CRA Letter

Транскрипт

1 GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE ZA GODINU April godine

2 SADRŽAJ I UVODNE NAZNAKE... 5 II AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, UREĐENJA RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA, MONITORINGA I PODRUČJA PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA... 6 PODRUČJE EMITOVANJA Dozvole iz područja emitovanja Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija Donošenje pravila i propisa u oblasti emitovanja PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA Fiksna telefonija Korisnici dozvola za javnog operatora fiksne telefonije Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga Razvoj usluga fiksne telefonije Izmjene pravila o pružanju fiksnih javnih telefonskih usluga Mobilne komunikacije Korisnici dozvola za pružanje GSM/UMTS usluga Registrovani pružaoci mobilnih telefonskih usluga Razvoj usluga mobilne telefonije Razvoj UMTS mreža Javni mrežni operatori Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih mreža Problematika građenja i rada javnih telekomunikacijskih mreža Usluga pristupa Internetu Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu Razvoj usluga pristupa Internetu

3 2.5. Numeracija Izrada i primjena regulatornog okvira za telefonsku numeraciju Prenosivost telefonskih brojeva Interkonekcija Analiza tržišta Regulacija cijena Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH Regulacija cijena mobilne telefonije Implementacija Sporazuma o roamingu Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo Zaštita krajnjih korisnika PODRUČJE UPRAVLJANJA RADIOFREKVENCIJSKIM SPEKTROM Fiksna služba Mikrotalasni linkovi Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu GH Satelitska služba Mobilna služba Kopnena mobilna služba Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije Radiodifuzna služba Analogna radiodifuzija radio Provođenje Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje Analogna radiodifuzija TV Srednjetalasna radiodifuzija Digitalna radiodifuzija TV Replaniranje UHF opsega Primjena digitalne dividende 1 i Minimalni tehnički zahtjevi za DVB-T2 prijemnike u Bosni i Hercegovini Međunarodna koordinacija Međunarodna koordinacija frekvencija Međunarodni prigovori o štetnim smetnjama Regulativa iz oblasti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom Pravilo Plan namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH

4 Pravilo o radioopremi koja se može koristiti bez izdavanja pojedinačnih dozvola u radiokomunikacijama Pravilo o korištenju radiofrekvencijskih opsega 900/1800/2100 MHz za LTE Pravilo o korištenju radiofrekvencijskih opsega MHz i MHz za MFCN Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 800 MHz za MFCN Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 2600 MHz za MFCN Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega MHz Ostali aspekti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom Ekonomski aspekt upravljanja radiofrekvencijskim spektrom Održavanje portala spektar.rak.ba Pitanja uvoza i korištenja radioopreme PODRUČJE ZA RADIOMONITORING, INFORMACIJSKO-TEHNIČKU PODRŠKU I KONTROLU POŠTIVANJA USLOVA DOZVOLA Zadaci monitoringa radiofrekvencijskog spektra Aktivnosti radiomonitoringa Projekt izgradnje mreže monitoring stanica u BiH Kontrola poštivanja uslova dozvole Regulativa u oblasti mjerenja i kontrole Harmonizacija sa evropskim standardima PODRUČJE PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA Finansijski izvještaj Podaci o ostvarenim prihodima Podaci o ostvarenim rashodima Revizija materijalno-finansijskog poslovanja Agencije Sektor za pravne poslove Pregled tužbi, sudskih postupaka i presuda III ORGANIZACIJSKA STRUKTURA AGENCIJE IV AKTIVNOSTI VIJEĆA AGENCIJE U GODINI

5 I UVODNE NAZNAKE Rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (Agencija) u godini bio je usmjeren ka realizaciji aktivnosti u područjima telekomunikacija, audiovizuelnih medijskih usluga i upravljanja radiofrekvencijskim spektrom. U Području telekomunikacija, Agencija je nastavila da provodi aktivnosti u cilju harmonizacije regulatornog okvira sa važećim evropskim regulatornim okvirom i najboljom praksom, što se pokazalo u provođenju analiza relevantnih tržišta po metodologiji koja se primjenjuje u Evropskoj uniji. Urađena je Metodologija računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva u saradnji sa konsultantskom kućom Grant Thorton i telekom operatorima sa značajnom tržišnom snagom (SMP operatorima) u Sarajevu. Pored toga, završena je prva verzija Nacrta dokumenta Analiza tržišta terminacije poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji, drugi krug (Tržište 3), a radilo se i na realizaciji aktivnosti na predmetu implementacije obaveza iz Analize Tržišta 7 (RIPmob dokumenti). Pored toga, Agencija je radila na izradi prijedloga dozvole kojom će se utvrditi kada i pod kojim uslovima će Agencija izdati LTE (Long Term Evolution Sistemskih pokretnih komunikacija novije generacije) dozvole postojećim licenciranim mobilnim operatorima u Bosni i Hercegovini, a kojom će biti utvrđena cijena, način i postupak plaćanja dozvola kao i namjena uplaćenih sredstava. Prijedlog Odluke će se izraditi u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH i resornim entitetskim ministarstvima te će Odluka biti dostavljena Vijeću ministara BiH na usvajanje. U Području emitovanja, nastavljeno je sa primjenom regulative koja je već usklađena sa evropskim pravnim okvirom te omogućava pluralizam medija i pravo na pristup programskim sadržajima svim građanima u Bosni i Hercegovini. Realizovane su aktivnosti na izradi nacrta novih Pravila o medijskim uslugama radija, te Pravila o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u kontekstu uvođenja kategorizacije korisnika dozvola zasnovano na lokalnom, regionalnom i nacionalnom pokrivanju. U godini, u 73 slučaja izrečene su izvršne mjere na osnovu utvrđenog kršenja relevantnih odredbi primjenjivih pravila i kodeksa Agencije, te Zakona o komunikacijama kako slijedi: 4 kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija; 7 kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama; 54 kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole za emitovanje i Zakona o komunikacijama i 8 kršenja Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Prelazak sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje predstavljalo je ključnu aktivnost u Području upravljanja radiofrekvencijskim spektrom. Bosna i Hercegovina i dalje je jedina zemlja u Evropi u kojoj se zemaljsko TV emitovanje i dalje vrši isključivo putem analogne tehnologije. Agencija je preduzela niz aktivnosti iz okvira svoje nadležnosti koje su imale za cilj napredak u prelasku na digitalno zemaljsko emitovanje. Većina se odnosila na otklanjanje smetnji koje su nastale kao rezultat testnog emitovanja što je prouzrokovalo probleme u radu pojedinih predajnika komercijalnih TV stanica. Realizacija drugih aktivnosti isključivo je zavisila od drugih institucija uključenih u proces prelaska sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje. Predrag Kovač Generalni direktor 5

6 II AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, UREĐENJA RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA, MONITORINGA I PODRUČJA PRAVNIH, FINANSIJSKIH I OPĆIH POSLOVA PODRUČJE EMITOVANJA Područje emitovanja je u protekloj godini realizovalo sljedeće aktivnosti: 1.1. Dozvole iz područja emitovanja Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža Saglasnost za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija 1.2. Donošenje pravila i propisa u području emitovanja 1.3. Javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije 1.4. Monitoring primjene propisa i pravila Agencije 1.5. Prigovori i slučajevi 1.6. Aktivnosti u vezi sa Javnim RTV sistemom 1.1. Dozvole iz područja emitovanja Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije U toku godine Agencija nije vršila izdavanje novih Dozvola za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije. Dvije dozvole (Obiteljska televizija Valentino i Behar TV Int.) su oduzete na ime utvrđenog kršenja primjenjivih pravila i propisa. Zaključno sa godine, pored javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, djeluje 40 korisnika Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije. U toku godine, izdata je jedna nova Opća dozvola za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije (Radio Kozara 1 ), dok je jedna dozvola (Radio Stari Most) oduzeta na ime utvrđenog kršenja primjenjivih pravila i propisa. Pored navedenog, Agencija je tokom godine provela javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu MHz. Pored javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, trenutno djeluje 139 korisnika Opće dozvole za radijsko emitovanje, od čega 2 na srednjim valovima. Pored toga, zaključno sa godine, djeluju ukupno 3 korisnika Dozvole za neprofitni radio. 1 Agencija je odobrila prijenos prava na korištenje frekventnog resursa sa postojećeg korisnika dozvole Radio Vikom na novog korisnika Grubex RD d.o.o. Radio Kozara u vlasništvu istog pravnog lica RTV Vikom d.o.o 6

7 Tabela 1: Ukupan broj korisnika dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije TV RADIO JAVNI SERVIS Opća dozvola za Opća dozvola za Neprofitni radio (radio i TV) radijsko emitovanje (FM) radijsko emitovanje (srednji valovi) % 1% 3% 21% TV RADIO FM NEPROFITNE SREDNJI TALASI JAVNI SERVISI 73% Slika 1. Prikaz korisnika dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža Zaključno sa godine, djeluje 49 korisnika Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža. Od ukupnog broja izdatih dozvola, 7 korisnika je u javnom, a 42 u privatnom vlasništvu. U skladu sa Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u toku godine izdate su 2 nove Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, dok su 4 dozvole oduzete zbog kršenja relevantnih pravila i propisa, a 1 je prestala važiti na zahtjev korisnika. 7

8 Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev U skladu sa Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u toku godine izdata je 1 nova Saglasnost za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev. Zaključno sa godine, djeluje 11 korisnika ove saglasnosti, od čega 2 u javnom, a 9 u privatnom vlasništvu. Na osnovu prikazanih podataka, ukupan broj pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga iznosi 103. Njihova struktura u odnosu na vrstu dozvole izgleda kako slijedi: 11% 3% 39% Dozvola za televizijsko emitovanje putem zemaljske radiodifuzije Dozvola za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža 47% Slika 2. Pružaoci audiovizuelnih medijskih usluga u odnosu na vrstu dozvole Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža U skladu sa Pravilom 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija, a zaključno sa godine, djeluje 1 korisnik Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža. Na osnovu prikazanih podataka, broj pružalaca medijskih usluga radija iznosi 146. Njihova struktura u odnosu na vrstu dozvole izgleda kako slijedi: 1% 2% 2% Dozvola za radijsko emitovanje putem zemaljske radiodifuzije Dozvola za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža Dozvola za neprofitni radio 95% Slika 3. Pružaoci medijskih usluga radija u odnosu na vrstu dozvole U tabeli i dijagramu koji slijede, dat je prikaz statusa korisnika dozvola u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u godini na osnovu vlasničke strukture pravnih lica korisnika dozvola (privatne i javne). 8

9 Tabela 2: Status korisnika dozvole u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija (javne i privatne stanice) Status Pružaoci audiovizuelnih medijskih usluga Dozvola za televizijs ko emitovan je putem zemaljsk e radiodifuzije Dozvola za televizijsko emitovanje putem drugih elektronski h komunikaci jskih mreža Saglasno st za pružanje audioviz uelnih medijski h usluga na zahtjev Pružaoci medijskih usluga radija Opća dozvo la za radijs ko emito vanje (FM) Opća dozvola za radijsko emitovanje (srednji valovi) Dozvola za radijsko emitovanje putem drugih elektronski h komunik. mreža Nep rofit ni radi o Javne Javn i servi s (radi o i TV) Privat ne AVM usluge Medijske usluge radija Javni servisi JAVNI PRIVATNI Slika 4. Status korisnika dozvole u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija (javne i privatne stanice) Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija U skladu sa Pravilom 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, u toku godine izdato je 6 novih Dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, a 3 dozvole su prestale da važe na zahtjev korisnika. Zaključno sa godine, ukupan broj korisnika dozvole za distribuciju je 40, od čega je 33 putem kabla (u sklopu jednog korisnika dozvole se nude usluge kablovske i usluge putem satelita - DTH), te 7 putem IPTV platforme. Ukupan broj pretplatnika zaključno sa iznosi

10 18% Kabl IPTV 82% Slika 5. Način distribucije korisnika dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija 1.2. Donošenje pravila i propisa u oblasti emitovanja U skladu sa Planom i programom rada Vijeća Agencije za godinu, te u cilju unapređenja regulatornog okvira u oblasti emitovanja, započete su aktivnosti na izmjenama i dopunama Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga ( Službeni glasnik BiH, broj 03/16), te Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija ( Službeni glasnik BiH, broj 03/16) Javni poziv za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije U toku godine, proveden je postupak dodjele raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu MHz putem javnog poziva. Agencija je primila 31 prijavu na javni poziv. Za 9 podnosilaca prijava donesen je zaključak/rješenje o odbacivanju/odbijanju prijava zbog neispunjavanja formalnih uslova, a u slučaju 8 podnosilaca prijava donesena su rješenja o odbijanju zbog neispunjavanja programskih, ekonomskih i tehničkih kriterija. Nakon okončanog žalbenog postupka, 16 prijava na javni poziv ušlo je u dalji postupak takmičenja za dodjelu frekvencijskih resursa. Za emisione lokacije na kojima je bio jedan raspoloživi frekvencijski resurs, a apliciralo je dva ili više podnosilaca prijave, te za emisione lokacije na kojima je bilo više raspoloživih frekvencijskih resursa, ali više podnosilaca prijava u odnosu na broj raspoloživih frekvencijskih resursa, proveden je proces uporedne analize, u skladu sa članom 8. Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. Cilj uporedne analize je bio da se za svaki frekvencijski resurs odabere jedno pravno lice koje će svojim programom osigurati najprikladnije i najspremnije služenje potrebama zajednice na geografskom području za koje se takmiči. Kriteriji koji su uzeti u obzir prilikom odabira najboljih kandidata su: raznovrsnost i posebnost programa u odnosu na onaj koji je već zastupljen na tim geografskim područjima (vodeći računa o ciljanoj publici, vijestima i informativnim uslugama, zabavnim i igranim programima, kao i ostalim programskim segmentima), udio vlastite produkcije u ponuđenom programu i lista prioriteta za svaki frekvencijski resurs za koji je podnesena prijava. U 8 slučajeva dodjele radiofrekvencijskih resursa radilo se o uspostavi novog radijskog programa, a u 8 slučajeva o proširenju pokrivenosti signalom postojećih radijskih stanica. 10

11 1.4. Monitoring primjene propisa i pravila Agencije U skladu sa obavezom iz Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga i Instrukcijom o načinu izvještavanja o udjelu evropskih djela i evropskih djela nezavisnih producenata u programskim sadržajima, Agencija je tokom godine pratila izvršavanje obaveze dostavljanja izvještaja za 17 TV stanica o udjelu navedenih djela. U protekloj godini nije izrečena nijedna izvršna mjera po osnovu kršenja navedene obaveze dostavljanja izvještaja Prigovori i slučajevi Agencija ima obavezu da razmotri svaki prigovor u vezi sa potencijalno štetnim programom, te u vezi sa mogućim kršenjem uslova dozvola i ostalih pravila i propisa Agencije. Od samog početka rada Agencije, uspostavljen je mehanizam koji omogućava svim građanima, institucijama i organizacijama da Agenciji podnose prigovore u vezi sa emitovanim programima. Pored slučajeva pokrenutih na osnovu prigovora, Agencija je tokom godine po službenoj dužnosti vršila monitoring vijesti i informativno-političkih programa Javnih RTV servisa u BiH. Fokus aktivnosti u navedenom kontekstu odnosio se na poštivanje odredbi vezanih za pravičnost i nepristrasnost u programskim sadržajima, prije svega kada su u pitanju javni RTV servisi u BiH. Tako je po službenoj dužnosti izvršen monitoring i analiza cjelokupnog informativnog programa entitetskih javnih RTV servisa u periodu od dva i po mjeseca, te nakon toga jednomjesečni monitoring Dnevnika 2 sva tri javna RTV servisa. Protiv servisa koji nisu poštivali primjenjive odredbe pravila i propisa pokrenuti su slučajevi i izrečene odgovarajuće mjere. Od ukupnog broja procesuiranih slučajeva iz područja emitovanja u godini, u 73 slučaja izrečene su izvršne mjere po osnovu utvrđenog kršenja relevantnih odredbi primjenjivih pravila i kodeksa Agencije, te Zakona o komunikacijama kako slijedi: 4 kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija; 7 kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama; 54 kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole za emitovanje i Zakona o komunikacijama; 8 kršenja Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Od ukupnog broja izrečenih kazni, u 16 slučajeva utvrđenog kršenja izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od ,00 KM, te 35 pismenih i 7 usmenih upozorenja, 8 suspenzija dozvole i 8 oduzimanja dozvola, što uključuje i oduzimanje određenih frekventnih resursa. Tabela 3: Broj i vrsta izvršnih mjera u godini Vrsta kazne Novčane kazne Pismena upozorenja 35 Usmena upozorenja 7 Suspenzija 8 Oduzimanje dozvole 8 Ukupno 74 Broj izvršnih mjera 16 ( KM) 11

12 1.6. Aktivnosti u vezi sa članovima Upravnog odbora Javnog RTV servisa BiH U skladu sa Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu Bosne i Hercegovine ( Službeni glasnik BiH 92/05 i 32/10), Agencija je zadužena da provede pravičan i transparentan postupak u kojem će utvrditi rang-listu kandidata za članove Upravnog odbora Javnog radiotelevizijskog servisa BiH (UO BHRT) i istu dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH na imenovanje. Članove UO BHRT imenuje Parlamentarna skupština BiH na osnovu rang-liste kandidata koju dostavlja Agencija. U skladu sa Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu BiH, a imajući u vidu činjenicu da je članovima UO BHRT-a isticao mandat u godini, Agencija je u najprije pokrenula proceduru izbora novih članova iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te naknadno za izbor člana iz reda ostalih. Nakon realizovane konkursne procedure formirane su rang-liste kandidata za članstvo u UO BHRT iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te za izbor člana iz reda ostalih koje su upućene Parlamentarnoj skupštini BiH na imenovanje člana. U godini Parlamentarna skupština BiH je izvršila imenovanje članova UO BHRT iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, te člana iz reda ostalih. 2. PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA 2.1. Fiksna telefonija Korisnici dozvola za javnog operatora fiksne telefonije Operatori koji posjeduju Dozvolu za javnog operatora fiksne telefonije su: 1. JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom); 2. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske) i 3. JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar). Sva tri operatora imali su monopol na tržištu fiksne telefonije u područjima pokrivenim njihovom fiksnom mrežom do godine, kada su sklopljeni prvi interkonekcijski ugovori sa novim pružaocima javnih fiksnih telefonskih usluga. Agencija periodično vrši procjenu tržišne snage svakog operatora u odnosu na tržište telekomunikacija u Bosni i Hercegovini i donosi Listu operatora sa značajnom tržišnom snagom na pojedinačnim tržištima usluga u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, kao i na tržištu iznajmljenih linija. Za godinu vrijedila je Lista operatora sa značajnom tržišnom snagom objavljena u Službenom glasniku BiH broj 73/12 od godine i prema njoj, ova tri operatora bili su operatori sa značajnom tržišnom snagom na tržištu usluga u fiksnoj telefoniji u Bosni i Hercegovini i za godinu Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga Na kraju godine na tržištu Bosne i Hercegovine je djelovalo 11 (jedanaest) pružaoca fiksnih javnih telefonskih usluga. U usporedbi s brojem operatora koji je iznosio 12 krajem godine, broj operatora je smanjen na 11. U godini prestala je važiti jedna dozvola za kompaniju AIRABA d.d. Sarajevo. Podnijete su tri nove aplikacije za dodjelu dozvole, za koje postupak dodjele nije okončan do kraja godine. Slijedi pregled operatora nosilaca Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga zaključno sa godine. 12

13 Tabela 4. Pregled operatora nosilaca Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga R. br. Naziv kompanije Adresa AKT.ONLINE d.o.o. Sarajevo AUSTROFON d.o.o. Tuzla BLICNET d.o.o. Banja Luka ELTA-KABEL d.o.o. Doboj EUROPRONET BOSNIA d.o.o. Sarajevo LOGOSOFT d.o.o. Sarajevo M&H COMPANY d.o.o. Sarajevo TELEMACH d.o.o. Sarajevo TELRAD NET d.o.o. Bijeljina T3 d.d. Sarajevo SOFTNET d.o.o. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića br Sarajevo Trg Slobode br Tuzla Majke Jugovića br Banja Luka Dobojske brigade bb Doboj Fra Anđela Zvizdovića br Sarajevo Igmanska br Sarajevo Džemala Bijedića br Sarajevo Džemala Bijedića br Sarajevo Srpske vojske bb Bijeljina Tvornička br Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića br Sarajevo Razvoj usluga fiksne telefonije U pogledu cijena govornih telefonskih usluga operatora sa značajnom tržišnom snagom, na koje Agencija izdaje saglasnost, pored izmjena cjenovnika fiksne telefonije u skladu sa Pravilom 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini ( Službeni glasnik BiH 55/16), operatori su izvršili sljedeće izmjene cjenovnika fiksne telefonije: - BH Telecom je izvršio redizajn Senior plus paketa i Flat BiH paketa, uveo u ponudu novi Flat fiksna BiH paket kao i dodatne tarifne pakete za pozive u mobilne mreže BiH te novu uslugu Biz izbor. Također, BH Telecom je uveo u ponudu novi Moja TV paket pod nazivom MojaTV BH Phone; - Telekom Srpske je izvršio redizajn Prepaid usluge u fiksnoj telefoniji kao i open paketa usluga; 13

14 - HT je uveo u ponudu nove DUO i TRIO pakete te izvršio redizajn Net Phone usluge i postojećih TRIO paketa. U nastavku su dati elementi razvoja fiksne telefonije za vremenski period godine s aspekta broja pretplatnika. Tabela 5: Broj pretplatničkih linija fiksne telefonske mreže u BiH ( godina) Broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu Telekom operator/godina BH Telecom Telekom Srpske HT Mostar Alternativni operatori Ukupno Indeks , , , , , , ,83 Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT-a Mostar i alternativnih operatora U Tabeli 5. dat je ukupan broj fiksnih telefonskih linija koji predstavlja zbir aktivnih analognih fiksnih linija, ISDN (digitalna mreža integriranih usluga) kanala, broja javnih telefonskih govornica i VoIP (Voice over IP) pretplata. Indeks rasta (broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu za godinu / broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu za godinu) u godini iznosi 96,83. 2 Broj aktivnih fiksnih telefonskih linija za godinu u Godišnjem izvještaju za godinu razlikuje se od broja aktivnih fiksnih telefonskih linija za godinu u ovom Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo uslijed korekcija podataka koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za godinu. 14

15 1,200,000 Broj pretplatnika fiksne telefonije 1,000, , , , , Slika 6. Kretanje broja aktivnih fiksnih telefonskih linija u BiH ( godina) Kao što je ilustrovano na Slici 6. broj aktivnih fiksnih telefonskih linija je u padu u odnosu na godinu. Nivo penetracije u fiksnoj telefoniji na kraju godine je iznosio 21,50%. Porast penetracije fiksne telefonije u godini ostvaren je zbog promjene broja stanovnika koji je korišten za izračun. U godini penetracija se računala na osnovu procjene broja stanovnika, dok se od godine koriste podaci iz popisa stanovništva godine (populacija ) Penetracija fiksne telefonije (Broj fiksnih pretplatnika na 100 stanovnika) Slika 7. Penetracija fiksne telefonije u BiH ( godina) Tabela 7. prikazuje broj javnih telefonskih govornica za sva tri dominantna operatora u periodu godina. Posljednja kolona tabele daje broj govornica na 1000 stanovnika u Bosni i Hercegovini. 15

16 Tabela 6: Broj javnih telefonskih govornica u BiH ( godina) Broj javnih telefonskih govornica u BiH Telekom operator/godina BH Telecom Telekom Srpske HT Mostar BiH Broj govornica na 1000 stanovnika u BiH , , , , , , ,34 Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telecoma Srpske i HT-a Mostar Trend pada ukupnog broja javnih telefonskih govornica je nastavljen i u godini (Slika 8). Broj govornica na 1000 stanovnika Slika 8. Grafički prikaz broja govornica na 1000 stanovnika 16

17 Izmjene pravila o pružanju fiksnih javnih telefonskih usluga U godini izvršena je izmjena Pravila 68/2013 o obavljanju djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga. Izmjena se odnosila na definiciju usluge nomadska telefonija i poduzeta je u cilju usklađivanja sa potrebama razvoja elektroničkih komunikacija i pojavom novih usluga na tržištu. Ovom izmjenom stvoreni su uslovi za pružanje usluga kojima korisnici brojeva namijenjenih za uslugu nomadski pretplatnik mogu spajati svoj terminalni uređaj na bilo koju terminalnu tačku mreže putem koga će ostvariti/primati pozive/poruke koristeći svoj broj bez obzira na geografsku lokaciju gdje se nalaze, ograničen samo terminalnim i mrežnim mogućnostima nametnutim od strane mrežnog operatora. Prema novoj definiciji, ova usluga se pruža u skladu sa principima utvrđenim u ITU -T preporukama E.168, E i F Mobilne komunikacije Korisnici dozvola za pružanje GSM/UMTS usluga U Bosni i Hercegovini postoje tri operatora koji posjeduju dozvole za pružanje GSM/UMTS usluga: 1. JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom); 2. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske) i 3. JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar). Po osnovu Odluke o prestanku važenja Odluke o načinu pružanja usluga mobilne telefonije između GSM operatora u Bosni i Hercegovini ( Službeni glasnik BiH broj 11/16 od godine) mobilni operatori u Bosni i Hercegovini od godine ne nude korisnicima jednog operatora mogućnost da koriste usluge putem mobilne mreže drugog mobilnog operatora u Bosni i Hercegovini. Agencija je propisala ukidanje nacionalnog roaminga u sklopu aktivnosti na snižavanju cijena mobilne telefonije i jačanju konkurencije na tržištu mobilne telefonije Registrovani pružaoci mobilnih telefonskih usluga Pored tri dominantna operatora, drugi pružaoci mobilnih usluga imaju mogućnost da, sklapanjem komercijalnih ugovora, pružaju mobilne telefonske usluge sa nosiocima GSM/UMTS dozvola u Bosni i Hercegovini. U godini kompanija DASTO SEMTEL d.o.o. Bijeljina je novi operator koji je dobio Rješenje o registraciji davaoca mobilnih usluga. Od početka godine pa do kraja godine na tržištu mobilne telefonije se pojavilo šest takvih operatora. Prvi od njih bio je IZI mobil d.o.o. Sarajevo kome je Rješenje o registraciji davaoca mobilnih usluga Agencija izdala u maju godine, a koji je prestao sa radom u novembru godine, drugi je Blicnet d.o.o. Banja Luka koji je kod Agencije registrovan u septembru godine, treći je Logosoft d.o.o. Sarajevo koji je registrovan u julu godine, dok je Telrad Net registrovan u oktobru godine, a Elta-Kabel je Rješenje o registraciji davaoca mobilnih usluga dobio početkom godine. Logosoft d.o.o. radi kao pružalac mobilnih usluga preko mobilne mreže Telekoma Srpske, dok firme Blicnet d.o.o. Banja Luka i Telrad Net rade kao pružaoci mobilnih usluga preko mobilne mreže BH Telecoma, a Elta-Kabel i DASTO SEMTEL usluge nude preko mreže HT-a Mostar Razvoj usluga mobilne telefonije U godini Telekom Srpske je izvršio redizajn postpaid tarifnih paketa na način da se povećava bonus uključen u cijenu mjesečne pretplate. Također, u ponudu su uveli novi Open Biz duo paket te 17

18 izvršili izmjenu Open Biz trio paketa (povećana brzina pristupa Internetu). Izvršen je redizajn tarifnih modela u okviru TOTAL GROUP usluge tako što je povećan bonus uključen u cijenu mjesečne pretplate te je uveden novi tarifni model za korisnike TOTAL GROUP usluge koji imaju više od 50 članova. Pored toga, izvršen je i redizajn prepaid usluge. HT Mostar je uveo u ponudu nove tarifne modele!hej Tourist i!hej Slagalica, zatim nove tarifne opcije namijenjene prepaid korisnicima te nove tarifne opcije koje omogućavaju povoljnije cijene roaming saobraćaja u određenim destinacijama. Također, izvršen je redizajn Super tarifnih modela na način da se povećava bonus uključen u cijenu mjesečne pretplate, a uveden je i novi tarifni model Super 25 Net. BH Telecom izvršio je redizajn prepaid mobilne telefonske usluge i uveo u ponudu nove tarifne opcije za dokup saobraćaja. U ponudu je uveden novi postpaid paket Ekstra paket i nova dodatna usluga Toptim plus, u okviru Toptim usluge. U Tabeli 7. su dati elementi razvoja mobilne telefonije za vremenski period godine s aspekta instaliranih kapaciteta i broja pretplatnika. 18

19 Tabela 7. Instalirani kapaciteti i broj pretplatnika licenciranih mobilnih operatora u BiH ( godina) Telekom operator BH Telecom Telekom Srpske HT Mostar Izi mobil Blicnet Logosoft Telrad Elta Kabel BiH numeracioni prostor post-paid pre-paid ukupno pretpl numeracioni prostor post-paid pre-paid ukupno pretpl numeracioni prostor post-paid pre-paid ukupno pretpl numeracioni prostor post-paid pre-paid ukupno pretpl numeracioni prostor post-paid pre-paid ukupno pretpl numeracioni prostor post-paid pre-paid ukupno pretpl Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT-a Mostar, Izimobila, Blicneta, Logosofta, Telrada i ELTA-KABEL-a 19

20 Zbog rezultata djelovanja u godini, u Tabeli 7. su prikazana i četiri operatora koji su registrovani kao davaoci mobilnih javnih telefonskih usluga i koji pružaju usluge mobilne telefonije na osnovu komercijalnih ugovora sklopljenih sa nosiocima Dozvola za pružanje GSM usluga. To su Logosoft, koji radi na osnovu ugovora sa Telekomom Srpske, Blicnet i Telrad koji imaju sklopljen ugovor sa BH Telecomom te ELTA-KABEL d.o.o. koji ima sklopljen ugovor sa HT-om Mostar. Broj mobilnih pretplatnika u Bosni i Hercegovini na dan godine je bio i bilježi blagi rast u odnosu na godinu. Ovaj broj pretplatnika je dobijen u skladu sa jedinstvenom definicijom aktivnog prepaid i postpaid pretplatnika za sve SMP operatore u mobilnoj telefoniji, koja je usklađena sa normama Evropske komisije i ITU. Broj prepaid pretplatnika je i dalje višestruko veći u odnosu na broj postpaid pretplatnika (Slika 9). 3,500,000 3,000,000 2,500,000 2,000,000 1,500,000 1,000, ,000 0 Broj pretplatnika mobilne telefonije pre-paid post-paid Slika 9. Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH ( godina) Nivo penetracije (broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika) mobilne telefonije u BiH na kraju godine je iznosio 97,42%. Dijagram na Slici 10. prikazuje penetraciju mobilne telefonije u vremenskoj seriji od do godine. U godini penetracija se računala na osnovu procjene broja stanovnika, dok je u i godini korišten podatak iz popisa stanovništva godine (populacija ).

21 Penetracija mobilne telefonije (Broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika) Slika 10. Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH na 100 stanovnika ( godina) Razvoj UMTS mreža I tokom godine tri mobilna operatora, BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar, u skladu sa obavezama propisanim Dozvolom za pružanje mobilnih usluga na univerzalnim mobilnim telekomunikacijskim sistemima (u nastavku teksta: UMTS dozvola), nastavili su aktivnosti na razvoju UMTS mreža u Bosni i Hercegovini. BH Telecom i HT Mostar su dostavili svoje izvještaje na vrijeme, Mtel nije, zbog čega su uzeti podaci iz prvog polugodišnjeg izvještaja iz godine, na dan godine. BH Telecom Ukupan broj instaliranih baznih stanica kod BH Telecoma na kraju godine iznosio je 850. S obzirom na to da je broj instaliranih baznih stanica na kraju godine iznosio 782, to predstavlja povećanje od blizu 9%. Što se tiče broja korisnika na kraju godine, BH Telecom je imao ukupno G korisnika. Pod 3G korisnicima se podrazumijevaju svi korisnici koji imaju 3G mobitele, jer imaju mogućnost korištenja 3G usluga. Pokrivenost stanovništva BiH UMTS mrežom je iznosila 92%, dok je na kraju godine ona iznosila 91,28%. Telekom Srpske Ukupan broj instaliranih baznih stanica kod Telekoma Srpske iznosio je 1148 na kraju godine, dok je krajem godine taj broj porastao na Na kraju godine pokrivenost mrežom putnih pravaca kod Telekoma Srpske je iznosila 28,64%, dok je krajem godine ta vrijednost bila 78,83%. 21

22 Pokrivanje stanovništva BiH je bilo 72,15% na kraju godine, dok je u decembru godine iznosilo 86,89%. Instalirani pretplatnički kapacitet na dan godine iznosio je Na kraju godine instalirani pretplatnički kapacitet je i dalje iznosio , što znači da nije bilo povećanja instaliranih kapaciteta u odnosu na kraj godine. Iskorištenost kapaciteta u posmatranom periodu je porasla sa 70,50% na 71,86%. HT Mostar Kod HT-a Mostar pokrivenost stanovništva BiH je iznosila 85,10% na dan godine, dok je ta vrijednost bila 82,4% na dan godine. Instalirani kapacitet baznih stanica iznosio je na dan godine, dok je na kraju godine iznosio Broj instaliranih 3G baznih stanica je bio 773 na dan , dok je na kraju iznosio Javni mrežni operatori Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih mreža Na tržištu BiH je djelovalo 79 (sedamdeset devet) operatora javnih elektronskih komunikacijskih mreža. U usporedbi s brojem operatora koji je iznosio 82 krajem godine, broj operatora je smanjen. U godini dodijeljene su tri nove dozvole za sljedeće kompanije: GO TV d.o.o. Banja Luka, FREE- CONNECT d.o.o. Zenica i ZIPZAP d.o.o. Zenica, a prestalo je da važi šest dozvola za sljedeće kompanije: AIRABA d.d. Sarajevo, BHB CABLE TV d.o.o. Lukavac, RADIO STUDIO ASK d.o.o. Sarajevo, GLOBAL INTERNET d.o.o. Novi Travnik, JKP SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE- TUZLA d.o.o. Tuzla i BRIDISTEL d.o.o. Brčko distrikt BiH. Kompaniji NAVIGO SOFTVER I KOMUNIKACIJE d.o.o. Banja Luka je izdat novi aneks kojim je izvršeno smanjenje područja djelovanja dozvole sa lokalnog na općinsko područje pokrivanja. Kompaniji TXTV d.o.o. Tuzla je izdat novi aneks kojim je izvršena izmjena sa tri regionalna područja pokrivanja na jedno nacionalno područje koje pokriva sve općine u Bosni i Hercegovini, a izvršena je promjena naziva prijašnjeg korisnika dozvole T3 d.d. Sarajevo u TELEDIGITAL d.d. Sarajevo Problematika građenja i rada javnih telekomunikacijskih mreža Agencija je u godini preduzela značajne aktivnosti s ciljem da se podstaknu nadležni organi da preduzmu rješavanje problema bespravnog rada javnih telekomunikacijskih mreža (TK). U cilju rješavanja ovog problema, Agencija se obratila Savezima općina i gradova FBiH i RS-a, Vladi Brčko distrikta BiH, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i Asocijaciji kablovskih operatora (AKOP). 22

23 Cilj ovih aktivnosti je donošenje propisa kojima će se urediti građenje javnih telekomunikacijskih mreža, i na taj način omogućiti širenje mreža nove generacije u skladu sa Politikom sektora elektronskih komunikacija BiH Usluga pristupa Internetu Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu Tokom godine dodijeljene su četiri nove dozvole, i to kompanijama: FREE-CONNECT d.o.o. Zenica, GO TV d.o.o. Banja Luka, SD SISTEMI d.o.o. Banja Luka i ZIPZAP d.o.o. Zenica. U prestale su važiti četiri dozvole na zahtjev operatora, i to za kompanije: GLOBAL INTERNET d.o.o. Novi Travnik, JKP SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE-TUZLA d.o.o. Tuzla, BHB CABLE TV d.o.o. Lukavac i AIRABA d.d. Sarajevo. Društvo T3 d.d. Sarajevo je promijenilo poslovno ime u TELEDIGITAL d.d. Sarajevo Razvoj usluga pristupa Internetu U Tabeli 8. je prikazan broj korisnika Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu (ISP) u periodu godina. Tabela 8: Broj ISP dozvola u BiH ( godina) Godina Broj ISP operatora U Tabeli 9. je dat broj korisnika Interneta u periodu godina. Broj korisnika Interneta je procijenjen na osnovu broja pretplatnika kojeg su dostavili ISP-ovi. Tabela 9: Broj korisnika Interneta u BiH ( godine) Godina Broj korisnika Interneta Indeks , , , ,01 3 Broj korisnika Interneta za godinu u Godišnjem izvještaju za godinu razlikuje se od broja korisnika Interneta za godinu u ovom Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo uslijed korekcija podataka koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za godinu. 23

24 , , ,32 Zabilježen je rast broja korisnika Interneta u godini u odnosu na godinu sa indeksom rasta koji iznosi 105,32. (%) Penetracija korisnika interneta Slika 11: Slika penetracije Internet korisnika u BiH ( godina) Po vrsti pristupa Internetu, u Bosni i Hercegovini u upotrebi su dial-up pristup (putem analognog modema i ISDN) sa 231 pretplatnika, te širokopojasni pristup (eng. broadband) sa pretplatnika na dan godine. Nastavljen je trend pada broja korisnika dial-up pristupa i u godini. Penetracija širokopojasnih pretplatnika u odnosu na podatak iz popisa stanovništva godine (populacija ) iznosi 19,83%. U strukturi širokopojasnih priključaka i dalje prednjači ADSL pristup sa 56,83% od ukupnog broja širokopojasnih priključaka, uz porast kablovskog i FWA pristupa Internetu u odnosu na prethodnu godinu. Tabela 10: Internet pretplatnici po vrstama pristupa za period godina Godina Dial-up FWA Kabal ADSL Iznajm. linije FTTH Ostalo Ukupno

25 Iz tabele je vidljivo da su širokopojasne (broadband) usluge iz godine u godinu u stalnom porastu, tako da je broj širokopojasnih pretplatnika dostigao 99,97% ukupnog broja Internet pretplatnika. U godini nastavlja se porast broja ADSL pretplatnika, tako da se njihov broj, u odnosu na prethodnu godinu, povećao za 3,33% kao i rast kablovskog pristupa Internetu od 9,53% i fiksnih bežičnih priključaka za 7,07%. Kada je riječ o brzini pristupa, najviše pretplatnika pristupa brzinom od 2 do 10 Mbit/s (slika 12) Broj pretplatnika prema brzinama kbit/s 512 kbit/s 2 Mbit/s < 2 Mbit/s 10 Mbit/s > 10 Mbit/s Broj pretplatnika Slika 12: Broj pretplatnika prema brzini pristupa za godinu 4 Broj korisnika Interneta za godinu u Godišnjem izvještaju za godinu razlikuje se od broja korisnika Interneta za godinu u ovom Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo uslijed korekcija podataka koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za godinu. 25

26 2.5. Numeracija Izrada i primjena regulatornog okvira za telefonsku numeraciju Regulatorni okvir za telefonsku numeraciju, koja se koristi za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini, određen je Pravilom 38/2008 Plan brojeva za telefonske usluge u BiH ( Službeni glasnik BiH broj 105/08 i 95/11) i Pravilom 39/2008 Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge u BiH ( Službeni glasnik BiH broj 105/08, 95/11 i 47/12). Dana godine na snagu su stupile izmjene i dopune Pravila 38/2008 i Pravila 39/2008, koje su donesene godine, a koje su se odnosile na sljedeće: - Usklađivanje sa odlukama Evropske komisije koja se odnosi na brojeve sa pristupnim kodom 116, a u cilju definisanja brojeva iz ovoga opsega na kojima se mogu pružati usluge od posebnog društvenog značaja, što je praksa u CEPT (European Conference of Postal and Telecommunication Administrations) zemljama; - Preimenovanje odredišnog koda za uslugu besplatnog poziva sa 80 u 800, a u cilju usklađivanja sa preporukama Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) i Komiteta za elektronske komunikacije (ECC); - Definisanje namjene negeografskih brojeva sa odredišnim kodovima 8010 i 819; - Uvođenje jedinstvenog numeričkog prostora u Bosni i Hercegovini za pružanje M2M usluga; - Povećanje numeričkih kapaciteta u okviru svakog područnog koda u Bosni i Hercegovini za 20 blokova po brojeva, na način da je definisano da prve cifre pretplatničkih brojeva mogu biti 0 i 1, a za šta su uvedena nova pravila pozivanja, koja podrazumijevaju obavezno biranje pozivnog broja mrežne grupe prilikom svakog pozivanja unutar fiksne mreže. Agencija je tokom godine izdala 119 dozvola za korištenje telefonskih brojeva, uključujući i dozvole za pojedinačne brojeve i blokove brojeva, 36 rješenja za produženje roka važenja, te 66 rješenja za ukidanje izdatih dozvola. Pored navedenog, Agencija je izdala 125 akata koji se odnose na različita pitanja vezana za dodjelu i korištenje telefonske numeracije Prenosivost telefonskih brojeva Kao i ranijih godina, primjena usluge prenosivosti telefonskih brojeva u fiksnoj i mobilnoj telefonskoj mreži Bosne i Hercegovine se odvijala po ustaljenoj proceduri, a prigovori koji su dostavljani Agenciji uglavnom su se odnosili na nepoštivanje propisanih administrativnih procedura. Prema podacima dobijenim od upravitelja centralne administrativne baze podataka prenesenih brojeva, u periodu od do godine ukupan broj prenesenih telefonskih brojeva u telefonskoj mreži Bosne i Hercegovine iznosio je u fiksnoj telefonskoj mreži ( 23,7% više u odnosu na godinu), i u mobilnoj telefonskoj mreži (17% manje u odnosu na godinu). Ukupan broj prenesenih telefonskih brojeva od uspostavljanja usluge prenosivosti telefonskih brojeva do godine iznosio je u fiksnoj telefonskoj mreži, i u mobilnoj telefonskoj mreži. 26

27 Procentualno izraženo, broj prenesenih telefonskih brojeva u odnosu na ukupan broj korisnika telefonskih usluga po telefonskim mrežama u Bosni i Hercegovini iznosio je 9,08 % u fiksnoj telefonskoj mreži (2,70 % više u odnosu na 2016.) i 1,52% u mobilnoj telefonskoj mreži (0,33% više u odnosu na 2016.). U skladu sa procedurom koja je predviđena Dozvolom za pružaoca usluge upravitelja centrale administrativne baze podataka prenesenih brojeva, Agencija je donijela rješenje kojim je firmi QSS d.o.o. Sarajevo produžena Dozvola za davaoca usluge upravitelja centrale administrativne baze podataka prenesenih brojeva na period od do godine Interkonekcija U toku godine, Agencija je nastavila provođenje aktivnosti u oblasti interkonekcije. Najvažnije od njih su se odnosile na izmjene aktuelnih Referentnih interkonekcijskih ponuda za povezivanje na fiksnu mrežu (RIP dokumenti) i Referentnih interkonekcijskih ponuda za povezivanje na mobilnu mrežu (RIPmob dokumenti) u cilju primjene mjera koje proizilaze iz analiza različitih tržišta, po zahtjevima operatora, te posredovanju i rješavanju sporova između interkonektovanih operatora. Pored ovih aktivnosti, Agencija je pratila stanje interkonekcijskih odnosa putem registracije novih ugovora o interkonekciji i aneksa postojećih ugovora. Postojeći RIP i RIPmob dokumenti dominantnih operatora (BH Telecom d.d. Sarajevo, JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, Telekom Srpske a.d. Banja Luka) pretrpjeli su izmjene i dopune po osnovu provođenja mjera proisteklih iz rezultata Analize tržišta poziva koji završavaju u individualnim mobilnim mrežama, veleprodajni nivo (Analiza tržišta 7). Navedene aktivnosti su provedene putem Odluke o proglašenju operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu terminacije poziva u individualne mobilne mreže, te odgovarajućim Rješenjima proizašlim iz Odluke i Analize tržišta 7. Agencija je tokom godine izdala ukupno 7 saglasnosti na RIP i RIPmob dokumente. Dominantnim operatorima izdato je šest saglasnosti za izmjene i dopune RIP (tri saglasnosti) i RIPmob dokumenata (tri saglasnosti). Pored ovih 6 saglasnosti, izdata je saglasnost društvu Blicnet d.o.o. Banja Luka na Referentnu interkonekcijsku ponudu za povezivanje sa fiksnom mrežom. RIP i RIPmob dokumenti definišu način realizacije interkonekcije na fiksne i mobilne mreže, te na taj način određuju i primjenu interkonekcijskih ugovora između operatora. Pošto je operator AirABA d.d. Sarajevo prestao sa radom, prestali su da važe interkonekcijski ugovori koji su bili sklopljeni između BH Telecoma, HT-a Mostar i Telekoma Srpske sa AirABA-om. Pored ovih promjena, operator Blicnet je sklopio interkonekcijski ugovor sa Telekomom Srpske, čija je osnova RIP dokument Blicneta. Slijedi prikaz interkonekcijskih ugovora između tradicionalnih i alternativnih operatora aktuelnih na dan godine. 27

28 Tabela 11. Pregled interkonekcijskih ugovora u BiH (stanje na dan godine) Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIP dokumenata tradicionalnih operatora Tradicionalni operator BH Telecom Alternativni SMP operator Akt.online d.o.o. Sarajevo Blicnet d.o.o. Banja Luka EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo Logosoft d.o.o. Sarajevo Teledigital d.o.o. Sarajevo M&H Company d.o.o. Sarajevo Telemach d.o.o. Sarajevo Telrad Net d.o.o. Bijeljina Elta Kabel d.o.o. Doboj Softnet d.o.o. Sarajevo Ukupan broj ugovora 10 Telekom Srpske Akt.online d.o.o. Sarajevo Blicnet d.o.o. Banja Luka EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo Teledigital d.o.o. Sarajevo ELTA-KABEL d.o.o. Doboj Telrad Net d.o.o. Bijeljina Telemach d.o.o. Sarajevo Logosoft d.o.o. Sarajevo 8 HT Mostar EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo Blicnet d.o.o. Banja Luka Telemach d.o.o. Sarajevo 4 28

29 Akt.online d.o.o. Sarajevo Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIP dokumenata alternativnih operatora Alternativni operator Telrad Net Tradicionalni operator Mtel BH Telecom Ukupan broj ugovora 2 Blicnet Mtel 1 Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIPmob dokumenata tradicionalnih operatora Dominantni operator Alternativni operator Ukupan broj ugovora Telekom Srpske Blicnet 1 Agencija je provela i pripremne aktivnosti na uvođenju IP interkonekcije, a u cilju definisanja tehničkih rješenja za realizaciju IP interkonekcije. Na dan godine broj CS (eng. Carrier Selection izbor operatora), odnosno CPS (eng. Carrier Pre-Selection predizbor operatora) priključaka, kao i broj izdvojenih lokalnih petlji je bio sljedeći: broj CS priključaka bio je 2.121, nije bilo CPS priključaka. Do značajnog smanjenja broja CS priključaka u odnosu na prethodnu godinu je došlo zbog prestanka rada operatora AirABA d.d. Sarajevo koji je svoje poslovanje bazirao na korisnicima CS usluge. Broj izdvojenih lokalnih petlji je na kraju godine bio Analiza tržišta Agencija je u godini izradila i uputila na javne konsultacije Prijedlog drugog kruga analize tržišta poziva koji završavaju u individualnim mobilnim mrežama veleprodajni nivo (Tržište 7), za period godina. Prijedlogom drugog kruga analize relevantnog Tržišta 7 Agencija je proglasila operatore sa značajnom tržišnom snagom na relevantnom tržištu terminacije poziva te odredila obaveze u skladu sa Pravilom 54/2011 o analizi tržišta. Nakon provedenog postupka javnih konsultacija, proglašenim operatorima sa značajnom tržišnom snagom određene su regulatorne obaveze, u skladu sa Pravilom 54/2011 i dokumentom Analize. Operatori su u toku godine izmijenili referentne interkonekcijske ponude u skladu sa propisanim obavezama. Agencija je u godini izradila Prijedlog Analize maloprodajnog tržišta distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Budući da maloprodajno tržište distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija nije u sklopu Liste relevantnih tržišta utvrđene Pravilom 54/2011 o analizi tržišta elektronskih komunikacija ( Službeni glasnik BiH broj: 85/11), Agencija je provela Test tri kriterija. 29

30 Nakon provedenog Testa tri kriterija, Agencija je utvrdila da su na maloprodajnom tržištu distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija istovremeno zadovoljena sva tri kriterija, odnosno da postoji prisustvo visokih i nepremostivih barijera za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode, da struktura tržišta ne teži razvoju efektivne konkurencije unutar odgovarajućeg vremenskog okvira, te da primjena mjerodavnih propisa o zaštiti konkurencije sama po sebi ne obezbjeđuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na relevantnom tržištu. S obzirom na to da su istovremeno zadovoljena sva tri kriterija, Agencija je utvrdila da maloprodajno tržište distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija podliježe ex ante regulaciji, te je nastavljen postupak analize maloprodajnog tržišta distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Na osnovu podataka dostavljenih od operatora za period godine izvršena je procjena postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom, utvrđene su prepreke razvoja efektivne konkurencije, te su predložene odgovarajuće regulatorne obaveze za operatore sa značajnom tržišnom snagom. Agencija je u toku godine započela sa aktivnostima na izradi Prijedloga drugog kruga Analize tržišta terminacije (završavanja) poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji veleprodajni nivo, koja obuhvata period od do godine. Predmetna analiza pokazuje nivo konkurentnosti na tržištu terminacije poziva, te će Agencija na osnovu navedenih aktivnosti proglasiti operatore sa značajnom tržišnom snagom i propisati pripadajuće obaveze. Propisivanje obaveza proglašenim operatorima sa značajnom tržišnom snagom planirano je u prvoj polovini godine, nakon završetka javnih konsultacija na dokument Analize. U godini Agencija će nastaviti praćenje primjene propisanih regulatornih obaveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, kao i izradu analiza relevantnih tržišta u skladu sa Planom rada Agencije Regulacija cijena Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH U skladu sa Pravilom o izmjenama i dopunama Pravila 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini ( Službeni glasnik BiH 55/16), operatori su izvršili usklađivanje cjenovnika prema odredbama Pravila i dostavili ih Agenciji na saglasnost. Agencija je nakon sprovedene analize, u novembru godine dala saglasnosti na izmjene cjenovnika Telekomu Srpske, BH Telecomu i HT-u Mostar, sa datumom stupanja na snagu od godine. Izmjene se odnose na sniženje cijene poziva prema drugim mobilnim mrežama u BiH Regulacija cijena mobilne telefonije U godini Agencija je uputila Parlamentarnoj skupštini BiH izvještaj o efektima primjene Odluke o usklađivanju cijena usluga mobilne telefonije i uslova za pružanje telekomunikacionih usluga ( Službeni glasnik BiH broj: 29/16), koja je donesena u cilju jačanja konkurencije na tržištu mobilnih telekomunikacijskih usluga i stvaranja povoljnijih uslova za korisnike. 30

31 Implementacija Sporazuma o roamingu Sporazum o sniženju cijena usluge roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama između ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Makedonije i Republike Srbije, potpisan je godine u Budvi (u nastavku teksta: Sporazum). U Sporazumu je definisano da su države potpisnice saglasne da je potrebno sniziti cijene usluga roaminga, kako bi se harmonizovale sa cijenama koje su u primjeni u zemljama Evropske unije (u nastavku teksta: EU), odnosno cijena utvrđenih Uredbom o roamingu u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama unutar EU br. 531/2012 od 13. juna godine. Prema ovom Sporazumu, Agencija je bila u obavezi ostvariti koordinaciju sa drugim regulatorima u regionu s ciljem definisanja termina faza za implementaciju novih cijena i istovremeno određivanje započinjanja sniženja cijena roaminga u svim zemljama potpisnicama na recipročnoj osnovi. S tim u vezi, tokom godine, predstavnici Agencije su učestvovali na sastancima u Sarajevu i Budvi, u cilju razmjene podataka i praćenja primjene potpisanog Sporazuma na nacionalnim tržištima mobilnih komunikacija. Studija o tržištu roaminga na području Zapadnog Balkana i uticaju Sporazuma na kretanje cijena roaminga na ovim tržištima je pokazala da je potpisani Sporazum dostigao svoj cilj, a to je značajno smanjenje cijena roaminga u regionu i da je njegova implementacija uspješno i istovremeno provedena u svim zemljama potpisnicama. U Bosni i Hercegovini zabilježeni su sljedeći trendovi prilikom primjene Sporazuma, a na temelju prikupljenih podataka dostavljenih od strane telekom operatora mobilnih komunikacija: a) Na maloprodajnom nivou evidentan je: aa) trend povećanja broja minuta odlaznih poziva, ab) najprije trend rasta, a zatim pada broja minuta dolaznih poziva, ac) trend smanjenja poslanih SMS poruka, ad) značajno povećanje količine prenesenih podataka; b) Na veleprodajnom nivou (posjete iz država potpisnica Sporazuma) evidentan je: ba) trend rasta, a zatim opadanja broja minuta, bb) trend opadanja broja SMS poruka, bc) trend povećanja količine prenesenih podataka. U međuvremenu je u zemljama članicama EU došlo do izmjene u regulaciji usluga roaminga, kako slijedi: a) Uredba broj 531/2012 izmijenjena i dopunjena Uredbom broj 2015/2120 kojom je definisano da će se maloprodajne cijene u roamingu određivati na temelju nacionalnih tarifa, a odnosi se na mobilne pozive, slanje poruka i korištenje prijenosa podataka po cijenama kao kod kuće, tzv. RLAH (eng. Roam Like at Home); b) Uredba Komisije EU broj 2016/2286 o utvrđivanju detaljnih pravila o primjeni politike pravične upotrebe, o metodologiji procjene održivosti ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming i zahtjevu koji podnosi operator pružatelj usluge roaminga za potrebe te procjene. Detaljna pravila primjene politike poštene upotrebe su bila neophodna radi ujednačene primjene u EU svih politika kojima je cilj sprječavanje zloupotrebe i prekomjerne upotrebe usluga roaminga, kao i radi odobravanja dodatne naknade; c) Uredba broj 2017/920 o izmjeni Uredbe 531/2012 u pogledu pravila za veleprodajno tržište roaminga; uvedene su snižene veleprodajne cijene usluga roaminga. Stupanjem na snagu ove 31

32 Uredbe, od 15. juna godine ukinute su dodatne naknade uz domaću maloprodajnu cijenu usluga roaminga u EU. Uzimajući u obzir važeću regulativu o roamingu u zemljama članicama EU, kao i to da je treća (završna) faza primjene Sporazuma započela godine, članovi Koordinacionog tijela su se usaglasili u vezi sa narednim koracima u zemljama potpisnicama Sporazuma. To znači da je podržana ideja o pokretanju inicijative regulatornih agencija za zaključenje novog Sporazuma. Na sastanku regulatornih agencija Zapadnog Balkana, koji je održan u Beogradu godine, postignut je dogovor o pokretanju zajedničke inicijative o potpisivanju novog Sporazuma. U skladu sa postignutim dogovorom, Agencija je u decembru godine uputila Ministarstvu komunikacija i prometa BiH Inicijativu za pripremu novog sporazuma kojim bi se regulisale cijene usluga roaminga. Očekuje se zajedničko obraćanje ministarstava Evropskoj komisiji s inicijativom da se izmijenjena roaming regulativa EU primijeni i na četiri države potpisnice Sporazuma Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo U svrhu primjene računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, kao regulatornih obaveza koje Agencija može odrediti operatoru sa značajnom tržišnom snagom na relevantnom tržištu, Agencija je u godini započela projekt Izrada i implementacija metodologije računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva (u nastavku teksta: Projekt). Svrha Projekta je da se definiše okvir za pripremu regulatornih izvještaja i ostalih informacija koje su operatori sa značajnom tržišnom snagom obavezni dostavljati Agenciji, da se uspostave principi i sistem troškovnog računovodstva kao i da se pripremi i objavi dokument Metodologija računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva (u nastavku teksta: Metodologija). Glavni cilj Projekta je usvajanje Pravila o računovodstvenom odvajanju i troškovnom računovodstvu (u nastavku teksta: Pravilo) na bazi usvojene Metodologije. Za realizaciju Projekta, Agencija je u postupku javnih nabavki odabrala konsultantsku firmu Grant Thornton a.d. Banja Luka, s kojom je zaključila Ugovor o nabavci usluga za izradu i implementaciju metodologije računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, broj: /17 od godine U sklopu prve faze projekta, Agencija je u decembru godine izdala saglasnost Grant Thorntonu na dokument Metodologija računovodstvenog odvajanja, te započela aktivnosti na izradi Pravila. Druga faza projekta, koja se odnosi na monitoring primjene Pravila od strane operatora, planirano je da bude provedena do kraja godine Zaštita krajnjih korisnika U cilju zaštite interesa krajnjih korisnika, Agencija je i u godini razmatrala i u skladu sa svojim nadležnostima procesuirala pritužbe krajnjih korisnika. Najveći broj pritužbi u godini odnosio se na uslove raskida ugovora, kvalitet pruženih usluga, transparentnost uslova pružanja usluga, postupak prijenosa broja te kontrolu troškova. Agencija je s tim u vezi izdala više naloga operatorima za unapređenje transparentnosti u pružanju usluga te je pokrenula 32

33 postupak razmatranja valjanosti ugovora, kojim je predviđeno produženje obaveznog trajanja ugovora uz prešutnu saglasnost korisnika. U pogledu žalbi na kvalitet, one se pretežno odnose na usluge pristupa Internetu. U takvim slučajevima, pored odgovornosti na strani operatora, nerijetko se konstatuje da je problem uzrokovan korisničkom opremom, te nedovoljnim shvatanjem svih tehničkih karakteristika usluga od strane korisnika. Takvi problemi prisutni su i u pogledu kontrole potrošnje u roamingu. Povodom iznenadnog i nenajavljenog prestanka rada operatora AirABA d.d. Sarajevo, Agencija je u saradnji sa svim davaocima fiksnih telefonskih usluga poduzela mjere kako bi se obezbijedio kontinuitet usluga za korisnike, uz zadržavanje telefonskih brojeva dodijeljenih ovom operatoru. Agencija je u ovom slučaju propisala prelazni rok u kojem su korisnici imali mogućnost da prenesu broj kod drugog operatora. Nakon toga, izvršena je dodjela aktivnih blokova brojeva operatora AirABA d.d. Sarajevo operatorima u čije mreže je preneseno najviše brojeva. Ovom aktivnošću zaštićeni su interesi korisnika u pogledu prava na zadržavanje broja, što je bilo od posebnog značaja za velike poslovne korisnike, koji su koristili usluge operatora AirABA d.d. Sarajevo. 3. PODRUČJE UPRAVLJANJA RADIOFREKVENCIJSKIM SPEKTROM 3.1. Fiksna služba Mikrotalasni linkovi U godini nastavlja se trend održavanja postojećeg broja mikrotalasnih veza u prijenosnim mrežama komercijalnih mrežnih operatora i pružalaca Internet usluga (ISP). Na backbone dijelu mreža ne bilježe se posebne aktivnosti, a djelimične izmjene karakteristične su za pristupne fiksne linkove. U prijenosnim mrežama dominantnih telekom operatora, aktivnosti na povećanju kapaciteta fiksnih linkova bilježe se na višim frekvencijskim opsezima (13-26 GHz), što je trend zadnjih nekoliko godina zbog povećanih zahtjeva krajnjih korisnika za većim brzinama prijenosa podataka. Aktivnosti na licenciranju linkova dominantnih telekom operatora Za fiksne mikrotalasne linkove dominantnih telekom operatora ukupno je izdato 312 dozvola: JP BH Telecom d.d. Sarajevo, izdatih 178 (66 novih dozvola, 112 izmijenjenih), otkazanih 28 JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, izdatih 10 (2 nove dozvole, 8 izmijenjenih) Telekomunikacije RS ad Banja Luka, izdatih 124 (41 nova dozvola, 83 izmijenjenih), otkazanih 78 Aktivnosti na prijenosnoj mreži Javnih RTV servisa Na prijenosnoj mreži linkova Javnih RTV servisa nisu zabilježene značajnije aktivnosti uz izuzetak prestanka rada manjeg broja analognih fiksnih veza nakon provođenja prve faze projekta digitalizacije. Sa zastojem cjelokupnog projekta digitalizacije nije postignuta očekivana dinamika gašenja analognih veza. Po zahtjevu Ekspertske grupe, izvršena je modifikacija frekvencijskog plana za nekoliko trasa u južnom dijelu prijenosne mreže. Izmjena prvobitno planiranih trasa uzrokovana je nemogućnošću realizacije pojedinih lokacija te preusmjeravanjem veza na zamjenske lokacije. Sa regulatornim tijelima Republike Srbije i Crne Gore urađena je inicijalna koordinacija i definisan frekvencijski plan međunarodnih veza prema Republici Srbiji i Crnoj Gori. 33

34 Za pripremu konkursa za nabavku opreme u drugoj fazi projekta digitalizacije kojim rukovodi Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Agencija je definisala poseban zahtjev za antenski sistem u opsegu 11 GHz i dala određene sugestije na pripremljenu dokumentaciju za konkurs. Podaci o izdatim dozvolama za mikrotalasne linkove po različitim kategorijama korisnika (dominantni telekom operatori, ostali komercijalni mrežni i ISP operatori, zatvorene grupe korisnika, Javni RTV servisi, komercijalne RTV stanice) i izdatim saglasnostima državnim organima sigurnosti u godini dati su u Tabeli 12: Tabela 12: Pregled izdatih dozvola u godini Kategorija Dominantni telekom operatori Ostali mrežni operatori Zatvorene grupe korisnika Javni RTV servisi i RTV stanice Organi sigurnosti UKUPNO (2017) Nove dozvole Izmijenjene / produžene dozvole Otkazane dozvole Saglasnosti Ukupan broj mikrotalasnih linkova po kategorijama korisnika u licencnim opsezima zaključno sa krajem godine dat je u Tabeli 13: Tabela 13: Broj mikrotalasnih linkova 5 po kategorijama korisnika i opsezima RF opseg Dominantni telekom operatori Ostali mrežni operatori Javni RTV servisi RTV stanice Posebne kategorije 6 UKUPNO do 400 MHz 100/100 2/2 102/102 do 1.5 GHz 58/58 8/8 66/66 2 GHz 13/32 15/15 28/ GHz 1/1 4/13 2/2 7/ GHz 19/44 19/44 6L ( GHz) 9/33 3/8 2/5 14/46 6U ( /78 19/33 39/111 GHz) 7L ( GHz) 7/12 1/1 1/2 14/19 23/34 5 U tabeli je dat broj radiotrasa/broj radiokanala. 6 Posebnim kategorijama korisnika ne izdaju se obavezno pojedinačne dozvole za radiouređaje. U ovu grupu spadaju oružane snage, IDDEEA (ex CIPS), policije, službe državne sigurnosti, EUFOR, EUPM, zatvorene grupe korisnika i druge kategorije. 34

35 7U ( /7 5/10 67/100 78/117 8 ( GHz) 74/119 6/6 11/38 16/26 107/ GHz 4/11 67/68 71/79 11 ( G) 14/26 20/20 98/98 132/ GHz 105/108 12/16 12/16 129/ GHz 266/269 9/9 275/ GHz 775/785 8/8 55/55 838/ GHz 746/757 3/3 1/2 750/ GHz 233/233 10/10 243/ GHz 14/14 14/14 Mobilni linkovi 6/6 6/6 12/12 UKUPNO: 2255/ /76 79/ / / /3292 U Tabeli 14 dat je uporedni prikaz broja linkova u periodu na karakterističnim backbone opsezima (6L, 6U, 8G) i opsezima GHz korištenim za pristupne linkove. Iz uporednog prikaza očit je trend stagnacije na backbone opsezima i stalnog umjerenog rasta na višim opsezima GHz. Tabela 14: Uporedni prikaz broja linkova u opsezima 6-26 GHz u periodu RF opseg/ Godina 6L ( GHz) 6U ( GHz) 8G ( GHz) 13 GHz 18 GHz 23 GHz 26 GHz /126 61/ /199 70/83 688/ /766 78/ /123 60/ /201 98/ / / / /118 57/ / / / / / /46 39/ / / / / / /46 39/ / / / / /243 Grafik na Slici 13 prikazuje dinamiku broja linkova u periodu za tri skupine korisnika (dominantni telekom operatori, mrežni operatori, posebne kategorije korisnika) u čijim se prijenosnim mrežama mogu očekivati najveće fluktuacije. Iz prikazane dinamike vidljivo je da ne postoje znatnije varijacije po različitim kategorijama korisnika. 35

36 Dominantni telekom operateri Posebne kategorije Ostali mrežni operateri Slika 13. Mikrotalasni linkovi - dinamika rasta u periodu za tri kategorije korisnika Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu GH U godini izvršeno je izdavanje/produženje dozvola za novi desetogodišnji period Pri produženju dozvola urađena je detaljna provjera tehničkih parametara svih stanica. Za 12 korisnika i područja 27 općina ukupno je izdato: 36 dozvola za blokove frekvencija unutar opsega GHz 57 dozvola za MMDS stanice 3.2. Satelitska služba Redovna aktivnost za ovaj radiokomunikacijski servis je praćenje i održavanje izdatih dozvola za zemaljske satelitske stanice koje su uvezane sa trajanjem Općih dozvola iz oblasti emitovanja i telekomunikacija ili dozvola za VSAT stanice izdatih organizacijama koje koriste ovaj vid komunikacija za vlastite potrebe kao zatvorena grupa korisnika na rok važenja od 5 godina. Dozvole za zemaljske satelitske stanice većinom su vezane za dozvole za televizijsko emitovanje i odnose se uglavnom na emitovanje programa putem satelita ili distribuciju signala putem satelitskih stanica. U toku godine, broj dozvola je umanjen zbog otkazivanja korištenja satelitskih radiostanica po zahtjevu korisnika. Televizijske stanice koje su ranije imale dozvole uglavnom su ih zadržale i u ovoj godini. U upravnom postupku rješavanja otkazivanja satelitskih dozvola, prestala je da važi dozvola kompaniji OBN D.D. za zemaljsku satelitsku stanicu, jer se ova TV kuća izjasnila da je prestala potreba korištenja ovog vida komunikacije. S tim u vezi, proveden je upravni postupak prijevremenog prestanka važenja dozvola za zemaljsku satelitsku stanicu br. 016TTC001. Postupajući po zahtjevima stranaka za izdavanje privremenih dozvola za satelitske stanice za pokrivanje posebnih događaja obrađeni su zahtjevi te provedeni propisani postupci i izdate 3 privremene dozvole stranim TV kompanijama za prijenosne SNG satelitske stanice u trajanju od 7 dana: TV kući HRT iz Zagreba (dvije dozvole) za periode i te kompaniji Associated Press za period godine. Izvršeno je produženje dozvole za satelitsku stanicu Ambasadi Ruske Federacije na narednih 5 godina. 36

37 Na zahtjev korisnika Udruga Radio Marija, izvršena je izmjena tehničkih parametara dozvole za zemaljsku satelitsku stanicu i izdata nova dozvola za rad na izmijenjenoj lokaciji. Pored fiksnih satelitskih stanica za koje su izdate dozvole, primjetan je povećan interes za korištenje mobilnih satelitskih sistema, kao i satelitskih stanica za potrebe dvosmjernog satelitskog interneta naročito za opsege koji ne podliježu individualnom licenciranju. S tim u vezi, u toku protekle godine izvršene su izmjene i usklađivanja BH regulative sa odlukama i preporukama CEPT-a (Evropska konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava). Rađene su analize korištenja opsega C, Ku i Ka za potrebe satelitskih komunikacija u BiH i mogućnost implementacije ECC odluka. Izvršene su analize implementacija ECC odluka (05)01, (13)01 i (15)04 koje se odnose na korištenje negeostacionarnih satelitskih servisa od strane zemaljskih stanica na mobilnim platformama u Evropi. U okviru ovih aktivnosti odgovoreno je na iskazan interes stranih kompanija o mogućnostima korištenja i primjeni satelitskih komunikacijskih sistema u BiH (Inmarsat, O3b Networks i Global Star). Pored toga, izvršena je analiza opsega namijenjenih fiksnim i mobilnim satelitskim sistemima, nakon čega su ovi opsezi uvršteni u Pravilo 81/2017 o radioopremi koja se može koristiti bez izdavanja pojedinačnih dozvola u radiokomunikacijama za stanice HEST, LEST, ESOMP, AES i ESV te primjena zaključaka Svjetske radio konferencije WRC-15 u vezi sa opsezima namijenjenim satelitskim komunikacijama. 3.3 Mobilna služba Kopnena mobilna služba Agencija je provodila aktivnosti na uređenju radiofrekvencijskog spektra koji se koristi u kopnenoj mobilnoj službi što se u najvećem obimu odnosi na analizu, planiranje i izdavanje dozvola usaglašenih sa Pravilom 50/2010 o planu korištenja radiofrekvencijskih opsega 29,7-68 MHz, 68-87,5 MHz, MHz, ,9 MHz, 406,1-430 MHz, MHz, MHz, MHz za PMR/PAMR. Izvršeno je licenciranje korisnika prema redoslijedu pristizanja, u skladu sa preporukom ECC T/R 25-08, čime je harmonizovano korištenje frekvencija namijenjenih kopnenoj mobilnoj službi u opsezima od 29.7 MHz do 470 MHz sa referentnom međunarodnom regulativom, a izdate su i sljedeće saglasnosti: Saglasnost za korištenje blokova frekvencija za potrebe implementacije TETRA-AGA sistema korisniku Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske; Saglasnost za privremeno korištenje frekvencija u svrhu testiranja LTE/BBDR sistema za potrebe realizacije pilot projekta Smart City Banja Luka korisniku Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske. Saglasnost Ministarstvu sigurnosti BiH za korištenje frekvencija za potrebe realizacije NATO vojne vježbe održane u septembru godine na području Tuzle; Izvršeno je mjerenje, analiza i planiranje za izdavanje saglasnosti za korištenje 216 frekvencija u HF opsegu za korisnika Ministarstvo odbrane BIH. 37

38 Broj dozvola i licenciranih uređaja Broj licenciranih uređaja Broj dozvola Slika 14. Broj dozvola i licenciranih uređaja u 2015., i godini Zaključno sa krajem godine, u bazi podataka Agencije nalazilo se 2863 aktivnih dozvola koje obuhvataju licencirana radiouređaja u oblasti kopnene mobilne službe. Korisnici dozvola su iskazali odgovarajući interes za razvoj novih radiokomunikacijskih mreža i tehnologija u UHF opsegu koji je tradicionalno namijenjen za implementaciju kopnenih mobilnih radio službi. U skladu s tim, a na osnovu referentne međunarodne regulative, Agencija razmatra buduće korištenje i mogućnosti implementacije novih servisa u ovim opsezima. Trenutni globalni trend u radiokomunikacijama uključuje i razvoj sigurnosnih aplikacija i tehnologija što se reflektuje i na stanje u Bosni i Hercegovini, gdje postoji interes za radiofrekvencijskim spektrom koji će se koristiti za potrebe PPDR službi (eng. Public Protection and Disaster Relief Javna zaštita i vanredne situacije). S tim u vezi pokrenute su aktivnosti na realizaciji nekoliko važnih projekata uspostave digitalnih radiokomunikacijskih sistema (TETRA, DMR) za potrebe državnih institucija u kojima aktivnu ulogu ima Agencija. S obzirom na to da je krajem godine završen kompletan postupak replaniranja VHF i UHF opsega prema preporuci ECC T/R koji je trajao od godine, primjetan je opadajući trend pristizanja zahtjeva za izdavanje novih dozvola. Budući da se dozvole u radiokomunikacijama izdaju na period važenja od 5 godina, u narednom periodu se očekuje porast zahtjeva za produženjem dozvola. U godini riješena su trideset četiri (34) upravna postupka, te je izdata 191 dozvola za 48 korisnika. 38

39 Slika 15. Dinamika licenciranja za kopnenu mobilnu službu u prethodnih pet godina Kopnena mobilna služba Broj upravnih postupaka Broj izdatih dozvola Broj korisnika 3.4. Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije Kao i u kopnenoj mobilnoj službi, u toku godine poduzete su aktivnosti na uređenju ovih radiokomunikacijskih sistema. Nastavljen je razvoj novog informacijskog sistema koji bi omogućio funkcionalnosti, kao što su precizniji sistem vođenja baze podataka te automatizaciju cjelokupnog procesa izdavanja dozvola. Razvojem vazduhoplovnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i uvođenjem novih avio linija te ulaskom novih kompanija na tržište, primjetan je i rastući trend zahtjeva za licenciranjem radiokomunikacijskih sistema koji se koriste za potrebe pružanja logističkih usluga avio kompanijama. Na osnovu povećane složenosti korisničkih zahtjeva za upotrebu radiouređaja u vazduhoplovnim opsezima, uspostavljena je uža saradnja sa Direkcijom za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine s ciljem kvalitetnijeg upravljanja dijelovima spektra namijenjenih ovim radioslužbama. Budući da je riječ o osjetljivoj radiokomunikacijskoj službi, ova tehničko-tehnološka unapređenja doprinose kvalitetnijem upravljanju radiofrekvencijskih opsega namijenjenih za rad ovih službi. U godini, u okviru 18 upravnih postupaka, izdato je 77 dozvola za 17 korisnika. 39

40 Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije Broj upravnih postupaka Broj izdatih dozvola Broj korisnika Slika 16. Dinamika licenciranja za vazduhoplovnu, pomorsku i službu radioterminacije i radionavigacije u prethodnih pet godina 3.5. Radiodifuzna služba Analogna radiodifuzija radio Aktivnosti sa postojećim korisnicima dozvola se mogu podijeliti u sljedeće kategorije: Korištenje dodijeljenog frekvencijskog resursa, Izmjena emisionih parametara, Povlačenje izdatih tehničkih uslova emitovanja (aneksi) Provođenje Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje Na osnovu člana 40. stav (1), a u vezi sa čl. 3. st. (3) tačka a) i b), 4. tačka e), 30., 32. i 37. Zakona o komunikacijama ( Službeni glasnik BiH, broj: 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), Odluke Vijeća Agencije o raspisivanju javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu MHz (liste: LRF-R- 1/16 i LRF-BHR-2-2/16) ( Službeni glasnik BiH, broj 83/16) i člana 4. Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija ( Službeni glasnik BiH, broj 3/16), Agencija je pokrenula aktivnosti na pripremi Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje. S tim u vezi, u Području za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom pripremljena je lista od 39 raspoloživih frekvencijskih resursa sa geografskim pozicijama kako je dato na narednoj slici. 40

41 Slika 17. Geografski raspored slobodnih frekvencijskih resursa za FM radio Prethodna slika pokazuje nedostatak slobodnih frekvencijskih resursa na sjeveru i sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, kao rezultat intenzivnog korištenja radiofrekvencija od strane 150 radio stanica, ali i činjenice da je ovo područje u okviru frekvencijskog prostora kojeg čine četiri zemlje: Republika Hrvatska, Mađarska, Republika Srbija i Bosna i Hercegovina. U narednom periodu Agencija će nastojati osigurati nove frekvencijske resurse u ovom području putem intenzivnih međunarodnih koordinacijskih sastanaka sa odgovarajućim agencijama susjednih zemalja Analogna radiodifuzija TV Iako je sporazumom GE-06 predviđeno potpuno gašenje analogne televizije 17. juna godine, televizijske stanice u BIH su nastavile sa analognom radiodifuzijom i u godini. Na narednoj slici je dat pregled trenutnog analognog emitovanja u BiH. 41

42 Slika 18. Simultano pokrivanje analognih TV stanica koje su još u radu Sa prethodne slike je vidljivo da je analogno emitovanje osnovni vid TV emitovanja u BiH. Trenutno u BiH aktivno je blizu 750 analognih TV predajnika koji ne rade u skladu sa međunarodnim Sporazumom iz godine. S tim u vezi, ovi predajnici predstavljaju izvore mogućih smetnji kako u BiH tako i u susjednim zemljama. Do sada je Agencija primila veći broj žalbi odgovarajućih agencija susjednih zemalja na rad ovih analognih predajnika. Sve zaprimljene žalbe su riješene privremenim gašenjem ili promjenom parametara emitovanja Srednjetalasna radiodifuzija U toku godine nije bilo izmjena u tehničkim uslovima dozvola za korištenje srednjetalasnih frekvencija tako da su i dalje na snazi tehnički aneksi za srednjetalasne radiostanice: Zavidovići 1503 khz, Banovići 792 khz i BHRT za srednjetalasni predajnik 612 khz Donje Moštre. 42

43 Digitalna radiodifuzija TV Radiodifuzno televizijsko zemaljsko emitovanje se nije promijenilo od oktobra godine, kada je u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci pušten testni digitalni signal javnih RTV servisa RTV BiH, RTRS i RTVF BiH u DBV-T tehnologiji emitovanja. Četvrtina stanovništva u BiH može primiti digitalni signal koji se emituje u ove tri digitalne oblasti. Slika 19. Trenutno pokrivanje DVB-T signalom kao rezultat realizacije I faze digitalizacije prijenosne i emisione mreže javnih RTV servisa u BiH Na prethodnoj slici je dato trenutno pokrivanje digitalnim signalom regija Sarajeva, Banjaluke i Mostara Replaniranje UHF opsega Primjena digitalne dividende 1 i 2 Završeni međunarodni dogovori oko raspodjele frekvencija za digitalnu televiziju na forumu o primjeni digitalne dividende u južnoj Europi - SEDDIF (South European Digital Dividend Implementation 43