskog društva. Izračunava se na temelju ukupnog iznosa sredstava na osobnom računu člana fonda, a sukladno Zakonu, u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj te 0,2% u trećoj godini članstva. Član može, bez naknade, promijeniti kategoriju mirovinskog fonda samo u godinama života koje su višekratnik broja tri i u mjesecu u kojemu je rođen, s tim da mora uzeti u obzir ograničenja propisana Zakonom. Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda ne naplaćuje se naknada za izlaz. Naknadu za izlaz obračunava REGOS, odnosno, Fond prima ukupne doprinose ostvarene na taj dan, umanjene za izlaznu naknadu koja se, na dnevnoj osnovi, isplaćuje Društvu. B) Za otvorene dobrovoljne mirovinske fondove Ulazna naknada za Expert i Protect; Tijekom godine te do 13. studenog godine plaća se jednokratna ulazna naknada u visini kuna za čitavo vrijeme trajanja članstva ili višekratna naknada u visini od 8% godišnje na uplaćene doprinose u Fond u prve četiri godine članstva, najviše 400 kuna godišnje, a sljedećih šest godina plaća se fiksna naknada od 20 kuna. Od 13. studenog ulazna naknada je ukinuta za sve nove članove. Naknada za upravljanje Erste Plavim Protect dobrovoljnim mirovinskim fondom u visini od 1,6% godišnje i Erste Plavim Expert dobrovoljnim mirovinskim fondom u visini 1,8% godišnje ukupne imovine umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja u vrijednosne papire, koja se obračunava za svaki dan vrednovanja neto imovine Fondova i naplaćuje mjesečno. Prihod od naknade za upravljanje priznaje se na dnevnoj osnovi, dok se prihod od ulazne i izlazne naknade priznaje u trenutku uplate/isplate vezane uz ulaz, odnosno izlaz pojedinog člana te se ne razgraničava. 28 ERSTE d.o.o., Zagreb

30 2 Računovodstvene politike (nastavak) Priznavanje prihoda od ulaganja u financijske instrumente Realizirani dobici/gubici od ulaganja priznaju se u trenutku prodaje financijskih instrumenata, kao razlika između nabavne vrijednosti na početku poslovne godine ili na datum stjecanja tijekom godine i prodajne vrijednosti. Nerealizirani dobici/gubici priznaju se mjesečno kao razlika između nabavne vrijednosti vrijednosnih papira i njihove fer vrijednosti Prihodi od kamata Prihodi od kamata iskazuju se u računu dobiti i gubitka po svim instrumentima koji nose kamatu po načelu obračunanih kamata. Kamate se obračunavaju sukladno hrvatskim zakonskim propisima ili ugovoru zaključenom između zajmodavaca i zajmoprimaca. Prihod od kamata sadrži prihode od kamata na ulaganja u vrijednosne papire namijenjene trgovanju, prihode od kamata na oročene depozite te obračunatu premiju/diskont na financijske instrumente. Ostali prihodi od kamata su prihodi od avista kamata i od zateznih kamata koje se obračunavaju na zakašnjela plaćanja. Troškovi kamata Troškovi kamata priznaju se kao rashod tijekom perioda korištenja sredstava primjenom efektivne kamatne stope. Oporezivanje Porezna obveza je zasnovana na poreznoj dobiti financijske godine. Porez na dobit utvrđuje se i plaća temeljem odredaba Zakona o porezu na dobit. Porezni rashod koji se obračunava na rezultat za izvještajnu godinu sastoji se od tekućeg poreza i odgođenog poreza. Tekući porez predstavlja pretpostavljeni iznos poreza koji se plaća na oporezivi iznos dobiti za poslovnu godinu uz primjenu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja te svih korekcija iznosa porezne obveze za prethodna razdoblja. Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilančne obveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koristi za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođenog poreza temelji se na pretpostavljenom načinu realizacije ili namire knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza po važećim poreznim stopama na dan izvještavanja. Odgođena porezna imovina priznaje se u trenutku kada je vjerojatno da će oporeziva dobit biti dostatna da se iz nje iskoristi odgođena porezna imovina. Na svaki datum izvještavanja, Društvo mora odrediti nerealiziranu odgođenu poreznu imovinu i knjigovodstvenu vrijednost odgođene porezne imovine. Izračun odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizlazile iz načina na koji Društvo očekuje da će, na datum izvještavanja, nadoknaditi knjigovodstvenu vrijednost svoje imovine. Porezne prijave Društva podliježu poreznoj kontroli nadležnih organa. Budući su moguća različita tumačenja brojnih poreznih zakona, iznosi u financijskim izvještajima mogu biti naknadno promijenjeni ovisno o odluci nadležne Porezne uprave. 29 ERSTE d.o.o., Zagreb