Ljetni državni seminar – VII. Dani Josipa Roglića Sveučilište u Zadru, Karta – medij komunikacije u prostoru i o prostoru 4. srpnja 2014.

Транскрипт

1 Josip Faričić Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru jfaricic@unizd.hr

2 Kartu je, pojednostavljeno, Međunarodno kartografsko društvo definiralo kao kodiranu sliku geografske stvarnosti. Ta definicija odgovara topografskim kartama i dijelu tematskih karata Karta može biti semantička tvorba u kojoj uz elemente geografske stvarnosti postoje i elementi koji to nisu grafički prikaz prostora mašte koja, barem ne izravno, ne mora biti u nikakvoj vezi sa stvarnošću.

3 Na različitim tematskim kartama prikazuje se samo jedan ili nekoliko fokusiranih elemenata vidljive ili znanstvenim i logičkim zaključivanjem spoznate stvarnosti na određenom prostoru, sadržaji kojih trenutačno nema u prostoru (npr. prostorni planovi) sadržaji kojih nikada neće biti u prostoru (npr. karte s prikazima književne fikcije). Zajedničko je svim kartografskim ostvarenjima da se koriste onda kada prostorni odnosi imaju prvorazrednu važnost makar na kartama bili prikazani i sadržaji koji izlaze iz uobičajenih okvira geodezije i geografije.

4 Topografska karta Kodirana slika geografske stvarnosti Isječak topografske karte izvornog mjerila 1:25.000)

5 Tolkienova karta Međuzemlja iz trilogije Gospodar prstenova

6 Tematska karta s prikazom prostora u kojem se zbiva radnja Igre prijestolja

7 Karta kao dio svakidašnjice - uobičajeni sadržaj mobilnih telefona i drugih osobnih elektronskih uređaja namijenjenih istraživanjima, komunikaciji, ali i zabavi

8 Uz karte koje su namijenjene znanosti, školstvu, strukama koje se bave proučavanjem različitih tema vezanih uz prostor ili obavljaju svoju djelatnost u prostoru te karte namijenjene potrebama mnogih za orijentaciju u prostoru, karte mogu nastati i kao: odraz ideja i koncepcija o stvarnom prostoru ali ne i realnih geografskih spoznaja, rezultat potrebe da se likovno oblikuje književna i umjetnička geografija, odraz humorističnog pogleda na svijet (primjerice, satiričko problematiziranje političkih problema i stereotipa), rezultat igre bez posebnih političkih i drugih aluzija.

9 Biskup Izidor Seviljski T-O karta svijeta, 7. st. (karta je tiskana 1472.) Ovaj tip karata nazvan je prema slovu T koje zatvaraju glavne (poznate) kontinentske cjeline (grč. Theos = Bog) i slovu O koje zatvara polje karte Svrha T-O karata nije bila dati realan prikaz Zemlje, nego shematski prikazati idealizirane podjele poznatoga svijeta Ranosrednjovjekovni kartografi prikazivali su Zemlju uopćeno, najčešće u obliku kruga u čijoj se sredini nalazi Jeruzalem (Ovako govori Jahve Gospodin: Ovo je Jeruzalem! Postavih ga u središte naroda, okružih ga zemljama! Ezekijel,5,5)

10 Jug uz gornji rub karte na Karti svijeta Mohammed Al-Idrizija (1154.)

11 Heinrich Bünting, Itinerarium Sacrae Scripturae, Magdeburg, 1581.

12 Sebastian Münster: Europa kao kraljica (svijeta), 1570.

13 Karta podzemne željeznice u Londonu

14 Stanovništvo svijeta, po državama Kartogram na kojem se države izobličene s obzirom na broj stanovnika

15 Karta turističkih dolazaka

16 Karta kao osnovni dio društvenih igara za djecu izvrstan medij upoznavanja prostora za djecu predškolske i rane školske dobi

17 Paul Hadol, Satirička karta Europe s francuskog motrišta, 1870.

18 Fred Rose, Satirička karta Europe, 1900.

19 Prikaz banalizirane percepcije Azije kod prosječnoga stanovnika SAD-a

20 Karta percepcije vjerske i kulturne slike Europe

21 Tolkienov geografski sloj nad stvarnim političko-geografskim slojem

22 Geografski raspored omiljenih pića

23 Kartogram prosječnoga godišnjeg konzumiranja alkoholnih pića (u litrama po osobi), po državama

24 Kartu treba promatrati kao medij komunikacije, a istodobno i s tim u vezi kao sredstvo izražavanja izvor spoznaja o stvarnom prostoru bitan subjekt dokučivanja imaginarnog prostora. Karta je najbolji tip konstrukcije prostornosti u okviru materijalne i duhovne (pa i duhovite) sastavnice svakoga čovjeka. Karta dopunjuje ili posve zamjenjuje tekstualnu deskripciju i omogućuje slobodniju interpretaciju prostora.

25 Proces dekodiranja sadržaja karte može biti vođen (upotrebom odabranih i objašnjenih kartografskih izražajnih sredstava) ali ne mora biti jednoznačan i definitivan. Suvremeno libertinsko (gotovo bez ikakvih normi) ozračje iščitavanja karata ne podrazumijeva posvemašnje isključivanje standardnih znanstvenih postupaka već ponajprije ovisi o motivima i potrebama korisnika.

26 Banal(izira)na interpretacija geografskog sadržaja karata može pridonijeti različitim zabludama i manipulacijama: uspostava pogrešnih relativnih prostornih odnosa i s tim u vezi ukorjenjivane pogrešnih mentalnih mapa nametanje prostorne koncepcije u pogledu izgleda i funkcioniranja svijeta

27 P = 2,2mil. km 2 P = 7,7 mil. km 2 Zemlja prikazana u Mercatorovoj projekciji koja vjerno čuva oblike ali deformira površinske odnose

28 Prikaz Zemlje u Van der Grintenovoj projekciji primjer primjene kartografskih ostvarenja koja su neprikladna, posebno u nastavi

29 Uobičajena koncepcija svijeta okupljenog oko Greenwichkog kao početnog meridijana - polazišta za određivanje geografske dužine i računanje pojasnog vremena: europocentričan pogled na svijet

30 Utjecaj odabira standardnoga meridijana kao polazišta u oblikovanju koncepcije svjetskog prostora

31 Utjecaj odabira standardnoga meridijana kao polazišta u oblikovanju koncepcije svjetskog prostora

32 Kontinenti okupljeni oko standardnog meridijana koji prolazi kroz Sjevernu Ameriku - polazište za mnoge rasprave (iskaz trenutačne političke moći, relativiziranje uobičajenih prostornih fraza poput Bliskog i Dalekog Istoka i sl.)

33 Svijet okrenut naopačke? Je li uobičajeno prikazivanje jedino relevantno?

34 Karta medij komunikacije Karta sredstvo izražavanja Karta nezaobilazan oblik upoznavanja prepoznavanja pridruživanja stvarnoga i imaginarnog prostora

35 Hvala na pažnji!