Naziv studija Dvopredmetni preddiplomski sveučilišni studij filozofije Naziv kolegija Etika 1 Status kolegija obvezatni Godina treća Semestar Peti/zimski ECTS bodovi 3 Nastavnik Prof.dr.sc.Iris Tićac e-mail iticac@unizd.hr vrijeme konzultacija Srijedom, 11.30 12.30 Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Predavaonica br. 124 Oblici izvođenja nastave Predavanja sa raspravom Nastavno opterećenje P+S+V 2+0+0 Način provjere znanja i polaganja ispita Kontinuirano:domaće zadaće (analize filozofijskog teksta),pismeni i usmeni ispit Početak nastave 01.10.2018. Završetak nastave 25.01.2019. Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin Jesenski ispitni Jesenski ispitni Zimski ispitni rok rok rok 12.02.'19. 02.09.'19. 17.09.'19.. Zimski ispitni rok 29.01.'19. Svrha je ovog kolegija osposobiti studente za etičku refleksiju morala, utemeljenu etičku argumentaciju pri čemu će se temeljna literatura koja se odnosi na klasike etičke misli raspravljati u uskoj povezanosti sa njihovom recepcijom u suvremenim raspravama. Ishodi učenja Preduvjeti za upis Sadržaj kolegija Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni: - objasniti temeljne etičke pojmove i temeljna pitanja etike - razlikovati razine etike (deskriptivnu, normativnu i metaetičku) - obrazložiti povezanost etike i filozofijske antropologije - usporediti i kritički vrednovati različite načine utemeljenja moralnih sudova - analizirati i objasniti odnos moralnog zakona i slobode - samostalno tumačiti i analizirati izvorne filozofijske tekstove iz područja etike Pojam, predmet (formalni i materijalni), metode i cilj etike. Moralna refleksija i etička refleksija. Odnos etike spram drugih filozofijskih disciplina. Temeljni pojmovi etike: dobro (kao ontološka i moralna kategorija). Moralno dobro (formalno i materijalno određenje). Moralno dobro i moralno ispravno. Ovisnost određenja moralnog dobra o antropologiji: bit i svrha ljudske egzistencije; značenje ljudske naravi u metafizičkom smislu; temeljne odrednice racionalne naravi čovjeka: moralni zakon; antropološko i etičko značenje naravnog zakona. Obligatornost i finalna vrijednost ćudorednog zakona. Značenje prvog univerzalnog principa: Dobro treba činiti, zlo izbjegavati. Pitanje objektivnih kriterija ili normi moralnosti. Izvor normi: a) razumska ljudska narav b) recta ratio (ispravni razum), c)
ljudska osoba. Sloboda (sloboda volje kao nutarnji princip moralnog čina, sloboda i obligacija, sloboda i odgovornost). Aristotel,Nikomahova etika, SNL, Zagreb 1988. Akvinski, T., Summa contra Gentiles. Suma protiv pogana, III., KS, Zagreb 1994.(odabrana poglavlja); Isti, Izbor iz djela, Naprijed, Zagreb 1990.(odabrana poglavlja) Berčić. B., Filozofija Sv.I., Ibis-grafika, Zagreb 2012.(odabrana poglavlja) Obvezna literatura Kant, I., Osnivanje metafizike ćudoređa, Feniks, Zagreb 2003. Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976.(odabrana poglavlja) Frankena, K.W., Etika, Kruzak, Zagreb 1998.(odabrana poglavlja) Tugendhat, E., Predavanja o etici, Jesenski i Turk, Zagreb 2003.(odabrana poglavlja) Wojtyla, K., Temelji etike, Verbum, Split 1998. Ayer,A.J., Freedom and Morality and Other Essays, Oxford University Press, 1984. Bayertz, K., Warum überhaupt moralisch sein?, Verlag C.H. Beck, München 2004. Berčić, B., Realizam, relativizam, tolerancija, Hrvatski kulturni dom, Rijeka, 1995. Bourke, V.J., History of Ethics (Vol.I, II), New York 1970. Dopunska literatura De Finance, J., Etica generale, Tipografia Meridionale, Cassano Murge 1984., engleski prijevod : An ethical Inquiry, Editrice Pontifica Universita Gregoriana, Roma 1991. Composta, D., Natura e ragione. Studio sulle inclinazione naturali in raporto al diritto naturale, Zürich 1971. Ćović, A., Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb 2004. Engelhardt, P.(Hrsg.), Sein und Ethos. Untersuchungen zur Grundlegung der Ethik, Mainz 1963. Finnis, J.M., Fundamental of Ethics, Clarendon Press, Oxford 1983. Gensler,J.H., Ethic: A Contemporary Introduction, Routledge, 1998. Geach,P., Good and Evil, u: Analysis 17(1956); Reprint u: Foot, Ph (Hr.),
Theories of Ethics, Oxford, London 1967., str. 64-73. Hartmann, N., Etika, Ljevak, Zagreb 2003. Kluxen, W., Philosophische Ethik bei Thomas von Aquin, 2. Aufl., Hamburg 1980. Koprek,I., Kao dio mene.etika-prijateljstvo-krepost, HFD, Zagreb 1995. Koprek,I., Etički vidici čovjekove odgovornosti, Obnovljeni život, 2/2009. McNaughton,D., Moralni pogled.uvod u etiku, Sveučilište u Zagrebu- Hrvatski studiji, Zagreb 2010. Messner, J., Ethik. Kompendium der Gesamtethik, Tyrolia, Wien, München 1955. Moore, G.E., Principia Ethica, KruZak, Zagreb, 2009. Pieper, A., Einführung in die Ethik, Tübingen 2007. Rhonheimer, M., Natur als Grundlage der Moral. Die personale Struktur des Naturgesetzes bei Thomas von Aquin.Eine Auseinandersetzung mit autonomer und telelogischer Ethik, Innsbruck/Wien 1987. Riedel, M.,(Hrsg.), Rehabilitierung der praktischen Philosophie I., Freiburg&Br. 1972. Rümelin, J.N., O ljudskoj slobodi,breza, Zagreb 2007. Seifert,J., Was ist und was motiviert eine sittliche Handlung?, Salzburg 1976. Senković, Ž., Aristotelova phronesis, u: A.Calvert (ur.), Probudi krepost.aretaički pristup filozofiji.zbornik u čast p. Ivana Kopreka SJ u povodu 60. obljetnice života, FTI, Zagreb 2014., str. 155-172. Simon, P., Morale, Paideia, Brescia 1967. Spaemann, R., Moralische Grundbegriffe, Oscar Beck, München 1986. Thurner,U., Zum Verhältnis von Theorie und Praxis bei der ethischen Urteilsbildung, u: H.Friesen/K.Berr (Hrsg.), Angewandte Ethik im Spannungsfeld von Begründung und Anwendung, Peter Lang, Frankfurt am Main, 2004., str. 35-49.. Zimmerman, M.J., The Concept of Moral Obligation, Cambridge University Press, 1996.
Internetski izvori Način praćenja kvalitete Uvjeti za dobivanje potpisa Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi /ispita Način formiranja konačne ocjene Napomena Sukladno dogovorenim kriterijima kvaliteta rada pratit će se sustavno na samoj nastavi što uključuje praćenje aktivnog sudjelovanja studenata u raspravi, kvalitete domaćih radova (analize filozofijskih tekstova i kraćeg pisanog rada), te na redovitim konzultacijama. Posebno zainteresirani studenti imaju mogućnost individualnog rada s nastavnikom-mentorom na konzultacijama. Pored toga razina kvalitete pratit će se temeljem studentske evaluacije (ankete), samoevaluacije koju provodi nastavnik i analize ispitnih rezultata. Studenti su obvezatni: a) redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama što pretpostavlja čitanje temeljne literature b) izraditi analize filozofijskih tekstova, c)izraditi kraći pismeni rad u kojemu će prema vlastitom izboru predstaviti odabrano poglavlje iz proširenog popisa literature Aktivnost na nastavi (sudjelovanje u raspravi) - max broj bodova 10;pismene analize filozofijskih tekstova max broj bodova 15; izrada kraćeg pisanog rada max broj bodova 15; pismeni ispit max broj bodova 30; usmeni ispit max broj bodova 30 Konačna ocjena rezultat je vrednovanja svih elemenata provjeravanja: aktivnost u nastavi (sudjelovanje u raspravama) 10% ocjene; izrada domaćih zadaća (analize filozofijskih tekstova) 15 % ocjene; izrada kraćeg pisanog rada 15% ocjene; pismeni ispit 30% ocjene; usmeni ispit 30% ocjene Načini i kriteriji ocjenjivanja domaćih zadaća (analiza filozofijskih tekstova), kraćeg pisanog rada (prezentacije odabranog poglavlja iz proširenog popisa literature), te pismenog i usmenog ispita bit će prezentirani studentima na nastavi. Nastavne teme-predavanja Red. Datum Naslov Literatura br. 1. 03.10.'18. Pojam, predmet, metode i cilj etike K.Wojtyla, Temelji etike; De 2. 10.10.'18. Etika kao normativna znanost o ljudskom djelovanju Finance, J., Etica generale Aristotel, Nikomahova etika (u daljnjem navođenju NE); A. Ćović,Etika i bioetika; AU.Thurner, Zum Verhältnis Etika kao praktična znanost. Problematika utemeljenja i von Theorie und Praxis bei 3. 17.10.'18. primjene der ethischen Urteilsbildung, u: H.Friesen/K.Berr (Hrsg.), Angewandte Ethik im Spannungsfeld von Begründung und Anwendung B.Berčić, Filozofija Sv.I.; W.Frankena, Etika 4. 24.10.'18. Metaetika (6.pogl.);Koprek,I., Kao dio mene; D.McNaughton, Moralni pogled. Uvod u etiku Aristotel, NE I ; I.Kant, Osnivanje metafizike Izvanetičko i etičko određenje dobra. Ćudoredno dobro kao ćudoređa; I.Koprek, Kao dio 5. 31.10.'18. predmet etike (tri područja moralnosti: djelovanja, temeljna mene ; W.Frankena (4.pogl); držanja, vrline) Etika; E.Tugendhat, Predavanja o etici (3.pred.) 6. 07.11.'18. Dvije dimenzije moralnosti: dobro i ispravno Aristotel, NE VI; I.Kant,
Osnivanje metafizike ćudoređa 7. 14.11.'18. Moralna prosudba i moć suđenja (Urteilskraft) I.Kant, Kritika moći suđenja 8. 21.11.'18. 9. 28.11.'18. 10. 05.12.'18. Ćudoredna obligacija i trebanje (Sollen):obvezujući i neobvezujući smisao trebanja Kriteriji ćudoredno dobrog djelovanja: nakana, sam čin, okolnosti, posljedice Izvor moralnih normi: a) razumska ljudska narav b)orthos logos, recta ratio (ispravni razum), c) ljudska osoba I.Kant, Osnivanje metafizike ćudoređa; E. Tugendhat, Predavanja o etici J.Seifert, Was ist und was motiviert eine sittliche Handlung? I,13;III,15;T.Akvinski, Suma protiv pogana (u daljnjem navođenju ScG); K.Wojtyla, Temelji etike 11. 12.12.'18. 12. 19.12.'18. Značenje prvog univerzalnog principa: Dobro treba činiti, a zlo izbjegavati Antropološko i etičko značenje naravnog zakona ( lex naturalis i uloga phronesis) 13. 09.01.'19. Moralni relativizam 14. 16.01.'19. Sloboda kao preduvjet ćudoredno dobrog djelovanja 15.. 23.01.'19. Sloboda i odgovornost Gensler, J. H, Ethic:A Contemporary Introduction, Ch. 8 Aristotel, NE VI; T.Akvinski, ScG; K.Wojtyla,Temelji etike; Ž. Senković, Aristotelova phronesis B.Berčić, Realizam, relativizam, tolerancija Aristotel, NE III; T.Akvinski, Izbor iz djela; I.Kant, Osnivanje metafizike ćudoređa; Rümelin, J.N., O ljudskoj slobodi Aristotel, NE; W.Frankena, Etika; Koprek,I., Etički vidici čovjekove odgovornosti Seminari Red. br. Datum Naslov Literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Vježbe Red. br. 1. Datum Naslov Literatura
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Nastavnik: Prof.dr.sc.Iris Tićac