RASPAD SFRJ
Prvi je zakon povijesti: bojati se reći nešto neistinito a drugi: ne bojati se reći nešto istinito. Ciceron
svibanj 1980. umro Josip Broz Tito Grob u Beogradu
Iz bolnice u Ljubljani do Beograda Tito je prevezen posebnim vlakom
Predznaci sloma postojećeg stanja u SFRJ dugotrajna društvena i gospodarska kriza krediti najzaduženija zemlja u Europi inflacija - 1989. više od 2000% 1981. 1989.
nestašica osnovnih životnih potrepština nestašica naftnih derivata (bonovi za benzin, par-nepar tablice)
Beograd Skupština SFRJ Predsjedništvo SFRJ - na čelu države 9 članova - predstavnici republika, pokrajina i predsjednik SKJ
Beograd Sjedište SANU nakon Titove smrti - jačanje velikosrpske politike Srbi smatrali da su postojeće republičke granice nepravedne da su u drugim republikama obespravljeni
Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) 1986. - izrađen Memorandum zagovaranje velikosrpskog nacionalizma, isticanje navodnog zapostavljanja Srba u SFRJ iznesena tvrdnja da postoje organizirane antisrpske snage poziv svim Srbima na ujedinjenje
Zemljovid jasno pokazuje do kuda su velikosrpski ideolozi zamislili zapadnu granicu Srbije.
dolazak Slobodana Miloševića na čelo srpskog partijskog vodstva - dodatni zamah velikosrpske politike njegov politički uspon povezan s borbom za zaštitu srpske manjine na Kosovu
Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. lipnja 1989. prigodom 600. obljetnice bitke na Kosovu U svom je govoru izjavio da... ni oružane bitke nisu isključene.
1989. Miloševićev govor na Gazimestanu (Kosovo)
cilj - nametanje srpske prevlasti nad ostatkom Jugoslavije rušenje autonomije pokrajina Vojvodine i Kosova rušenje legitimno izabranih rukovodstava u drugim republikama prva Crna Gora
Milošević dobio 4 glasa u Predsjedništvu SFRJ (od 8) dobio potporu zapovjedne strukture Jugoslavenske narodne armije (uglavnom Srbi) pokušao srušiti Ustav iz 1974. - nije mu odgovarao
Ivica Račan Milan Kučan komunistička vodstva Hrvatske i Slovenije na to reagirala otporom stanovništvo tih republika - zahtjevi za promjenama u društvu i za uvođenjem višestranačke demokracije
svibanj 1989. - osnovana prva politička stranka u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata Hrvatski socijalno liberalni savez kasnije promijenio naziv u Hrvatska socijalnoliberalna stranka (HSLS) Vlado Gotovac jedan od osnivača stranke
Zahtjevi za demokracijom u Hrvatskoj
zahtjevi za uvođenjem višestranačja bili sve glasniji promjene u Savezu komunista Hrvatske - vodstvo SKH preuzeo Ivica Račan
početkom 1990. - raspad Savez komunista Jugoslavije (SKJ)
14. Kongres SKJ održan u Beogradu početkom 1990. - definitivan početak kraja Jugoslavije Milošević i njegovi suradnici pokušali preuzeti nadzor nad SKJ nakon oštrog sukoba predstavnici Slovenije, Hrvatske i na kraju Bosne i Hercegovine napustili Kongres
raspad SKJ raspad socijalističkih sustava u istočnoj i srednjoj Europi novi politički odnos snaga u Europi
Prvi višestranački izbori od proljeća 1989. u Hrvatskoj tajno osnivane nekomunističke političke stranke tadašnji Sabor početkom 1990. legalizirao i registrirao novonastale stranke
druga osnovana politička stranka - HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) u kratkom vremenu osnovano više od 30 političkih stranaka
zalaganje političkih stranaka za: demokratski ustroj vlasti višestranački sustav tržišno gospodarstvo građanska prava
tadašnji SKH prihvaća promjene mijenja ime u Stranku demokratskih promjena (SDP) na svim demokratskim izborima od osamostaljenja HDZ i SDP osvajat će najviše glasova
22. travnja i 6. svibnja 1990. prvi višestranački izbori u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata izborna pobjeda - Hrvatska demokratska zajednica predvođena prvim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom
stranački program HDZ-a: samostalnost i suverenost hrvatske države demokracija političko višestranačje vladavina prava tržišno gospodarstvo
Franjo Tuđman prvi hrvatski predsjednik (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. Zagreb, 10. prosinca 1999.)
U Drugom svjetskom ratu sudionik je antifašističkog partizanskog pokreta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Od kraja rata do 1961. godine u Beogradu je na različitim funkcijama u Ministarstvu obrane i Generalštabu JNA. Završava Vojnu akademiju, a 1960. dobiva čin generala.
Već sljedeće godine napušta vojnu službui seli u Zagreb gdje je obavljao funkciju direktora Instituta za historiju radničkog pokreta. Od 1965. do 1969. bio je zastupnik u Saboru SR Hrvatske. U tekstovima iz povijesti i vojne doktrine isticao je pravo da svaki narod ima svoju oružanu silu i naglašavao je doprinos Hrvatske pobjedi Saveznika u Drugom svjetskom ratu.
Protivio se nametanju krivnje hrvatskom narodu zbog uloge NDH u svjetskom ratu te je upozoravao da preuveličavanje jasenovačkih i drugih ratnih žrtava produbljuje međunacionalne mržnje. Zbog takvih je shvaćanja izbačen iz Komunističke partije i prisilno umirovljen u 45. godini života. Zbog zalaganja za hrvatske nacionalne interese, a osobito tijekom hrvatskog proljeća, više je puta osuđivan na zatvorske kazne.
Godine 1989. sa svojim je istomišljenicima osnovao u Zagrebu Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), koja je kao politička stranka pobijedila na izborima za Hrvatski sabor 1990., 1992. i 1995.
Nakon donošenja božićnog Ustava proglašen je prvim predsjednikom Republike Hrvatske. Na taj je položaj izabran na predsjedničkim izborima 1992. i 1997. Dužnost predsjednika Republike Hrvatske obnašao je do smrti. Uz hrvatske branitelje, najzaslužniji je za stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
pobjeda HDZ-a odgovor na agresivnu nedemokratsku politiku i medijski rat Beograda protiv zapadnih republika
do kraja 1990. provedeni izbori i u ostalim republikama SFRJ pobjede nekomunističkih stranaka Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedoniji Srbija i Crna Gora - komunisti, pod novim imenom socijalisti, zadržali vlast
Demokratska vlada i Ustav Republike Hrvatske poslije 45 godina komunizma mirna primopredaja vlasti konstituiranje višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990.
Franjo Tuđman - predsjednik Predsjedništva Republike Hrvatske Žarko Domljan - predsjednik Sabora Stjepan Mesić - predsjednik Vlade RH
30. svibnja - Markov trg nakon konstituirajuće sjednice prvog višestranačkog Sabora
Zastava predsjednika Republike Hrvatske
ljeto 1990. izmjene Ustava izbačene neke ideološke odrednice Grb Republike Hrvatske
22. prosinca 1990. usvojen novi Ustav Republike Hrvatske nazvan Božićni ustav
Ustavom: potvrđena trodioba vlasti zakonodavna, izvršna, sudska posebni članak Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor RH ne odluči drugačije
Pregovori o novom obliku zajedništva pregovori predstavnika jugoslavenskih republika o preuređenju zajedničke države - nisu donijeli rezultate
Neuspješni pregovori predsjednika republika SFRJ
predstavnici Srbije i Crne Gore zalagali se za formalno očuvanje Jugoslavije bila bi zapravo pod nadzorom Srba
Milošević predlagao izborno načelo jedan čovjek - jedan glas Srbi najbrojniji narod ostvarili bi dominaciju
protuustavne odluke srpskog vodstva Srbija i Crna Gora uvele carinu na robu iz Hrvatske i Slovenije otuđile imovinu hrvatskih poduzeća u Srbiji iz Narodne banke ukrali 800 milijuna dolara
Jugoslavenska narodna armija podržavala Miloševićeve ciljeve većina zapovjedne strukture - Srbi
predsjednici Hrvatske (Franjo Tuđman) i Slovenije (Milan Kučan) zagovarali konfederalan preustroj države svaka republika bila bi suverena na svom području predsjednici BiH i Makedonije strah od velikosrpske prevlasti podržavali njihove prijedloge
Već od 1988. dolazi do izrazite velikosrpske promidžbe, koja širom SFRJ organizira narodne zborove. Na njima se čuju uzvici i parole Ovo je Srbija itd. i vrijeđa se sve što ima hrvatski predznak. U takvoj atmosferi odigravalo se i nogometno prvenstvo u SFRJ. Dana 13. svibnja 1990. u Zagrebu se trebala odigrati nogometna utakmica između zagrebačkog Dinama i beogradske Crvene zvezde.
No navijači beogradskog kluba izazvali su nerede na tribinama, a jugoslavenska milicija nije protiv njih ništa poduzela. Naprotiv, nasrnula je na navijače Dinama, Bad Blue Boyse. U njihovu obranu stao je i kapetan Dinama Zvonimir Boban, nasrnuvši na milicionera koji je pendrekom tukao jednog od domaćih navijača, koji su utrčali u teren. Bila je to ujedno zadnja nogometna utakmica održana između ovih dvaju klubova u prvenstvu SFRJ.
Maksimir, 13. svibnja 1990.
ZAPIŠIMO 10. POSTANAK I RAZVOJ SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE
Predznaci sloma postojećeg sustava u SFRJ 1980. umro Tito duboka gospodarska i društvena kriza u SFRJ Memorandum SANU zagovaranje velikosrpskog nacionalizma prihvatio Slobodan Milošević na čelu srpskih komunista
otpor komunističkih vodstva Slovenije i Hrvatske velikosrpskoj politici 1989. osnovana prva politička stranka u Hrvatskoj (Hrvatski socijalno liberalni savez) raspad SKJ 14. kongres
Prvi višestranački izbori od proljeća 1989. - u Hrvatskoj osnivanje brojnih političkih stranaka Hrvatska demokratska zajednica na čelu Franjo Tuđman 1990. prvi višestranački izbori - pobjeda HDZ-a 30. svibnja 1991. zasjedanje prvog višestranačkog Sabora
Demokratska vlada i Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. novi Ustav Božićni ustav trodioba vlasti višestranačka demokracija
Pregovori o novom obliku zajedništva 1991. pregovori s ostalim jugoslavenskim republikama o preuređenju zajedničke države konfederacija - Hrvatska i Slovenija svaka republika bila bi suverena na svom području Franjo Tuđman, Milan Kučan federacija - Srbija i Crna Gora očuvanje jugoslavenske federacije u kojoj bi se provela još jača centralizacija Slobodan Milošević