GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE ZA GODINU April godine

Слични документи
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE ZA GODINU Mart godine

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE ZA GODINU April godine

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE ZA GODINU April godine

KATV HS

CRA Letter

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE ZA GODINU Mart, godine

ПРЕДЛОГ

Microsoft PowerPoint - RATEL Konferencija za novinare

Microsoft Word - Kvartalni pregled podatka o stanju trzista elektronskih komunikacija Q1 2019_ final docx

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH

Број: 05/ /14 Сарајево, године И З В Ј Е Ш Т А Ј о раду Независног одбора Парламентарне скупштине Босне и Херцеговине као

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH

Microsoft Word - 5. Izmene Plana raspodele, godine

Crna Gora AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE MEDIJE Broj: /1 Podgorica, godine Na osnovu čl. 40 st. 3 al. 10, čl. 70, čl. 73, čl. 79, čl. 104,

ProraĊunski kalendar Općine Goražde za 2009

Proračunski kalendar Općine Goražde za 2009

Demokratski narodni savez

P R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Sarajevo, april 2010

AmandmaniOglasavanjeObrazlozenje160608

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE Digitalna televizija u Jugoistočnoj Europi SEE Digi.TV Projekt pod nazivom Digitalna televizija u jugoistočnoj Europi SEE Digi.TV

Microsoft Word - Plan raspodjele radio-frekvencija iz opsega MHz_predlog.docx

Посебни услови пружања TOTAL GROUP услуге

На основу члана 6. Правилника о условима и критеријумима за доделу средстава дотација из буџета Града Новог Сада за реализацију програма манифестација

Radio - televizija Federacije Bosne i Hercegovine Pravilnik o unutrašnjoj organizacionoj strukturi Radio - televizije Federacije Bosne i Hercegovine U

Analiza slučajeva 2006

Студија квантитативног утицаја

Конкурс за суфинансирање проjеката/програма у области jавног информисања

BOSNA I HERCEGOVINA

INFORMACIJA O AKTIVNOSTIMA U SVEZI PROCESA EUROPSKIH INTEGRACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UPITNIK EUROPSKE KOMISIJE Bosna i Hercegovina je 15. veljače 2016

Број: 01/ /18 Сарајево, ИЗВЈЕШТАЈ О РАДУ КОМИСИЈЕ ЗА СПОЉНУ ТРГОВИНУ И ЦАРИНЕ У ПЕРИОДУ ЈАНУАР ДЕЦЕМБАР ГОДИНЕ Сарајево,

Na osnovu člana 31

(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q12017.)

Microsoft PowerPoint _EE-REALIZOVANI PROJEKTI I BUDUCI RAZVOJ.ppt

(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q22018.)

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH

Projekat finansira Evropska unija Projektni zadatak Kreiranje i provođenje obuke za voditelje grupa uzajamne podrške (peer-support) za preživjele od m

BOSNA I HERCEGOVINA БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА Brčko distrikt BiH Брчко дистрикт БиХ SKUPŠTINA СКУПШТИНА BRČKO DISTRIKTA BiH БРЧКО ДИСТРИКТА БиХ Mladena Magl

AKCIONI PLAN ZA SPROVOĐENjE STRATEGIJE ZA BORBU PRTOIV VISOKOTEHNOTLOŠKOG KRIMINALA ZA PERIOD GODINE OPŠTI CILj 1. CILj 1.1. Mer

Rezime izvještaja guvernera februar-mart U Izvještaju guvernera za februar i mart godine dat je prikaz ključnih aktivnosti Centralne banke

236. Na osnovu člana 32d stav 2, člana 32đ stav 5, člana 32i stav 2 i člana 32j stav 4 Zakona o nevladinim organizacijama ( Službeni list CG, br. 39/1

P R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u razdoblju od dana raspisivanja izbora do dana odrţavanja izbora Sarajevo, travanj

ЗАКОН О ИЗМЕНАМА ЗАКОНА О ИНФОРМАЦИОНОЈ БЕЗБЕДНОСТИ Члан 1. П Р Е Д Л О Г У Закону о информационој безбедности ( Службени гласник РС, број 6/16), у чл

broj034.pdf

KATV HS

RADNI MATERIJAL ZA SAVJETOVANJE SISTEM INTERNIH FINANSIJSKIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU REPUBLIKE SRPSKE POSLOVNI PROCES - PLAN BUDŽETA Banjaluka, maj

Споразум о јединственој тарифи накнада за емитовање фонограма и на њима забележених интерпретација Споразум је објављен у "Службеном гласнику РС", бр.

` w w w. b e o g r a d. r s УПУТСТВО ЗА ДОСТАВЉАЊЕ ПРЕДЛОГА ПРОЈЕКАТА ОД ЈАВНОГ ИНТЕРЕСА У ОБЛАСТИМА ОМЛАДИНСКОГ СЕКТОРА КOJЕ ЋЕ СУФИНАНСИРАТИ ГРАД БЕ

РЕПУБЛИКА СРБИЈА Дана: 18. јула године Државно правобранилаштво Министарство правде Број: ДП 590/2018 Број: / Високи савет судс

__

Microsoft Word Predlog RATEL - Pravilnik, prihvacene izmene

Посебни услови пружања TOTAL GROUP услуге

sc on ntb and tbt

На основу члана 35

KATV HS

BOSNA I HERCEGOVINA Brčko distrikt BiH SKUPŠTINA BRČKO DISTRIKTA BiH БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА Брчко дистрикт БиХ СКУПШТИНА БРЧКО ДИСТРИКТА БиХ Mladena Magl

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH

` w w w. b e o g r a d. r s УПУТСТВО ЗА ДОСТАВЉАЊЕ ПРЕДЛОГА ПРОЈЕКАТА ОД ЈАВНОГ ИНТЕРЕСА У ОБЛАСТИМА ОМЛАДИНСКОГ СЕКТОРА У ГРАДУ БЕОГРАДУ КОЈИ ЋЕ СЕ С

ГЛAВНА СЛУЖБА ЗА РЕВИЗИЈУ ЈАВНОГ СЕКТОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Бања Лука, Вука Караџића 4 Република Српска, БиХ Тел: +387(0)51/ Факс:+387(0)51

odluka_o_savjetu_za_saradnju_ls_sa_nvo

__

На основу члана 18. став 1. и члана 19. став 1. Закона о јавном информисању и медијима (''Службени гласник РС'', бр. 83/14, 58/15 и 12/16 аутентично т

2.??????????? ??????

program rada 2016.god.[283]

Microsoft Word - Predlog za izmene Plana raspodele, godine, grupa 5

Prezentacija / Ostoja Travar

PREDLOG ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE Član 1. U Zakonu o finansiranju lokalne samouprave ( Službeni glasnik RS, br. 62/06,

Акт је ступио на снагу године и објављен је у Службеном гласнику РС број 29/18 од године. На основу члана 499. став 4. и члана

Crna Gora AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE MEDIJE Broj: / 1 0 Podgorica, godine Na osnovu člana 40 čl. 109 stav 1, alineja 4 Zakona o elek

ДРУШТВО СРБИЈЕ ЗА ОДНОСЕ С ЈАВНОШЋУ ОБЈАВЉУЈЕ ЈАВНИ КОНКУРС за доделу годишње награде ПРиЗНАЊЕ за годину Годишња награда Друштва Србије за однос

Microsoft Word - IZ-AT-UT-OPR-Pojmovnik-v5.0

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH

Microsoft Word - PLAN RADA ZA konacno

Конкурс за суфинансирање проjеката/програма у области jавног информисања

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH

Microsoft PowerPoint - UNSA HRS4R i Akcioni plan seminar.pptx

ПЛАН АКТИВНОСТИ ВИСОКОГ САВЕТА СУДСТВА ДЕЦЕМБАР 2010 СЕПТЕМБАР 2011 МЕСЕЦ БРОЈ АКТИВНОСТ РОК НАДЛЕЖНИ ОРГАН Јануар Рад на изменама и допунама

Memorandum - Predsjednik

Microsoft Word - program-rada.docx

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON KANTON SREDIŠNJA BOSNA OPĆINA DONJI VAKUF OPĆINSKO VIJEĆE BOSNA I HERCEGOVIN

ГЛAВНА СЛУЖБА ЗА РЕВИЗИЈУ ЈАВНОГ СЕКТОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Бања Лука, Вука Караџића 4 Република Српска, БиХ Тел: +387(0)51/ Факс:+387(0)51

1198. Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, na osnovu člana 11 stav 4 i člana 98 Zakona o elektronskim komunikacijama (''Sl. li

CRNA GORA AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST (u daljem tekstu: Ag

Na osnovu člana 31

State Aid Management Project Funded by the European Union Pregovori za pristupanje Evropskoj Uniji Poljsko iskustvo Mikolaj Stasiak GIZ SAM ekspert 2.

Microsoft Word - Zakon_o_studentskom_standardu

PREDLOG Z A K O N O IZMENI ZAKONA O REPUBLIČKIM ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA Član 1. U Zakonu o republičkim administrativnim taksama ( Službeni glasnik RS

Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/0

На основу члана 15. и члана 59. став 2. Закона о Агенцији за борбу против корупције ( Службени гласник РС, бр. 97/08, 53/10, 66/11 - одлука УС, 67/13

СЛУЖБЕНИ СЛУЖБЕНИ ЛИСТ Број 08. ГОДИНА IX ЛИСТ ПАНЧЕВО, 19. Maj ГОДИНЕ ГРАДА ПАНЧЕВА ГРАДА ПАНЧЕВА Аконтација претплате 11,038,66 Број 18. ГОДИН

СТРАТЕГИЈА НБС НА ПОЉУ ФИНАНСИЈСКЕ ЕДУКАЦИЈЕ

AKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspo

ПРЕДЛОГ ЗАКОН О ДОПУНИ ЗАКОНА О УСТАВНОМ СУДУ Члан 1. У Закону о Уставном суду ( Службени гласник РС, бр. 109/07, 99/11, 18/13 - УС и 40/15 - др. зако

На основу чл. 19. Закона о јавном информисању и медијима ( Службени гласник РС, бр.83/14, 58/15 и 12/16 аутентично тумачење), Решења Комисије за контр

TELEKOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

КОМУНИКАТИВНУ СТРАТЕГИЈУ НЕЗАВИСНОГ УНИВЕРЗИТЕТА БАЊА ЛУКА 1

Microsoft Word - Broj 7.doc

УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ П Р А В И Л Н И К О РАДУ ОДБОРА ЗА ПРОФЕСИОНАЛНУ ЕТИКУ УНИВЕРЗИТЕТА У КРАГУЈЕВЦУ Крагујевац, мај године

ИЗВЈЕШТАЈ О РАДУ КОМИСИЈЕ ЗА ОДЛУЧИВАЊЕ О СУКОБУ ИНТЕРЕСА ЗА ГОДИНУ Сарајево, јануар године

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH

Транскрипт:

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE ZA 2011. GODINU April 2012. godine

SADRŽAJ I UVODNE NAZNAKE 5 1. AKTIVNOSTI SEKTORA ZA EMITOVANJE 8 1.1 Korisnici dozvola za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 8 1.2 Izdavanje dozvola za distribuciju RTV programa i dozvola za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga 10 1.3 Revizija pravila i propisa u oblasti emitovanja 10 1.4 Prigovori i slučajevi 11 1.5 Aktivnosti u vezi sa prijevremenim izborima tokom 2011. 11 1.6 Aktivnosti u vezi sa Javnim RTV sistemom BiH 17 1.7 Prisustvo na seminarima i konferencijama 17 1.8 Aktivnosti u vezi sa zaštitom djece i maloljetnika 18 1.9 DTT Forum 18 1.10 Projekat SEE Digi.TV 19 2. OBLAST TELEKOMUNIKACIJA 19 2.1 Praćenje primjene dozvola za javne operatore fiksne telefonije 20 2.1.1 Primjena akcijskih ponuda telekom operatora 22 2.1.2 Uvođenje novih usluga za koje Agencija izdaje saglasnost 22 2.2 Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga 23 2.3 Dozvola za pružanje GSM usluga 23 2.3.1 Usluge mobilnih komunikacija za koje Agencija izdaje saglasnost 26 2.3.2 Asortiman ostalih usluga 26 2.4 Dozvola za pružanje UMTS usluga 27 2.5 Javni mrežni operatori 27 2.6 Pružanje Internet usluga 27 2.7 Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH 29 2.8 Primjena Pravila o graničnim cijenama iznajmljenih linija 30 2.9 Interkonekcija 30 2.10 Pristup izdvojenoj lokalnoj petlji (LLU) 31 2.11 Primjena Plana brojeva 31 2.12 Implementacija usluge prenosivosti telefonskih brojeva 32 2.13 Projekat: Nadgledanje regulacije i razvoja tržišta elektronskih komunikacija i ICT usluga u zemljama proširenja 33 2.14 Projekat: Podrška podizanju spremnosti Regulatorne agencije za komunikacije u oblasti telekomunikacija i harmonizacija zakonskog okvira za telekomunikacije u BiH sa pravnim normama Evropske unije (Acquis Communautaire) broj: EC/BiH/08/022 33 2.14.1 Izrada relevantnih dokumenata sa preporučenim mjerama regulacije uključuje: 34 2.14.2 Održavanje prezentacija koje su obuhvatale sljedeće tematske cjeline: 34 2.14.3 Interaktivni rad sa sudionicima tržišta telekomunikacija 35 2.14.4 Izrada web Kalkulatora kompariranja cijena za krajnje korisnike telekomunikacijskih usluga 2.14.5 Izrada elektronske baze podataka 35 35 2.14.6 Realizacija radnih posjeta regulatornim agencijama i obrazovnim institucijama u zemljama EU 2.15 Saradnja sa međunarodnim institucijama i učešće na međunarodnim skupovima 35 35 3. AKTIVNOSTI U OBLASTI UREĐENJE RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA 36 3.1. Fiksna služba 36 3.1.1. Mikrotalasni linkovi 36 3.1.2. Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11,7-12,5 GHz 39 2

3.1.3. Aktivnosti na licenciranju frekvencijskog opsega 410,00-415,85/420,00-425,85 MHz za pružanje usluga fiksne govorne telefonije i prenosa paketa podataka 39 3.1.4. Satelitske komunikacije 40 3.2. Mobilna služba 40 3.2.1. Aktivnosti na dodjeli kanala opsega E-GSM: 40 3.2.2. Profesionalni mobilni radio PMR 41 3.3 Radiodifuzna služba (radio i televizija) 41 3.3.1. Analogna radiodifuzija 41 3.3.2. Digitalna radiodifuzija 42 3.3.3. Srednjetalasna radio difuzija 42 3.4. Međunarodna koordinacija 42 3.4.1. Koordinacijski sastanci 43 3.4.2. Smetnje i prigovori 44 3.5. Ekonomski aspekt upravljanja RF spektrom 44 3.6. Regulativa u oblasti upravljanja RF spektrom 44 3.6.1. Izrada Nacrta Pravila o planu korištenja radiofrekvencijskog opsega 2,6 GHz (2500-2690 MHz) za zemaljske elektronske komunikacije u BiH 44 3.6.2. Donošenje Pravila 52/11 o planu korištenja radiofrekvencijskog opsega 410,00-415,85/420,00-425,85 MHz 45 3.6.3. Izrada Pravila o naknadama za dozvole u radiokomunikacijama 45 3.7. Pripreme za WRC- 12 45 3.8. Radio uređaji koji mogu raditi bez dozvole Agencije 45 3.9. Plan namjene i korištenja frekvencija 46 3.10. WEB portal za regionalnu saradnju: CEERegionalWorkingGroup.net 47 3.11. Ostale aktivnosti 47 3. 12. Seminari i radne grupe 48 4. PODRUČJE ZA RADIO-MONITORING, INFORMACIONO-TEHNIČKU PODRŠKU I KONTROLU POŠTIVANJA USLOVA DOZVOLA 49 4.1. Odjeljenje za radio-monitoring 49 4.1.1. Redovni poslovi radio-monitoringa 49 4.1.2. Projekat izgradnje mreže monitoring stanica u BiH 51 4.1.3. Učešće u aktivnostima CEPT-a 51 4.1.4. Regulativa u oblasti mjerenja i kontrole 52 4.2. Odjeljenje za informaciono-tehničku podršku 52 4.2.1. Realizacija zadataka u okviru IT podrške 52 4.2.2 Realizacija zadataka u okviru Registra podataka Agencije 54 4.2.3. Realizacija zadataka u okviru Web stranice Agencije 55 4.2.4.Uvođenje standarda 56 4.2.5. Dizajn, razvoj, servisiranje i održavanje IT aplikacija 56 4.2.6. Implementacija IT strategije 57 4.3. Odjeljenje za kontrolu poštivanja uslova dozvole 57 III ORGANIZACIONA STRUKTURA AGENCIJE 59 3

IV AKTIVNOSTI VIJEĆA AGENCIJE U 2011. GODINI 60 V FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ 61 VI PRILOG 64 4

I UVODNE NAZNAKE Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) je u periodu izvještavanja realizovala date zadatke u skladu sa nadležnostima iz Zakona o komunikacijama BiH («Službeni glasnik BiH», broj 31/03) i Politikom sektora telekomunikacija («Službeni glasnik BiH», broj 09/02) koju kreira i usvaja Vijeće ministara BiH. Podizanje stepena konkurencije u sektoru telekomunikacija Sve aktivnosti koje je Agencija poduzimala u svojoj osnovi imaju zajednički cilj, a to je stvaranje preduslova za nastavak liberalizacije tržišta i podizanje stepena konkurencije, čime se, prevashodno, stvaraju koristi za krajnje korisnike, što se ogleda u većem broju operatora i usluga koje se pružaju na tržištu, iz čega proizlazi mogućnost odabira operatora i usluga prema želji korisnika, ali i osiguranje kvaliteta pruženih usluga, te prihvatljivije cijene za korisnike. Za 2011. godinu karakteristično je zaživljavanje usluge prenosivosti brojeva u fiksnoj telefonskoj mreži u BiH, te nastavak stvaranja preduslova za implementaciju usluge prenosivosti telefonskih brojeva u mobilnoj telefonskoj mreži u BiH. Implementacija usluge prenosivosti telefonskih brojeva u mobilnoj mreži se očekuje naredne godine. Operatori sa značajnom tržišnom snagom (BH Telecom, HT Mostar i Telekom Srpske) na tržištu mobilne telefonije su objavili svoje RIPmob dokumente. Radi se o referentnim interkonekcijskim ponudama za interkonekciju i pristup nosilaca dozvola za pružanje javnih mobilnih telefonskih usluga na mobilne mreže operatora sa značajnom tržišnom snagom. Nakon ulaska na tržište novih virtualnih operatora očekuje se povećanje broja usluga na tržištu mobilne telefonije u BiH, ali i marketinške inovacije. Takođe, Agencija je pokrenula određene aktivnosti na pripremi režima generalne autorizacije, koji podrazumijeva prelazak sa dosadašnjeg sistema licenciranja na potpuno novi koncept. Nivo penetracije (broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika) mobilne telefonije u BiH na kraju 2011. godine je iznosio 82,54 %, dok je broj širokopojasnih pretplatnika dostigao 83,46% od ukupnog broja Internet pretplatnika. Po vrsti pristupa Internetu, u Bosni i Hercegovini su u upotrebi dial-up (putem analognog modema i ISDN) pristup, te širokopojasni (Broadband) pristup gdje i dalje prednjači ADSL pristup, uz evidentan porast kablovskog pristupa Internetu, dok je zabilježen pad broja FWA priključaka u odnosu na prethodnu godinu. Postojeće UMTS mreže pokrivaju stanovništva Bosne i Hercegovine u procentu većem od 50%, što se uglavnom odnosi na pokrivanje velikih urbanih sredina, turističkih centara i značajnijih putnih pravaca. Projekat: Podrška podizanju spremnosti Regulatorne agencije za komunikacije u oblasti telekomunikacija i harmonizacija zakonskog okvira za telekomunikacije u BiH sa pravnim normama Evropske unije (Acquis Communautaire) broj: EC/BiH/08/022 Projekat Tehnička pomoć Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) u vezi sa telekomunikacijskim regulatornim okvirom, započet je 15.02.2010. godine, sa predviđenim trajanjem od 18 mjeseci, međutim, radi velikog obima započetih aktivnosti, trajanje Projekta je produženo za četiri mjeseca, do 15.12.2011. godine. Cilj Projekta, kojeg je implementirao ATC Consultants Consortium, je bio jačanje sektora telekomunikacija, kao i usvajanje najbolje prakse koja se primjenjuje u Evropskoj uniji. Projekat je finansirala Evropska unija u iznosu od 1.000.000 EUR, kroz pred-pristupne fondove pomoći - IPA 2007. Ovo je prvi put da je EU finansirala projekat namijenjen razvoju sektora telekomunikacija u Bosni i Hercegovini 5

Jedan od rezultata projekta je obavljanje analize državne legislative u području elektronskih komunikacija kao i izrada Nacrta preporuka za harmonizaciju državne legislative sa regulatornim okvirom EU, čime Bosna i Hercegovina čini još jedan korak u ispunjavanju uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Pored toga, ostala važna dostignuća projekta su: a) uspostavljen je Web portal koji će omogućiti komparativni pregled cijena fiksne telefonije, mobilne telefonije i Internet usluga koje nude operatori elektronskih komunikacija u BiH; b) ojačani su kapaciteti Regulatorne agencije za komunikacije u cilju efikasnije regulacije tržišta, što će se direktno odraziti na povećanje tržišne konkurencije, poboljšanje mogućnosti za ulaganje u sektor telekomunikacija, kao i omogućavanje pružanja kvalitetnijih usluga za krajnje korisnike.c) naglašena je važnost očuvanja finansijske i institucionalne nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije kao važnog preduslova iz Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji naše zemlje Evropskoj uniji; d) uveden je Sistem kvaliteta upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima standarda EN ISO 9001:2008 i Agenciji je dodijeljen Certifikat za koji potvrđuje da Agencija ima uspostavljen i prikladno održavan sistem upravljanja koji ispunjava zahtjeve navedenog standarda. Harmonizacija regulatornih dokumenata iz oblasti emitovanja sa Direktivom Evropske unije o audiovizualnim medijskim uslugama Proces usklađivanja regulatornog okvira iz oblasti emitovanja sa odredbama Direktive Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama je u toku 2011. godine bio od prioritetne važnosti za ovu oblast. Proces je obuhvatio donošenje novih pravila iz oblasti emitovanja, kako slijedi: - Pravilo 55/2011 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga; - Pravilo 56/2011 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija; - Pravilo 57/2011 o javnim radio i televizijskim stanicama; - Pravilo 58/2011 o pružanju medijskih usluga radija; - Kodeks o komercijalnim komunikacijama; - Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija. Vijeće Agencije je na svojoj 52. sjednici održanoj 15.11.2011. usvojilo gore navedeni set podzakonskih akata, čime je okončan proces usklađivanja propisa Agencije sa Direktivom Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama, u dijelu koji je u zakonskoj nadležnosti Agencije. Primjena dijela navedenih pravila je počela odmah po usvajanju, dok su ostala pravila u primjeni od 01.01.2012. godine. Ovim je Agencija ispunila obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji iz okvira njene nadležnosti. Agencija postala punopravni partner u okviru regionalnog projekta SEE Digi.TV Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine je postala punopravni partner u okviru regionalnog projekta SEE Digi.TV, koji se realizuje pod okriljem Transnacionalnog programa saradnje Jugoistočne Evrope za period 2007 2013 (SEE Transnational Cooperation Programme 2007 2013), a finansira se iz EU fondova. Cilj SEE Digi.TV projekta je usklađivanje pravnog, ekonomskog i tehničkog aspekta procesa prelaska na digitalizaciju kao i okvira koji treba da obezbijedi harmoniziran proces digitalizacije u regionu. Osim toga, poseban cilj projekta je efikasno informisanje potrošača u svim relevantnim oblastima ovog procesa, te zaštita njihovih interesa u procesu digitalizacije. Pored Bosne i Hercegovine, u projektu učestvuju sljedeće zemlje: Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, bivša Jugoslovenska Republika Makedonija i Albanija. 6

Finansijsko poslovanje Ukupno ostvareni prihodi Regulatorne agencije za komunikacije u 2011. godini iznose KM 22.918.198 i na nivou su ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini. Prihodi od redovnih tehničkih naknada za dozvole za regulisanje i nadzor operatera telekomunikacija i emitera, iz kojih se, prema Zakonu o komunikacijama BiH, ova Agencija i finansira, ostvareni su u iznosu od 10.460.073 KM i veći su za 260.073 KM u odnosu na planirane. Ukupno ostvareni rashodi Regulatorne agencije za komunikacije u 2011. godini iznose KM 5.684.102 i na nivou su sredstava odobrenih Zakonom o budžetu institucija BiH za 2011. godinu. U poređenju sa istim periodom prethodne godine, ukupno ostvareni rashodi za tekuće izdatke su manji za iznos od 10.065 KM. Manja izvršenja u odnosu na rashode 2010. godine su posljedica kontinuiranih aktivnosti u Agenciji na stvaranju ušteda, posebno na onim vrstama troškova na koje se može direktno uticati (putni troškovi, PTT troškovi, nabavka materijala, troškovi goriva, ugovorene usluge). Vijeće ministara BiH, na 161. sjednici održanoj 15.09. 2011. godine, donijelo je Odluku o korištenju akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije (VM broj 143/11), utvrđenog za period 01.10.2010. do 30.06.2011. godine u iznosu od 3.196.975 KM. Navedena sredstva, prema ovoj odluci, koriste se za podršku razvoju i unapređenju sektora komunikacija i informatizacije u Bosni i Hercegovini. Na osnovu ove odluke, sredstva su uplaćena na Jedinstveni račun trezora, dana 07.10.2011. godine. Prema Izvještaju o reviziji Regulatorne agencije za komunikacije za 2010. godinu broj 01-03-08-16-1-422/11 od 25.05.2011. godine Ureda za reviziju institucija BiH, finansijsko poslovanje Agencije u toku 2010. godine bilo je u svim materijalno značajnim aspektima usklađeno sa važećom zakonskom regulativom. 7

II AKTIVNOSTI IZ OBLASTI EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, UREĐENJA RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA I MONITORINGA 1. AKTIVNOSTI SEKTORA ZA EMITOVANJE Sektori iz oblasti emitovanja u protekloj godini realizovali su aktivnosti kako slijedi: 1.1 Izdavanje dozvola za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 1.2 Izdavanje dozvola za distribuciju RTV-programa i dozvola za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga 1.3 Revizija pravila i propisa u oblasti emitovanja 1.4 Prigovori i slučajevi 1.5 Aktivnosti u vezi sa prijevremenim izborima tokom 2011. 1.6 Aktivnosti u vezi sa Javnim RTV sistemom BiH 1.7 Prisustvo na seminarima i konferencijama 1.8 Aktivnosti u vezi sa zaštitom djece i maloljetnika 1.9 DTT forum 1.1 Korisnici dozvola za zemaljsku radiodifuziju RTV programa U 2011. godini je, pored javnih servisa, djelovalo 143 radio i 44 TV stanica, nosilaca Opšte dozvole za zemaljsku radiodifuziju RTV programa, te 1 nosilac Posebne dozvole namijenjene određenim društvenim skupinama (tzv. neprofitni radio). Tabela 1: Ukupan broj korisnika dozvole u zemaljskoj radiodifuziji TV Radio Javni servis (radio Srednji talasi Neprofitni i TV) radio 44 143 6 5 1 8

Slika 1: Prikaz ukupnog broja radio i TV stanica, emitera Javnog RTV servisa BiH i stanica koje emituju na srednjim talasima, te tzv. neprofitnog radija RTV stanice u BiH 71% 3% 3%1% 22% TV Radio Javni servis Srednji talasi Neprofitni radio U tabeli i dijagramu koji slijede, dat je prikaz korisnika dozvola u oblasti zemaljske radiodifuzije u 2011. godini, na osnovu vlasničke strukture pravnih lica korisnika dozvola u ovoj oblasti (privatne i javne). Tabela 2: Ukupan broj korisnika dozvole u oblasti zemaljske radiodifuzije (javne i privatne stanice) TV Radio Srednji talasi Neprofitni radio Javne 14 64 4 0 Privatne 30 79 1 1 Javne i privatne RTV stanice u BiH 80 60 40 20 0 TV Radio Srednji talasi Neprofitni radio Javne 14 65 4 0 Privatne 30 79 1 1 Slika 2. Ukupan broj korisnika dozvole u oblasti zemaljske radiodifuzije (javne i privatne stanice) 9

1.2 Izdavanje dozvola za distribuciju RTV programa i dozvola za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga U skladu sa Pravilom o načinu dodjele i uslovima dozvole za distribuciju RTV programa, u toku 2011. godine, ukupno je izdato 50 dozvola za distribuciju. Od toga, u toku ove godine, 2 korisnika ove dozvole su prestali sa pružanjem usluga distribucije, tako da u 2011. godini u BiH usluge pruža 48 distributera RTV programa, od čega 44 putem kabla, 1 putem satelita (DTH), te 3 putem IPTV platforme. U toku 2011. godine, od ukupno 35 nosilaca dozvola, re-izdate su 32 dozvole za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga, dok su 3 dozvole prestale važiti. 1.3 Revizija pravila i propisa u oblasti emitovanja Proces usklađivanja regulatornog okvira iz oblasti emitovanja sa odredbama Direktive Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama je u toku 2011. godine bio od prioritetne važnosti za ovu oblast. Proces je obuhvatio donošenje novih pravila iz oblasti emitovanja, kako slijedi: - Pravilo 55/2011 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga; - Pravilo 56/2011 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija; - Pravilo 57/2011 o javnim radio i televizijskim stanicama; - Pravilo 58/2011 o pružanju medijskih usluga radija; - Kodeks o komercijalnim komunikacijama; - Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija. Vijeće Agencije je na svojoj 52. sjednici održanoj 15.11.2011. usvojilo gore navedeni set podzakonskih akata iz oblasti emitovanja, čime je okončan proces usklađivanja propisa Agencije sa Direktivom Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama, u dijelu koji je u zakonskoj nadležnosti Agencije. Primjena dijela navedenih pravila je počela odmah po usvajanju, dok su ostala pravila u primjeni od 01.01.2012. godine. U procesu donošenja novih pravila, održana su dva kruga javnih konsultacija, kao i regionalni savjetodavni sastanci sa svim nosiocima dozvola iz oblasti emitovanja u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Tuzli i Bihaću. Nadalje, obavljene su konsultacije sa relevantnim državnim i entitetskim institucijama u cilju pribavljanja detaljnijih informacija i tumačenja pojedinih oblasti tretiranih pravilima, kao i Evropskom komisijom koja je dala pozitivnu ocjenu usklađenosti gore navedenih propisa sa Direktivom. Pored opsežnih izmjena u samoj strukturi regulatornog okvira i korištenoj terminologiji, jedna od najznačajnijih novina je da se po prvi put u regulatorni okvir uvode medijske usluge na zahtjev koje podliježu dobijanju saglasnosti od strane Agencije. U skladu sa Direktivom, nova pravila uvode dvostepeni pristup regulaciji medijskih usluga, imajući u vidu da se na usluge na zahtjev primjenjuje blaži stepen regulacije, odnosno manji broj pravila, a s obzirom da gledaoci/slušaoci sami biraju sadržaj koji će gledati i samim tim imaju veći stepen kontrole. Kodeksom o komercijalnim komunikacijama se detaljnije regulišu novi oblici oglašavanja, te uvodi regulacija plasmana proizvoda. Također je bitno naglasiti i da su, u cilju efikasnije zaštite maloljetnika, Kodeksom o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija propisane detaljnije odredbe u vezi zaštite maloljetnika, prije svega obaveza kategorizacije i označavanja sadržaja na osnovu prikladnosti za određenu starosnu dob publike, kao i termini prikazivanja datih programskih sadržaja. Kodeks uvodi jedinstvene kategorije označavanja programskih sadržaja 12+, 16+ i 18+. 10

Obaveza usklađivanja postojećeg domaćeg regulatornog okvira sa zakonodavstvom Evropske unije u audiovizuelnoj oblasti proizilazi iz Sporazuma o stabilizaciji i priključivanju, a dodatno je naglašena potrebom pristupanja BiH programu Media 2007 namijenjenom za razvoj audiovizuelne industrije. 1.4 Prigovori i slučajevi Pravo i obaveza Agencije je da razmotri svaki prigovor u vezi sa potencijalno štetnim programom, te u vezi sa mogućim kršenjem uslova dozvola i ostalih pravila i propisa Agencije. Od samog početka rada Agencije, uspostavljen je mehanizam koji omogućava svim građanima, institucijama i organizacijama da Agenciji podnose prigovore u vezi sa emitovanim programima. U 2011. godini procesuirano je ukupno 123 slučaja u vezi sa poštivanjem pravila i propisa Agencije. Od ukupnog broja, 83 slučaja se odnosilo na programske standarde i principe oglašavanja i sponzorstva u programima RTV stanica, od kojih je 60 slučajeva inicirano uloženim prigovorima građana, a 23 slučaja su procesuirana po službenoj dužnosti. Pored slučajeva programskog standarda, ukupno je procesuirano 42 tehničkih slučajeva, tj. slučajeva tehničkih smetnji-interferencija i slučajeva koji se odnose na kablovsku distribuciju RTV-programa. Dodatno, u protekloj godini Agencija je po službenoj dužnosti, a inicirana prigovorima Agencije za zastupanje i zaštitu autorskih prava Sine Qua Non, ukupno pokrenula 37 slučajeva u vezi sa poštivanjem autorskih prava, čija se konačna obrada, radi obima neophodnih aktivnosti u okviru procedure, očekuje u 2012. godini. Pored navednih, procesuriana su tri slučaja po službenoj dužnosti u vezi sa mogućim kršenjem primjenjivih pravila i propisa za vrijeme prijevremenih izbora. 1.5 Aktivnosti u vezi sa prijevremenim izborima tokom 2011. Tokom 2011. godine u Bosni i Hercegovini održano je nekoliko prijevremenih izbora u različitim opštinama. Prijevremeni izbori za načelnike 8 opština (Bihać, Srbac, Odžak/Vukosavlje, Srebrenik, Kalesija/Osmaci, Šekovići, Orašje/Donji Žabar i Vogošća) Prvi prijevremeni izbori održani su 16. januara 2011. godine. U praćenju izbornih aktivnosti političkih subjekata za prijevremene izbore za načelnike 8 opština (Bihać, Srbac, Odžak/Vukosavlje, Srebrenik, Kalesija/Osmaci, Šekovići, Orašje/Donji Žabar i Vogošća), tokom kampanje koja je počela 01.01.2011., ukupno je učestvovalo 82 nosilaca dozvola iz oblasti emitovanja, i to: 18 TV, 61 radio stanica i 3 korisnika AVM usluga. U periodu prije početka kampanje, Agencija je, u skladu sa dosadašnjom praksom, izdala saopštenje i uputila dopis svim nosiocima dozvola iz oblasti emitovanja koji su u obavezi praćenja izbornog procesa, kako bi iste podsjetila na osnovne obaveze u vezi sa praćenjem izbora u cilju ravnopravnog i fer predstavljanja političkih subjekata i informisanja javnosti o aktivnostima političkih subjekata tokom izborne kampanje, te obavezama u smislu dostavljanja određenih informacija Agenciji. Tokom navedene kampanje, Agencija je zabilježila ukupno 3 slučaja mogućeg kršenja primjenjivih pravila i propisa, koji su pokrenuti po službenoj dužnosti. Naime, Esprit radio, Radio Vrhbosna i Radio studio 078 kao nosioci dozvola bili su dužni dostaviti Agenciji cjenovnik plaćenog političkog oglašavanja, raspored planiranih političkih programa, te, po okončanju izborne kampanje, zbirni izvještaj o programskim sadržajima realizovanim tokom cijele kampanje. S obzirom da po okončanju prijevremenih izbora za načelnike u 8 opština, ove stanice nisu dostavile izvještaje u skladu da propisima, Esprit radiju i Radiju Vrhbosna upućen je dopis o mogućem kršenju članova 8. 11

i 9. u okviru poglavlja III Period od dana službenog početka izborne kampanje do dana održavanja izbora Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u izbornoj kampanji, dok su Radiju Studio 078 upućeni navodi o mogućem kršenju člana 9. Implementacija Pravilnika. Imajući u vidu da je Radio Studio 078 na zahtjev Agencije dostavio zbirni izvještaj, Agencija je dana 19.04.2011. po službenoj dužnosti donijela Zaključak o obustavi postupka u vezi za pokrivanjem aktivnosti političkih subjekata za prijevremene izbore za načelnika opštine Srbac. S obzirom na činjenicu da Esprit radio i Radio Vrhbosna nisu odgovorili na navedene zahtjeve Agencije za dostavljanje potrebne dokumentacije, ovim nosiocima dozvola dana 10.05.2011. godine izrečena je mjera usmenog upozorenja, radi utvrđenog kršenja odredbi članova 8. i 9. u okviru poglavlja III Period od dana službenog početka izborne kampanje do dana održavanja izbora Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u izbornoj kampanji Prijevremeni izbori za načelnika opštine Mrkonjić Grad Prijevremeni izbori za načelnika opštine Mrkonjić Grad održani su 08. maja 2011. godine. U praćenju izbornih aktivnosti političkih subjekata za prijevremene izbore za načelnika opštine Mrkonjić Grad, tokom kampanje koja je počela 23.04.2011., ukupno je učestvovalo 14 nosilaca dozvola iz oblasti emitovanja, i to 6 TV i 8 radio stanica. Tokom ove izborne kampanje Agencija nije zabilježila nijedan upit niti prigovor. Prijevremeni izbori za načelnike opština Ilidža i Sanski Most Prijevremeni izbori za načelnike opština Ilidža i Sanski Most održani su 26. juna 2011. godine. U praćenju izbornih aktivnosti političkih subjekata za prijevremene izbore za načelnike opština Ilidža i Sanski Most, tokom kampanje koja je počela 11.06.2011., ukupno je učestvovalo 47 nosilaca dozvola iz oblasti emitovanja, i to 15 TV i 32 radio stanice. Tokom ove kampanje Agencija je zabilježila ukupno 3 slučaja mogućeg kršenja primjenjivih pravila i propisa koji su pokrenuti po službenoj dužnosti. Naime, Esprit radio, Radio Vrhbosna i Radio BA kao nosioci dozvola bili su dužni dostaviti Agenciji cjenovnik plaćenog političkog oglašavanja, raspored planiranih političkih programa, te, po okončanju izborne kampanje, zbirni izvještaj o programskim sadržajima realizovanim tokom cijele kampanje. Kako po okončanju prijevremenih izbora za načelnike opština Ilidža i Sanski Most, nijedna od navedenih stanica nije dostavila ništa od navedenog, Agencija je 11. avgusta 2011. godine uputila pismo navoda o mogućem kršenju članova 8. i 9. u okviru poglavlja III Period od dana službenog početka izborne kampanje do dana održavanja izbora Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u izbornoj kampanji. S obzirom na činjenicu da ovi nosioci dozvola nisu odgovorili na zahtjeve Agencije za dostavljanje potrebne dokumentacije, 20.10.2011. godine Esprit radiju i Radiju Vrhbosni izrečena je mjera pismenog, a Radiju BA mjera usmenog upozorenja, radi utvrđenog kršenja odredbi članova 8. i 9. u okviru poglavlja III Period od dana službenog početka izborne kampanje do dana održavanja izbora Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u izbornoj kampanji Prijevremeni izbori za načelnika opštine Travnik Prijevremeni izbori za načelnika opštine Travnik, prije svega, bili su zakazani za 24. juli 2011. godine, te je i kampanja počela 09.07.2011. godine. U praćenju izbornih aktivnosti političkih subjekata za prijevremene izbore za načelnika opštine Mrkonjić Grad ukupno je učestvovalo 34 nosilaca dozvola iz oblasti emitovanja, i to 10 TV i 24 radio stanice. Tokom prijevremenih izbora za načelnika opštine Travnik nije upućen niti jedan prigovor, niti je Agencija vodila slučajeve po službenoj dužnosti. U nastavku slijedi objedinjeni pregled uvrđenih kršenja pravila i propisa Agencije, uključujući i kršenja primjenjivih pravila i propisa u vrijeme izbora, koji su rezultirali izrečenim sankcijama Agencije u 2011. godini: 12

Tabela 3: Pregled izvršnih mjera Agencije iz područja emitovanja u 2011. godini: Br. Datum Korisnik dozvole Opis slučaja Odluka 1. 14.01.2011. Radio M Kršenje člana 19.1 Pravila o Usmeno dozvolama za zemaljsku upozorenje radiodifuziju RTV programa 2. 14.01.2011. Radio 99 Kršenje člana 19.1 Pravila o Usmeno dozvolama za zemaljsku upozorenje radiodifuziju RTV programa 3. 14.01.2011. Radio ASK Kršenje člana 19.1 Pravila o Pismeno dozvolama za zemaljsku upozorenje radiodifuziju RTV programa 4. 04.03.2011. RTV FBiH Kršenje člana 18. tačka 2 Kazna 1000 KM Posebni javni servisi za emitovanje Kodeksa o oglašavanju i sponzorstvu u programima RTV stanica ( Službeni glasnik broj 81/07). 5. 04.03.2011. TV Bel Kanal Kršenje člana 12. Osnovni Pismeno principi, Kodeksa o emitovanjuupozorenje RTV programa (Službeni glasnik broj 20/08). 6. 04.03.2011. Pink BH Kršenje odredbi Kodeksa o Kazna 1000 KM emitovanju RTV programa ( Službeni glasnik BiH broj 20/08), član 3 (1), (5) Opšti principi. 7. 04.03.2011. TV OBN Kršenje člana 14. (3) Raspored Kazna 1000 KM televizijskog oglašavanja, Kodeksa o oglašavanju i sponzorstvu u programima RTV stanica ( Službeni glasnik broj 81/07). 8. 16.03.2011. Radio Prijedor Kršenje člana 27.4 Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa Pismeno upozorenje 9. 18.03.2011. Art-net d.o.o Kiseljak Kršenje člana 15 Pretplatnički ugovori i cijena usluge, Pravila o načinu i uslovima dodjele Dozvole za distribuciju RTV programa 10. 24.03.2011. Duos d.o.o. Pale Kršenje člana 15 Pretplatnički ugovori i cijena usluge, Pravila o načinu i uslovima dodjele Dozvole za distribuciju RTV programa 11. 29.03.2011 Radio Skala Kršenje člana19.1 Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa Pismeno upozorenje Pismeno upozorenje Usmeno upozorenje 12. 12.04.2011. RTV FBiH Kršenje člana 3 i 19 Kodeksa o Pismeno emitovanju RTV programa upozorenje 13. 09.05.2011. Art-net d.o.o Kiseljak Pismeno upozorenje Kršenje člana 15 Pretplatnički ugovori i cijena, Pravila o načinu i uslovima dodjele 13

Dozvole za distribuciju RTV programa 14. 10.05.2011. Esprit Radio Kršenje člana 8 i 9 Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora 15. 10.05.2011. Radio Vrhbosna Kršenje člana 8 i 9 Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje 16. 25.05.2011. TV OBN Kršenje člana 14. (3) Raspored Kazna 2000 KM televizijskog oglašavanja, Kodeksa o oglašavanju i sponzorstvu u programima RTV stanica ( Službeni glasnik broj 81/07). 17. 10.06.2011. TV Visoko Kršenje člana 17 Kodeksa o Pismeno oglašavanju i sponzorstvu u upozorenje programima RTV stanica ( Službeni glasnik broj 81/07). 18. 22.06.2011. Radio Marija Kršenje člana 27.4 Pravila o Pismeno dozvolama za zemaljsku upozorenje radiodifuziju RTV programa 19. 22.06.2011. TV OBN Kršenje člana 15 Pravila o Kazna 3000 KM dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 20. 22.06.2011. M&H Company Kršenje članova 7.1. i 13.2. Pismeno Pravila o načinu i uslovima upozorenje dodjele Dozvole za distribuciju RTV programa 21. 24.06.2011. RTV FBiH Kršenje člana 18. tačka 2 Kazna 2000 KM Posebni javni servisi za emitovanje, člana 14. Raspored televizijskog oglašavanja i člana 3 Opšti principi oglašavanja, teletrgovine i sponzorstva Kodeksa o oglašavanju i sponzorstvu za radio i televiziju ( Službeni glasnik broj 81/07). 22. 15.07.2011. Pink BH Kršenje člana 3. i 11. Kodeksa o oglašavanju i sponzorstvu u programima RTV stanica ( Službeni glasnik broj 81/07). 23. 18.07.2011. RTM-TV1 Kršenje člana 14., 16. i 3.Kodeksa o oglašavanju i sponzorstvu u programima RTV stanica ( Službeni glasnik broj 81/07). 24. 08.08.2011. Pink BH Kršenje člana 15.7 Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 25. 29.08.2011. Big Radio Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pismeno upozorenje Pismeno upozorenje Kazna 3000 KM Usmeno upozorenje 14

Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 26. 29.08.2011. Free Radio Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 27. 29.08.2011. Radio Postaja Žepče Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 28. 29.08.2011. Radio Vesta Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 29. 29.08.2011. Radio Tešanj Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 30. 29.08.2011. Radio Studio N Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 31. 29.08.2011. Radio Slon Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 32. 29.08.2011. Radio Q Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 33. 29.08.2011. Radio Osvit Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 34. 29.08.2011. Radio M Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 35. 29.08.2011. Radio Hit Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 36. 29.08.2011. Radio BM Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje 15

zemaljsku radiodifuziju RTV programa 37. 29.08.2011. Radio ASK Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 38. 29.08.2011. Radio 8 Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 39. 29.08.2011. Novi Radio Kršenje člana 17 Obaveze poštivanja autorskih prava Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 40. 04.10.2011. Hard Rock Radio Kršenje člana 20 Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa 41. 20.10.2011. Esprit Radio Kršenje člana 8 i 9 Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora 42. 20.10.2011. Radio BA Kršenje člana 8 i 9 Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora 43. 20.10.2011. Radio Vrhbosna Kršenje člana 8 i 9 Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora 44. 19.12.2011. Radio Kontakt Kršenje člana 21. Pravila o dozvolama za zemaljsku radiodifuziju RTV programa Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Usmeno upozorenje Pismeno upozorenje Usmeno upozorenje Pismeno upozorenje Kazna 10.000 KM Ukupno je izrečeno 8 novčanih kazni (u ukupnom iznosu od 23.000 KM), 14 pismenih i 22 usmenih upozorenja. Tabela 4: Broj i vrsta izvršnih mjera iz područja emitovanja u 2011. godini Vrsta kazne Broj izvršnih mjera Novčane kazne 8 (23 000) Pismena upozorenja 14 Usmena upozorenja 22 Ukupno 44 16

1.6 Aktivnosti u vezi sa Javnim RTV sistemom BiH U skladu sa Zakonom o Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH 92/05 i 32/10), Agencija je zadužena da provede pravičan, otvoren i transparentan postupak u kojem će utvrditi rang listu kandidata za članove Upravnog odbora javnog radiotelevizijskog servisa BiH i istu dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH na imenovanje. U vezi s navedenim, napominje se da je Agencija blagovremeno ispunila svoje zakonom propisane obaveze vezano za prosljedjivanje lista kandidata za člana UO BHRT-a iz reda srpskog (2009. godine) i reda hrvatskog naroda (2010. godine). Međutim, Parlament nije izvršio imenovanje sa dostavljenih rang listi, premda je po Zakonu bio obavezan to učiniti. Propusti Parlamenta da postupi u skladu sa zakonskim obavezama su doveli do izdavanja identičnih zaključaka oba doma Parlamentarne skupštine BiH (25.8.2011 i 14.09.2011) kojima se Agenciji nalaže da ponovi postupke u vezi izbora srpskog i hrvatskog člana UOBHRT, što Agencija, ne nalazeći zakonski osnov za takvo postupanje, nije učinila. Neovisno od toga, komisija za utvrđivanje listi kandidata za članstvo u Upravnim odborima javnih servisa u Bosni i Hercegovini (Komisija) koju je formiralo Vijeće Agencije u skladu sa važećim zakonskim pravilima, vodeći računa o mandatu članova Upravnog odbora, dana 01. oktobra 2011., je objavila konkurs za člana Upravnog odbora javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda. Nakon sprovedenog postupka, Komisija je formirala rang listu kandidata koju je potvrdilo Vijeće Agencije, te je dana 15. novembra 2011., potvrđenu listu dostavila Parlamentarnoj skupštini BiH na imenovanje. Ovo imenovanje je dovedeno u vezu sa ranijim propustima Parlamenta da izvrši imenovanje srpskog i hrvatskog člana UO BHRT, te, kao ni ostala dva, nije izvršeno do dana sačinjavanja izvještaja. Također, u skladu sa navedenom zakonskom obavezom, Komisija je dana 06. aprila 2011. godine objavila konkurs za izbor člana Upravnog odbora Radio televizije Republike Srpske iz reda srpskog naroda. Nakon sprovedenog postupka, Komisija je formirala rang listu kandidata koju je potvrdilo Vijeće Agencije, te je dana 19. oktobra 2011. godine, potvrđenu listu dostavila Narodnoj skupštini Republike Srpske na usvajanje. 1.7 Prisustvo na seminarima i konferencijama Učešće na prezentaciji istraživanja Izbori 2010. u BiH: Kako su mediji pratili izbornu kampanju, Media Plan, 11. januar 2011. Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta 8. februara 2011. Učešće u prezentaciji Medijski vremeplov, novinarski integritet vs. patriotsko novinarstvo, 14. februar 2011. Učešće na sastanku CDMC, Strazbur, 28. marta 2011. Aktivnosti u okviru Radne grupe za uvođenje sistema upravljanja kvalitetom u skladu sa međunarodnim standardom ISO 9011:2008; Učešće na sastanku sa predstavnicima UNICEF-a u vezi sa promocijom smjernica za klasifikaciju sadržaja; Učešće na seminaru sa regulatornim agencijama iz regiona na temu reality programi, Beograd, 8. april 2011. Učešće na Euro Dig konferenciji, Beograd, 18-20 april 2011. 17

Učešće na sastanku CDMC, Strazbur 8-12. maj 2011. Učešće na sastanku EPRA-e, Ohrid 25.-27. maj 2011 Učešće na sastanku CDMC, Strazbur 13-17. juni 2011 Učešće na Panel diskusiji o obrazovanju novinara u BiH i regiji, Media Centar, Sarajevo Učešće na konferenciji Media in SEE, Berlin, juli 2011 Učešće u panel diskusijama na temu Da li se govor mržnje vratio na javnu scenu u BiH? u organizaciji Internews-a, Sarajevo. Učešće na sastanku EPRA-e u Briselu 5-7. oktobra. Učešće na konferenciji Živjeti zajedno, 17. i 18. oktobar 2011, Sarajevo Učešće na sastanku sa predstavnicima Centralne izborne komisije u vezi sa izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, 19. oktobra 2011. 1.8 Aktivnosti u vezi sa zaštitom djece i maloljetnika Pored propisivanja već navedene obaveze kategorizacije i označavanja sadržaja koji su potencijalno štetni za maloljetnike, Agencija je u 2011. godini nastavila sa redovnim aktivnostima usmjerenim ka zaštiti djece i maloljetnika. Cilj ovih aktivnosti je podići svijest javnosti o mogućim uticajima medija i informacionih tehnologija na djecu i maloljetnike, odnosno, opasnostima po njihov fizički, mentalni i moralni razvoj, te po uzoru na evropsku praksu dati preporuke za zaštitu djece. Na inicijativu Evropske komisije već niz godina u svijetu se 8. februar obilježava kao Dan sigurnijeg Interneta. Tom prilikom brojni akteri iz oblasti obrazovanja, zaštite djece, medijske politike i telekomunikacionog sektora promovišu sigurno i odgovorno korištenje Interneta i informaciono-komunikacionih tehnologija. Na inicijativu Agencije, a u saradnji sa partnerima iz nevladinog i privatnog sektora, u Bosni i Hercegovini je 2011. godine po prvi put obilježen Dan sigurnijeg Interneta. Tom prilikom organizane su prezentacije, radionice i diskusije za djecu i mlade u jednoj osnovnoj i jednoj srednjoj školi u Sarajevu. Tako su učenici zajedno sa svojim nastavnicima imali priliku da iz prve ruke saznaju nešto više o najboljem načinu zaštite dok koriste društvene mreže, igraju on-line igrice ili jednostavno razmjenjuju fotografije putem informacionih tehnologija. Prezentovan je i video spot Gdje je Buco?, internet stranica www.sigurnodijete.ba, te @man brušura o sigurnijem internetu, dok su mlađa djeca imala priliku da probaju on-line igricu Kroz divlju šumu weba koja ih uči kako se sigurno koristiti Internetom. U okviru aktivnosti na promovisanju medijske pismenosti i zaštite djece od štetnih televizijskih sadržaja, Agencija je na svojoj web stranici objavila izvještaj pod nazivom Uticaj televizijskih sadržaja na djecu - Smjernice za klasifikaciju televizijskih sadržaja. Izradu izvještaja, čija je autorica dr. Ivana Zečević, finansirao je UNICEF. Izvještaj sadrži smjernice za klasifikaciju televizijskih sadržaja, koje bi koristile kako zaposlenima u televizijskim stanicama, tako i onima koji proizvode televizijske sadržaje. Agencija planira nastaviti aktivnosti usmjerene ka zaštiti djece i maloljetnika u 2012. godini. 1.9 DTT Forum U februaru 2011. godine Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je donijelo Odluku o imenovanju članova Stručne komisije/povjerenstva Foruma o digitalnoj televiziji (Stručna komisija DTT Foruma). Stručnu komisiju DTT Foruma čine 23 člana, između ostalog, predstavnici Parlamenta BiH, Ministarstva prometa i komunikacija BiH, Regulatorne agencije 18

za komunikacije, javnih servisa, privatnog sektora i akademske zajednice, a njen zadatak je izrada detaljnog Akcionog plana, koji će obuhvatiti sve korake u provođenju Strategije, precizirati aktivnosti sa njihovim nosiocima, odrediti rokove, izvore i način finansiranja, kao i zaduženja pojedinih institucija. Uspostavom Stručne komisije DTT foruma, 13.9.2011. godine pokrenut je proces izrade Akcionog plana. Isti je završen u decembru 2011. godine i dat je na usvajanje Vijeću ministara putem Ministarstva komunikacija i prometa BiH. Do sačinjavanja ovoga izvještaja, Akcioni plan još nije usvojen. 1.10 Projekat SEE Digi.TV Krajem decembra 2011. godine, Agencija je postala punopravni partner u okviru regionalnog projekta SEE Digi.TV koji se realizuje pod okriljem Transnacionalnog programa saradnje Jugoistočne Evrope za period 2007 2013, a finansira se iz EU fondova. Cilj SEE Digi.TV projekta je usklađivanje pravnog, ekonomskog i tehničkog aspekta procesa prelaska na digitalno emitovanje, kao i okvira koji treba da obezbijedi harmoniziran proces digitalizacije u regionu. Osim toga, poseban cilj projekta je efikasno informisanje potrošača u svim relevantnim oblastima ovog procesa, te zaštita njihovih interesa u procesu digitalizacije. Pored Bosne i Hercegovine, u projektu učestvuju sljedeće zemlje: Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija. 2. OBLAST TELEKOMUNIKACIJA Rad Regulatorne agencije za komunikacije (Agencija) je tokom 2011. godine bio usmjeren na realizaciju ciljeva regulacije zadatih Odlukom Vijeća ministara BiH o politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period 2008. 2012. godine (Politika sektora telekomunikacija). Sve aktivnosti koje je Agencija poduzimala u svojoj osnovi imaju zajednički cilj, a to je stvaranje preduslova za nastavak liberalizacije tržišta i podizanje stepena konkurencije, što se postiže daljom izgradnjom regulatornog okvira za tržište telekomunikacija u Bosni i Hercegovini. Time se prevashodno stvaraju koristi za krajnje korisnike, što se ogleda u većem broju operatora i usluga koje se pružaju na tržištu, iz čega proizlazi mogućnost odabira operatora i usluga prema želji korisnika, ali i osiguranje kvaliteta pruženih usluga, te prihvatljivije cijene za korisnike. Prilikom izgradnje regulatornog akvira, Agencija teži njegovoj harmonizaciji sa evropskom regulatornom teorijom i praksom, vodeći računa o ostvarenom stepenu konkurencije na tržištu telekomunikacija u BiH. Da bi stanje na ovom tržištu mogla kontinuirano pratiti, Agencija stalno prikuplja podatke od operatora, te vrši njihovu obradu i analizu. Kao rezultat analiziranja tržišta telekomunikacija, slijedi donošenje regulatornih akata u cilju njegovog kontinuiranog razvoja. Od velikog broja aktivnosti, ovdje ćemo istači samo neke. IPA projekat u okviru kojeg je obavljen višestruki broj zadataka, od kojih treba naglasiti izradu preliminarnih analiza pojedinih tržišta po metodologiji koja se koristi u Evropskoj uniji. Usluga prenosivosti telefonskih brojeva u fiksnoj telefonskoj mreži BiH je implementirana, a njena implementacija u mobilnoj mreži se očekuje naredne godine. Operatori sa značajnom tržišnom snagom (BH Telecom, HT Mostar i Telekom Srpske) na tržištu mobilne telefonije su objavili svoje RIPmob dokumente. Radi se o referentnim interkonekcijskim ponudama za interkonekciju i pristup nosilaca dozvola za pružanje javnih mobilnih telefonskih usluga na mobilne mreže operatora sa značajnom tržišnom snagom. Nakon ulaska na tržište novih virtualnih operatora očekuje se povećanje broja usluga na tržištu mobilne telefonije u BiH, ali i marketinške inovacije. Takođe, Agencija je pokrenula određene aktivnosti na pripremi režima generalne autorizacije, koji podrazumijeva prelazak sa dosadašnjeg sistema licenciranja na potpuno novi koncept. 19

Pored regulatornih aktivnosti usmjerenih ka daljem razvoju sektora telekomunikacija, Agencija je obavljala i redovne aktivnosti koje uključuju: praćenje rada licenciranih operatora, razmatranje zahtjeva za nove dozvole i njihovo izdavanje, posredovanje i rješavanje pojedinih spornih pitanja koja su se javljala između učesnika na telekomunikacijskom tržištu, rješavanje žalbi krajnjih korisnika, saradnju sa međunarodnim organizacijama, te učešće na skupovima u zemlji i inostranstvu koji se odnose na oblast telekomunikacija. Slijedi pregled glavnih aktivnosti realizovanih u Oblasti telekomunikacija u 2011. godini. 2.1 Praćenje primjene dozvola za javne operatore fiksne telefonije Operatori koji posjeduju Dozvolu za javnog operatora fiksne telefonije koja im omogućava pružanje usluga fiksne telefonije na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine su: JP BH Telecom d.d. Sarajevo, Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka, JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar. Sve do pojave novih operatora, nosilaca dozvola za pružanje javnih fiksnih telefonskih usluga 2006. godine, ova tri operatora su imali monopol na tržištu fiksne telefonije u područjima pokrivenim njihovom mrežom. Nakon otvaranja tržišta telekomunikacija u Bosni i Hercegovini i pojave novih operatora na tržištu, Agencija vrši procjenu tržišne snage svakog operatora u odnosu na tržište telekomunikacija u Bosni i Hercegovini i donosi Listu operatora sa značajnom tržišnom snagom. Pri tome se posmatraju pojedinačna tržišta usluga u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, kao i tržište iznajmljenih linija. Sva tri operatora, nosioca dozvole za javnu fiksnu telefoniju, su operatori sa značajnom tržišnom snagom u Bosni i Hercegovini. Za 2011. godinu vrijedila je Lista operatora sa značajnom tržišnom snagom objavljena u Službenom glasniku BiH broj 5/10 od 25.01.2010. godine. Tabela 5: Broj pretplatničkih linija fiksne telefonske mreže u BiH (2001-2011. godina) Broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu Telekom BH Telekom HT Alternativni operator/godina Telecom Srpske Mostar operatori Ukupno Index 2001 452.778 274.474 119.774 / 849.027 / 2002 484.996 290.087 127.753 / 904.838 107,0 2003 509.094 298.922 128.000 / 938.019 103,6 2004 518.550 303.435 129.541 / 951.526 101,4 2005 538.242 304.463 126.152 / 968.857 101,8 2006 531.273 323.816 130.392 / 985.481 101,72 2007 568.670 328.868 124.937 / 1.022.475 103,75 2008 524.814 329.634 126.663 / 981.111 95,95 2009 507.318 313.462 126.846 / 947.626 96,58 2010 502.376 360.102 127.202 / 989.680 104,43 2011 480.903 337.991 124.462 12.581 955.937 96,59 Izvor: Izvještaji BH Telecom, Telekom Srpske, HTMostar i alternativnih operatora. Index = broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu 2011. godine / broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu 2010. godine. U Tabeli 5. je dat ukupan broj fiksnih telefonskih linija koji predstavlja zbir aktivnih analognih fiksnih linija, ISDN (digitalna mreža integriranih usluga) kanala, broja javnih telefonskih govornica i VoIP (Voice over IP) pretplata. Indeks rasta u 2011. godini u odnosu na prethodnu iznosi 96,59. 20

Broj pretplatnika fiksne telefonije 1,040,000 1,020,000 1,000,000 980,000 960,000 940,000 920,000 900,000 880,000 860,000 840,000 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Slika 3: Kretanje broja aktivnih fiksnih telefonskih linija u BiH (2002 2011. godina) Kao što je ilustrirano na Slici 3. broj aktivnih fiksnih telefonskih linija je u blagom padu u odnosu na 2010. godinu. Nivo penetracije u fiksnoj telefoniji na kraju 2011. godine je iznosio oko 25%. Penetracija fiksne telefonije (Broj fiksnih pretplatnika na 100 stanovnika) 27.00 26.50 26.00 25.50 25.00 24.50 24.00 23.50 23.00 22.50 22.00 26.41 25.20 25.46 25.76 25.53 24.48 24.76 24.88 24.05 23.63 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Slika 4: Penetracija fiksne telefonije u BiH (2002 2011. godina) Tabela 6. prikazuje broj javnih telefonskih govornica za sva tri dominantna operatora u periodu 2003 2011. godina. Posljednja kolona tabele daje broj govornica na 1000 stanovnika u Bosni i Hercegovini. Tabela 6: Broj javnih telefonskih govornica u BiH (2003 2011. godina) Telekom operator/godina Broj javnih telefonskih govornica u BiH BH Telecom Telekom Srpske HT Mostar BiH Broj govornica na 1000 stanovnika u BiH 21

2003 1.549 906 586 3.041 0,79 2004 1.542 1.236 576 3.354 0,87 2005 1.512 1.256 483 3.251 0,84 2006 1.465 1.430 459 3.354 0,87 2007 1.427 1.235 409 3.071 0,79 2008 1.399 1.163 233 2.795 0,73 2009 1.349 1.073 145 2.567 0,67 2010 1.284 732 233 2.249 0,59 2011 1.181 714 106 2.001 0,52 Izvor: Izvještaj BH Telecoma, Telecoma Srpske i HT-a Mostar Trend pada broja javnih telefonskih govornica je i dalje prisutan, kako pojedinačno po operatorima, tako i ukupno na cijeloj teritoriji BiH (Slika 5.). Broj govornica na 1000 stanovnika 1.00 0.90 0.80 0.70 0.60 0.50 0.40 0.30 0.20 0.10 0.00 0.78 0.79 0.87 0.85 0.87 0.79 0.73 0.67 0.59 0.52 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Slika 5: Grafički prikaz broja govornica na 1000 stanovnika Slijedi pregled najznačajnijih aktivnosti iz djelovanja javnih operatora fiksne telefonije tokom 2011. godine. 2.1.1 Primjena akcijskih ponuda telekom operatora Prateći primjenu prethodno donesenih stavova Agencije u pogledu provođenja akcijskih ponuda dominantnih operatora, uočena su određena odstupanja u pogledu načina najave i trajanja akcijskih ponuda. U želji da se obezbijede što kvalitetniji uslovi za poticanje tržišne utakmice, uz obezbjeđenje transparentnosti za korisnike, Agencija je pokrenula proces revidiranja propisanih procedura. Tako je razmatrajući komentare i prijedloge operatora, u decembru 2011. godine Agencija izdala novu preporuku, prema kojoj su u slučaju uvođenja kratkoročnih i privremenih pogodnosti za korisnike telekomunikacijskih usluga, operatori dužni da takvu akcijsku ponudu najave Agenciji najmanje petnaest dana prije njene primjene. Ovako primijenjena akcijska ponuda ograničena je u osnovnom trajanju na period od šezdeset dana, uz mogućnost produženja trajanja za narednih trideset dana. 2.1.2 Uvođenje novih usluga za koje Agencija izdaje saglasnost U pogledu ponude fiksnih javnih telefonskih usluga, nastavljen je trend prilagođavanja usluga potrebama korisnika. Telekom Srpske je svoju ponudu obogatio paketom usluga koji podrazumijeva formiranje korisničke grupe unutar porodice. U ponudi operatora HT Mostar, uvedena je usluga fiksnog pristupa putem GSM mreže, te je uspostavljen program nagrađivanja pretplatnika po osnovu urednog plaćanja. BH Telecom je uveo popust na pretplatu za korisnike koji posjeduju dva ili više telefonska priključka u jednoj ili više regionalnih direkcija BH Telecoma, za koje se naplata vrši putem jednog mjesečnog računa. Izvršeno je i sniženje cijene poziva između mrežnih 22

grupa (MG) prema brojevima BH Telecom i brojevima drugih fiksnih operatora u BiH. Takođe, unaprijeđena je ponuda TopTim usluge, na način da je uveden novi paket namijenjen manjim grupama, ukinuta je naplata aktivacije TopTim grupe te su uvedene pogodnosti u vidu sniženja cijena razgovora i uvođenja dodatnih bonusa. 2.2 Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga Tokom 2011. godine je došlo do povećanja broja nosilaca Dozvole za pružanje javnih telefonskih usluga u odnosu na njihov broj na dan 31.12.2010. godine. Dozvolu su dobile kompanije Telemach i Telrad Net. Slijedi pregled operatora nosilaca Dozvole za pružanje javnih telefonskih usluga zaključno sa 31.12.2011. godine. Tabela 7: Pregled operatora nosilaca Dozvole za pružanje javnih fiksnih telefonskih usluga R. br. Naziv kompanije Adresa 1. T3 d.o.o. Sarajevo Tvornička br.3 71000 Sarajevo 2. AirABA d.o.o. Sarajevo Hamdije Ćemerlića br.2 71000 Sarajevo 3. ELTA - KABEL d.o.o. Doboj Svetog Save br.26 74000 Doboj 4. ANEKS d.o.o. Banja Luka Majke Jugovića br. 25 78000 Banja Luka 5. Crumb Group d.o.o. Brčko distrikt TC Sloboprom S, Bulevar mira 5 76100 Brčko distrikt 6. Logosoft d.o.o. Sarajevo Igmanska br.9 71000 Sarajevo 7. EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića br. 1/8 (A) 71000 Sarajevo 8. AKT.Online d.o.o. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića br.1 A/21 71000 Sarajevo 9. M&H Company d.o.o. Sarajevo Terezije bb 71000 Sarajevo 10. Telemach d.o.o. Sarajevo Džemala Bijedića br. 216 71000 Sarajevo 11. Telrad Net d.o.o. Bijeljina Srpske vojske bb 76300 Bijeljina Ovu godinu karakteriše smanjenje iznosa godišnjih naknada za dozvolu. Smanjenje se odvijalo kroz izmjene i dopune Pravila 18/2003 o visini naknada za dozvolu za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga ( Službeni glasnik BiH 2/2011) koje su stupile na snagu 01.01.2011. godine. Iznos godišnje naknade je sa 55.000 KM smanjen na 40.000 KM. 2.3 Dozvola za pružanje GSM usluga U Bosni i Hercegovini postoje tri operatora koji posjeduju Dozvolu za pružanje GSM usluga. To su: JP BH Telecom d.d. Sarajevo, JP Telekomunikacije Srpske a.d. Banja Luka, JP Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar. U Tabeli 8. su dati elementi razvoja mobilne telefonije za vremenski period 2003 2011. godine sa aspekta instaliranih kapaciteta i broja pretplatnika. 23

Tabela 8: Instalirani kapaciteti i broj pretplatnika licenciranih mobilnih operatora u BiH (2003 2011. godina) Telekom operator 2003 2004 2005 2006 2007 2008 numeracioni prostor BH Telecom Telekom Srpske HT Mostar Bosna i Hercegovina 600.000 600.000 - - post-paid 111.279 59.024 - - pre-paid 409.771 328.787 - - ukupno pretpl. numeracioni prostor 521.050 387.811 - - 900.000 700.000 200.000 1.800.000 post-paid 105.481 53.721 59.400 218.602 pre-paid 610.254 439.985 138.600 1.188.839 ukupno pretpl. numeracioni prostor 715.735 493.706 198.000 1.407.441 950.000 700.000 280.000 1.930.000 post-paid 113.354 52.329 59.526 225.209 pre-paid 703.905 506.000 159.253 1.369.158 ukupno pretpl. numeracioni prostor 817.259 558.329 218.779 1.594.367 1.200.000 820.000 330.000 2.350.000 post-paid 105.790 79.211 70.295 210.504 pre-paid 849.529 550.137 251.254 1.677.312 ukupno pretpl. 927.284 638.983 321.549 1.887.816 GPRS pretpl. 187.700 69.773 34.959 292.432 numeracioni prostor 1.450.000 1.600.000 800.000 3.550.000 post-paid 97.725 80.809 84.617 263.151 pre-paid 971.559 799.528 416.187 2.187.274 ukupno pretpl. 1.069.284 880.337 500.804 2.450.425 GPRS pretpl. 97.725 120.604 105.393 323.722 numeracioni prostor 1.600.000 1.600.000 800.000 4.000.000 post-paid 114.840 118.696 93.096 326.632 pre-paid 1.311.950 990.990 549.464 2.852.404 ukupno pretpl. 1.426.790 1.109.686 642.560 3.179.036 GPRS i WAP 316.183 243.757 186.053 745.993 24

2009 2010 2011 pretpl. numeracioni prostor 2.000.000 1.900.000 900.000 4.800.000 post-paid 115.832 162.807 93.711 372.350 pre-paid 1.135.635 1.068.682 615.397 2.819.714 ukupno pretpl. numeracioni prostor 1.251.467 1.231.489 709.108 3.192.064 2.100.000 2.000.000 1.000.000 5.100.000 post-paid 121.670 185.387 113.881 420.938 pre-paid 1.184.581 1.158.619 249.562 2.592.762 ukupno pretpl. numeracioni prostor 1.306.251 1.344.006 363.443 3.013.700 2.100.000 2.100.000 1.200.000 5.400.000 post-paid 156.679 205.099 156.424 518.202 pre-paid 1.204.869 1.172.670 275.542 2.653.081 ukupno pretpl. 1.361.548 1.377.769 431.966 3.171.283 Izvor: Izvještaji BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar Broj mobilnih pretplatnika sva tri telekom operatora u Bosni i Hercegovini na dan 31.12.2011. godine je bio 3.171.283 sa indeksom rasta u odnosu na 2010. godinu (105,22). Ovaj broj pretplatnika je dobiven u skladu sa jedinstvenom definicijom aktivnog prepaid i postpaid pretplatnika za sve SMP operatore u mobilnoj telefoniji, koja je usklađena sa normama Evropske komisije i ITU-a. Broj prepaid pretplatnika je i dalje višestruko veći u odnosu na broj postpaid pretplatnika (Slika 6.). 3,500,000 Broj pretplatnika mobilne telefonije 3,000,000 2,500,000 2,000,000 1,500,000 1,000,000 pre-paid post-paid 500,000 0 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Slika 6: Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH (2004 2011. godina) Nivo penetracije (broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika) mobilne telefonije u BiH na kraju 2011. godine je iznosio 82,54 %. Ovaj nivo penetracije je dobijen uz procjenu da je u BiH krajem 2011. godine bilo 3.842.000. stanovnika. Dijagram na Slici 7. prikazuje penetraciju mobilne telefonije u vremenskoj seriji od 2004. do 2011. godine. 25

Penetracija mobilne telefonije (Broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika) 100.00 90.00 80.00 70.00 60.00 50.00 40.00 30.00 20.00 10.00 0.00 82.72 83.08 78.44 82.54 63.29 48.77 36.62 41.48 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Slika 7: Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH na 100 stanovnika (2004 2011. godina) 2.3.1 Usluge mobilnih komunikacija za koje Agencija izdaje saglasnost U ponudi mobilnih usluga BH Telecoma uvedena je usluga Moja porodica, koja je postojećim pretplatnicima mobilne i fiksne telefonije BH Telecoma omogućila formiranje grupe od minimalno tri do maksimalno šest članova, koji ostvaruju pravo na pogodnosti u vidu besplatnih razgovora unutar korisničke grupe. U paketima male potrošnje mstudent i Mini 15, uvedeno je sniženje cijena poziva unutar mobilne mreže BH Telecoma i sniženje cijena poziva prema naj broju. Takođe, uvden je novi tarifni modela Ultra Fun koji nudi pogodnosti u vidu niže jedinične cijene poziva u domaćem saobraćaju, uz naplatu uspostave poziva, te tarfini model Ultra Smart koji podrazumijeva niže cijena saobraćaja u zavisnosti od potrošnje korisnika akumulirane u toku mjeseca. U sklopu ponude operatora HT Mostar, uveden je novi tarifni model!haloo, sa odvojenim numerativnim opsegom 064. Korisnicima!haloo modela nudi se mogućnost pozivanja unutar numeracije po cijeni 0,00 KM/minuti, uz naplatu uspostave poziva. Telekom Srpske uveo je prepaid paket fiksna + mobilna, koncipiran kao paket sa integrisanom ponudom usluga fiksne i mobilne telefonije. Uveden je i novi prepaid tarifni paket HIT, sa nižom cijenom poziva uz uvođenje dodatne cijene za uspostavu poziva. 2.3.2 Asortiman ostalih usluga U proteklom periodu došlo je do značajnijeg unapređenja ponude usluga prenosa podataka. Vezano za pružanje ADSL usluga, tokom 2011. godine došlo je do povećanja brzina i sniženja cijena postojećih, te uvođenje novih paketa. U trendu proširenja ponude vezanih usluga, uvedeni su objedinjeni paketi govornih usluga i usluga pristupa Internetu na fiksnoj lokaciji, gdje se pristup realizuje putem mobilne mreže. Primjer uvezane ponude je i objedinjeni paket za ADSL uslugu pristupa Internetu i mobilni širokopojasni pristup, gdje se pretplatniku dodjeljuje jedan korisnički račun. Intenzivne aktivnosti provođene su na promociji poslovnih paketa za uslugu prenosa podataka, namijenjenim korisnicima fiskalnih kasa. U sklopu ponude komercijalnih SMS usluga u fiksnim i mobilnim mrežama, realizovane su aplikacije kao što su SMS registracija automobila, Broadcast SMS, dopuna računa itd. Unaprijeđene su usluge govorne pošte, te su uvedene usluge automatskog informiranja pretplatnika o troškovima u roamingu ili u slučaju prekoračenja limita. 26

Korisnicima mobilnih telefonskih usluga se nude usluge mobilnog video streaminga za praćenje sadržaja reprodukovanog sa kamera na određenoj lokaciji i streaming TV sadržaja. Ponuda asembliranih paketa obogaćena je uvođenjem Flipswap trade-in programa za postpaid korisnike mobilne telefonije, koji uključuje otkup korištenih mobilnih telefonskih aparata od korisnika, dodjela odgovarajućih pogodnosti u vrijednosti telefona i prodaja otkupljenih mobilnih telefona. 2.4 Dozvola za pružanje UMTS usluga I tokom 2011. godine BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar su u skladu sa obavezama propisanim Dozvolom za pružanje mobilnih usluga na univerzalnim mobilnim telekomunikacijskim sistemima (u daljem tekstu: UMTS dozvola), nastavili aktivnosti na razvoju UMTS mreža u Bosni i Hercegovini. Ukupan broj instaliranih baznih stanica kod BH Telecoma iznosi 43 na 900/1800 MHz i 155 na 1800 MHz. Što se tiče broja korisnika, na dan 30.09.2011. godine, BH Telecom je ukupno imao 159.835 pre-paid korisnika i 81.986 post-paid korisnika. UMTS, HSDPA i HSUPA korisnika je bilo 155.404 pre-paid i 46.317 post-paid, dok je korisnika koji pristupaju sa data karticom ili USB modemom bilo 4.431 pre-paid i 35.669 post-paid. Pokrivenost putnih pravaca kod Telekoma Srpske je iznosila 13,83%, a pokrivanje stanovništva BiH je 65,20%. Broj pretplatnika Telekoma Srpske je na dan 31.12.2011. iznosio 1.380.665 (post-paid 167.234, pre-paid 1.187.089). Kod HT Mostar na dan 31.12.11. pokrivenost stanovništva BiH je iznosila 52,71%. Broj pretplatnika je 131.809 prepaid odnosno 606.668 postpaid pretplatnika. Broj instaliranih 3G baznih stanica kod HT Mostar je bio 140 na dan 31.12.2011. godine. 2.5 Javni mrežni operatori U toku 2011 godine, na osnovu podnešenih zahtjeva izdato je osam dozvola (MH EP RS ZP Elektro Doboj, Media Sky, Wirac.Net, Crumb Group, Rutem, Global Internet, Netiks, Neon Solucije), dok je pet dozvola ukinuto, od toga dvije zbog neplaćanja naknada (RCD, US Telcom) a ostale na zahtjev operatora (T-Systems, EL-SAT, Gr-Mont). Donesena su dva rješenja o promjeni karaktera dozvole (T3 sa regionalne na nacionalnu, Telinea sa lokalne na regionalnu). Pojedini operatori su tokom godine mijenjali područje djelovanja (promjena opština na kojima djeluju) u okviru istog tipa dozvole. Agencija je u takvim slučajevima izdala tri odgovarajuća rješenja (BHB Cable TV, CATV MV i Telinea). Što se tiče prenosa dozvole, u 2011. godini su bila tri takva slučaja (sa CATV MV na BHB Cable TV, sa BH Cabel Net na Telemach i sa Crumb Group na Voiptel Net). Krajem 2011. godine na području Bosne i Hercegovine djelovalo je 69 mrežnih operatora, što predstavlja povećanje u odnosu na kraj 2010. godine, kada je djelovalo 66 operatora, čime je trend smanjenja broja nosilaca dozvole za javne mrežne operatore zaustavljen. Ovu godinu karakteriše smanjenje iznosa godišnjih naknada za dozvolu. Smanjenje se odvijalo kroz izmjene i dopune Pravila 15/2002 o visini naknada za dozvolu za mrežnog operatora ( Službeni glasnik BiH 2/2011) koje su stupile na snagu 01.01.2011. godine. Iznosi smanjenja su sljedeći: dozvola na lokalnom nivou 5.000 na 3.000 KM; dozvola na regionalnom nivou 10.000 na 6.000 KM; dozvola na nacionalnom nivou 50.000 na 32.000 KM. 2.6 Pružanje Internet usluga U Tabeli 6 je prikazan broj dozvola Davatelja Internet usluga (ISP) u periodu 2005 2011. godina. Tokom 2011. godine izdato je devet dozvola (Crumb Group, ELSOFT, Terc Trade Company, WNET, Gigaherc, Ortak, TV-Kabel, TEHNI-NET, Vision) dok su četiri 27

dozvole prestale važiti. Razlozi povlačenja dozvola su: neplaćanje naknada (Mreža, ZoviMe) i zahtjev korisnika (Genelec, Sweasat). Bio je i jedan prenos dozvole, sa Elob CATV na Telamach. Na kraju 2011. godine na tržištu BiH je djelovalo 80 ISP-ova. Tabela 9: Broj ISP dozvola Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Broj ISP dozvola 42 52 60 66 77 75 80 U Tabeli 10. je dat broj korisnika Interneta u periodu 2004 2011. godina. Broj korisnika Interneta je procijenjen na osnovu broja pretplatnika kojeg su dostavili ISP-ovi. Tabela 10: Broj korisnika Interneta Godina Broj korisnika Interneta Index 2004 585.000-2005 805.185 137,64 2006 950.000 117,99 2007 1.055.000 111,05 2008 1.307.585 123,94 2009 1.421.540 108,71 2010 2.000.000 140,69 2011 2.113.100 105,66 Zabilježen je rast broja korisnika Interneta u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu sa indeksom koji iznosi 105,66. (%) Penetracija korisnika interneta 60 52 55 50 40 34 37 30 20 15.1 20.8 24.5 27.25 10 4 7 0 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Slika 8: Dijagram penetracije Internet korisnika u BiH (2002 2011. godina) Po vrsti pristupa Internetu, u Bosni i Hercegovini su u upotrebi dial-up pristup (putem analognog modema i ISDN) sa 85.616 pretplatnika, te širokopojasni pristup (Broadband) sa 432.090 pretplatnika na dan 31.12.2012. godine. Penetracija širokopojasnih pretplatnika u odnosu na ukupno stanovništvo BiH iznosi 11.25%. U strukturi širokopojasnih priključaka i dalje prednjači ADSL pristup sa 58,35% od ukupnog broja širokopojasnih priključaka, uz 28

evidentan porast kablovskog pristupa Internetu, dok je zabilježen pad broja FWA priključaka u odnosu na prethodnu godinu. Procentualni odnos dial up i broadband prikljčaka 120 100 80 60 40 20 0 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 broadband [%] 3.93 7.76 15 45.69 56 73.15 74.83 83.46 dial up [%] 96.07 92.24 85 54.31 44 26.85 25.17 16.54 Slika 9: Odnos dial-up i broadband priključaka u BiH (2004 2011. godine) Broj kablovskih priključaka je porastao za 39,30%, a broj FWA priključaka je smanjen za 21,20%. Broj širokopojasnih pretplatnika je dostigao 83,46% od ukupnog broja Internet pretplatnika. 2.7 Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH U skladu sa Pravilom 40/09 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini, operatori su uskladili svoje cjenovnike sa odredbama Pravila koje se odnose na primjenu naredne faze rebalansa tarifa i dostavili ih Agenciji na saglasnost. U novembru 2011. godine Agencija je telekom operatorima dala saglasnost na izmjene cjenovnika, sa datumom stupanja na snagu od 01.01.2012. godine. Prilikom izmjene cjenovnika, a vodeći računa o interesima korisnika, telekom operatori su značajan dio cijena utvrdili u iznosima manjim od maksimalno propisanih. Cijene pristupne takse, utvrđene od strane telekom operatora su u rasponu od 29,00 KM do 60,00 KM što daje smanjenje i do 52% u odnosu na graničnu cijenu koja iznosi 60 KM. Cijene mjesečne pretplate, za fizička lica, utvrđene od strane telekom operatora su u rasponu od 9,80 KM do 13,00 KM što je za 25% niže u odnosu na graničnu cijenu, odnosno na nivou granične cijene. Također, telekom operatori su definirali bonus uključen u mjesečnu pretplatu, za sve kategorije pretplatnika u skladu sa Pravilom 40/09. Cijene mjesečne pretplate, za pravna lica, kod sva tri telekom operatora su na nivou granične cijene (16,40 KM). Cijena mjesnih razgovora, razgovora unutar mrežne grupe i razgovora između mrežnih grupa je izjednačena i iznosi 0,048 KM/min. Cijene mjesnih razgovora, odnosno razgovora unutar mrežne grupe, utvrđene od strane telekom operatora su niže u rasponu od 8% do 44 % u odnosu na graničnu cijenu. Cijena razgovora između različitih mrežnih grupa, utvrđena od strane telekom operatora iznosi 0,048 KM/min što je na nivou granične cijene. 29

Cijene razgovora iz fiksne mreže prema vlastitoj mobilnoj mreži, utvrđene od strane telekom operatora su u rasponu od 0,17 KM/min do 0,21 KM/min što je 19% niže u odnosu na graničnu cijenu ili je na nivou granične cijene (0,21 KM/min). Međunarodni razgovori podjeljeni su u tri zone: susjedne, evropske i vanevropske zemlje. Cijene međunarodnih razgovora za susjedne zemlje, utvrđene od strane telekom operatora su u rasponu od 0,3 KM/min do 0,405 KM/min što je za 26% niže u odnosu na graničnu cijenu, odnosno na nivou granične cijene (0,405 KM/min). Cijene međunarodnih razgovora za ostale evropske zemlje utvrđene od strane telekom operatora su u rasponu od 0,50 KM/min do 0,948 KM/min što je 47% niže u odnosu na graničnu cijenu, odnosno na nivou granične cijene (0,948 KM/min). Cijene međunarodnih razgovora za vanevropske zemlje utvrđene od strane telekom operatora su u rasponu od 1,00 KM/min do 1,312 KM/min što je 24% niže u odnosu na graničnu cijenu, odnosno na nivou granične cijene (1,312 KM/min). 2.8 Primjena Pravila o graničnim cijenama iznajmljenih linija U pogledu ponude usluga iznajmljenih linija, tokom 2011. godine došlo je do sniženja maloprodajnih i veleprodajnih cijena usluga iznajmljenih vodova koje nudi Telekom Srpske. Za nacionalne vodove, izvršeno je sniženje cijena priključka i sniženje cijene mjesečnog zakupa vodova. Za brzine između 128 kb/s i 2 Mb/s uvedeno je određeno sniženje cijena u iznosima 5% 20%, dok je za brzine 34 Mb/s i 155 Mb/s izvršeno značajno sniženje koje je iznosilo 45% 47%. Za međunarodne vodove, izvršena je izmjena načina formiranja cijena. Umjesto dosadašnjeg obračuna mjesečne pretplate za međunarodne vodove, koja je uključivala naknadu za korištenje nacionalnog voda i polovine međunarodnog tranzita, uvedena je cijena mjesečne pretplate za iznajmljivanje voda od priključne tačke pretplatnika unutar mreže Telekoma Srpske do tačke razgraničenja sa međunarodnim operatorom, odnosno do graničnog prelaza. Cijena mjesečnog zakupa se sada definiše u zavisnosti od brzine prenosa i zone iznajmljivanja unutar mreže Telekoma Srpske. Novom ponudom uvedeno je i sniženje cijena priključka iznajmljenog voda u međunarodnom saobraćaju za 30% u odnosu na prethodne cijene. 2.9 Interkonekcija U toku 2011. godine, Agencija je nastavila svoje redovne aktivnosti na praćenju procesa interkonekcije koji je definisan postojećim Referentnim interkonekcijskim ponudama (RIP dokumenti). Obzirom da je Pravilo o interkonekciji 51/2010 ( Službeni glasnik BiH, broj 109 od 29. decembra 2010. godine) stupilo na snagu početkom januara 2011. godine, dominantni operatori na području fiksne telefonije su bili dužni da usklade svoje RIP dokumente sa novim pravilom, što su i učinili. Agencija je nastavila sa aktivnostima na koordinaciji izrade Referentnih interkonekcijskih ponuda za MVNO operatore (RIPmob dokumenti), što je bila jedna od obaveza iz Politike sektora telekomunikacija. Početkom marta, Agencija je izdala saglasnosti na RIPmob dokumente koji su stupili na snagu u aprilu 2011. godine. Ovim su stvoreni neki od uslova za povećanje stepena konkurentnosti na tržištu mobilne telefonije u BiH. U 2011. godini je počela izrada Referentnih interkonekcijskih ponuda za direktnu interkonekciju na mobilnu mrežu nosilaca dozvola za pružanje javnih fiksnih telefonskih usluga (RIPdim dokumenti). I u ovome slučaju nosioci izrade su BH Telecom, HT Mostar i Telekom Srpske, dok je Agencija koordinirala aktivnosti na izradi ponuda. Izrada ovih 30

dokumenata se nastavlja i u 2012. godini. Slijedi pregled interkonekcijskih ugovora zaključno sa 31.12.2011. godine. Tabela 11: Pregled interkonekcijskih ugovora (stanje na dan 31.12.2011. godine) SMP operatori Novi operatori Broj ugovora BH Telecom AirABA d.o.o. Sarajevo AKT.ONLINE d.o.o. Sarajevo ANEKS d.o.o. Banja Luka EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo 7 Logosoft d.o.o. Sarajevo T3 d.o.o. Sarajevo M&H Company d.o.o. Sarajevo Telekom Srpske AirABA d.o.o. Sarajevo AKT.ONLINE d.o.o. Sarajevo ANEKS d.o.o. Banja Luka CRUMB Group d.o.o. Brčko EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo 8 T3 d.o.o. Sarajevo ELTA-KABEL d.o.o. Doboj Telrad Net d.o.o. Bijeljina HT Mostar AirABA d.o.o. Sarajevo EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo Aneks d.o.o. Banja Luka 3 Tokom 2011. godine Telrad Net je sklopio interkonekcijski ugovor sa Telekomom Srpske. 2.10 Pristup izdvojenoj lokalnoj petlji (LLU) U 2011. godini su se nastavile aktivnosti na izdvajanju lokalnih petlji u skladu sa ugovorima potpisanim 2010. godine (BH Telecom Logosoft i Europronet, Telekom Srpske Aneks i Europronet). Radi se o ugovorima o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji dominantnog operatora čije je potpisivanje, prema proceduri predviđenoj RUO dokumentima, predstavlja uslov za dalje aktivnosti. Operatori Logosoft i Europronet su pravovremeno podnijeli zahtjev za kolokaciju BH Telecomu, na osnovu kojeg su dobili ponude za kolokaciju za tražene lokacije. Takođe, i Aneks je pravovremeno dostavio zahtjev za kolokaciju Telekomu Srpske, nakon čega je dobio ponudu za kolokaciju. Zahtjev za kolokaciju Telekomu Srpske kojeg je dostavio Europronet nije bio pravovremen, tako da je ugovor o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji između Telekoma Srpske i Europroneta raskinut 20.01.2011. godine. Obzirom da poslije toga nisu sklapani novi ugovori o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji, kao i da su postojeći ugovori ostali na snazi, proizilazi da su na dan 31.12.2011. godine bila važeća 3 ugovora o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji. Tokom 2011. godine nastavljeni su pregovori između operatora o kolokaciji i izdvajanju lokalnih petlji, ali Agencija nije obavještena o postizanju sporazuma između strana. 2.11 Primjena Plana brojeva Primjena plana brojeva u Bosni i Hercegovini je zasnovana na principima koji su određeni Pravilom 38/2008 Plan brojeva za telefonske usluge u BiH ( Službeni glasnik BiH, broj 105/08 od 31.12.2008.) i Pravilom 39/2008 Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge u BiH ( Službeni glasnik BiH, broj 105/08 od 31.12.2008.). 31

Krajem 2011. godine objavljena su dva pravila: Pravilo o izmjeni Pravila 38/2008 Plan brojeva za telefonske usluge u BiH ( Službeni glasnik BiH, broj 95/11) i Pravilo o izmjenama Pravila 39/2008 Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge u BiH ( Službeni glasnik BiH, broj 95/11). Izmjena Pravila 38/2008 se odnosila na dužinu nacionalnog broja koji je sada isključivo devetocifreni, dok su se izmjene Pravila 39/2008 odnosile na nove šifre djelatnosti za telekomunikacije i na proširenje pozivnog broja telefona za informacije o broju telefona unutar numeričkog područja. Primjenom Pravila 39/2008 u 2011. godini su proistekle aktivnosti na obradi prispjelih zahtjeva: a) postojećih nosilaca dozvola, za dodjelu nove i otkazivanje dodijeljene numeracije za pružanje telefonskih usluga; b) novih korisnika koji su podnijeli zahtjev za dodjelu telefonske numeracije u cilju pružanja različitih telefonskih usluga U okviru tog procesa u proteklom periodu Agencija je izdala 101 dozvolu za korištenje telefonskih brojeva, te 46 rješenja/zaključaka za zamjenu dodijeljenih dozvola, odnosno ukidanje dozvole za korištenje brojeva. Pored ovih, Agencija je izdala dodatnih 8 upravnih akata različite vrste koji se odnose na zahtjeve korisnika za numeraciju. 2.12 Implementacija usluge prenosivosti telefonskih brojeva Za 2011. godinu karakteristično je zaživljavanje usluge prenosivosti brojeva u fiksnoj telefonskoj mreži u BiH, te nastavak stvaranja preduslova za implementaciju usluge prenosivosti telefonskih brojeva u mobilnoj telefonskoj mreži u BiH. Agencija je nastojala da, putem stalnih konsultativnih aktivnosti, pruži što veću podršku operatorima, u cilju zaživljavanja ove usluge na tržištu BiH. Tako je, između ostalog, Agencija dala više tumačenja Pravila o prenosivosti telefonskih brojeva po pitanjima: a) procedure za podnošenje zahtjeva za prenos telefonskih brojeva; b) iznosa naknade kojeg operator primatelj broja može da daje operatoru davatelju broja; c) signalizacione razmjene između operatora za uspostavu poziva prema prenesenom broju; d) odbijanja zahtjeva za prenos broja od strane operatora davatelja broja zbog neizmirenja duga pretplatnika po osnovu RTV pretplate. Međutim, i pored navedenih aktivnosti Agencije, implementacija ove usluge nije išla predviđenim tempom, kako u fiksnoj, tako i u mobilnoj telefoniji, te je Agencija bila prinuđena da u više navrata novčano sankcioniše pojedine operatore. Zbog nespremnosti operatora da pruže uslugu prenosivosti brojeva zaključno sa 01.01.2011. godine, Agencija je kaznila sljedeće operatore: BH Telecom d.d. Sarajevo, Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka i JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar sa po 10.000 KM, jer nisu stvorili tehničke preduslove za implementaciju usluge u fiksnoj i mobilnoj telefonskoj mreži, dok su sa po 5.000 KM kažnjeni EuropronetNET BOSNIA d.o.o. Sarajevo, Logosoft d.o.o. Sarajevo, T3 d.o.o. Sarajevo, M&H Company d.o.o. Sarajevo i Crumb Group d.o.o. Bijeljina, jer nisu stvorili tehničke preduslove za implementaciju usluge u fiksnoj telefonskoj mreži. Naredni utvrđeni rok za uvođenje usluge prenosivosti telefonskih brojeva u fiksnoj telefonskoj mreži je bio 15.04.2011. godine. U planirom terminu svi operatori izuzev JP HT d.d. Mostar su bili spremni za implementaciju ove usluge, zbog čega je JP HT d.d. Mostar kažnjen sa 25.000 KM, ali je kazna, nakon žalbe, preinačena na 20.000 KM. Ova usluga je stavljena na raspolaganje korisnicima 01.09.2011. godine. U sklopu implementacije usluge prenosivosti broja u fiksnoj telefoniji, operatori su bili dužni definisati i javno objaviti uslove korištenja usluge. U tu svrhu, operatori su uz saglasnost Agencije izvršili izmjene i dopune Opštih uslova, kojima se daje detaljan opis usluge, definišu uslovi prenosa u mrežu i iz mreže određenog operatora, naknade za prenos, te uslovi promjene pretplatničkih paketa u slučaju prenosa broja. Od 01.09.2011. godine 32

započela je implementacija usluge prenosivosti brojeva u mrežama fiksne telefonije u BiH, što je rezultiralo sa uspješno prenesenim 871 telefonskim brojem do I kvartala 2012. godine. Što se tiče usluge prenosivosti brojeva u mobilnoj telefonskoj mreži, 30.06.2011. godine je utvrđen kao novi rok za njenu implementaciju. U planirom terminu samo je Telekom Srpske a.d. Banja Luka bio spreman za pružanje ove usluge, pa su BH Telecom i HT Mostar zbog nespremnosti kažnjeni po 30.000 KM. Žalba HT Mostar na navedenu odluku je odbijena, dok se BH Telecom nije žalio. U skladu sa nastalom situacijom dat je novi rok za pružanje ove usluge korisnicima, 31.12. 2011. godine, međutim, usluga nije zaživila ni tada. 2.13 Projekat: Nadgledanje regulacije i razvoja tržišta elektronskih komunikacija i ICT usluga u zemljama proširenja U sklopu procesa priprema za priključenje Evropskoj uniji zemalja regiona jugoistočne Evrope gdje spada i Bosna i Hercegovina, Evropska komisija (EC) je definirala Projekat pod naslovom: Nadgledanje regulacije i stanja razvijenosti tržišta elektronskih komunikacija i ICT usluga u zemljama proširenja. U cilju izvršenja tog zadatka, formirana je zajednička radna grupa od predstavnika ministarstava i regulatora iz 10 zemalja (od Hrvatske do Turske). Projekat je trajao tri godine (2008 2010.), a za njegovo vođenje je ispred EC bila zadužena konsultantska kuća Cullen International (Cullen Int.). U februaru 2011. godine, EC je u saradnji sa Cullen Int. organizirala inicijalni sastanak za novi Projekat (2011-2013.) pod istim nazivom i sa istim ciljem, kao što je bio prethodni. I u ovom Projektu, predstavnici relevantnih institucija (regulatorna tijela i ministarstva) svake zemlje će učestvovati u dostavljanju traženih podataka i izvještaja, na temelju kojih će eksperti Cullen Int. sačinjavati komparativnu analiza i sintezu stanja na tržištu elektronskih komunikacije svake promatrane zemlje i kumulativno za region. Planirano je da predstavnici zemalja ovog regiona daju doprinos u radu Projekta i svojim direktnim učešćem na zajedničkim forumima koji će se organizirali svakih osam mjeseci. To znači da će u trogodišnjem periodu biti organizirana četiri foruma u okviru ovog Projekta. Na taj način EC će nastaviti proces praćenja dinamičkog razvoja tržišta elektronskih komunikacija, postignutog stupnja liberalizacije ovog tržišta, kao i efikasnosti regulacije i provedbe kompletne telekom reforme u svakoj državi regiona. U skladu sa definiranim zadacima i na temelju praćenja regulacije i razvoja tržišta elektronskih komunikacija i ICT usluga, Agencija je i tokom 2011. godine dostavljala podatke o tarifama, statistikama telekomunikacijskog tržišta i informacijskom društvu, kao i institucionalne i regulatorne informacije o uspostavljanju regulatornog okvira u Bosni i Hercegovini. Predstavnici Agencije su učestvovali u radu Foruma I, održanom u Tirani (Albanija), septembra 2011.godine. Na skupu je razmatran nacrt izvještaja Supply of services in monitoring regulatory and market developments for electronic communications and information society services in Enlargement Countries, sačinjen od strane Cullen Int., a na temelju podataka koje dostavljaju nadležne institucije u zemljama proširenja. Također, posebno su razmatrana određena aktuelna pitanja u regulaciji tržišta, kao što su harmoniziranje zakonskog okvira sa najnovijim EU regulatornim okvirom i implementacija mjera za zaštitu korisnika. U novembru 2011. godine, Cullen Int. je dostavio Agenciji finalni primjerak Izvještaja I, čime je prva faza Projekta završena. 2.14 Projekat: Podrška podizanju spremnosti Regulatorne agencije za komunikacije u oblasti telekomunikacija i harmonizacija zakonskog okvira za telekomunikacije u BiH sa pravnim normama Evropske unije (Acquis Communautaire) broj: EC/BiH/08/022 Implementacija ovog Projekta tehničke pomoći za Regulatornu agenciju za komunikacije BiH je započela 15.02.2010. godine, sa predviđenim trajanjem od 18 mjeseci. Radi velikog obima započetih aktivnosti, trajanje Projekta je produženo za četiri mjeseca, do 15.12.2011. godine. Ovo je prvi put da je EU pružila tehničku pomoć sektoru telekomunikacija u vrijednosti od 1 mil.. 33

Cilj Projekta je bio jačanje sektora telekomunikacija u okviru IPA 2007 (predpristupna pomoć EU), kao i usvajanje najbolje prakse koja se primjenjuje u EU. Projektom je definirano da se ispred odabranog konsultantskog tima ATC Consultants GmbH i konzorcija sa partnerima poslovi vode od strane tri vođe Projekta, uz angažiranje većeg broja stručnjaka iz određenih oblasti, koji su kroz zajednički rad sa Agencijom i drugim relevantnim institucijama i privrednim subjektima, radili na realizaciji projektnih ciljeva. U periodu trajanja Projekta, konsultantni i stručnjaci Agencije su uradili niz aktivnosti koje se mogu globalno grupirati na sljedeći način: a) izrada relevantnih dokumenata sa preporučenim mjerama regulacije; b) održavanje prezentacija koje tretiraju određene tematske cjeline u skladu sa definiranim zadacima Projekta; c) interaktivan rad sa sudionicima tržišta telekomunikacija u vezi sa pojedinim aktivnostima (prikupljanje podataka, sastanci, zaključci); d) izrada web Kalkulatora kompariranja cijena za krajnje korisnike telekomunikacijskih usluga; e) izrada elektronske baze podataka koja će sadržavati sve dokumente kreirane tokom rada na ovom Projektu; f) realizacija radnih posjeta regulatornim agencijama i obrazovnim institucijama u zemljama EU (APEK-Ljubljana, ANACOM- Lisabon, RTR-Beč, Elektrotehnički fakultet-ljubljana). 2.14.1 Izrada relevantnih dokumenata sa preporučenim mjerama regulacije uključuje: 1. Usvajanje sistema upravljanja kvalitetom (Quality Management System-QMS) 2. Analiza Zakona o komunikacijama i sekundarne regulative Agencije sa predloženim amandmanima u cilju harmonizacije zakonodavnog okvira sa EU) 3. Pravilo o analizi tržišta elektronskih komunikacija 4. Analiza Tržišta 7 (Tržište poziva koji završavaju u individualnim mobilnim mrežama - veleprodajni nivo) 5. Analiza Tržišta 3 (Tržište poziva koji završavaju u individualnim javnim telefonskim mrežama i koji se pružaju na fiksnoj lokaciji-veleprodajni nivo) 6. Analiza Tržišta 4 (Tržište pristupa infrastrukturi mreže na nivou veleprodaje (uključujući zajednički ili potpuno razvezani pristup na utvrđenoj lokaciji - veleprodajni nivo) 7. Analiza tržišta 5 (Tržište širokopojasnog pristupa -veleprodajni nivo) 8. Preporuka za implementaciju prenosivosti 9. Prijedlog za uređenje područja zaštite korisnika (zakonodavni aspekt) 10. Regulacija cijena i Nacrt prijedloga za odvojeno računovodstvo 2.14.2 Održavanje prezentacija koje su obuhvatale sljedeće tematske cjeline: 1. Ugovori korisnika telekomunikacijskih usluga; 2. Razvoj sektora elektronskih komunikacija u zemljama EU; 3. Prenosivost brojeva- najbolja praksa u zemljama EU; 4. Analiza Tržišta 7 u BiH; 5. Investiranje u buduće mreže; 6. NGA/NGN Investicije i troškovi; 7. Preporuke za regulaciju tržišta i SMP operatora; 8. Regulatorni elementi prenosivosti brojeva; 9. Sistem autorizacije i licenciranje; 10. Reguliranje Univerzalnog servisa i obligacije javnog servisa; 11. Zaštita korisnika telekomunikacijskih usluga-spriječavanje previsokih računa. 34

2.14.3 Interaktivni rad sa sudionicima tržišta telekomunikacija Stručnjaci Agencije su zajedno sa konsultantima održali više sastanaka sa svim operatorima na tržištu telekomunikacija BiH prilikom realizacije zadataka vezanih za dostavu i prikupljenje relevantnih podataka za analize tržišta, kao i kod sačinjavanja projekta za izradu web Kalkulatora kompariranja cijena. 2.14.4 Izrada web Kalkulatora kompariranja cijena za krajnje korisnike telekomunikacijskih usluga Agencija je u okviru IPA Projekta započela aktivnosti na izradi web portala za prikaz i uporedbu cijena telekomunikacijskih usluga u BiH. Kalkulator kompariranja cijena je namijenjen korisnicima u statusu fizičkih lica u segmentima fiksne i mobilne telefonije, kao i Internet usluga. Ovaj web kalkulator je alat informativne prirode i zasniva se na podacima koje Agencija dobije od operatera. 2.14.5 Izrada elektronske baze podataka Utemeljena je e-baza podataka koja sadžava sve dokumente kreirane tokom rada na ovom Projektu. Također, u e-bazu su uključeni svi relevantni izvori EU i nacionalne regulative i legislative. 2.14.6 Realizacija radnih posjeta regulatornim agencijama i obrazovnim institucijama u zemljama EU Stručnjaci iz Oblasti telekomunikacija Agencije su u okviru predviđenih aktivnosti imali tri radne posjete, i to: regulatoru APEK (Slovenija), regulatoru RTR (Austrija), regulatoru ANACOM (Portugal). Osim toga, prisustvovali su Seminaru o konkurenciji u elektronskim komunikacijama na Elektortehničkom fakultetu u Ljubljani. U APEK-u su prezentirane aktualne teme, kako slijedi: odvojeno računovodstvo (Accounting Separation), formiranje cijena usluga u telekomunikacijama (LRIC), regulacija cijena, infrastruktura i funkcionalno odvajanje u telekomunikacijama, Better Regulation Directive (2009-140-EC) i interkonekcija i rebalans cijena u telekomunikacijama. U RTR-u su razmatrane sljedeće oblasti telekomunikacija: zaštita korisnika, analiza relevantnih tržišta tržišta, kao i metod i način prikupljanja podataka te analize, generalna autorizacija, značaj razvoja informacijskog društva i prenosivost brojeva. U ANACOM-u su razmatrane i diskutirane sljedeće teme: organizacijska struktura ANACOM-a i njegova neovisnost, zaštita korisnika i rješavanje slučajeva, implementacija Univerzalnih servisa sa aspekta procedura i finansiranja, strategija broadbanda i dr. Predavači na Seminaru o konkurenciji u elektronskim komunikacijama u Ljubljani su izlagali na sljedeće teme: uloga regulatora u utemeljenju konkurentskog okruženja, konkurencijsko pravo u EU, trendovi u telekomunikacijama, modeli za izračun tzv. price squeeze, LTE-konkurentnost u mobilnom broadbandu, mjerenje QoS i QoE u modernim telekomunikacijskim sistemima, novi regulatorni okvir 2009, BEREC i njegova uloga, i dr. Značaj ovih posjeta jeste u tome da su stručnjaci Agencije bili izravno upoznati sa pozitivnim zakonodavstvom, najboljom praksom regulacije u zemljama EU, ali i sa regulatornim ambijentom u ovim zemljama kroz analizu studija slučajeva. Pored toga, došlo se do saznanja u kojem pravcu se razvijaju telekomunikacijska infrastruktura i usluge, što je posebno važno za kvalitetnu regulaciju i propisivanje učinkovitih mjera od strane regulatora. U proteklom periodu, realizacija ovog IPA Projekta je pratila definiranu dinamiku, polučila planirane izlazne dokumente, i uspješno ispunila zacrtane ciljeve i/ili zadatke. 2.15 Saradnja sa međunarodnim institucijama i učešće na međunarodnim skupovima Slijedi pregled aktivnosti koje je Agencija imala u okviru saradnje sa međunarodnim institucijama, kao i učešća na skupovima međunarodnog karaktera: Dostava odgovora na upite ITU (više upitnika iz različitih oblasti); Forum seera-ei (South East European Research Area for einfrastructure) u organizaciji Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Sarajevo, 26. januar; 35

Svjetski kongres mobilnih komunikacja (WMC), Barcelona, 14-18. februar; 28. sastanak ECC (European Communication Commission), Porto, 7-11. mart; Radionica EU regulatorni okvir o elektronskim komunikacijama u organizaciji Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje, putem instrumenta tehničke pomoći - TAIEX (Technical Assistance and Information Exchange Instrument), Sarajevo, 23-25. mart; Međunarodna regulatorna konferencija, Ohrid, 16-18. maj; III Sarajevo Technology Forumu, Sarajevo, 19-20. maj; VII međunarodni simpozij iz informacijsko-komunikacijskih tehnologija INTSIKT 2011, Tuzla, 06-07. juni; Training Seminar on Telecommunication Regulation, Istanbul, 13-17. juni; Pododbor za inovacije, informacijsko društvo, socijalnu politiku i javno zdravstvo (EU i BiH), Sarajevo, 15. juni; Seminari u okviru realizacije Programa obrazovanja iz oblasti evropskih integracija (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, EU programi pomoći, EU dokumenti i baze podataka), Sarajevo, 21-23. juni; ITU Globalni simpozij za regulatore GSR-11, Armeni, Kolumbija, 21-23. septembar; ICT Summit Euroasia Bilisim Zirvesi '11: New telecommunications regulation in the EMEA & Caspian Region, Istanbul, 03 05. oktobar; ITU Telecom World, Ženeva, 23. 28. oktobar; XXIII Međunarodni simpozij Information, Communication and Automation Technologies ICAT 2011, Sarajevo, 27. 29. oktobar; Prezentacija proizvoda firme TMS sistemi (montaža i održavanje monitoring i kontrolne opreme) Zagreb, 23. novembar; WTIM-11, svjetski sastanak za ICT indikatore, u organizaciji ITU, Port Luis, Mauricius, 6-8. decembar; Seminar Smart Networks i LTE Roadshow u organizaciji Nokia Siemens Networks, Sarajevo, 07. decembar. 3. AKTIVNOSTI U OBLASTI UREĐENJE RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA 3.1. Fiksna služba 3.1.1. Mikrotalasni linkovi U korištenju mikrotalasnih linkova tokom 2011.godine, nastavio se trend porasta broja linkova u pristupnim mrežama na višim frekvencijskim opsezima (11-38GHz), najvećim dijelom uzrokovan povećanim zahtjevima GSM/UMTS mreža mobilnih operatera i širenjem širokopojasnih usluga internet i mrežnih operatera. Porast broja pristupnih linkova bilježi se i u mreži državnih organa javne sigurnosti. Na glavnim magistralnim radio trasama u nižim opsezima do 8 GHz, nastavljeno je iskorištenje preostalih slobodnih frekvencijskih resursa, uglavnom za proširenje kapaciteta postojećih mreža. Redovne aktivnosti na licenciranju mikrotalasnih linkova obuhvaćale su: rješavanje tekućih zahtjeva korisnika, koordinaciju parametara međunarodnih linkova sa susjednim administracijama, rješavanje slučajeva prijava smetnji u saradnji sa Odjeljenjem za radiomonitoring, ažuriranje baze podataka fiksnih mikrotalasnih linkova, ostale redovne aktivnosti planiranja korištenja RF spektra (upute korisnicima, usklađivanje tehničkih parametara sa važećim CEPT preporukama, praćenje aktuelnih izmjena CEPT/ITU regulative). Planiranje i licenciranje fiksnih mikrotalasnih linkova u 2011.godini obilježile su sljedeće aktivnosti: 36

Aktivnosti na licenciranju linkova dominantnih telekom operatera U skladu sa dogovorima postignutim u 2010. godini, tokom prve polovine 2011. godine telekom operateri su vršili prilagođenje tehničkih parametara opreme u opsegu 23 GHz referentnoj CEPT regulativi i odredbama BiH Pravila br. 47/09 o korištenju opsega za fiksne linkove. Od juna 2011. stekli su se uvjeti za izdavanje dozvola u ovom opsegu, te sukcesivno u opsezima 18, 15 i 13 GHz. Rezultat višegodišnjeg rada Područja spektra na ažuriranju podataka o linkovima dominantnih telekom operatera jesu dvije referentne baze sa kompletnim informacijama o svim linkovima u aktivnom korištenju do kraja 2011.godine: baza podataka u okviru softverskog rješenja za radio planiranje ICS Telecom U ovu bazu podataka su kontinuirano unošeni podaci o svim prijavljenim linkovima te je za svaki vršen odgovarajući proračun u vezi opravdanosti linkova po pitanju njihove lokacije, frekvencijskog kanala, dupleksa, moguće interferencije sa drugim linkovima i druge tehničke karakteristike, kao i njihova usaglašenost sa CEPT propisima i pravilima Agencije. Baza je podijeljena u podbaze po frekvencijskim opsezima i na taj način se kontinuirano ažurira s obzirom na eventualne izmjene, proširenja ili otkaze linkovskih veza. baza podataka u okviru softverskog rješenja za vođenje administrativno-tehničkih informacija u okviru upravljanja radiofrekvencijskim spektrom ICS Manager, koja je interoperabilna sa bazom ICS Telecom. Ova baza sadrži sve relevantne tehničke i administrativne informacije vezane za mikrotalasne linkove kao i informacije vezane za cjelokupan proces izdavanja dozvola (datum podnošenja zahtjeva, broj upravnog postupka, datum izdavanja dozvole, itd.). Uzimajući u obzir neprestano ažuriranje ovih baza kao i mogućnost njihove interoperabilnosti, stvoren je preduslov za kvalitetno radio planiranje i u višim frekvencijskim opezima. Pregled broja izdatih dozvola telekom operaterima tokom 2011.godine u opsezima iznad 11 GHz dat je u nastavku: Tabela 12: BH Telecom d.d. Sarajevo Opseg Broj izdatih dozvola 11 GHz 2 13 GHz 10 15 GHz 68 18 GHz 57 23 GHz 379 26 GHz 10 38 GHz 0 Ukupno 526 Tabela 13: Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar Opseg Broj izdatih dozvola 11 GHz 0 13 GHz 0 15 GHz 56 18 GHz 397 23 GHz 7 26 GHz 0 38 GHz 0 Ukupno 460 Tabela 14: Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka Opseg Broj izdatih dozvola 11 GHz 0 13 GHz 0 37

15 GHz 281 18 GHz 21 23 GHz 401 26 GHz 0 38 GHz 28 Ukupno 731 Ukupni broj izdatih dozvola za sva tri telekom operatera iznosi 1.717 dozvola, čime je u svrhu administrativno-tehničke obrade na račun Agencije uplaćeno 171.700,00 KM. Aktivnosti na licenciranju linkova ostalih komercijalnih operatera Statistički podaci o izdatim dozvolama za fiksne mikrotalasne linkove komercijalnim operaterima (mrežnim i ISP operaterima, kablovskim i broadcast operaterima) dati su u Tabeli 15. Tabela 15: Pregled izdatih dozvola za mikrotalasne linkove ostali operateri Dvosmjerni Jednosmjerni Međunarodni Jednosmjerni UKUPNO Kategorija linkovi tačkatačka tačka-tačka tačka-tačka više tačaka linkovi linkovi linkovi tačka- (2011) Nove dozvole/ 28 6 5 14 53 Produženja Izmjene dozvola 4 3 1 12 20 Povučene dozvole 5 10 15 Saglasnosti 31 31 Ukupan pregled broja mikrotalasnih linkova tačka-tačka po kategorijama korisnika u licencnim opsezima zaključno sa krajem 2011.godine, dat je u Tabeli 16. Tabela 16: Pregled korištenja fiksnih mikrotalasnih linkova* po kategorijama korisnika i opsezima RF Opseg Dominant Ostali Javni RTV RTVstanice kategorije** Posebne ni telekom mrežni servisi operateri operateri UKUPNO: do 400 MHz 103/103 2/2 105/105 do 1,5 GHz 55/55 8/8 63/63 2 GHz 13/34 17/17 30/51 3,4-3,8 GHz 2/2 5/18 2/2 9/22 3,8-4,2 GHz 5/17 5/17 6L (5,9-6,4 GHz) 18/67 16/42 2/5 36/114 6U (6,4-7,1 GHz) 54/156 23/52 77/208 7L (7,1-7,4 GHz) 23/24 6/7 1/2 18/23 48/56 7U (7,4-7,7 GHz) 19/22 2/4 5/10 62/97 88/133 8 (7,7-8,5 GHz) 74/114 25/38 11/38 110/190 10-10,68 GHz 4/11 81/81 85/92 11 (10,7-11,7) 3/3 3/8 6/12 20/20 46/46 78/89 GHz) 13 GHz 12/12 16/22 4/8 32/42 15 GHz 403/407 11/11 414/418 18 GHz 481/483 18/18 4/4 503/505 23 GHz 790/791 8/8 2/2 800/801 26 GHz 10/10 6/6 16/16 38

38 GHz 29/29 1/1 30/30 Mobilni linkovi 6/6 6/6 12/12 UKUPNO: 1916/2118 119/201 59/154 276/276 171/215 2541/2964 * U tabeli je dat broj radiotrasa/broj radiokanala. **Posebnim kategorijama korisnika ne izdaju se obavezno pojedinačne dozvole za radiouređaje. U ovu grupu spadaju oružane snage, IDDEEA (CIPS), policije, službe državne sigurnosti, EUFOR, EUPM, zatvorene grupe korisnika i sl. U poređenju sa 2010.godinom, evidentan je najveći porast korištenja u opsezima 18 i 23 GHz, te blagi porast u opsezima 11 i 13 GHz, kao i porast broja stanica u MMDS mrežama. Smanjenje broja linkova bilježi se u opsezima koje koriste jednosmjerni linkovi za programsko napajanje RTV stanica, do 400 MHz, do 1.5 GHz i 10.0-10.68 GHz: Tabela 17: Uporedni prikaz u 2010 i 2011 (značajna povećanja i smanjenja) RF Opseg 11 GHz 13 GHz 18 GHz 23 GHz do 400 MHz do 1,5 GHz 10-10,68 GHz 2010 64/75 24/31 432/436 699/699 123/123 74/74 95/102 2011 78/89 32/42 503/505 800/801 105/105 63/63 85/92 3.1.2. Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11,7-12,5 GHz Na osnovu javnog poziva objavljenog 29.03.2011.godine za dodjelu dozvola za korištenje bloka frekvencija u opsegu 11,7-12,5 GHz za MMDS sistem na području opština u BiH, izvršena je dodjela dozvola sljedećim operaterima: - Neon Solucije d.o.o. Kalesija, - Tehni Net d.o.o. Cazin, - Telekabel d.o.o. Zenica, - Telinea d.o.o. Sanski Most. Nakon završene dodjele dozvola po javnom pozivu u 2011. godini, odlučeno je da se u buduće dozvole za korištenje bloka frekvencija u opsegu 11,7-12,5 GHz dodjeljuju po pristiglom zahtjevu za opštine u kojima postoje slobodni frekvencijski resursi. Dozvola za korištenje bloka frekvencija izdata je operateru WiracNet d.o.o. iz Gračanice. Korisnicima dozvola za korištenje frekvencija, po zahtjevu, izdate su dozvole za mikrotalasni link u sistemu tačka-više tačaka. Broj izdatih dozvola dat je u Tabeli 15. 3.1.3. Aktivnosti na licenciranju frekvencijskog opsega 410,00-415,85/420,00-425,85 MHz za pružanje usluga fiksne govorne telefonije i prenosa paketa podataka Na osnovu javnog poziva za dodjelu dozvola za korištenje bloka frekvencija, izvršen je odabir dva korisnika za cijelu teritoriju BiH: - T3 d.o.o. Sarajevo (izdata dozvola) - Dasto Semtel d.o.o. Bijeljina (izdavanje dozvole u pripremi) Za sve bazne/centralne stanice putem kojih će se koristiti dodijeljene frekvencije, Agencija će izdati posebne dozvole. 39

3.1.4. Satelitske komunikacije Oblast upravljanja spektrom nadležna je za regulaciju i izdavanje dozvola i za satelitske komunikacije, a aktivnosti u ovom segmentu uglavnom su usmjerene na praćenje i održavanje izdatih dozvola za zemaljske satelitske stanice koje su uvezane sa trajanjem Opštih dozvola iz oblasti emitovanja i telekomunikacija ili dozvola za VSAT stanice koje su izdate raznim organizacijama koje koriste ovaj vid komunikacija za vlastite potrebe kao zatvorena grupa korisnika na rok važenja od 3 godine. Kod zemaljskih satelitskih stanica se radi uglavnom o televizijskim kompanijama koje imaju dozvole za zemaljsko emitovanje i koje svoj program emituju putem satelita. Potrebno je istaći da je i dalje evidentan pad korištenja ove vrste komunikacija. U 2011. godini, Regulatornoj agenciji su se obratile četiri korisnika sa zahtjevima za ukidanje dozvola za rad zemaljskih satelitskih stanica i VSAT stanica, čime su potpuno prestali koristiti satelitske veze. To su: SISECAM Soda Lukavac, Turkish Ziraat Bank BH, BHtelecom i NTV Amna Tešanj. Nakon što je utvrđeno da nosioci dozvola nemaju dugovanja prema Agenciji, provedena je zakonska procedura otkazivanja dozvola, osim za NTV Amna Tešanj koja je u trenutku podnošenja zahtjeva za otkazivanje dozvole imala dug prema Agenciji te je za ovu TV kompaniju provedena procedura naplate potraživanja i otkazivanja dozvole za zemaljsku satelitsku stanicu. Krajem 2011. godine, nakon što su istekle dozvole korisnicima, izvršeno je produženje za naredne tri godine korisnicima: US Embassy in BIH, Bamcard d.o.o. i Raiffeisen bank BH. Postupajući po zahtjevima stranaka za izdavanje novih dozvola obrađen je zahtjev za izdavanje dozvole za prenosnu SNG satelitsku stanicu i izdata dozvola za kompaniju Associated Press. Nakon osnivanja televizije ALJAZEERA Balkans na zahtjev ove nove televizijske kuće izdata ima je i dozvola za zemaljsku satelitsku stanicu usklađena sa trajanjem dozvole za zemaljsko emitovanje. U toku godine rađeno je na analizi dodatnih opsega za proširenje rada ovih servisa u skladu sa pripremama za Svjetsku radio konferenciju WRC-12. Satelitska mreža INTERSPUTNIK zatražila je od naše zemlje da potpiše sporazum o pokrivanju naše teritorije satelitskim signalom ove mreže. Nakon izvršene stručne analize predmet je proslijeđen nadležnom ministarstvu komunikacija i prometa na dalje postupanje. 3.2. Mobilna služba 3.2.1. Aktivnosti na dodjeli kanala opsega E-GSM: Prilikom izrade prijedloga za raspodjelu radio frekvencijskih kanala iz opsega E- GSM za tri telekom operatera, Agencija je razmatrala nekoliko prijedloga vodeći računa o prethodnoj raspodjeli opsega PGSM i preferencijalnim kanalima dogovorenim sa hrvatskom administracijom u graničnom području dvije zemlje. Nakon nekoliko sastanaka i razmatranja tehničkih uslova i ograničenja opreme za bazne stanice zadnje generacije koja se koristi u ovim mrežama, usvojen je prijedlog raspodjele E-GSM opsega čija je dodjela predviđena u prvom kvartalu 2012. godine. 40

3.2.2. Profesionalni mobilni radio PMR U toku 2010. godine bilo je nekoliko značajnih aktivnosti u oblasti profesionalnih mobilnih radio komunikacija. Kako je u toku 2010. godine isticao 3-godišnji rok važenja dozvola za više od 90% korisnika, donesena je odluka da Agencija krene sa postupkom implementacije ECC Preporuke 25-08, kojom je propisan novi frekventni plan i raspored frekvencija u opsegu 30-921MHz. Izrađeno je RAK Pravilo 50, na osnovu kojeg se krenulo u aktivnosti određivanja i monitoringa novih frekvencija i upoznavanja korisnika sa prestojećim izmjenama. Primijetan je trend uvođenja novih tehnologija, prelaskom na digitalne stanice. U toku 2010 godine izdato je 275 dozvola za digitalne PMR ( DMR) radio stanice. Ostvarena je saradnja u planiranju i korištenju RF spektra sa Oružanime snagama BiH, službama sigurnosti BiH ( SIPA, OSA, MUP, DGS). U tabeli 1. prikazan je broj obrađenih zahtjeva za dozvole. U skladu sa Pravilom 30/2007 i 50/2009 dozvole su izdate sa rokom važnosti do 31.12.2013. do kojeg datuma je planirano okončanje refarminga PMR dijela spektra. Dozvole za radiostanice na vazduhoplovima se izdaju sa rokovima važnosti od jedne godine, u skladu sa trajanjem plovidbenih dozvola. Tabela 18. Pregled aktivnosti na izdavanju dozvola u PMR sistemima PMR sistemi i radionavigacioni uređaji Dozvole za uređaje na vazduhoplovima i plovilima Dozvole korisnici dozvole za uređaje korisnici dozvole za uređaje Produženja 283 8610 21 68 Nove 8 61 6 7 Povučene 4 25 1 2 U Tabeli 19. prikazan je trend promjene broja korisnika i promjene broja izdatih dozvola u odnosu na prethodne godine. Tabela 19. Promjena broja korisnika i broja izdatih dozvola 2006 2007 2008 2009 2010 Korisnici 272 282 294 281 318 Dozvole 6998 7274 8025 8170 8746 U toku protekle godine uočava se povećanje broja korisnika - oko 12% - što čine uglavnom firme koje se bave poslovima fizičke zaštite, firme i novi avioni, uz povećanje broja uređaja kod postojećih korisnika (oko 7%) kao i broja korisnika i uređaja u vazduhoplovnom servisu. 3.3 Radiodifuzna služba (radio i televizija) 3.3.1. Analogna radiodifuzija U 2011. godini u Oblasti uređenja radiofrekventnog spektra u radiodifuznoj službi nastavljen je proces ažuriranja i izmjena tehničkih aneksa za radio i TV stanice koje su iskazale potrebu. Primjetan je povećan broj zahtjeva za izmještanja emisione opreme ili za bolje iskorištenje već dodijeljenih frekventnih resursa. Obrađena su 43 takva zahtjeva. Vezano za usvajanje novog pravila o pružanju AVM usluga, ažurirani su i pripremljeni tehnički aneksi za sve TV i FM stanice. Ukupno je pripremljeno 398 aneksa za FM stanice i 332 za TV stanice. Za dvije neprofitne radio stanice i jednu stanicu male snage urađene su potrebne analize i izdati tehnički uslovi emitovanja 41

U poređenju sa prethodnom godinom, ukupni broj izdatih dozvola uvećan je samo za zahtjeve koje se odnosi na bolje iskorištenje već dodijeljenih frekventnih resursa. Razlog leži u činjenici da nema novih dodjela frekvencija bez Javnog poziva, koji nije objavljen u 2011. godini. 3.3.2. Digitalna radiodifuzija U 2011. godini najveći dio aktivnosti odnosio se stvaranje mogućnosti za prelazak na digitalno emitovanje Javnih servisa BiH. Sa ekspertskim timom JRTVS BiH, razmatrana je zamjena dodijeljenih TV kanala koji se nalaze i opsegu 61-69, sa nižim kanalima kako bi se navedeni opseg što prije oslobodio za potrebe digitalne dividende (mobilne mreže). Predstavnici JRTVS BiH su usvojili prijedlog iako isti podrazumjeva i određena frekvencijska preštimavanja TV kanala u njihovoj mreži. Koristi od usvajanja prijedloga RAK-a su višestruki: JRTVS BiH neće nakon perioda tranzicije morati mijenjati kanale, a stvaraju se pretpostavke da se ovaj opseg dodijeli za mobilne mreže čime bi se državna kasa dopunila sa dodatnih bar 100M KM (procjena). Uspostavom Stručne komisije DTT Foruma, sa zadatkom izrade Akcionog plana prelaska sa analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u Bosni i Hercegovini, 13.9.2011. godine, pokrenut je proces izrade istog. Stručna komisija DTT Foruma je pripremila Akcioni plan i ovaj dokument je dat na potvrdu Vijeću ministara, koje je i usvojilo Strategiju. Akcijski plan je obuhvatio sve korake u provođenju Strategije, precizirao aktivnosti sa njihovim nositeljima, rokove, izvore i način financiranja, kao i zaduženja pojedinih institucija. 3.3.3. Srednjetalasna radio difuzija U cilju usaglašavanja sa novim pravilima u sektoru emitovanja izdati su novi tehnički aneksi za pet srednjetalasnih radio stanica: Zavidovići - 1503 khz, Banovići - 792 khz, Bosanski Petrovac - 1584 khz i Radio 7, frekvencija 774 khz i BHRT za srednjetalasni predajnik 612 khz Donje Moštre. Broj radio stanica koje svoj program emituju putem srednjetalasnih predajnika je isti kao i u predhodnom periodu. 3.4. Međunarodna koordinacija Proces međunarodne koordinacije frekvencija podrazumijeva provjeru elektromagnetne kompatibilnosti rada stanica susjednih zemalja sa našim stanicama te provjeru usklađenosti naših stanica sa planiranim stanicama susjedinih zemalja i stanicama koje su za svoj rad dobile saglasnost od naše administaracije kao i analizu objavljenih baza podataka stanica u informacionom sistemu ITU-a BRIFIC u smislu provjere zajedničkog rada bez uticaja i štetnih smetnji. Aktivnost na ovim poslovima je povećana u zbog prelaska sa analognog na digitalno emitovanje u susjednim zemljama. U 2011. smo imali veliki broj zahtjeva iz Republike Austrije koje je bilo potrebno analizirati u smislu kompatibilnosti rada sa BH stanicama. Radi se o novim kanalima koji nisu obuhvaćeni planom GE06, a koje je administracija Austrije dodatno planirala u cilju proširenja digitalnog plana. I dalje je prisutan povećan broj zahtjeva za koordinciju frekvencija digitalnih kanala zbog prelaska susjednih administracija sa analognog na digitalno emitovanje naročito iz Republike Hrvatske i Slovenije. U sklopu redovnih aktivnosti kontinuirano se analiziraju i objave u master registru Međunarodne unije za telekomunikacije kroz BBIFIC. Tako su u toku 2011. godine napravljene analize BRIFICA od 2685 do 2709. Nakon objave u ITU BRIFIC-u 2692, special section GE84/186, upućeno je pismo u Radiokomunikacijski biro ITU-a u kojem se navodi da se ne slažemo sa predloženom 42

modifikacijom plana koje se tiču 5 FM BC stanica Republike Srbije jer imaju uticaj na naše planske kanale. Također su rađene tehničke analiza tih zahtjeva u smislu elektronske kompatibilnosti sa BIH TV analognim i digitalnim kanalima. U skladu sa navedenim, obrađeni su zahtjevi susjednih administracija kao što je prikazano u slijedećoj tabeli: Tabela 20: Koordinacija sa susjednim administracijama Administracija FM (broj stanica) T-DAB (broj stanica) DVB-T (broj stanica) Hrvatska 52-9 Slovenija 15 34 11 Austrija 1-97 Mađarska 13 - - Pored koordinacije frekvencija sa susjednim zemljama propisane međunarodnim sporazumima čija analiza je data u Tabeli 20., provedena je analiza i tehnička usklađenost u smislu izbora korištenja FM frekvencija i TV stanica u BiH. Završena je priprema 211 FM koordinacionih zahtjeva vezano za raspisivanje tendera za dodjelu novih FM BC frekvencija u BiH. Provedene su i aktivnosti na iznalaženju zamjenskih TV kanala u planu GE06D zbog napuštanja kanala 61-69 te dodatnih kanala za lokalno pokrivanje. Analiziran je pilot projekat Radio televizije Srbije za uvođenje digitalne televizije u smislu kompatibilnosti sa našim stanicama. U sklopu koordinacije međunarodnih mikrotalasnih veza tačka-tačka, završena je koordinacija 6 veza, sa Republikom Hrvatskom: 4 nove veze, 1 izmjena postojeće veze sa Republikom Srbijom: 1 nova veza U toku koordinacija jedne veze sa Republikom Crnom Gorom. 3.4.1. Koordinacijski sastanci U toku 2011. godine održana su dva koordinacijska sastanka sa administracijama Republike Hrvatske i Republike Slovenije vezano za koordinaciju frekvencija iz oblasti radiodifuzije. Bilateralni sastanak administracija BiH i HRV je održan u Sarajevu je 6 i 7. aprila, vazano za otvorena pitanja u radiodifuznom sektoru. Riješeno je 35 zahtjeva HRV za FM BC, 6 FM BC stanica BiH, 92 BiH TV kanala te 15 TV zahtjeva Republike Hrvatske. Razmjenjene su informacije o implementaciji digitalne radiodifuzije i budućim planovima. Na dnevnom redu su bili i otvoreni koordinacijski zahtjevi. HAKOM je prezentovao svoja iskustva o prelazu s analognog na digitalno emitovanje TV programa, koji je u potpunosti završen. BiH administracija je predstavila informacije o trenutnom stanju prelaza na DVB-T. Budući da će se TV kanali iznad 60 koristiti za mobilne komunikacije, obje administracije su predstavile svoje planove za nadomještanje pokrivanja koje su imali u ovom opsegu. BiH administracija predstavila je svoj scenario za prelaz na digitalno emitovanje na TV kanalima ispod 60. HAKOM je izrazio svoju potporu u tom procesu i spreman je pružiti svoju punu suradnju u osiguravanju potrebnog spektra za tranziciju. Administracije su razmatrale i planove za digitalni radio kao i neke neriješene zahtjeve iz analognog radija. Osim ovoga razmatrana su i pitanja korištenja digitalne dividende. U decembru 2011. godine u Sarajevu je održan koordinacijski sastanak sa predstavnicima Republike Slovenije, kako bi se izvršilo usklađivanje digitalnog plana Slovenije sa radom BH analognih stanica. Na sastanku se usaglašavala tehnička analiza zahtjeva Republike Slovenije za rad DVB-T i T-DAB stanica i to analiza 11 TV i analiza 43

kanala 7C i 7D za T_DAB. Radi se o tehničkoj analizi uticaja na rad naših analognih stanica u tranzicijskom period prelaska sa analogno na digitalno emitovanje. 3.4.2. Smetnje i prigovori Upućeni su prigovori u administraciju Republike Srbije vezano za rad televizijskih kanala 31 i 34 za koje je nakon mjerenja ustanovljeno da prouzrokuju smetnju našim TV kanalima. Obvaljena je analiza prigovora na smetnju upućene od strane Republike Srbije u vezi emitovanja na FM BC frekvenciji 89.5 MHz. 3.5. Ekonomski aspekt upravljanja RF spektrom Na osnovu Pravila 48/2009 Naknade za dozvole u radiokomunikacijama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH br. 102/09), obračunate su naknade za period 01.01.2011-31.01.2011 godine za RTV stanice, PMR, satelitske stanice i VSAT terminale i mikrovalne linkove tačka-tačka i tačka-više tačaka. Izdati su nalozi za ispostavljanje računa po osnovu državnog doprinosa za korištenje RF spektra za nove dozvole u skladu sa članom 16. (Obveznici s novim dozvolama) Odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o državnom doprinosu za korištenje radiofrekventnog spektra ( Službeni glasnik BiH br. 1/07). Pored novih korisnika izdati su nalozi i za sve postojeće korisnike za naplatu državnog doprinosa. Što se tiče ove odluke, uočena je potreba revidiranja Odluke Vijeća ministara BiH o državnom doprinosu za korištenje RF spektra iz razloga što je za pojedine radiokomunikacijske službe visina državnog doprinosa znatno iznad visine naknade za dozvolu, te zbog potreba usklađivanja sa Pravilom o naknadama koje se u međuvremnu mijenjalo. Iako je visina naknada po osnovu dozvola za korištenje RF spektra smanjena, uočeno je da veliki broj korisnika RF spektra kasni sa izmirenjem svojih obaveza. S tim u vezi, znatno je povećan broj rješenja o naplati potraživanja donesenih u prvostepenom upravnom postupku po službenoj dužnosti. U 2011. godini pokrenuto je 219 upravnih postupaka po službenoj dužnosti za naplatu nenaplaćenih potraživanja po osnovu Dozvola u radiokomunikacijama za korisnike koji nisu izmirili dugovanja po osnovu ispostavljenih računa za dozvole za korištenje RF spektra, od čega najveći broj rješenja za dozvole u emitovanju. Pored toga urađene su ekonomske analize zahtjeva Telekabel d.o.o. Zenica, Udruženje Naša djeca, Radio Herceg Bosne analiza za bolje iskorištenje radiofrekvencjskih resursa, ekonomska analiza za dodjelu frekvencija iz opsega 11.7-12.5 GHz za kompanije Neon solucija i Tehninet d.o.o. Izvršena je ekonomska analiza promjene vlasničke strukture kompanija Herceg TV, Radio Esprite, Tuzlanska TV, Free radio i OBN, ekonomska analiza zahtjeva za 11,7 GHz za Tehni net Cazin, analiza zahtjeva za reorganizaciju TV Kanal 3, izdavanje dozvole za emitovanje za NVO Otvorena mreža, analiza zahtjeva Wirac net Gračanica za dodjelu dozvole u 11,7 GHz. 3.6. Regulativa u oblasti upravljanja RF spektrom 3.6.1. Izrada Nacrta Pravila o planu korištenja radiofrekvencijskog opsega 2,6 GHz (2500-2690 MHz) za zemaljske elektronske komunikacije u BiH Ovim Pravilom utvrđuje se način korištenja radiofrekvencijskog opsega 2500-2690 MHz, veličina frekvencijskih blokova i tehnički parametri za koordinaciju i nesmetan rad elektronskih komunikacionih mreža za pružanje elektronskih komunikacionih servisa u Bosni 44

i Hercegovini. Implementacija četvrte generacije mobilnih sistema za pružanje širokopojasnih usluga, dodjela ovog spektra na novom principu tehnološke i servisne neutralnosti bila bi usklađena sa novim evropskim okvirom koji se odnosi na upravljanje RF spektrom koji je definisan direktivama evropske komisije. 3.6.2. Donošenje Pravila 52/11 o planu korištenja radiofrekvencijskog opsega 410,00-415,85/420,00-425,85 MHz Pravilo je usvojeno u februaru 2011. godine, njime se određuje način korištenja RF opsega 410,00-415,85/420-425,85 MHz za širokopojasne bežične pristupne sisteme, koordinacija sa susjednim zemljama kao i način i principi dodjele dozvola u skladu sa javnim pozivom koji provodi Agencija. 3.6.3. Izrada Pravila o naknadama za dozvole u radiokomunikacijama Nakon unesenih izmjena i smanjenja naknada za pojedine radiokomunikacijske službe doneseno je Pravilo 59/2011 ( Službeni glasnik BiH broj 103/11) o naknadama za dozvole u radiokomunikacijama. 3.7. Pripreme za WRC- 12 2011. godina bila je obilježena pripremama za Svjetsku radio konferenciju (WRC-12 World Radio Conference) koja je održana u periodu 23. 01. 2012. do 17. 02. 2012. godine u Ženevi. Najprije je pripremljen plan aktivnosti nastupa delegacije Bosne i Hercegovine na WRC-12 te u saradnji sa Ministarstvom za promet i komunikacija donesena platforma nastupa BH delegacije na ovom važnom događaju. U okviru priprema za WRC 2012, upućeni su dopisi Ministarstvu odbrane, Direkciji za civilnu avijaciju, Federalnom hidrometeorološkom zavodu, Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS vezano za korištenje pojedih frekvencijskih opsega te izmjena dosadašnjih namjena, a u cilju brisanja ITU RR fusnota u kojima se spominje naša zemlja što je jedna od tema konferencije. Nakon analize i konsultacija upućen je dopis u ITU vezano za izmjene fusnota Međunarodnog radio pravilnika ITU-a (ITU Radio Regulations) u kojima se prave modifikacije i vrši brisanje dodjela za BiH za slijedeće opsege: 12.5-12.75 GHz, 14.25-14.3 GHz, 15.35-15.4 GHz. Naš je prijedlog bio da se briše naziv BiH iz fusnota ITU RR: 5.495, 5.508 i 5.511. Ove izmjene su potpuno usklađene sa Planom namjene radio frekvencija u BiH i njihovim korištenjem. Bosna i Hercegovina je podržala zajednički evropski prijedlog i u okviru radnih grupa CEPT-a (CPG i FM) i dostavila svoj stav preko CEPT-a za 30 tema konferencije koje su ugrađene u zajednički evropski stav - ECP (European Common Proposal). 3.8. Radio uređaji koji mogu raditi bez dozvole Agencije Na osnovu Pravila 46/2009 o radio opremi koja se može koristiti bez pojedinačnih dozvola za uređaje izdatih od strane Regulatorne agencije za komunikacije ( Službeni glasnik BiH broj 52/09) regulisano je pitanje radio opreme koja se koristi u BiH, kao i na većem dijelu evropskog tržišta, bez pojedinačnih dozvola za rad uređaja. Karakteristika ove vrste opreme je da se ista koisti u radiofrekvencijskim opsezima koji su, uz strogo propisane uslove korištenja, određeni dogovorima relevantnih tijela na evropskom i svjetskom nivou za korištenje bez dozvole. Tokom 2011. Agencija je dala službena pojašnjenja na 56 upita o trenutno važećoj regulativi u ovom polju. Ni jedan upit ni komentar nije sadržavao nikave primjedbe korisnika niti eventualne indikacije da primjena izmjenjene regulative nije dala očekivane korektne rezultate. Agencija u skladu s zakonskim ovlaštenjima može reagirati na prijave eventualnih smetnji tj. kod same primjene neusklađene opreme. Međutim, tipovi opreme, koji nisu u 45

skladu sa propisanim standardima za evropsko tržište, još se mogu nabaviti u prodavnicama. Formiranjem Agencije za nadzor tržišta Bosne i Hercegovine otvara se mogućnost za saradnju na sprovedbi važeće regulative ukoliko bi ova novoformirana Agencija imala ovlasti i za sprovedbu istih uslova i kod uvoza, odnosno prodaje radio opreme na tržištu Bosne i Hercegovine. 3.9. Plan namjene i korištenja frekvencija Nakon što je u 2010. Godini usvojen i objavljen dokument Plan namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH, kojim se generalno definiše namjena i korištenje cijelog RF spektra od 9 khz od 3000 GHz. U maju 2011., kao podstranica službene Internet stranice Agencije http://www.rak.ba, pušten je u rad Web portal putem kojeg se isti, kao i svi vezani dokumenti (pravila, obrasci za podnošenje zahtjeva za dozvole itd.) mogu pretraživati i download-irati. Na ovom portalu RF spektra moguće je: a) Pretraživati tabelu Plana namjene po opsezima, primjenama, dokumentima itd.: samo ukucajte donju i gornju graničnu frekvenciju opsega koji vas zanima, sa jedinicom mjere, i dobićete sve podatke koji su o tom opsegu javno dostupni. Također možete i ovdje direktno preuzeti formular za aplikaciju za željeni servis u datom opsegu, te uputstva šta treba priložiti aplikaciji. b) Dobiti informaciju o finansijskim izdacima pri pribavljanju dozvola u radiokomunikacijama (cijenama naknada za dozvole i naknade za obradu zatjeva, te državnog doprinosa za korištenje radiofrekvencijskog spektra): Otiđite na Kalkulator i odaberite servise te pripadajuće parametre za opseg i korištenje/djelatnost u kojima želite zatražiti dozovlu u radiokomunikacijama. c) Preuzeti skoro svaki regulatorni dokument relevantan za upravljanje RF spektrom ili formular za aplikaciju za željenu dozvolu uz uputstva koje dokumente trebate priložiti svom zahtjevu Portal je operativan na sva tri domaća i na engleskom jeziku. Dokumenti evropske regulative dostupni su samo na engleskom jeziku linkovima prema evropskoj bazi podataka http://www.erodocdb.dk. Pojedinačni standardi koji važe za opsege nisu slobodno dostupni tako da je formiran link na stranicu evropskog institutа za standardе u telekomunikacijama ETSI. Dokumenti domaće regulative dostupni su u.pdf formatu na sva tri domaća jezika. Tokom rada na ovom opsežnom projektu uočene su određene nepravilnosti u zajedničkoj evropskoj tabeli Plana namjene i korištenja frekvencija (ECA). Ove nepravilnosti su kroz saradnju sa drugim administracijama i CEPT/ECO kancelarijom u Kopenhagenu, Danska na sastancima relevantnih radnih grupa usvojeni u formi komentara Bosna i Hercegovine te je zajednički plan ažuriran u skladu s istima. 46

Slika 10: Početna strana portala RF spektra 3.10. WEB portal za regionalnu saradnju: CEERegionalWorkingGroup.net Tokom 2012. godine na inicijativu rumunjaskog regulatora kreirana je zajednička radna grupa na nivou Centralne i Istočne Evrope sa primarnim ciljem razmjena inforamcija o situacijama u pojedinim državama članicama po pitanju digitalizacije radio i TV difuzije, digitalne dividende i vezanih aukcija. Osim zemalja bivše SFRJ članice grupe su regulatori iz Albanije, Grčke, Mađarske, Moldove, Rumunije i Turske Radna grupa je odabrala naziv i izgled portala preko kojeg se razmjena informacija vrši, nakon čega je rumunjski regulator izradio portal. Bosna i Hercegovina je dala svoj doprinos u ovom zajedničkom poslu: 3.11. Ostale aktivnosti Slika 11: Stranica portala sa informacijama iz BH Učešće u izradi nacrta izmjena odluka i preporuka na CEPT nivou Rješavanje prijava smetnji sa Odjelom za monitoring: 47

o Rješavanje prijave smetnje na UMTS stanici Doboj Telekoma Srpske o Rješavanje prijave smetnje BHRT-a na stanici Tušnica (link Vlašić-Tušnica) o Rješavanje smetnje u MMDS sistemima na području USK (No Limit, BHB Cable TV) 3. 12. Seminari i radne grupe - CPM12 Učešće na ITU Pripremnom sastanku za konferenciju, CPM 11-2, Ženeva, februar 2011. - Učešće u radu konferencije Radio spectrum strategies necessity, opportunity, involvement te učešće u radu radne grupe za kreiranje web portala za regionalnu saradnju CEERegionalWorkingGroup.net (Bukurešt, 12.05.2011.) - Učešće u radu ITU radne grupe WP6A u Ženevi od 11.05. do 19.05.2011. - distribucija signala zemaljske radiodifuzije, način kodiranja/ dekodiranja kanala, modulacije / demodulacije, planiranja frekvencija i karakteristika predajnih i prijemnih antena. - Učešće u radu CEPT radne grupe FM PT45, u Splitu od 28.06. do 30.06. - pitanja vezana za tehničke parametre za buduće digitalne sisteme u VHF opsegu II (87-108MHz), kompatibilnost sa postojećim FM servisom u ovom opsegu, dodatna tehnička razmatranja koja se odnose na L-band i MA02revCO07, aplikacije kandidati za opseg 1452-1492 MHz. - Učešće na simpoziju iz oblasti telekomunikacija MIPRO 2011 (Opatija, 23-27 maj 2011), ispred Agencije prezentiran rad zaposlenika Područja spektra pod nazivom ''Regulativa i novi poslovni modeli u telekomunikacijama - stanje i mogućnosti u BiH Učešće u radu EFIS/MG grupe na sastanku u Pragu 21. i 22. septembra 2011, čija je glavna tema bila trenutni status EFIS-a i njegovo daljnje unapređenje i razvoj - Učešće u radu ITU radne grupe WP6A (Working party 6A) u Ženevi, Švicarska od 26.09.2011. do 06.10.2011. - uvođenje digitalne radio difuzije i zaštita radiodifuznih servisa od novih mobilnih komunikacija u opsegu 790-862 MHz, mogućnost uvođenja digitalnog radija u VHF opsegu I (47-88 MHz) i problemi uvođenja DRM (Digital Radio Mondiale) te procjenama o štetnim uticajima na DRM u zavisnosti od širine kanala. Učešće u radu ECC/WG FM grupe na sastanku u Lilu, Francuska 17.-21. oktobra 2011. Učešće na trening seminaru o regulaciji spektra koji je organizovala Agencija za informacione i komunikacione tehnologije Republike Turske (ICTA) održanom u Istanbulu, Turska 21.-24. novembra 2011.godine. Učešće na prezentaciji ''Consultation as support for CRA work'', sjedište Agencije, 10. mart Učešće na prezentaciji ''LTE Roadshow'' u organizaciji Nokia Siemens Network, (Sarajevo 07.12.2011) o predstavljanju LTE rješenja proizvođača NSN 48

4. PODRUČJE ZA RADIO-MONITORING, INFORMACIONO-TEHNIČKU PODRŠKU I KONTROLU POŠTIVANJA USLOVA DOZVOLA Izvještaj o radu je podijeljen u tri dijela: 1. Radio-monitoring 2. Informaciono-tehnička podrška 3. Kontrola poštivanja uslova dozvola 4.1. Odjeljenje za radio-monitoring Odjeljenje za radio-monitoring obezbjeđuje jednu od osnovnih funkcija za rad Agencije monitoring rada korisnika dozvola u skladu sa opštim i posebnim uslovima dozvole i obuhvata sljedeće aktivnosti: Redovni poslovi monitoringa; Izgradnja i održavanje mreže monitoring stanica u BiH; Izrada regulative u oblasti mjerenja i kontrole; Međunarodna saradnja. 4.1.1. Redovni poslovi radio-monitoringa Funkcija monitoringa radio-frekventnog spektra se sastoji iz niza aktivnosti koje za cilj imaju: Monitoring rada korisnika u skladu sa opštim i posebnim uslovima dozvole radi omogućavanja rada bez štetnih smetnji bilo na lokalnom, regionalnom ili globalnom nivou, tako da korisnici radio-frekventnog spektra mogu koegzistirati jedan s drugim; Prikupljanja značajnih informacija kao što su: o iskorištenost radio spektra, o verifikacija pravilne upotrebe tehničkih parametara korisnika dozvola Agencije, o detekcija i identifikacija ilegalne upotrebe radio spektra, o generisanje i verifikacija frekventnih zapisa za potrebe planiranja i upravljanja radio spektrom; Otklanjanje smetnji u radio spektru, bilo na lokalnom, regionalnom ili međunarodnom nivou, radi omogućavanja davaocima usluga radiokomunikacija da egzistiraju jedni pored drugih sa minimiziranim instalacijama i troškovima; Izdavanje naloga o privremenim mjerama radi usklađivanja rada sa tehničkim parametrima dozvola. Kontrola i nadzor usklađenosti emitovanog radio i TV programa sa pravilima i kodeksima Agencije; Redovno izvještavanje o rezultatima mjerenja, analizama mjernih rezultata i predlaganje mjera za efikasno korištenje radio-frekventnog spektra; U sklopu redovnih aktivnosti, monitoring se obavlja na osnovu zahtjeva koji dolaze iz različitih izvora kao što su: žalbe, zahtjevi specijalizovanih odjela, Vijeća Agencije, za potrebe kampanja koje organizuje Agencija, planirani redovni monitoring, kontrola. Sljedeći grafikon pokazuje statistiku obavljenih poslova po ovoj kategorizaciji: 49

REDOVNI MONITORING 19% ŽALBE 27% ZAHTJEVI VIJEĆA AGENCIJE 0% KAMPANJE 5% ZAHTJEVI ODJELA 49% Slika 12: statistički prikaz po izvorima zahtjeva Na sljedećoj slici je prikazana statistika obavljenih mjerenja prema vrsti zahtjeva i servisima: Monitoring aktivnosti u 2011. godini 40 35 30 25 20 15 10 5 0 PMR AVIO TV,FM SAT. GSM CATV Linkovi ŽALBE KAMPANJE ZAHTJEVI ODJELA ZAHTJEVI VIJEĆA AGENCIJE REDOVNI MONITORING Slika 13: Statistički prikaz obavljenih mjera prema vrsti zahtjeva i servisima Ukupan broj mjerenja u 2011. godini je bio 135. U 2011. godini u okviru PMR servisa vršena su mjerenja provjera zauzetosti frekvencija na čitavom području BiH. Od zaprimljene 4 žalbe na smetnje u PMR opsegu, za tri je mjerenjima utvrđeno da su neosnovane. U 2011. godini završena je kampanja, na osnovu zahtjeva Područja emitovanja, provjera emitovanja programa nakon izdavanja rješenja o suspenziji FM i TV stanicama. U 2011. godini je Agencija primila samo jednu žalbu od telekom operatera na smetnje izazvane neovlaštenim postavljanjem GSM/UMTS ometača. Primjetno je da je došlo do značajnog smanjenje upotrebe GSM/UMTS ometača, iako se isti i dalje sporadično instaliraju i koriste bez znanja i saglasnosti Agencije. I u 2011. godini je Agencija primila veći broj žalbi i zahtjeva građana a vezano za provjeru jačine nivoa elektromagnetnog zračenja predajnika i baznih stanica u naseljenim mjestima, ni u jednom slučaju nivoi zračenja nisu prelazili dozvoljene vrijednosti. U jednom slučaju je utvrđeno da je bazna stanica bila postavljena tako 50

da ne zadovoljava propisanu sigurnosnu udaljenost od izvora elektromagnetnog zračenja. U dogovoru sa telekom operaterom, iste su izmještene u skladu sa Pravilom 37/2008. 4.1.2. Projekat izgradnje mreže monitoring stanica u BiH U okviru Projekta izgradnje mreže monitoring stanica u BiH, do sada je realizovano sljedeće: Izgrađene su 3 fiksne monitoring stanice sa posadom u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. U 2010. je završeno preseljavanje ovih stanica, zajedno sa posadom i zaposlenim osobama iz Regionalnih sektora Banjaluka i Mostar, kao i Odjela za radio monitoring, kontrolu. Takođe je izgrađeno i 5 udaljenih monitoring stanica bez posade u Banjaluci (Malo Blaško), Mostaru (Gubavica), Sarajevu (Mojmilo), te Cazinu i Bijeljini. Udaljene monitoring stanice Cazin i Bijeljina, nabavljene u 2009. godini, zbog dugotrajnog procesa dobivanja urabističkih i upotrebnih dozvola su puštene u rad u 2010. godini. Za dvije udaljene fiksne monitoring stanice bez posade, Agencija je obezbijedila opremu, koja je uskladištena do montaže na lokaciji Gubavica. Jako komplikovan i dugotrajan proces u obezbjeđenju saglasnosti za gradnju, priključak električne energije itd., lokalnih administracija doveli su do odluke da se dvije udaljene monitoring stanice, ugradnjom teleskopskih stubova, pretvore u transportabilne monitoring stanice koje će se po potrebi privremeno (od jednog do tri mjeseca) smještati na različitim lokacijama na području Centralne Bosne i južnog dijela Hercegovine. Agencija je, po Studiji opravdanosti raspolaganja viškom sredstava, koja je usvojena i odobrena od strane Vijeća Agencije i Vijeća ministara BiH, u 2010. godini krenula u realizaciju proširenja projekta izgradnje mreže monitoring stanica u BiH. U 2010. godini je, vezano za nabavku opreme i usluga, sklopljen ugovor br.: 14-19-2214-4/10, prema kojem je završena prekonfiguracija prijemnika po lokacijama, nadogradnja monitoring software-a kao i kalibracija postojeće opreme i instrumenata. U okviru istog projekta, dvije udaljene monitoring stanice su pretvorene u transportabilne monitoring stanice ugradnjom teleskopskih stubova. Projektom je, u 2011. godini, planirana nabavka novog monitoring vozila za detekciju pravca radio signala (goniometrisanje). Zbog neusvajanja državnog budžeta za 2011. godinu, te finansiranja putem odluka o privremenom finansiranju, u navedenom periodu nije realizirana nabavka novog monitoring vozila. 4.1.3. Učešće u aktivnostima CEPT-a Agencija je i u prošloj godini učestvovala u aktivnostima CEPT-ove radne grupe, WG FM PT 22, na kojoj se obrađuju tehničke teme, izrađuju preporuke iz oblasti mjerenja radio frekvencijskog spektra i donose prijedlozi tehničkih pravila i preporuka na osnovu kojih se vrši radio-monitoring. Stručnjaci Agencije aktivno učestvuju u kreiranju zvaničnih dokumenata ove grupe, kao i u zajedničkim tehničkim kampanjama. Na proljetnom sastanku održanom u Montreux-u, Switzerland i na jesenskom sastanku održanom u Splitu, Hrvatska, predsjedavajući radne grupe je podnio izvještaje sa sljedećih sastanaka: ITU-R WP 1C and SG1 održanog u Geneva-i od 25. maja do 2. juna 2011. godine i 11. sastanka ASFCG Interference grupe održanog u Brussels-u 7. juna 2011. godine. Na sastanku je nastavljen rad na sljedećim dokumentima: 1. Block edge mask measurements (BEM), 51

2. Frequency management during major events, 3. Statistics used for radio monitoring services, 4. EMF Monitoring 5. Efficiency of spectrum monitoring systems. Pored rada na gore navedenim dokumentima, otvorene su i nove teme: 1. Protection distance between fixed monitoring sites and transmitters, 2. Harmful interference from Italy, 3. UHF interference in DVB-T reception resulting from LTE 4. Radar spurious measurements. Zaposlenici Agencije su aktivno sudjelovali i učestvovali u radu podgrupa koje su se bavile temama navedenim pod rednim brojevima 1. i 3. 4.1.4. Regulativa u oblasti mjerenja i kontrole U 2011. godini vršena je provjera pristiglih izvještaja kao i izdavanje potvrda o sigurnosti za sva tri licencirana GSM/UMTS operatera i za korisnike PMR servisa u Bosni i Hercegovini. Obrađeno je 781 Izjava o sigurnosti koje su dostavili PMR i GSM korisnici. U istom periodu, je izdato 566 potvrda o sigurnosti. 256 Izjava o sigurnosti zahtijevaju dopune ili provjere prije izdavanja potvrda o sigurnosti. Na Slici 14. je prikazana statistika do sada obrađenih lokacija za telekom operatere. 350 300 250 200 150 100 50 0 Broj obrađenih lokacija Broj poslanih potvrda Broj Izjava o sigurnosti koje zahtijevaju dopune/provjere prije izdavanja potvrda BH Telecom d.d. Sarajevo JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar Telekom Srpske a.d. Banja Luka Slika 14: Statistika obrađenih lokacija za telekom operatere 4.2. Odjeljenje za informaciono-tehničku podršku Funkcija odjeljenja za informaciono-tehničku podršku je dizajniranje, planiranje, održavanje i upravljanje računarskim sistemom i mrežom Agencije. Ostvarene su sve planirane redovne i vanredne aktivnosti u okviru IT podrške, kao i aktivnosti vezane za Registar podataka i web stranicu Agencije. 4.2.1. Realizacija zadataka u okviru IT podrške Realizacija zadataka IT podrške obuhvata sljedeće aktivnosti: Stalna podrška zaposlenima Agencije, održavanje i provjera IT kapaciteta (mrežni resursi Agencije, serverska podrška, i klijent aplikacije), redovni backup servera Agencije. Ažuriranje administratorskog dnevnika o stanju i promjenama u postojećem mrežnom sistemu i evidentiranje promjena; Održavanje IT infrastrukture: redovna godišnja reinstalacija klijentskog software-a, serverskih resursa i upgrade na nove dostupne verzije, sistem za arhiviranje podataka - 52

testiranje procedura na mjesečnoj osnovi, testiranje sigurnosnih propusta i podizanje nivoa sigurnosti na višu razinu, instalacija nove verzije antivirusnog software-a na računare uposlenika; Redovno pružanje podrške korisnicima preko HelpDesk-a, OwisDesk-a. U 2011.godini na HelpDesk je pristiglo i uspješno realizovano 1266 zahtjeva korisnika za pružanje podrške na klijentskom hardveru i softveru, dok je na OwisDesk pristiglo 72 zahtjeva korisnika za otklanjanje problema na aplikaciji za upravljanje dokumentima, što je takođe uspješno realizovano; Izvršen pregled stanja softvera i licenci koje je potrebno obnoviti; Stručna grupa za kompjutersku opremu izvršila pregled stanja kompjuterske opreme i softvera sa liste sredstava predloženih za rashodovanje zaključno sa 31.12.2011.godine. Pregledom je ustanovljeno stanje svake pojedinačne komponente i dato detaljno obrazloženje o nefunkcionalnosti pregledane opreme i razlozima za uništenje, kao i obrazloženja o upotrebi softvera predloženih za rashod; Tekuće održavanje: nabavka i instaliranje softverskih licenci koje su privremene, produženje godišnjeg održavanja naziva domena rak.ba, redovno servisiranje računarske opreme i printera po zaključenom Ugovoru za vršenje usluga održavanja Agencijske opreme. Konkurentskim postupkom sklopljen UGOVOR o nabavci usluga održavanja računarske opreme, računara, laptopa, servera, printera, kopir aparata, faks mašina i mrežne opreme za 2012. godinu. Nije vršena nabavka kompjuterske opreme, zbog neusvajanja budžeta za 2011.godinu. Redovne IT aktivnosti se grupišu u sljedeće kategorije: - Održavanje; - Podrška; - Nabavka; - Administracija. Sljedeća slika pokazuje statistiku obavljenih poslova po ovoj kategorizaciji: Redovne IT aktivnosti po kategorijama 15% 0% 40% ODRŽAVANJE PODRŠKA NABAVKA ADMINISTRACIJA 45% Slika 15: Statistika obavljenih IT aktivnosti po kategorijama Svaka od navedenih kategorija obuhvata aktivnosti vezane za: hardver, softver, evidentiranje promjena u sistemu, pisanje izvještaja i rad u stručnim grupama. Na Slici 16. je prikazana statistika obavljenih aktivnosti po prethodno navedenim kategorijama. 53

Slika 16: Aktivnosti IT podrške u 2011.godini Održavanje hardvera odnosi se na održavanje mrežne infrastukture, servera, desktop računara, telefonske centrala, komunikacionih veza, printera itd. Održavanje softvera odnosi se na reinstalacija, testiranje, puštanje u rad, praćenje sigurnosnih propusta, praćenje procedura na serverskim i klijentskim mašinama itd. Podrška u okviru IT aktivnosti odnosi se na sve zahtjeve korisnika o eventualnim problemima na klijentskom hardveru i softveru. 4.2.2 Realizacija zadataka u okviru Registra podataka Agencije Realizacija zadataka u okviru Registra podataka Agencije obuhvata sljedeće aktivnosti: Efikasno upravljanje Registrom podataka Agencije realizovano je kroz kreiranje pristupnih podataka za web registar Agencije, stalnu podršku klijentima Registra podataka, testiranje nadograđene aplikacije, održavanje sastanaka sa zaposlenim vezanim za Registar podataka; Stalni kontakti i pružanje podrške korisnicima dozvola Agencije; Edukacija kroz održavanje treninga za obuku korisnika dozvola Agencije i kolega iz Agencije vezanih za Registar podataka. Aktivirana su 4 nova korisnika, deaktivirano 0, reizdato je 6 duplikata dopisa uključujući korisnička imena i lozinke, napravljena su 2 izvještaja o stanju popunjavanja, održane su 2 obuke i održano je 5 sastanaka; Redovne aktivnosti, upravljanja Web registrom, se mogu razvrstati na: ažuriranje, podršku, edukaciju i administraciju. Sljedeća slika pokazuje statistiku obavljenih poslova po ovoj kategorizaciji: 54

Slika 17: Statistički prikaz obavljenih poslova u okviru Registra podataka Agencije Na Slici 18. je prikazana statistika obavljenih aktivnosti po predhodno navedenim kategorijama: Slika 18: Upravljanje Web registrom Agencije u 2011. godini 4.2.3. Realizacija zadataka u okviru Web stranice Agencije Ažuriranje web stranice Agencije (postavljanje/skidanje dokumenata, kreiranje i izmjena formi, unos, izmjene i brisanje podataka u/iz baze podataka na sve 4 jezične verzije web stranice). U 2011. godini, na web stranicu je postavljeno 1032 dokumenta, skinuto je 409 dokumenata, izvršeno je 1080 izmjena i 298 brisanja podataka, kao i 889 izmjena i 416 brisanja aktuelnosti, što ukupno iznosi 4124 aktivnosti koje su vršene na Web stranici Agencije. U sklopu redovnih aktivnosti, ažuriranje Web stranice se obavlja na osnovu informacija koje šalju svi odjeli Agencije. Kategorizacija je izvršena prema vrsti informacije koja se objavljuje na web stranici: dokmenti, podaci i aktuelnosti. Sljedeći grafikon pokazuje statistiku obavljenih poslova po ovoj kategorizaciji: 55

Slika 19: Statistički prikaz obavljenih poslova po kategorizaciji Na Slici 20. je prikazana statistika obavljenih aktivnosti prema vrsti ažuriranja: Slika 20: Aktivnosti na Web stranici u 2011.godini 4.2.4.Uvođenje standarda Uspostavljen je sistem upravljanja kvalitetom po zahtjevima međunarodnog standarda BAS ISO 9001:2009, kao strateška orjentacija sa ciljem stalnog unapređenja kvaliteta usluga uz pridržavanje evropskih standarda i primjenu novih znanja i tehnologija. Izvršena je interna i eksterna ISO audicija. 4.2.5. Dizajn, razvoj, servisiranje i održavanje IT aplikacija Aktivnosti započete u 2011.godini, a koje zbog neusvajanja budžeta nisu implementirane, nastaviće se kroz održavanje i unaprijeđivanje postojećih i razvoj novih aplikacija kao što su: Produženje usluga održavanja sistema OWIS za 2012. godinu; Produženje usluga web hostinga zvanične web stranice Agencije; Završetak implementacije, testiranje i puštanje u rad Web kalkulatora; Održavanje Web registra. 56