UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŢENJERING I MENADŢMENT BANJA LUKA Akademska 2016/17. godina PREDMET: UVOD U PEDAGOŠKU PSIHOLOGIJU Nastavnik: dr Siniša Subotić email: sinisasub@gmail.com Saradnik u nastavi: Ivan knežević, dipl.psiholog email: efremhas@gmail.com Nastava: srijeda, 13:30-16:00h Vježbe: petak, 14:30-16:00h (osim kada su zakazana gostujuća predavanja) Konsultacije: po dogovoru Literatura: 1. Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija. Zagreb, HR: Naklada slap. (glavni udžbenik; odabrana poglavlja) 2. Vulfolk, A., Hjuz, M., & Volkap, V. (2014). Psihologija u obrazovanju I. Beograd, RS: Clio. (odabrana poglavlja) 3. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb, HR: IEP-VERN. (odabrana poglavlja) 4. Vučić, L. (2007). Pedagoška psihologija. Beograd, RS: Centar za primenjenu psihologiju. (odabrana poglavlja) 5. Subotić, S. (2014a). Evaluacija inkluzivne obrazovne reforme u osnovnoj školi (Neobjavljena doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. (odabrani dijelovi) Dostupno s https://www.academia.edu/7076080/evaluacija_inkluzivne_obrazovne_reforme_u_osnovn oj_%c5%a1koli_doktorska_disertacija_ 6. Subotić, S. (2014b). Inkluzija, moralnost i realnost: odgovori na teška pitanja. Primenjena psihologija, 7(4), 515-529. Dostupno s https://www.academia.edu/9306334/inkluzija_moralnost_i_realnost_odgovori_na_te%c5 %A1ka_pitanja_Inclusion_Morality_and_Reality_The_Answers_to_Tough_Questions_ 7. Subotić, S., Dimitrijević, S., & Knežević, I. (2015). Fizičko kažnjavanje djece: nevalidna argumentacija. Zaustavimo nasilje nad djecom!, 2015-1, 1-21. Preuzeto s http://www.zastitimodjecuodnasilja.org/?id=31 8. Subotić, S., Dimitrijević, S., & Knežević, I. (2016). Batina NIJE iz raja izašla. U S. Dimitrijević (Ur.), Otvoreno polje razvoja: Psiho-socijalni rad sa djecom i mladima (pp. 87-101). Banja Luka, BiH: Zdravo da ste. Preuzeto s http://www.zdravodaste.org/?id=73 9. Materijal s predavanja i vježbi (prezentacije, odabrani članci i video materijal) *Napomena: Zahtijeva otvaranje besplatnog https://www.academia.edu naloga. 1
Plan rada na predavanjima i vjeţbama 1. PREGLED AKTIVNOSTI Datum Nastavnik Plan rada: 1. Uvodni čas: Upoznavanje, sadržaj i koncepcija predmeta, plan rada i obaveze studenata 2. Istorija obrazovanja i pedagoške psihologije (dva dijela) 3. Aktuelni obrazovni trendovi: inkluzija u obrazovanju 4. Uloga i osobine nastavnika, nastavnik u inkluziji i izgaranje na radu 5. Pedagoške implikacije modela ličnosti 6. (Ne)nasilno odgajanje djece 7. Pedagoške implikacije teorija Pijažea i Vigotskog i vršnjačka socijalizacija Prva parcijalna provjera znanja (dva časa) 8. Motivacija i stilovi učenja u pedagoškoj praksi 9. Inteligencija: određenja inteligencije i pregled psihometrijskih teorija 10. Inteligencija: aktuelna pitanja, rasne i polne razlike u kognitivnom funkcionisanju i školskom postignuću 11. Inteligencija: savremena i kontekstualistička shvatanja 12. Poremećaji ponašanja i poteškoće u učenju (studentska izlaganja) Druga parcijalna provjera znanja (dva časa) Raspored pismenih parcijalnih provjera znanja Parcijalna provjera znanja Planirana radna nedelja sa datumom povjere I pismena parcijalna provjera druga polovina novembra 2016. god. II pismena parcijalna provjera druga polovina januara 2017. god. 2
Struktura ocjene: Ispitna obaveza Datum provjere Broj bodova I pismena parcijalna provjera 25 II pismena parcijalna provjera 25 Predispitne aktivnosti 10 Seminarski rad 15 Završna usmena provjera 25 UKUPNO BODOVA 100 Uspješno savladanom parcijalnom provjerom znanja (bodovi ostvareni polaganjem parcijalne provjere znanja) smatra se kada student osvoji najmanje 60% bodova od maksimalnog broja bodova koje nosi parcijalna provjera znanja (min. 15 bodova). Studenti su obavezni izraditi i predati seminarski rad najkasnije do 01. decembra 2016. god. (prezentacije za dodatne bodove vrše se posljednjeg časa u semestru), kao preduslov za izlazak na II parcijalnu provjeru znanja. Seminarski rad je preduslov i za II integralni ispit i za usmeni ispit (mora biti dostavljen najmanje 10 dana prije termina ispita, a potom i odobren do početka ispita, da bi se ispitu moglo pristupiti). Studenti koji ne poloţe I pismenu parcijalnu provjeru znanja i/ili ne dostave seminarski rad (i ne dobiju za njega odobrenje) u za to predviđenom roku, nemaju pravo da pristupe II pismenoj parcijalnoj provjeri znanja. Ispit polažu integralno (pismeno ili usmeno), uz obavezan usmeni ispit, u redovnim ispitnim rokovima (a nakon što su dostavili seminarski i dobili za njega odobrenje). (Redovni) usmeni ispit biće fokusiran na provjeru stepena u kojem student vlada sposobnostima primjene i sinteze naučenog gradiva, tako da će težište ispita biti na problemskim scenarijima, a manje na reprodukciji (pitanja reprodukcije su moguća, ali će biti pomoćnog karaktera). Na primjer, umjesto pitanja Definisati ispitnu anksioznost i opisati uobičajene strategije njenog umanjenja! kakvo je moguće očekivati na parcijalnim pismenim provjerama znanja, na usmenom bi moguća varijacija ovog pitanja mogla biti: Zamislite da radite kao školski psiholog i da vam se obrati nastavnik za sugestiju u vezi sa 3
naglašeno anksioznim učenikom. Šta bise mu savjetovali? Šta biste lično pokušali da uradite sa tim učenikom? Pitanja na usmenom neće odstupati od sadržaja definisanog pitanjima za I i II parcijalnu provjeru znanja, ali će njihova forma, dakle, biti aplikativnog karaktera. Predispitne aktivnosti i obaveze uključuju izvršavanje obaveza i na predavanjima i na vježbama. Studenti na radu imaju mogućnost da nadoknade ove bodove putem dopunskih aktivnosti (prikupljanje i unos podataka, prevod odabranih članaka, opcioni seminarski rad, ekstenzivnija dopunska usmena i praktična provjera znanja i slično). Važno je da, osim pod izuzetnim okolnostima (npr. nakanadni upis), studenti koji neće biti u mogućnosti da pohađaju nastavu (predavanja i/ili vježbe) proaktivno kontaktiraju predmetnog nastavnika i saradnika, u svrhu dogovora za konsultativni rad i specifikovanje obaveza za nadoknadu bodova. Napomena: Položen Uvod u pedagošku psihologiju je preduslov za polaganje predmeta Praktikum iz pedagoške psihologije. Vaţno: Ako student u toku aktuelne školske godine u kojoj je slušao predmet, a zaključno sa posljednjim ispitnim rokom u toj školskoj godini, objavi ili ima u štampi prihvaćen empirijski naučni članak u legitimnom (tj. nepredatorskom) regionalnom ili jačem naučnom časopisu (samostalno ili kao prvi autor) i ako taj članak ima dodirne tačke sa sadržajem predmeta, student automatski dobija desetku iz tog predmeta (pod uslovom da ispit već nije položio). Dodatno, student biva oslobođen svih aktuelnih predmetnih obaveza (izuzev pohađanja nastave), ako je predmet još u toku. Ovo važi za sve predmete koje ja predajem (i dozvoljeno je unaprijed taktizirati ), ali jedan članak je moguće iskorititi samo za jedan predmet. Skala ocjenjivanja Ocjena Broj bodova 10 (deset) 95-100 9 (devet) 85-94 8 (osam) 75-84 7 (sedam) 65-74 6 (šest) 55-64 4
2. UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Seminarski rad predstavlja samostalni pregledni rad obima oko 2-3 stranice teksta (ne računajući reference) proreda 1, veličine fonta 12 (a samo izuzetno više od opisanog obima uz prethodni dogovor i dozvolu). Literaturu treba navoditi u skladu s APA standardom (za primjere vidjeti APA priručnik, kao i obrazac za izradu diplomskih radova PIM univerziteta: http://goo.gl/ltxthm). Teme za seminarski dodjeljuju se, po dogovoru, iz okvirnog opusa nastavne jedinice br. 13 (ali je, po potrebi, moguće ovaj opus donekle proširiti dodatnim srodnim temama). Za spisak predložene osnovne literature i ilustracije opusa tema pogledati pregled pitanja za ovu nastavnu jedinicu, dat u nastavku; seminarski radovi će biti resurs drugim kolegama za spremanje ispita i, kao takvi, trebali bi da posluže kao izvor za odgovaranje na pitanja koja su data u toj sekciji. Seminarski rad nosi do 10 bodova, a njegovo 10-minutno izlaganje (uz odgovarajuću power point prezentaciju i striktno mjereno vrijeme) nosi još do 5 bodova. Rok za izlaganje je fiksan i jednokratan posljednji čas u semestru, a studenti koji ovo propuste, trajno gube tih 5 bodova i nemaju novu mogućnost izlaganja. Međutim, studenti koji žele, mogu dobiti dodatne modalitete aktivnosti (prevođenje članaka, prikupljanje i unos podataka i sl.) kojima retrogradno mogu da namire ove propuštene bodove (kao i izostajuće bodove iz aktivnosti). 3. ILUSTRATIVNA PITANJA ZA I PARCIJALNU PROVJERU ZNANJA Nastavne jedinice 1 i 2: 1. Šta je pedagoška psihologija? 2. Zašto je pedagoška psihologija više od prostog otkrivanja očiglednih stvari? 3. Objasniti odnos pedagoške i razvojne psihologije! 4. Objasniti odnos pedagoške i opšte psihologije! 5. Ukratko opisati značaj Komenskog za pedagošku psihologiju! 6. Ukratko opisati značaj Galtona/Goltona za pedagošku psihologiju! 7. Ukratko opisati značaj Rusoa za pedagošku psihologiju! 8. Ukratko opisati značaj Pestalocija za pedagošku psihologiju! 9. Ko se smatra formalnim osnivačem pedagoške psihologije i koji je njegov doprinos? 10. Šta je to kompulzivna obrazovna paradigma? 11. Ukratko opisati istorijsko zaleđe kompulzivne obrazovne paradigme! 5
12. Šta je školovanje kod kuće (eng. homeschooling)? 13. Šta je deškolovanje (eng. unschooling)? Literatura: Vučić (2007), str. 5-20; Vizek-Vidović et al. (2003), str. 9-13, 151-152; Subotić (2014a), str. 12-18, 138-140; Vulfolk et al. (2014), 39-43; Woolfolk (2016), str. 10-12; materijal sa predavanja. Vidjeti i : Subotić (2014b) Gray, P. (2008, August 20). A brief history of education. [Blog post]. Retrieved from http://goo.gl/aiddrm Gray, P. (2008, August 2). Children educate themselves III: The wisdom of hunter-gatherers. [Blog post]. Retrieved from http://goo.gl/deciql Gray, P. (2008, May 2). The human nature of teaching II: What can we learn from hunter-gatherers? [Blog post]. Retrieved from http://goo.gl/9qhuol Nastavna jedinica 3: 1. Šta je inkluzija? 2. Koja je razlika između inkluzije i mejnstriminga (eng. mainstreaming)? 3. Šta je princip najmanje restriktivne sredine? (Napomena: Učiti sa slajdova!) 4. Šta je princip najmanje opasne pretpostavke? (Napomena: Učiti sa slajdova!) 5. Dati kraći osvrt na empirijske potvrde inkluzije! 6. Objasniti ukratko aspekt dekonstrukcije inkluzije u obrazovanju po UPB teoriji / u kontekstu postmodernističke osnove / sa aspekta negiranja disabiliteta i pozivanja na socijalnu konstrukciju! (Napomena: Učiti primarno iz Inkluzija, moralnost i realnost članka, tj. Subotić (2014b), a proširiti uvodnim dijelom Evaluacije inkluzivne obrazovne reforme u osnovnoj školi, tj. Subotić (2014a))! 7. Šta podrazumijeva italijanski model inkluzije? Literatura: Subotić (2004a), uvodni dio (cijeli); Subotić (2014b), cijeli članak; Woolfolk (2016), str. 125; prezentacija s predavanja. Nastavna jedinica 4: 1. Opisati vezu između kolektivnog doživljaja nastavnika o stepenu uticaja na učenike i učeničkog postignuća! 2. Ukratko opisati tipične veze varijabli nastavničkih kompetencija sa varijablama učeničkog postignuća! 6
3. Kako, iz perspektive učenika, izgleda tipičan profil ličnosti dobrog nastavnika (prema modelu Velikih 5)? 4. Šta je to nastavničko izgaranje na radu i koje su mu uobičajene karakteristike i implikacije? 5. Opisati nalaze koji su kod nas dobijeni o vezi nastavničkih stavova o inkluziji i izgaranja na radu! Literatura: prezentacija s predavanja; Vizek-Vidović et al. (2003), str. 329-333; Vulfolk et al. (2014), str. 26-38; Subotić (2014a), studija 1; Subotić (2014b), sekcija Primjer ispitivanja stavova o inkluziji. Nastavna jedinica 5: 1. Koji je uobičajeni odnos ekstraverzije/introverzije i školskog uspjeha na nižim i višim uzrastima i koja su moguća objašnjenja? 2. Koji su tipovi zadataka u kojima su naglašeno ekstravertni učenici tipično bolji od naglašeno introvertnijih? 3. Objasniti mogući odnos neuroticizma sa inteligencijom i školskim uspjehom i moguće razloge takvih veza! 4. Objasniti vezu savjesnosti sa školskim uspjehom! 5. Navesti i ukratko objasniti dimenzije Ajzenkovog modela ličnosti! 6. Navesti i ukratko objasniti dimenzije petofaktorskog modela ličnosti! 7. Definisati ispitnu anksioznost i opisati uobičajene strategije njenog umanjenja! 8. Esejski objasniti glavne argumente za i protiv fokusiranja nastavnika na učeničke stilove učenja! Literatura: prezentacija s predavanja; Woolfolk (2016), 396-399 (napomena: obratiti pažnju na tabelu sa str. 399), 393-399, 414-415; Vizek-Vidović et al. (2003), str. 102-103. Vidjeti i: Poropat, A. E. (2011). The Eysenckian personality factors and their correlations with academic performance. British Journal Of Educational Psychology, 81(1), 41-58. Poropat, A. E. (2009). A meta-analysis of the Five-Factor Model of personality and academic performance. Psychological Bulletin,135(2), 322-338. Nastavna jedinica 6: 1. Ukratko objasniti osnovne zamjerke na teoriju Pijažea! 7
2. Ukratko objasniti osnovne zamjerke na teoriju Vigotskog! 3. Šta je to zona narednog razvoja? 4. Šta su psihološka sredstva po Vigotskom? 5. Koje su osnovne razlike u teoriji egocentričnog govora između Pijažea i Vigotskog? 6. U esejskoj formi rezimirati najvažnije implikacije teorija Pijažea i Vigotskog za pedagošku praksu! 7. Koji su osnovi principi (načela, zakonitosti...) razvoja? 8. Esejski objasniti glavne aspekte razvoja jezika! 9. U esejskoj formi rezimirati najvažnije probleme vršnjačke socijalizacije i osvrnuti se na socijalne i razvojne prednosti uzrasno heterogenih grupa! Literatura: Woolfolk (2016), 25-52; 70-74 materijal sa predavanja. Vidjeti i : Vizek-Vidović et al. (2003), str. 47-63. Napomene: Pitanje br. 8 spremiti samostalno iz Woolfolk (2016) i fokusirati se samo na GLAVNE MOMENTE (tj. ključne trenutke i najvažnije principe), ali bez memorisanja individualnih faza (npr. nije neophodno da znate od kojeg do kojem mjeseca dijete tipično uči/usvaja šta, već da znate kojim okvirnim redolsijedom se to događa, tj. šta ide prije/poslije čega). Pitanje br. 9 primarno spremati iz materijala s predavanja. Nastavna jedinica 7: 1. Objasniti intergeneracijski krug nasilja! 2. Rezimirati glavne nalaze istraživanja koje su sproveli Holden, Williamson, & Holland (2014)! 3. Dati sintezu demanta tri argumenta za opravdanost fizičkog kažnjavanja djece. Literatura: materijal sa predavanja; Subotić, Dimitrijević, & Knežević (2015); Subotić, Dimitrijević, & Knežević (2016). Vidjeti i: Gershoff, E. T., & Grogan-Kaylor, A. (2016). Spanking and child outcomes: Old controversies and new meta-analyses. Journal of Family Psychology, 30(4), 453-469. doi: http://dx.doi.org/10.1037/fam0000191 Holden, G. W., Williamson, P. A., & Holland, G. O. (2014). Eavesdropping on the family: A pilot investigation of corporal punishment in the home. Journal of Family Psychology, 28(3), 401-406. doi:10.1037/a0036370 Vulfolk et al. (2014), str. 172-173 Intervju sa G.W. Holdenom: http://youtu.be/dahc03vnqdi 8
Intervju sa E.T. Gershoff: http://youtu.be/0kfboeqzbjs & https://youtu.be/sbm8i96zgcq Intervju sa M.A. Strausom: http://youtu.be/_pdbpnv63bi Sinteza moralnih i empirijskih argumenata protiv fizičkog kažnjavanja djece: http://youtu.be/jtqbhl-y83i 4. ILUSTRATIVNA PITANJA ZA II PISMENU PARCIJALNU PROVJERU ZNANJA Nastavna jedinica 8: 1. Šta je to intrinzička, a šta ekstrinzička motivacija? 2. Ukratko objasniti opšti bihejvioristički pristup motivaciji! 3. Ukratko objasniti opšti humanistički pristup motivaciji! 4. Ukratko objasniti opšti kognitivistički pristup motivaciji! 5. Ukratko objasniti opšti sociokognitivni pristup motivaciji! 6. Ukratko objasniti opšti sociokulturalni pristup motivaciji! 7. Objasniti Maslovljevu hijerarhiju motiva, njene pedagoške implikacije i ograničenja! 8. Navesti osnovne postavke teorije kognitivne disonance! 9. Šta je naučena bespomoćnost i koje su joj nastavne implikacije? 10. Kakvo je to autoregulisano učenje? 11. U esejskoj formi prikazati lično viđenje najboljih strategija za povećanje motivacije u školi i ukazati na potencijalno najveće prepreke! 12. Rezimirati glavne preporuke u vezi s time kako pohvaljivati učenike! 13. Kako poticati kreativnost u učenju? 14. Kako poticati transfer u učenju? 15. Opisati dvije vrste ocjenjivanja! 16. Koje su alternative tradicionalnom ocjenjivanju? 17. Šta su to standardizovani testovi? Literatura: Woolfolk (2016), str. 196-302 (napomena: većinu ovog čitate poluinformativno, tj. fokusirate se na glavne implikacije, a ne na detalje); 375-387; 493-535; Vizek-Vidović et al. (2003), str. 207-269; Vulfolk et al. (2014), str. 260-265; materijal sa predavanja. Nastavne jedinice 9, 10 i 11: 1. Zašto je sintagma intelektualno funkcionisanje prikladnija od ustaljenijeg termina inteligenciji? 9
2. Ukratko navesti kritike određenja inteligencije kao sposobnosti apstraktnog mišljenja! 3. Navesti Sternbergovo određenje inteligencije! 4. Ukratko objasniti osnovne postavke Spirmanovog shvatanja inteligencije! 5. Ukratko objasniti osnovne postavke Katelovog shvatanja inteligencije! 6. Ukratko objasniti osnovne postavke Terstonovog shvatanja inteligencije! 7. Koje su osnovne implikacije Katel-Horn-Kerolovog modela inteligencije? 8. Rezimirati kontekstualističke kritike psihometrijskih istraživanja i određenja inteligencije! 9. Ukratko objasniti osnovne postavke Sternbergovog shvatanja inteligencije! (Napomena: Učiti sa slajdova, ne iz Vizek-Vidović et al. (2003)!) 10. Ukratko objasniti osnovne postavke Gardnerovog shvatanja inteligencije! (Napomena: Učiti iz Vulfolk et al. (2014) i Woolfolk (2016), a ne iz Vizek- Vidović et al. (2003)!) 11. Koje su osnovne implikacije Sesijevog bioekološkog shvatanja inteligencije? 12. Šta je to Flinov efekt (eng. Flynn effect)? 13. Parafrazirati Flinovu tvrdnju u vezi s tim šta testovi inteligencije (prije svega Ravenove progresivne matrice) zapravo mjere! 14. Šta je to Linov efekt (eng. Lynn effect)? 15. Rezimirati osnovne nalaze u vezi sa aktuelnim shvatanjem rasnih razlika u inteligenciji! 16. Objasniti doprinose nasljeđa i sredine u vezi s razvojem inteligencije. 17. Kolika je heritabilnost inteligencije? 18. Šta je to hipoteza preklapanja? 19. Šta su to implicitne teorije inteligencije? (Napomena: Učiti sa slajdova i pogledati Woolfolk (2016), str. 387-393, 413) 20. Šta je to metakognicija? 21. Koje su to glavne strategija učenja (ukratko objasniti)? 22. Rezimirati najvažnije nalaze u vezi sa polnim razlikama u aspektima inteligencije! 23. Esejski objasniti najvažnije aspekte polnih razlika u učionici i školskom uspjehu, sa posebnim osvrtom na moguće uzročnike podbacivanja dječaka! Literatura: Woolfolk (2016), str. 111-121, 180-181 271-277; 387-393, 413; Vulfolk et al. (2014), str. 230-260, 344-346, 365-384;Vizek-Vidović et al. (2003), str. 70-77; materijal sa predavanja. Vidjeti i : Playlista sa intervjuima sa nekim od najvećih živućih istraživača inteligencije: https://www.youtube.com/playlist?list=plmnj_r5bccuyyzj5g1ggvfm5 9JEpDkteX Zarevski, P. (2012). Struktura i priroda inteligencije. Zagreb, HR: Naklada slap. 10
Nisbett, R. E., Aronson, J., Blair, C., Dickens, W., Flynn, J., Halpern, D. F., & Turkheimer, E. (2012). Intelligence: New findings and theoretical developments. American Psychologist, 67(2), 130-159. doi:10.1037/a0026699 Voyer, D., & Voyer, S. D. (2014). Gender differences in scholastic achievement: A meta-analysis. Psychological Bulletin, 140(4), 1174-1204. doi:10.1037/a0036620 Nastavna jedinica 12: 1. Šta je to ADHD i koje su mu karakteristike? 2. Rezimirati osnovne karakteristike i tretmane disleksije. 3. Rezimirati osnovne karakteristike i tretmane dispraksije. 4. Rezimirati osnovne karakteristike i tretmane diskalkulije. 5. Šta sve treba uzeti u obzir prilikom dijagnostikovanja intelektualnih smetnji? 6. Koji pristup u podučavanju (na)gluvih učenika je najbolji prema aktuelnim saznanjima? 7. Rezimirati osnovne karakteristike poremećaja autističnog spektra (osvrnuti se na Aspergerov sindrom i teoriju uma)! 8. Rezimirati osnovne karakteristike i tretmane disleksije. 9. Navesti preporuke za pristup učenicima s depresivnim simptomima / OCD-om / tikovima / itd. Literatura: Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija. Zagreb, HR: Naklada slap. Napomena: str. 129-145. Vulfolk, A., Hjuz, M., & Volkap, V. (2014). Psihologija u obrazovanju I. Beograd, RS: Clio. Napomena: str. 270-304. Gajić, T. (2015). Poremećaji autističnog spektra (Radni materijal za predmet Psihologija djece s posebnim potrebama, studijski program Psihologija, školska 2014/15. godina). PIM univerzitet, Banjaluka, Bosna i Hercegovina. Dostupno s http://goo.gl/oop8u6 Pištoljević, N. (2012). Rani razvoj djeteta indikator, odstupanja i preporuke. Sarajevo, BiH: EDUS Edukacija za sve. Dostupno s http://www.edusbih.org/rani-razvoj-djeteta/ Baucal, A. (Ur.). (2012). Standardi za razvoj i učenje dece ranih uzrasta u Srbiji. Beograd, RS: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Posokhova, I. (2007). Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju (2. izdanje). Buševec, HR: Ostvarenje d.o.o. Kuli, M. L. (2010). Podučavanje djece s poremećajima mentalnog zdravlja i učenja u redovnoj nastavi. Beograd, RS: Kreativni centar. Odabrani članci i dopunska literatura po dogovoru. 11
Napomena: Ispitna pitanja iz ove nastavne jedinice predstaljaju istovremeno i okvirni opus tema za studentske seminarske radove i izlaganja, a na ispitu je moguće očekivati samo pitanja koja zaista i budu obrađena tim seminarskim radovima/izlaganjima. 5. MOGUĆE TEME ZA DIPLOMSKE RADOVE Studenti iz ovog predmeta mogu izraditi diplomske radove, a okvirne predložene tematske oblasti koje dolaze u obzir su sljedeće: 1. Nastavničko izgaranje na radu i njegovi korelati; 2. Nastavni stilovi (ili stilovi učenja) i njihovi korelati (npr. osobine ličnosti); 3. Prediktori školskog postignuća ili polne razlike u školskom postignuću; 4. Socijalna dinamika u odjeljenju (polne razlike, odbačenost učenika s disabilitetima i slično); 5. Stavovi o školi (u kontekstu kompulzivne obrazovne paradigme) i njihovi korelati. Moguće je predložiti i teme za koje student procijeni da potpadaju pod okvir ovog predmeta, a koje nisu na listi, dok god je student u stanju da argumentuje prikladnost predložene teme. Prihvatanje teme zavisi od valjanosti te argumentacije, kao i od poklapanja sadržaja teme sa kompetencijama nastavnika. Sve eventualne teme (bez obzira na to da li jesu ili nisu na listi) moraju biti empirijskog karaktera, tj. u njima moraju biti prikazani nekakvi originalni istraživački podaci (ovo uključuje podatke prikupljenje na ispitanicima, na korpusu literature, dobijene matematičkim simulacijama i drugo). 12