ŽIVANA HEÐBELI INSTITUCIJE DRŽAVNE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE OD OSAMOSTALJENJA DO ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I. DIO
|
|
- Andreja Horak
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 ŽIVANA HEÐBELI INSTITUCIJE DRŽAVNE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE OD OSAMOSTALJENJA DO ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I. DIO
2
3 Recenzenti: prof. dr. sc. Damir Boras, dr. sc. Petar Pavel Klasinc Izdavač: Documenta Centar za suočavanje s prošlošću Za izdavača: Vesna Teršelič Urednik: Nikola Mokrović Lektura: Nevena Erak Korektura: Nikola Mokrović Prijevod sažetka: Tamara Banjeglav Dizajn, prijelom i tisak: ACT Printlab d.o.o., Čakovec Naklada: 500 primjeraka ISBN (cjelina) ISBN CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem Zagreb, prosinac Objavljivanje ove knjige potpomoglo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u skladu s Ugovorom o financiranju institucionalne potpore broj /08-PP-6/12-2. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
4 doc. dr. sc. Živana Heđbeli INSTITUCIJE DRŽAVNE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE OD OSAMOSTALJENJA DO ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI I. DIO
5
6 SADRŽAJ 1. Uvod PRAVNI, POLITIČKi i gospodarsko-društveni KONTEKST U KOJEM DJELUJU INSTITUCIJE DRŽAVNE UPRAVE RH OD DO GODINE Osamostaljivanje i razvoj RH Ustav RH Sustav državne uprave Ustrojstvo i djelokrug ministarstava, središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizacija Dužnosnici, službenici i namještenici Dužnosnici Službenici i namještenici Sabor, Predsjednik i Vlada Republike Hrvatske Sabor Socijalističke Republike Hrvatske / Sabor Republike Hrvatske / Hrvatski državni sabor / Hrvatski sabor Vijeća Sabora Domovi Sabora Zastupnički dom Županijski dom Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske / Predsjedništvo Republike Hrvatske / Predsjednik Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske i Vladini uredi Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske / Vlada Republike Hrvatske Vladini uredi i druga tijela Sekretarijat za zakonodavstvo / Ured za zakonodavstvo Ured za odnose s republikama i pokrajinama Ured za prilagođavanje europskim integracijama Ured za nacionalne manjine /
7 Ured za međunacionalne odnose / Ured za etničke i nacionalne zajednice ili manjine / Ured za nacionalne manjine Ured za odnose s javnošću / Ured za priopćavanje / Ured za odnose s javnošću Ured za državnu imovinu / Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom Ured predsjednika Vlade Ured potpredsjednika Vlade Ured za iseljeništvo i hrvatske manjine Ured za internetizaciju / Središnji državni ured za e-hrvatsku Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske / Središnji državni ured za razvojnu strategiju Ured za koordiniranje aktivnosti na razrješavanju vlasničko-pravnih odnosa na nekretninama koje su prenesene u društveno vlasništvo / Ured za koordiniranje aktivnosti denacionalizacije Ured za izbjeglice / Ured za prognanike i izbjeglice Ured za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga UN-a u Republici Hrvatskoj / Ured za UNPROFOR / Ured za UNPROFOR i Promatračku misiju EZ / Ured za suradnju s mirovnim operacijama / Ured za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) / Ured za suradnju s međunarodnim institucijama u Republici Hrvatskoj Ured za ravnopravnost spolova Ured za upravljanje imovinom Republike Hrvatske / Ured za rezidencijalne potrebe Ured za projekt sukcesije / Ured za provođenje projekta sukcesije Ured za granice Komisija za ratne zločine Ured za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom / Ured za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom /
8 Ured za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i međunarodnim kaznenim sudovima / Ured za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima Ured za žrtve rata Ured za europske integracije Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge / Ured za udruge Ured za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnji nadzor Komisija za traženje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u Republici Hrvatskoj Komisija za postupanje s osobama zarobljenim u oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj Komisija za zatočene i nestale Ured Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale Ured za ljudska prava Ured za protokol Vlade Republike Hrvatske Zastupnik Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava i njegov Ured Ured za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Promatrač RH pri Međunarodnom sudu za kazneni postupak protiv osoba odgovornih za teška kršenja humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije od godine Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske Ured za opće poslove Vlade Republike Hrvatske / Ured za opće poslove i protokol Republike Hrvatske / Ured za opće poslove Vlade i Sabora Republike Hrvatske / Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske Direkcija za korištenje službenih zrakoplova Krizni štab Ured za odnose s vjerskim zajednicama Savjet za nacionalne manjine Stručna služba Vlade Republike Hrvatske / Tajništvo Vlade Republike Hrvatske
9 MINISTARSTVA Ministarstvo za financije / Ministarstvo financija Ministarstvo za narodnu obranu / Ministarstvo obrane Ministarstvo obnove Ministarstvo povratka i useljeništva Ministarstvo razvitka i obnove / Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove Ministarstvo za unutrašnje poslove / Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo za odnose s inozemstvom / Ministarstvo inozemnih poslova / Ministarstvo vanjskih poslova Ministarstvo za europske integracije / Ministarstvo europskih integracija Ministarstvo za iseljeništvo / Ministarstvo iseljeništva Ministarstvo za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo / Ministarstvo energetike i industrije / Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike / Ministarstvo gospodarstva / Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Ministarstvo gospodarskog razvitka Ministarstvo privatizacije i upravljanja imovinom / Ministarstvo privatizacije Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo Državna uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata / Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata / Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Ministarstvo za informiranje / Ministarstvo informiranja Ministarstvo za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu / Ministarstvo prosvjete i kulture / Ministarstvo prosvjete, kulture i športa / Ministarstvo kulture i prosvjete Ministarstvo kulture
10 a 4.20b a 4.22b Ministarstvo prosvjete i športa / Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Ministarstvo za znanost, tehnologiju i informatiku / Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike / Ministarstvo znanosti / Ministarstvo znanosti i tehnologije Ministarstvo za saobraćaj i veze / Ministarstvo prometa i veza / Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Ministarstvo za pomorstvo / Ministarstvo pomorstva / Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Ministarstvo pomorstva, prometa i veza / Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Ministarstvo za robni promet / Ministarstvo trgovine / Ministarstvo turizma i trgovine Ministarstvo za turizam / Ministarstvo turizma / Ministarstvo turizma i trgovine Ministarstvo turizma i trgovine / Ministarstvo turizma Ministarstvo za pravosuđe i upravu / Ministarstvo pravosuđa i uprave Ministarstvo pravosuđa / Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave / Ministarstvo pravosuđa Ministarstvo uprave / Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo / Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva / Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede / Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva / Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo za vodoprivredu / Ministarstvo vodoprivrede Ministarstvo za zdravstvenu i socijalnu zaštitu / Ministarstvo zdravstva /
11 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Ministarstvo za rad i zapošljavanje / Ministarstvo rada i socijalne skrbi / Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji / Ministarstvo rada i socijalne skrbi Ministarstvo za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline / Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva / Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti / Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša / Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja / Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE I SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI Državne upravne organizacije Republički hidrometeorološki zavod / Državni hidrometeorološki zavod Republički zavod za društveno planiranje / Republički zavod za plan, analize i prognoze Republički zavod za statistiku / Državni zavod za statistiku Republički zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju Republički zavod za industrijsko vlasništvo / Državni zavod za patente Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republički zavod za normizaciju i mjeriteljstvo / Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo Republički hidrografski institut / Državni hidrografski institut Državni zavod za makroekonomske analize i prognoze Državna direkcija za robne rezerve / Državno ravnateljstvo za robne rezerve / Državno ravnateljstvo za robne zalihe
12 Državna geodetska uprava Državna uprava za vode Državna uprava za zaštitu okoliša Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine Državna uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata / Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata / Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša Državni inspektorat Ministarstvo uprave / Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu Državni zavod za intelektualno vlasništvo, normizaciju imjeriteljstvo Državni zavod za zaštitu od zračenja Državna uprava za zaštitu i spašavanje Državni zavod za nuklearnu sigurnost Središnji državni uredi Središnji državni ured za upravu Ured za internetizaciju / Središnji državni ured za e-hrvatsku Ured za državnu imovinu / Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske / Središnji državni ured za razvojnu strategiju DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJAMA, GRADOVIMA I OPĆINAMA, RAZNA TIJELA Državna uprava u županijama, gradovima i općinama Sustav državne uprave Županije, gradovi, općine Razna tijela Državni protokol Republike Hrvatske Državni ured za reviziju Državno povjerenstvo za provedbu referenduma Republička izborna komisija / Izborna komisija Republike Hrvatske /
13 Državno izborno povjerenstvo Republički savjeti Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Sigurnosne službe Pučki pravobranitelj Pravobranitelj za djecu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa KRATICE LITERATURA I PRAVNI IZVORI SAŽETAK SUMMARY PRILOZI I. Kazalo institucija II. Kazalo diplomatskih misija i konzularnih ureda III. Kazalo čelnika i povjerenika
14 1. UVOD Djelatnost modernih država dijeli se na zakonodavnu, sudsku i izvršnu ili upravnu. Za svaku od navedenih djelatnosti razvijeni su specijalizirani organi. U ustavnim državama zakonodavnu djelatnost obavljaju parlamenti, sudskom se bave sudovi, a upravnom upravni aparat ili administracija. Podsustav državne uprave u razvijenim zemljama najčešće obuhvaća, kao jezgru, deset područja djelatnosti. To su pet tradicionalnih resora unutarnje i vanjske sigurnosti: vojska, vanjski poslovi, policija, pravosuđe i financije. Tome je krajem 19. stoljeća dodano još pet područja: gospodarstvo, društvene, tehničke, komunalne i informacijske službe. Uprava u razvijenim zemljama sve više prelazi granice državne uprave i pretvara se u upravu javnog sektora na kojem, osim države, djeluje niz drugih organiziranih nositelja javnih ovlasti. Uprava putem provedbe zakona obuhvaća cjelokupan život države i građana, osim područja sudbene i zakonodavne vlasti. Upravu definiramo dvojako: u smislu organizacije i u smislu djelatnosti. Uprava u smislu organizacije podrazumijeva ustanove u kojima službenici obavljaju upravne poslove, odnosno sustavni organizam ministarstava i oblasti koje imaju zadanu organizaciju i djelatnosti. Ministarstva i oblasti djeluju na temelju određenih načela: samostalnosti, zakonitosti, kontinuiteta (trajnosti), dužnosti pružanja usluga, jednakosti uživalaca usluga, javnosti, nemerkantilnosti (ustanove ne obavljaju djelatnost radi koje su osnovane u svrhu stjecanja dobiti). Diferencijacija uprave jest vertikalna i horizontalna. Vertikalno je raščlanjivanje stvaranje novih vrsta teritorijalnih jedinica unutar jedinstvenog sustava uprave (npr. županije, okruzi, kotari ). Državna uprava ostvaruje četiri osnovna zadatka: osiguranje stabilne državne vlasti, reguliranje osnovnih društvenih procesa, proizvodnja usluga i dobara koji služe zadovoljavanju interesa državljana, preuzimanje odgovornosti za minimum materijalne i socijalne sigurnosti državljana. Uobičajeno, vrh državnog sustava obuhvaća predstavničku skupštinu, pojedinačnog ili kolektivnog šefa države i tijelo pod imenom vlada, kabinet, izvršno vijeće ili sl. koje povezuje politički vrh države s podsistemom državne uprave. 13
15 Arhivistika se bavi proučavanjem načela i metoda zaštite arhivskoga gradiva radi njegova korištenja. Kao znanost spada u područje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti. S obzirom na predmet proučavanja, arhivistiku se dijeli na arhivsku teoriju, arhivsku praksu, arhivsku tehniku, povijest institucija i arhivsko zakonodavstvo. Povijest institucija sistematizacija je povijesnih podataka o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaratelja arhivskoga gradiva. Točno poznavanje povijesti i djelokruga rada određene institucije polazna je točka cjelokupnog rada arhiva i arhivista kao i pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskoga gradiva što je, uz čuvanje i zaštitu gradiva, temeljna zadaća arhiva. Veza između stvaratelja gradiva i arhivskog rada jest krucijalna, a obavljanje zadaća arhiva i arhivista praktički je nemoguće bez poznavanja povijesti institucija, odnosno poznavanja stvaratelja čijim je djelovanjem i radom gradivo nastalo. Isključivo na temelju poznavanja nastanka, nadležnosti, djelovanja i rada stvaratelja gradiva, moguće je formiranje fondova, utemeljeno vrednovanje registraturnoga i arhivskoga gradiva, njegovo sređivanje, opis, određivanje sadržajne fizionomije, davanje gradiva na korištenje i davanje informacija iz i o gradivu. Povijest institucija istražuje povijesne podatke o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaralaca arhivskoga gradiva. Stvarateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva smatraju se pravne ili fizičke osobe čijim djelovanjem i radom ono nastaje. Povijest institucija definira stvaratelja, njegovo djelovanje, organizaciju i nadležnosti. Povezanost arhiva i povijesti institucija proizlazi iz dva temeljna načela arhivistike: provenijencije, to jest, poštivanja fonda i prvobitnog reda, koja su temelj za formiranje fonda, njegovo sređivanje i arhivsku obradu. Načelo provenijencije pretpostavlja da svaka informacija nastaje u točno određenome povijesnom kontekstu, u određenom izvoru informacija. Jedino polazeći od toga moguće ju je ispravno tumačiti i vrednovati. Prvobitni red odražava djelatnost neke institucije i ogleda se u njezinu uredskom poslovanju. Poštivanje prvobitnog reda unutar jedne institucije zapravo znači poštovati onaj oblik čuvanja informacija koji je u vremenu nastajanja odgovarao strukturi pojedine institucije. Bez poznavanja povijesti institucije nije moguće shvatiti sadržaj i vrijednost dokumenata. Struktura gradiva, njegov sadržaj i vrednovanje sačuvanih informacija određeni su njegovim stvarateljem. Informacije koje arhivi i arhivisti daju korisnicima polaze od stvaratelja. Obavijesna pomagala 14
16 slijede strukturu stvaratelja. Svaka se informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaratelja gradiva, odnosno na povijesti institucija. Knjiga se institucijama bavi isključivo sa stajališta arhivske znanosti, to jest, precizno se identificira stvaratelje gradiva dokumentiranjem upravnih promjena pravnih osoba. Predmet rada nije teorijsko razjašnjavanje pojmova države, uprave ili institucije, analiza odnosa uprave i politike, političkog sustava, političkih kretanja i pojava putem institucija niti se procjenjuje i ocjenjuje (ne)opravdanost čestih reforma uprave, značenje pojedinih institucija, ili putem institucija, same RH. O institucijama državne uprave ne govori se sa stajališta znanosti srodnih i potrebnih arhivskoj: povijesti, prava, upravnog prava, politologije, niti se institucije razmatra sa stajališta sociologije ili antropologije (bez obzira na njihovu izvanrednu važnost za razumijevanje čovjeka i društva u kojemu ljudi žive). Rad se ne bavi poviješću institucija kao dijelom povijesnih znanosti ili institucijama drugih država, bilo ukinutih, bilo postojećih, niti daje usporedbu povijesti institucija između pojedinih zemalja. Iako nesumnjivo zanimljive, takve teme zahtijevaju posebne radove. Knjiga obuhvaća institucije političkog sustava: Sabor, Predsjednika Republike, Vladu Republike Hrvatske (RH) i tijela državne uprave u razdoblju od do godine, određuje njihove ovlasti, funkcije, nadležnosti i ustrojstvo te daje relevantnu legislativu. Institucije političkog sustava RH u razdoblju od do g. stavljene su, na temelju pravnih izvora, u odgovarajući pravni, politički i društveno-gospodarski kontekst, dokumentirane su njihove upravne promjene, dana relevantna legislativa i nadležnosti, organizacija i tijela u sastavu. U okviru podjele na institucije političkog sustava: Sabor, Predsjednika Republike, Vladu RH i tijela državne uprave, a unutar toga na ministarstva, državne upravne organizacije, središnje državne urede i državnu upravu u županijama, gradovima i općinama, institucije su obrađene pojedinačno, a njihovo stvaranje, promjene i ukidanje kronološki. Kod pojedinačnih tijela, posebice ministarstava, dana je prva razina unutarnjeg ustrojstva (uprave, službe, zavodi i sl.). Prikaz nižih razina (odjela, odsjeka, pododsjeka) zahtijeva veći broj detaljnijih radova kojima bi to bio osnovni predmet. 15
17 Rad je ograničen na tijela državne uprave u strogom smislu te riječi, odnosno na Sabor, Predsjednika i Vladu RH; obrađena su tijela koja zakon o državnoj upravi definira tijelima državne uprave (izvršna vlast). Prema suvremenim shvaćanjima upravu čine i ostala tijela (javni sektor) financirana iz državnog proračuna prvenstveno tijela s javnim ovlastima, odnosno sva tijela pomoću kojih RH ispunjava svoja prava i dužnosti. Međutim, tako shvaćen pojam uprave bio bi preširok i bez obzira na njihovu međusobnu povezanost; specifičnost, naprimjer, tijela s javnim ovlastima (ustanova) zahtijeva odvojeno proučavanje i zasebne radove. Rad, jednako tako, ne obuhvaća snage civilne i vojne obrane i policije, iako su one u nadležnosti Ministarstva obrane, odnosno unutarnjih poslova. Policija i vojska posebni su, složeni i specifični organizmi koji zahtijevaju zasebno proučavanje i obradu. U samom se tekstu djela, osim u rijetkim slučajevima, nije ulazilo u opis raznih savjeta, komisija, odbora, povjerenstava U pravilu, iz naziva savjeta, komisije, povjerenstva vidljiva je njegova djelatnost te osnovne zadaće. U prilogu su kazala institucija, diplomatskih misija i konzularnih ureda, čelnika i povjerenika. Kazala omogućuju brzo pretraživanje tijela, odnosno prezimena osobe. U kazalu institucija navedeni su, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, ukinuti i postojeći savjeti, komisije, povjerenstva i dr. te brojevi Narodnih novina u kojima su objavljeni relevantni propisi. Kako u dijelu propisa o određenom savjetu, komisiji, odboru, povjerenstvu i dr. nije određeno tijelo uprave koje za dani savjet ili komisiju obavlja administrativno poslovanje, i pretpostavljivo pohranjuje relevantno gradivo, u prilogu je, s obzirom na to da se pretpostavlja kako bi čelna osoba trebala znati najviše o radu tijela, dano kazalo čelnika. Nedvojbeno će se za cjelovitu arhivsku informaciju o pojedinim stvarateljima morati konzultirati i čelne osobe. U popisu literature nisu navedeni propisi (rješenja, odluke, ukazi ) o imenovanju i izboru dužnosnika, povjerenika Vlade, predsjednika i članova raznih vijeća, povjerenstava, komisija, odbora i sl., odluke o iskazivanju povjerenja članovima ili Vladi RH, kao i odluke o osnivanju diplomatsko-konzularnih predstavništava RH u inozemstvu. Iako korišteni pri radu, njihovo bi navođenje opteretilo popis literature. Nastanak svake nove države, tako i RH, predstavlja proces te prikaz povijesti institucija ne počinje s, na primjer, 23. svibnja g. kada je, na temelju referenduma, objavljena odluka da RH ne ostaje u Jugoslaviji, ili 8. listopada g., kada je Sabor donio odluku da Hrvatska od toga 16
18 dana raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ, ili 15. siječnja g., kada je RH međunarodno priznata kao nezavisna i suverena država. Obuhvaćena je i godina, s obzirom na to da je Sabor SRH već 11. siječnja g. donio odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava; 29. lipnja iz naziva Ustava, kao i iz naziva Republike, izostavljene su socijalističke oznake, a poslove državne uprave iz nadležnosti Republike, umjesto dotadašnjih republičkih sekretarijata i komiteta, obavljaju ministarstva i drugi republički organi uprave. Ustavom od 22. prosinca g. RH je uspostavljena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Jedno od temeljnih načela Ustava načelo je diobe vlasti u kojem je naglašeno da je državna vlast osnovana na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Vladavina prava određena je kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH, zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi u skladu s Ustavom i zakonom; Sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti, Predsjednik Republike državni poglavar, a Vlada obavlja izvršnu vlast. Domovinski rat i prognaničko-izbjeglička kriza u Hrvatskoj započeli su u proljeće g. Kriza je svoj smjer promijenila tek g., nakon oslobođenja dotad okupiranih područja akcijama Bljesak i Oluja, kada otpočinje masovni povratak prognanika i izbjeglica, kao i njihov povratak u BiH. Područje istočne Slavonije mirno je u siječnju g. predano Hrvatskoj i reintegrirano. Nakon uspostavljanja mira Hrvatska se suočava s kompleksnim procesom tranzicije iz gospodarskih i društvenih odnosa koji su bili determinirani ratom u mirnodopsko razdoblje, gospodarski razvitak i demokraciju. 5. ožujka g. Sabor je odredio prioritete vanjske politike RH sklapanje sporazuma o pridruženom članstvu u EU, pristupanje Partnerstvu za mir i NATO-u. Svaka država koja želi postati punopravnom članicom EU mora ispuniti četiri kriterija: politički stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije; gospodarski postojanje djelotvornoga tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU; pravni usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU; 17
19 administrativni prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju. Vlada je 15. veljače g. donijela niz zaključaka kojima je obvezala sva ministarstva i državne upravne organizacije da bez odgode pristupe pripremama za promjene zakonodavstva koje će RH biti dužna uskladiti s acquis communaitareom Europske unije (EU). 18. lipnja g. Europsko je vijeće promaknulo RH u službenog kandidata za članstvo u EU. Posebne okolnosti osamostaljivanja i razvoja RH kao države (raspad SFRJ, prijelaz od jednostranačkog političkog sustava i gospodarstva utemeljenog na društvenom vlasništvu sredstava za proizvodnju na tržišno gospodarstvo s pretežito privatnovlasničkom strukturom i višestranački politički sustav, Domovinski rat ) utjecali su na nastanak i razvoj institucija državne uprave RH. Uspostavom RH kao samostalne države Hrvatska se po prvi put našla pred zadaćom stvaranja cjelovitog, vlastitog sustava državne uprave. Kako samostalnost znači potrebu formiranja i učvršćivanja svih dijelova upravnog sustava koji su svojstveni samostalnoj državi, RH je, po svom nastanku i osnutku, utemeljila institucije uprave koje u dotadašnjoj SRH nisu postojale, a koje druge suvremene države imaju. Na primjer, nastankom RH osniva se Ministarstvo za iseljeništvo, odnosno ukidaju se dotadašnje institucije, npr. Ministarstvo za boračka i invalidska pitanja, Ured za odnose s republikama i pokrajinama ili Predsjedništvo SRH. Razvoj RH iznimno je dinamičan. Ukupno gledajući, a i u pojedinim razdobljima, institucija je mnogo i one su raznovrsne. Sam broj ministarstava i zavoda varira zbog čestih promjena, kod ministarstava od četrnaest do devetnaest, kod državnih upravnih organizacija od tri do dvanaest. Institucije državne uprave pojavljuju se kao direktan odgovor na nove okolnosti, odnosno oblik su svladavanja životno važnih zadaća, te se tako, naprimjer, formiraju Ministarstvo obnove, Ured za izbjeglice RH, krizni štabovi, Ured za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga UN u RH, Ured za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, Ured za strategiju razvitka RH, Ured za internetizaciju, Ministarstvo europskih integracija Svakako, kada djelatnost kojom su se bavile više nema toliku važnost da zahtijeva samostalno tijelo, određene se institucije gase, npr. Ministarstvo iseljeništva, Ministarstvo informiranja, Ministarstvo privatizacije 18
20 Razvojem društva mijenjaju se ciljevi državne uprave, njezino ustrojstvo i način rada te se od ciljeva vlasti (zaštititi i promicati vanjsku i unutarnju sigurnost države) prelazi na ciljeve službe, tj. na djelatnosti koje služe ostvarivanju i zadovoljavanju interesa državljana. Tako je, na primjer, g. osnovan Ured za udruge ili g. Ured za ravnopravnost spolova. S vremenom se upravne funkcije sve više diferenciraju, tj. iz zadataka koji su u početku jedinstveni i obavlja ih jedinstvena upravna organizacija izdvajaju se pojedini dijelovi u samostalne zadatke koje obavljaju posebne organizacije, što dovodi do horizontalne i vertikalne diferencijacije uprave. Tako se u ministarstvima osnivanju uprave, zavodi, uredi, centri, službe i drugo, na primjer, Zavod za javnu upravu djelovao je unutar Ministarstva pravosuđa i uprave od g., godine Ministarstvo prestaje s radom, a poslove u odgovarajućem dijelu preuzimaju Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave. Jednako tako, Komisija za ratne zločine praktički prerasta u Ured za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom. Državna se uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata s vremenom transformira u Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Zadovoljenje kriterija koji su preduvjeti članstva RH u EU na određen način znači prestanak djelokruga i ovlasti institucija političkog sustava i državne uprave koje su postojale od do g. te se one već sada mogu smatrati povijesnima. U hrvatskoj se arhivistici o institucijama RH do sada praktički nije pisalo. U radnji su korištena djela s područja upravnog prava, članci objavljeni u časopisima koji se bave upravom i upravnim pravom te internetske stranice Vlade RH, Središnjeg državnog ureda za upravu i HIDRA-e. Osnivanje i prestanak, promjena naziva ili nadležnosti neke institucije uvijek su vezani uz relevantni propis. U djelu su korišteni propisi objavljeni u Narodnim novinama, službenom listu RH. Kako kod većine institucija nije u samom propisu određen početak ili prestanak rada, kao relevantan datum uzima se datum kada je određeni propis donesen, odnosno kad je stupio na snagu. U knjizi nije korišteno registraturno i arhivsko gradivo nastalo radom institucija državne uprave. Sukladno Zakonu o arhivskom gradivu 19
21 i arhivima javno arhivsko gradivo predaje se nadležnom arhivu u roku koji u pravilu ne može biti dulji od 30 godina od njegova nastanka. Uz rijetke iznimke, ogromna većina gradiva nastalog, ili koje nastaje, radom institucija RH još uvijek se nalazi, više ili manje sređeno, kod samih stvaratelja. Dosta dugo značajna su statusna, organizacijska i ostala pitanja institucija rješavana aktima koji su sporadično objavljivani, čime je otežano njihovo pronalaženje i proučavanje. Samim time što, za sada, povijest institucija državne uprave nije moguće upotpuniti informacijama iz cjelovitog i sređenog arhivskog gradiva, ovo djelo ne može dati potpun prikaz materije koja čini njezin sadržaj. Rad je uvod u potpunije sređivanje arhivskog gradiva ukinutih i postojećih stvaratelja. Opis i sređivanje arhivskog gradiva, ponekad i samo njegovo pronalaženje, proces je koji dugo traje te će tek vrijeme pokazati je li, i koliko, knjiga mogla biti potpunija. 20
22 2. PRAVNI, POLITIČKI I GOSPODARSKO-DRUŠTVENI KONTEKST U KOJEM DJELUJU INSTITUCIJE DRŽAVNE UPRAVE RH OD DO GODINE Poglavlje kroz pet potpoglavlja daje povijest osamostaljivanja i razvoja RH, od, naprimjer, datuma održavanja izbora za Sabor ili predsjednika RH, preko saborske Deklaracije o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, do donošenja Odluke o podnošenju zahtjeva za članstvo RH u EU, a upućuje se i na nastanak određenih institucija kao direktan odgovor na posebne okolnosti nastanka i razvoja RH kao samostalne države. Dane su promjene Ustava koji direktno određuje nazive najviših institucija i djelokrug njihove nadležnosti. Na temelju objavljenih, relevantnih pravnih propisa prikazan je sustav i promjene državne uprave te promjene ustrojstva i djelokruga ministarstava, središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizacija, propisi o dužnosnicima, službenicima i namještenicima. 2.1 OSAMOSTALJIVANJE I RAZVOJ RH Događanja 1980-ih, stvaranje Europske Zajednice, raspad SSSRa i blokovskog sustava, rušenje Berlinskog zida, kraj svjetskog poretka kakav je postojao od g. odrazili su se i na SFRJ, u kojoj je Hrvatska bila jedna od socijalističkih republika. Opći europski demokratski pokret u republikama Jugoslavije jača proces izgradnje republičke državnosti i unutarnje demokracije, što dodatno pojačava postojeću snažnu političku i ekonomsku krizu. 1 U Srbiji se zbog statusa autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova širi nezadovoljstvo Ustavom iz g. Postupno se oblikovalo stajalište o njezinu neravnopravnom položaju i zakinutosti. Godine na čelo Saveza komunista Srbije došao je 1 Nakon smrti Josipa Broza Tita postupno su do izražaja došle razlike između jugoslavenskih republika oko ustroja i opstanka federacije. 21
23 Slobodan Milošević i ubrzo se stavio na čelo svesrpskoga pokreta. Uz pomoć militantnih skupina od g. počeo je organizirati masovne mitinge po svim većim gradovima u Srbiji, na kojima se zahtijevalo preuređenje Jugoslavije. Srbija je svoja stajališta pokušala nametnuti i ostalim republikama, najprije Sloveniji i Hrvatskoj, koje su zagovarale preustroj Jugoslavije na konfederalnom načelu. Početkom g. u Hrvatskoj je na snazi Ustav SRH iz g siječnja g. Sabor je donio odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH 3. Ustav treba mijenjati kako bi se stvorile ustavne pretpostavke za daljnju demokratizaciju društva i izmjenu izbornog zakonodavstva u kojem će se ostvariti potpune pravne garancije za jednakost građana i ravnopravnost svih političkih organizacija. Sloboda političkog udruživanja jedno od osnovnih i neotuđivih prava građana i radnih ljudi te uvjet konstituiranja i ostvarivanja pravne države i političke demokracije. Građani su jednaki u pravima i dužnostima bez obzira na političko uvjerenje, čime se ostvaruju pretpostavke za potpunije funkcioniranje pravne države u uvjetima političke demokracije. Istog dana nacrti amandmana LIV. do LVII. na Ustav stavljeni su na javnu raspravu veljače Sabor je usvojio Amandmane LIV. do LXIII. na Ustav SRH 5. Jamči se sloboda tiska i drugih oblika informiranja i javnog izražavanja, sloboda političkog i drugog udruživanja, sloboda govora i javnog istupanja, sloboda zbora i drugog javnog okupljanja. Sabor na prijedlog Predsjedništva SRH bira predsjednika Izvršnog vijeća Sabora. Izvršno vijeće, kojemu mandat istječe, ostaje na dužnosti do izbora novog Izvršnog vijeća. 22. i 23. travnja 6 održani su neposredni, tajni i višestranački izbori, 7 na kojima je utemeljen hrvatski Sabor kao ustavotvorna i zakonodavna skupština. Na konstituirajućoj sjednici prvog višestranačkog Sabora SRH 30. svibnja izabrana je republička vlada i imenovani rukovoditelji upravnih resora u Republici. U skladu s istim načelima izabrano je Predsjedništvo Republike i predsjednik Predsjedništva. JNA je u vrijeme održavanja izbora oduzela oružje namijenjeno teritorijalnoj obrani. 2 Ustav iz g. četiri je puta mijenjan i nadopunjavan. Po ovom Ustavu postoji izabrano kolektivno Predsjedništvo. 3 NN 2/ NN 2/ NN 7/ NN 8/ Savez komunista Hrvatske je u prosincu g., na XI. kongresu prihvatio višestranački sustav i slobodne izbore. 22
24 27. lipnja Skupština općine Knin donosi Odluku o osnivanju i konstituiranju Zajednice općina Sjeverne Dalmacije i Like. Iste odluke do kraja g. donose skupštine općina Donji Lapac, Obrovac, Dvor, Vojnić, Glina, Kostajnica, Gračac i Benkovac. 29. lipnja donesena je Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH 8. Iz naziva samog Ustava, kao i iz naziva Republike treba izostaviti socijalističke oznake. Ime Republike treba biti Republika Hrvatska, njezin vrhovni pravni akt treba se zvati Ustav RH, a iste promjene treba izvršiti i u nazivima državnih organa (Predsjedništvo RH, Sabor RH itd.). Grb RH treba biti povijesni hrvatski grb koji se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja. Zastava treba biti hrvatska trobojnica s povijesnim hrvatskim grbom u njezinoj sredini. Ustavom treba odrediti da je u RH u službenoj uporabi latinično pismo. Predlaže se da se umjesto naziva Izvršno vijeće Sabora u Ustav unese naziv Vlada RH, i da Predsjedništvo RH čine predsjednik Republike i šest članova Predsjedništva Republike. Poslove državne uprave iz nadležnosti Republike trebaju, umjesto dotadašnjih republičkih sekretarijata i drugih republičkih organa uprave (komiteta) 9, obavljati ministarstva i drugi Republički organi uprave. 25. srpnja doneseni su Amandmani LXIV. do LXXV. na Ustav SRH 10. Istog je dana donesen i Ustavni zakon na provođenje Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav SRH 11, a na teritoriju RH prestaju postojati zajednice općina. Na prvim višestranačkim izborima velik je dio Srba glasovao za SKH, a dio za novoosnovanu Srpsku demokratsku stranku. No tijekom ljeta g. počelo je rasti međusobno nepovjerenje. Situaciju je pogoršao stav 8 NN 28/ Republička direkcija za robne rezerve, Republička geodetska uprava, Republički hidrometeorološki zavod, Republički komitet za boračka i invalidska pitanja, Republički komitet za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo, Republički komitet za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline, Republički komitet za informiranje, Republički komitet za odnose s inozemstvom, Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, Republički komitet za pomorstvo, saobraćaj i veze, Republički komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu, Republički komitet za rad i zapošljavanje, Republički komitet za robni promet, Republički komitet za turizam, Republički komitet za vodoprivredu, Republički komitet za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku, Republički sekretarijat za financije, Republički sekretarijat za narodnu obranu, Republički sekretarijat za pravosuđe i upravu, Republički sekretarijat za unutrašnje poslove, Republički štab civilne zaštite, Republički štab Teritorijalne obrane, Republički zavod za društveno planiranje, Republički zavod za javnu upravu, Republički zavod za socijalni rad, Republički zavod za statistiku, Republički zavod za tehničku suradnju, Prosvjetni savjet Hrvatske. 10 NN 31/ NN 31/
25 Miloševićeva režima koji je postojeće republičke granice sve više dovodio u pitanje. Pritom se težilo stvaranju države koja bi obuhvatila većinu Srba, uključujući i one koji žive u BiH i Hrvatskoj. Općoj su napetosti pridonosili slučajevi otpuštanja Srba s posla u Hrvatskoj i pojava radikalnih hrvatskih nacionalističkih skupina. 25. srpnja u Srbu je osnovano Srpsko nacionalno vijeće i donesena Deklaracija o suverenosti i autonomnosti srpskog naroda, zatim je 17. kolovoza osnovan Savjet narodnog otpora. U sjevernodalmatinskim i ličkim općinama sa srpskom većinom najavljeno je održavanje referenduma o autonomiji za kraj kolovoza. Referendum nije bio sazvan u skladu sa zakonima pa su ga hrvatske vlasti pokušale spriječiti. Tada je na području Knina, Obrovca i Benkovca blokiran cestovni i željeznički promet između kopnene Hrvatske i Dalmacije ( balvan-revolucija ). Nekoliko dana kasnije stanje se primirilo, no povremenih blokada prometnica bilo je i u sljedećim mjesecima. Zbog ovakvog je stanja trpjelo gospodarstvo i stvarao se osjećaj nesigurnosti. Iako oružanih sukoba nije bilo, političke nesuglasice bile su sve veće. 24. kolovoza Sabor je donio Rezoluciju o zaštiti ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u Hrvatskoj 12 kojom je odlučio da, uz ostalo, poziva Europski parlament i druge kvalificirane, javne i privatne organizacije koje istražuju i nadziru stanje ljudskih, političkih, nacionalnih i etničkih prava u svijetu da u Hrvatsku upute svoje promatrače ili izaslanike, da ustavni poredak i zakone RH zaštiti svim sredstvima pravne države te da u skladu s dogovorom postignutim između Predsjedništva SFRJ i republika što prije postigne dogovor o uređenju međurepubličkih i međunacionalnih odnosa na osnovi međunarodnog prava i normi civiliziranoga svijeta. Srpska autonomna oblast Krajina formalno je utemeljena 21. prosinca u Kninu, kada Privremeno Predsjedništvo Zajednice opština Sjeverne Dalmacije i Like donosi Statut Srpske autonomne oblasti Krajine. Ustavom RH od 22. prosinca g. 13 RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor RH ne odluči drugačije. 21. veljače g. donesen je Ustavni zakon o dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH 14. U RH isključuju se od primjene 12 NN 34/ NN 56/ NN 8/
26 odredbe Ustava SFRJ koje nisu u skladu s Ustavom RH. U RH isključuju se od primjene odredbe saveznih zakona, drugih propisa i drugih akata saveznih organa koje nisu u skladu s Ustavom i zakonima RH. U RH isključuju se od primjene odredbe saveznih zakona i drugih propisa i drugih akata saveznih organa koji su objavljeni u tajnom službenom listu te drugim tajnim glasilima i aktima, kao akti ništetni sa stajališta ustavno-pravnog poretka RH. U RH savezni organi ne mogu bez prethodne suglasnosti Sabora ili predsjednika RH utvrditi postojanje izvanrednih prilika, uvesti izvanredno stanje, uvesti izvanredne mjere ili narediti upotrebu oružanih snaga u miru. 21. veljače Sabor RH donio je Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i o mogućem udruživanju u savez suverenih republika 15. RH prihvaća Rezoluciju Skupštine Republike Slovenije o sporazumnom razdruživanju SFRJ na više suverenih i samostalnih država. Nove države koje nastaju razdruživanjem SFRJ suverene su u punom smislu riječi na cjelokupnom prostoru u okviru postojećih granica Republike. Sabor RH predlaže da se postupak razdruživanja izvede postupno, demokratski i u interesu svih ugovornih strana. RH je spremna na udruživanje samo s onim republikama državama današnje SFRJ koje uzajamno priznaju temeljna prava svake od njih na opstanak, samostalnost, suverenost, jednakost, međunarodni subjektivitet i štovanje te koje se obvezuju na nemiješanje u poslove unutrašnje nadležnosti, osim kada je to dopušteno pravilima međunarodnog prava. Za nastavak pregovora suverenih republika RH je suglasna utvrditi minimum saveznih funkcija u prijelaznom razdoblju do postizanja dogovora o razdruživanju, dotično o oblikovanju novog saveza suverenih republika. Svrha Rezolucije jest da služi kao osnovica i putokaz za konačni dogovor o uređenju međusobnih odnosa RH s drugim republikama i državama, s prijedlogom da se on dovrši do 30. lipnja SRH upućuje ovu Rezoluciju svim vrhovnim predstavničkim tijelima republika, pokrajina i SFRJ. 21. veljače Sabor RH donio je Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka RH 16. Ustavni sud RH upozorio je Sabor na neustavnost i nezakonitost Naredbe Predsjedništva SFRJ od 9. siječnja g. te na potrebu da Sabor donese odluke radi zaštite suverenosti, interesa i prava RH, kao i temeljnih prava njezinih građana. Slijed zbivanja i činjenica nastalih nakon te naredbe dokazuje svu razložnost i opravdanost spomenutog 15 NN 8/ NN 8/
27 upozorenja. Pozivajući se na spomenutu naredbu, Savezni sekretarijat za narodnu obranu (SSNO) i tijela JNA brojnim postupcima pokazuju kako naredba nije bila donesena, kao što to u njoj piše, da se rasformiraju svi oružani sastavi koji nisu u sastavu jedinstvenih oružanih snaga SFRJ ili organa unutrašnjih poslova, već je njezina svrha bila stvoriti parapravnu podlogu za rušenje demokratski izabrane vlasti i pravnog poretka u RH, protuzakonito oduzimanje oružja teritorijalne obrane u RH od strane JNA u svibnju g., onemogućavanje nadležnih organa Ministarstva unutarnjih poslova RH od strane jedinica JNA da uspostave narušeni javni red i mir u Kninu u kolovozu g., kontinuirana demonstracija oružane sile jedinica JNA, kako u garnizonima tako i izvan njih na području RH (Varaždin, Vinkovci, Bjelovar, Velika Gorica, Križevci, Jastrebarsko, Virovitica, Zagreb, Duga Resa, Osijek i drugdje), apsurdna optužba protiv ministra obrane RH, generala Martina Špegelja, da priprema oružanu pobunu protiv JNA na području Virovitice. Očito je da u JNA i SSNO postoje konzervativno-dogmatske i hegemonističkounitarističke snage koje silom hoće obnoviti stari komunistički poredak i centralističko-hegemonističko ustrojstvo Jugoslavije. Ovakvo ponašanje SSNO i dijela oružanih snaga suprotno je ne samo gledištima najodgovornijih predstavnika RH nego i gledištima najviših legitimnih predstavnika BiH, Makedonije, Slovenije i Kosova. Ono je suprotno i opetovanim izjavama Predsjedništva SFRJ i Saveznog izvršnog vijeća da će poduzeti sve kako bi se stvorili uvjeti za mirno i demokratsko rješenje jugoslavenske krize i sklapanja novog povijesnog dogovora. Sabor RH postavlja zahtjev da Predsjedništvo SFRJ povuče Naredbu od 9. siječnja g. te da zaustavi neustavna i nezakonita ponašanja Saveznog sekretarijata za narodnu obranu i oružanih snaga. Ako Predsjedništvo SFRJ ne povuče ovu naredbu, Sabor RH dovest će u pitanje sudjelovanje predstavnika RH u saveznim tijelima. 28. ožujka iz Statuta SAO Krajine brišu se izrazi Ustav i Sabor RH te RH, a Srpsko nacionalno vijeće usvaja odluku o razdruživanju od RH. U ožujku je napadnuta policijska postaja u Pakracu. Početkom travnja došlo je do oružanog sukoba na Plitvicama, koji je odnio prve žrtve u Hrvatskoj. 17. travnja Sabor je donio Deklaracija o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari RH 17. Deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije, prema kojoj se navodno u RH pri- 17 NN 19/
28 mjenjuje nasilje nad srpskim narodom od strane državnih vlasti, utemeljena je na proizvoljnim i neistinitim tvrdnjama. U općini Titovoj Korenici, odnosno Plitvicama, Pakracu i u drugim mjestima na teritoriju RH u kojima su tijela državne vlasti RH djelotvorno uspostavila javni red i mir, nije upotrijebljena sila protiv interesa srpskog naroda, već protiv terorističkih pojedinaca i skupina koje narušavajući pravni poredak RH onemogućuju miran život njezinih građana. RH će odlučno, svim sredstvima pravne države koja joj stoje na raspolaganju, suzbijati napade na svoj pravni poredak. Ometanjem prometa osoba i stvari, miniranjem pruga, oružanim pljačkama, razbojstvima pa i ubojstvima te drugim zločinačkim djelovanjem, teror na pojedinim dijelovima RH poprimio je takve razmjere da Hrvati, a ni svi drugi njezini građani, to više ne mogu trpjeti. Nad tim se terorom zgražava cijeli civilizirani svijet. Deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije pokušava pružiti legalitet i legitimitet jednoj izmišljenoj, protuustavnoj, nezakonitoj i pravno nepostojećoj tvorevini i njezinim tijelima. Pokušaj administrativnog organiziranja nekoliko hrvatskih općina izvan ustavnog i pravnog poretka RH predstavlja najgrublji i najorganiziraniji napad na suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. Deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije predstavlja državno-pravno neprihvatljiv akt miješanja u unutarnje stvari RH. Sabor RH ocjenjuje Deklaraciju Narodne skupštine Republike Srbije aktom miješanja Republike Srbije u unutarnje stvari Republike Hrvatske te je odbacuje. 17. travnja Sabor je donio Zaključke o političkim prilikama u RH 18. Sabor pruža punu podršku Predsjedniku,Vladi RH i drugim njezinim tijelima u vezi s aktivnostima koje su poduzeli u zaštiti suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti RH u odnosu na sve oblike nasrtaja na njezin pravni poredak. Sabor smatra neophodnim ubrzati postupak razdruživanja sadašnje SFRJ i mogućeg udruživanja RH u savez suverenih država te izražava spremnost za međuparlamentarnu suradnju u tome postupku. Sabor RH utvrđuje da je Predsjedništvo SFRJ sastavljeno na neustavan način u odnosu na zastupljenost Republike Srbije i autonomnih pokrajina u tom državnom tijelu. Zbog toga se opravdano postavlja pitanje legitimiteta odluka koje ono donosi. Savezno vijeće Skupštine SFRJ mjesto je na kojem se ne mogu donositi odluke od značenja za suverenitet i interese RH. Sabor zahtijeva od JNA da se odmah povuče u vojarne kako bi red i mir u RH osiguravale samo njezine redarstvene snage. 18 NN 19/
29 25. travnja predsjednik RH donio je Odluku o raspisu referenduma 19, koji se treba održati 19. svibnja i na kojem građani trebaju odgovoriti na pitanje jesu li za to da RH može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama, odnosno jesu li za to da RH ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. 2. svibnja u Borovu Selu ubijeno je 12 hrvatskih policajaca. 12. svibnja održava se referendum za pripajanje Srpske autonomne oblasti Krajine Republici Srbiji. 20. svibnja Srpska autonomna oblast proglašena je federalnom jedinicom SFRJ. Na temelju referenduma, 23. svibnja predsjednik RH je objavio Odluku 20 da RH može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama odnosno da RH ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Hrvatske snage ustrojene su u Zbor narodne garde. Prva brigada osnovana je u Zagrebu, gdje je 28. svibnja održana i prva smotra. 5. lipnja donesena je odluka o neprimjenjivanju odredaba Zakona o osnovama sistema državne uprave i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave RH 21, ne primjenjuju se ni odredbe propisa donesenih na temelju Zakona o osnovama sistema državne uprave i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave, koje su u suprotnosti s Ustavom RH. 25. lipnja Sabor RH donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH 22, kojom se RH proglašava suverenom i samostalnom državom, pokreće postupak razdruživanja RH od drugih republika i SFRJ i pokreće postupak za međunarodno priznavanje RH. Istog je dana donesena Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne RH 23 koja, uspostavljajući se kao samostalna i suverena država, mijenja svoj položaj i državno-pravni odnos spram SFRJ, pristajući na sudjelovanje u pojedinim njezinim institucijama i službama od zajedničkog interesa u funkciji razdruživanja. Proglašenjem Ustavne odluke o osamostaljenju ostvarene su pretpostavke za priznavanje RH kao međunarodno-pravnog subjekta, za što će predsjednik RH i Vlada poduzeti sve određene korake. Tadašnje granice RH postaju državne granice prema drugim republikama i susjednim državama dotadašnje SFRJ. Na području RH važe samo zakoni koje je donio Sabor RH, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage. Savezna tijela ne mogu djelovati na teritoriju RH, osim ako to Vlada za pojedini slučaj privremeno ne odo- 19 NN 21/ NN 24/ NN 26/ NN 31/ NN 31/
III-3.43.Plan prijama u drzavnu sluzbu u tijela drzavne uprave, za godinu.pdf
(Upozorenje : urednički pročišćeni tekst; Narodne novine broj 36 od 29032008 i broj 75 od 01072008, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu) PLAN PRIJAMA U DRŽAVNU SLUŽBU U TIJELA DRŽAVNE
ВишеMicrosoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 3402 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), Vlada Republike Hrvatske
ВишеPROČIŠĆENI DNEVNI RED
PROČIŠĆENI DNEVNI RED ZA NASTAVAK 12. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA 12.,13.,14.,17.,18.,19.,26.,27.,28. lipnja, 3.,4.,5.,10.,11.,12. srpnja 2019. 1. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O VODAMA, drugo čitanje, P.Z.E.
ВишеPROČIŠĆENI DNEVNI RED
PROČIŠĆENI DNEVNI RED ZA NASTAVAK 12. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA 5.,6.,7.,12.,13.,14.,17.,18.,19.,26.,27.,28. lipnja, 3.,4.,5.,10.,11.,12. srpnja 2019. 1. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI STRATEGIJE I ZAKONA
Више/ 1 HRVATSKI SABOR Klub zastupnika HDZ-a Klasa: / Urbroj: Zagreb, 12. prosinca PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA gospodi
/ 1 HRVATSKI SABOR Klub zastupnika HDZ-a Klasa: 012-02/13-01103 Urbroj: 6532-1-13-01 Zagreb, 12. prosinca 2013. PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA gospodinu Josipu Leki Predmet: Amandmani na Prijedlog nacrta
ВишеPROČIŠĆENI DNEVNI RED
PROČIŠĆENI DNEVNI RED ZA NASTAVAK 12. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA 3.,4.,5.,10.,11. i 12. srpnja 2019. 1. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE BASELSKE KONVENCIJE O NADZORU PREKOGRANIČNOG
ВишеCekos In Ekspert Na osnovu člana 25. stav 1. Uredbe o načelima za unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u ministarstvima, posebnim organi
Cekos In Ekspert Na osnovu člana 25. stav 1. Uredbe o načelima za unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u ministarstvima, posebnim organizacijama i službama Vlade ("Službeni glasnik RS", br.
ВишеVLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBR
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBRANE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Zagreb, rujan 2010.
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI R
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI RADA NADZORNIH ODBORA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VLASNIŠTVU/SUVLASNIŠTVU
ВишеZakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi HRVATSKI SABOR 1224 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
HRVATSKI SABOR 1224 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O POLJOPRIVREDNOJ SAVJETODAVNOJ SLUŽBI Proglašavam Zakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi,
ВишеMicrosoft Word - program-rada.docx
PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN GLAS-A ZA 2018. GODINU PROGRAM RADA GLAS-A ZA 2018. GODINU ORGANIZACIJSKI USTROJ Uz kontinuiranu koordinaciju i suradnju Središnjih tijela GLAS-a, cilj Stranke je osnivanje
ВишеMinuli rad
Odgovori Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave na pitanja postavljena u vezi sa novim zakonskim rešenjima u Zakonu o platama državnih službenika i nameštenika i Zakonu o platama u državnim organima
ВишеCreative Dept
STATUT STUDENTSKOG ZBORA EDWARD BERNAYS VISOKE ŠKOLE ZA KOMUNIKACIJSKI MENADŽMENT Zagreb, 26. studenoga 2015. Na temelju odredbe čl. 7. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN
Више________________________________________________________________
УНИВЕРЗИТЕТ ЗА ПОСЛОВНИ ИНЖЕЊЕРИНГ И МЕНАЏМЕНТ БАЊА ЛУКА ПРАВНИ ФАКУЛТЕТ Syllabus - Наставни програм ПРЕДМЕТ: Уставно право СЕМЕСТАР: Први семестар школске 2016/2017. године ФОНД ЧАСОВА: 3 НАСТАВНИК: Проф.
ВишеMicrosoft Word - Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje
HRVATSKI SABOR 2020 Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O AGENCIJI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Proglašavam Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje, kojega je
ВишеHRVATSKI SABOR Klasa: /09-01/03 Urbroj: Zagreb, 24. kolovoza ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA PREDSJEDNICAMA I PREDS
HRVATSKI SABOR Klasa: 022-03/09-01/03 Urbroj: 65-08-02 Zagreb, 24. kolovoza 2009. ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA PREDSJEDNICAMA I PREDSJEDNICIMA RADNIH TIJELA Na temelju članaka 137. i 153.
Више27-ispravljeno-Plan prijema u službu godine
REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Stručna služba Skupštine Pazin, Dršćevka 3, p.p. tel. 052 600-160, fax 622-906 Klasa: 100-01/16-01/01 Ur: 2163/1-01/02-16-11 Pazin, 16. siječnja 2016. ŽUPANU ISTARSKE
ВишеPowerPoint Presentation
Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Pregovori o budućem Višegodišnjem financijskom
ВишеBook 1.indb
Sadržaj 1. Predgovor str. 1 2. Nacionalni program reformi i porez na nekretnine str. 3 2.1. Oporezivanje nekretnina Nacionalnim programom reformi str. 3 2.2. Nacionalni program reformi 2014. str. 4 2.3.
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2018. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Hrvatska poljoprivredna agencija Poljana Križevačka 185, 48260 Križevci Broj telefona: (+385
ВишеUSTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: SuE-ZVjP-11/2017 Zagreb, 31. svibnja IZVOD IZ ZAPISNIKA 11. SJEDNICE PRVOG VIJEĆA ZA ODLUČIVANJE O USTAVNIM
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: SuE-ZVjP-11/2017 Zagreb, 31. svibnja 2017. IZVOD IZ ZAPISNIKA 11. SJEDNICE PRVOG VIJEĆA ZA ODLUČIVANJE O USTAVNIM TUŽBAMA održane 31. svibnja 2017. PRISUTNI: Antun
ВишеFINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano
Na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s člankom 18. stavcima 5. i 6. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09) Senat Sveučilišta u Zagrebu na
ВишеSlide 1
Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Povijest Fakulteta 97. obljetnica
Више31-Plan prijema u službu u upravna tijela Istarske županije u godini
REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Stručna služba Skupštine Pazin, Dršćevka 3, p.p. 40 tel. 052 351-661, fax 351-686 Klasa: 100-01/17-01/01 Ur: 2163/1-01/02-17-11 Pazin, 20. siječnja 2017. ŽUPANU ISTARSKE
ВишеStričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvoreni
Stričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH 24.5.2019. I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvorenih vrata obilježen Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske
Више% HRVATSKI SABOR KLASA: /19 01/07 URBROJ: Zagreb, 10. siječnja ZAST UPNlCAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGASABORA PREDSJEDNICAMA [ PRE
% HRVATSKI SABOR KLASA: 022-03/19 01/07 URBROJ: 65-19-02 Zagreb, 10. siječnja 2019. ZAST UPNlCAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGASABORA PREDSJEDNICAMA [ PREDSJEDNICIMA RADNIH TIJELA Na temelju članka 33. stavka
ВишеMicrosoft PowerPoint - Skupstina_Program rada za 2013.ppt
UDRUGA POSLODAVACA U ZDRAVSTVU GODIŠNJA SKUPŠTINA Virovitica, srpanj 2013. PROGRAM RADA UDRUGE POSLODAVACA U ZDRAVSTVU za 2013. godinu Pripremila: Marijana Mihaljević,, mag.iur. 2 STATUT UDRUGE PROGRAMSKE
ВишеSTOA RULES
5.1.2. PRAVILNIK O STOA-i ODLUKA PREDSJEDNIŠTVA OD 15. TRAVNJA 2019. PREDSJEDNIŠTVO EUROPSKOG PARLAMENTA, uzimajući u obzir članak 25. stavak 2. Poslovnika 1, uzimajući u obzir svoju odluku od 1. rujna
ВишеMicrosoft Word doc
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O NIŠTETNOSTI ODREĐENIH PRAVNIH AKATA PRAVOSUDNIH TIJELA BIVŠE JNA, BIVŠE SFRJ I REPUBLIKE SRBIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Zagreb, rujan 2011. 2 PRIJEDLOG
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu PRIJEDLOG PROGRAMA SUFINANCIRANJA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA
REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu PRIJEDLOG PROGRAMA SUFINANCIRANJA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE
ВишеAM_Ple_LegReport
6.9.2018 A8-0245/170 Amandman 170 Uvodna izjava 3. (3) Zbog brzog tehnološkog razvoja i dalje se mijenja način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja djela i drugih sadržaja. Javljaju se
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA JELENJE Dražičkih boraca 64 KLASA: /16-01 URBROJ: 2170/ /16-1 Dražice, 01. siječ
REPUBLIKA HRVATSKA PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA JELENJE Dražičkih boraca 64 KLASA: 050-01-01/16-01 URBROJ: 2170/04-03-01/16-1 Dražice, 01. siječanja 2015. god. POPIS ZAKONA Na temelju članka 10.
ВишеPRIJEDLOG PROGRAM RADA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE ZA GODINU Banja Luka, februar godine
PRIJEDLOG PROGRAM RADA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE ZA 2019. GODINU Banja Luka, februar 2019. godine I KVARTAL ZAKONODAVNI DIO 1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registru zaposlenih kod korisnika
ВишеPresentation og Police directorate
REPUBLIKA SRBIJA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA DIREKCIJA POLICIJE Planiranje, priprema, koordinacija i sprovođenje evakuacije u vanrednim situacijama - iskustva i prakse Beograd, 17.04.2019. godine
ВишеINFORMACIJA O AKTIVNOSTIMA U SVEZI PROCESA EUROPSKIH INTEGRACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UPITNIK EUROPSKE KOMISIJE Bosna i Hercegovina je 15. veljače 2016
INFORMACIJA O AKTIVNOSTIMA U SVEZI PROCESA EUROPSKIH INTEGRACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UPITNIK EUROPSKE KOMISIJE Bosna i Hercegovina je 15. veljače 2016. godine predala Zahtjev za članstvo u EU. Nakon što
ВишеHRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA STROJARSTVA 1
HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA STROJARSTVA 1 Na temelju članka 12. stavka 1. podstavka 15. Statuta Hrvatske komore inženjera strojarstva
ВишеDOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR
DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR 1 ŠTO JE HRVATSKI SABOR? Hrvatski sabor, naš parlament, najviše je predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti. To je dom demokracije u koji građani
ВишеAM_Ple_NonLegReport
8.2.2017 A8-0026/9 Amandman 9 o Bosni i Hercegovini za 2016. Stavak 1. 1. pozdravlja činjenicu da Vijeće razmatra zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u kao i podnošenje upitnika i sa zanimanjem
ВишеU proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva
CARINE 2020 Općenito o programu: Program je pokrenut s ciljem podrške u suradnji između nadležnih tijela za carinske postupke u Europskoj uniji kako bi se maksimizirala njihova učinkovitost. Programom
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 216. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Turistička zajednica Općine Brela Trg Alojzija Stepinca b.b., 21322 Brela Broj telefona: (+385
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 218. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje Zagorska 16, 1 Zagreb Broj telefona: (+385 1) 3643
ВишеNa temelju članka 2,12 i 2
Na temelju članka 2,12 i 2.14 Izbornog zakona BiH ( Službene glasnik BiH broj: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24, 06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13),
Вишеuntitled
1 of 17 23.10.2006 09:43 HRVATSKI SABOR Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI Proglašavam Zakon o lokalnoj
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 217. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Put Duilova 11 (p.p. 288), 21 Split Broj telefona:
ВишеSluzbeni glasnik 3/08.indd
Broj: 3 - GOD. VII. 2008. Krapina, 15. 05. 2008. List izlazi jedanput mjese no i po potrebi ISSN 1845-7711 S A D R Ž A J AKTI GRADSKOG VIJE A 1. Godišnji obra un Prora una Grada Krapine za 2007. god. 2.
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA NA DAN GODINE I. OPĆI DIO Konto Naziv A. R
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA NA DAN 30.06.2017. GODINE I. OPĆI DIO Konto Naziv A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Izvršenje za izvještajno razdoblje
ВишеPREDGOVOR Do donošenja Zakona o nabavi roba, usluga i ustupanju radova (Nar. nov., br, 142/97), područje javne nabave bilo je regulirano podzakonskim
PREDGOVOR Do donošenja Zakona o nabavi roba, usluga i ustupanju radova (Nar. nov., br, 142/97), područje javne nabave bilo je regulirano podzakonskim propisima. Usprkos nedostacima taj je Zakon značio
ВишеMicrosoft Word - PZ_459
KLUB ZASTUPNIKA IDS-a PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR Zagreb, listopad 2009. 1 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORIMA ZASTUPNIKA
ВишеMicrosoft Word statut srpske manjine.doc
Temeljem članka 27. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ( Narodne novine br. 155/02.) Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Osijeka na sjednici održanoj 23. prosinca 2003. godine, donijelo je
ВишеKODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA I PROVEDBE OPĆIH I DRUGIH AKATA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 1
KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA I PROVEDBE OPĆIH I DRUGIH AKATA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 1 Na temelju članka 11. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama,
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja Matije Gupca 2, 44250 Petrinja Broj telefona: (+385
ВишеAgencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja o zaštiti pojedinaca u vezi
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju
ВишеPLAN I IZVRŠENJE PO RAZDJELIMA I GLAVAMA (1) (2) Izvršeno do Plan za /12/2003 (2/1) 010 HRVATSKI SABOR , ,62 99,90 05
010 HRVATSKI SABOR 178 527 694,00 178 343 616,62 99,90 05 Hrvatski sabor 178 527 694,00 178 343 616,62 99,90 3 Rashodi poslovanja 177 207 694,00 177 199 633,05 100,00 31 Rashodi za zaposlene 74 282 661,00
ВишеPROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN GLAS-A ZA GODINU
PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN GLAS-A ZA 2019. GODINU PROGRAM RADA GLAS-A ZA 2019. GODINU ORGANIZACIJSKI USTROJ Od osnivanja stranke 9. srpnja 2017. počinje uspostava organizacijskih oblika (podružnica
ВишеAM_Ple_NonLegReport
29.6.2018 A8-0230/1 Amandman 1 Stavak 1. točka g (g) da istakne važnost koju države članice EU-a pridaju koordiniranju svojega djelovanja u okviru organa i tijela sustava UN-a; (g) da poštuje pravo država
ВишеNa temelju članka 63. Statuta Grada Varaždina ( Službeni vjesnik Grada Varaždina, broj 5/09, 1/12, 2/13 i 4/14 pročišćeni tekst), Odluke o financiranj
Na temelju članka 63. Statuta Grada Varaždina ( Službeni vjesnik Grada Varaždina, broj 5/09, 1/12, 2/13 i 4/14 pročišćeni tekst), Odluke o financiranju javnih potreba Grada Varaždina ( Službeni vjesnik
ВишеMicrosoft Word - HR Zakon o pravobranitelju za djecu_Ombudsman for children Act
EU-projekt: Podrška Pravosudnoj akademiji: Razvoj sustava obuke za buduće suce i državne odvjetnike EU-project: Support to the Judicial Academy: Developing a training system for future judges and prosecutors
Више"Službeni list Srbije i Crne Gore", br. 1/2003 ZAKON ZA SPROVOĐENJE USTAVNE POVELJE DRŽAVNE ZAJEDNICE SRBIJA I CRNA GORA I ZAJEDNIČKE ODREDBE Član 1.
"Službeni list Srbije i Crne Gore", br. 1/2003 ZAKON ZA SPROVOĐENJE USTAVNE POVELJE DRŽAVNE ZAJEDNICE SRBIJA I CRNA GORA I ZAJEDNIČKE ODREDBE Član 1. Ustavna povelja državne zajednice Srbija i Crna Gora
Више(Microsoft Word OBITELJSKI CENTAR BJELOVARSKO-BILOGORSKE \216UPANIJE.DOC)
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Bjelovar IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI OBITELJSKI CENTAR BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE, BJELOVAR Bjelovar, veljača 2011. S A D R Ž A J stranica
ВишеSLUŽBEN GLASNIK
SLUŽBENI GLASNIK SLUŽBENO GLASILO OPĆINE DUGI RAT BROJ: 1/2005 DUGI RAT, 18. srpnja 2005. S A D R Ž A J Str. 1. Odluka... 2 2.Rješenje o izboru Mandatnog povjerenstva. 2 3. Rješenje o izboru Odbora za
ВишеISSN Službeno glasilo Grada Knina broj siječnja GODINA 1/ siječnja BROJ 1 S A D R Ž A J O D L U K A o određivanju sl
ISSN 1849-4005 GODINA 1/16 25. siječnja 2016. BROJ 1 S A D R Ž A J O D L U K A o određivanju službenika za informiranje...2 GRADONAČELNIK KLASA: 119-01/16-01/1 URBROJ: 2182/10-02-16-1 Knin, 15. siječnja
ВишеP R I J E D L O G Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/2011 i 119/2014), a u vezi s člancima 7.
P R I J E D L O G Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/2011 i 119/2014), a u vezi s člancima 7. i 15. Zakona o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 217. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI HŽ Infrastruktura d.o.o. Antuna Mihanovića 12, 1 Zagreb Broj telefona: (+385 1) 3783 33 Broj
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Zadar IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI JAVN
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Zadar IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI JAVNE NABAVE U DRUŠTVU ZRAČNA LUKA ZADAR D.O.O. Zadar,
ВишеCOM(2019)199/F1 - HR (annex)
EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 29.4.2019. COM(2019) 199 final ANNEXES 1 to 2 PRILOZI Prijedlogu odluke Vijeća o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom Okvirnim
ВишеThis watermark does not appear in the registered version - Na osnovi članka 22 Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovi
Na osnovi članka 22 Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine na 53. redovitoj sjednici održanoj 18. srpnja 2007. godine, usvaja ZAKON O POREZU NA NEKRETNINE
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD TROGIR GRADONAČELNIK Temeljem članaka 2. i 48. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narod
REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD TROGIR GRADONAČELNIK Temeljem članaka 2. i 48. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br. 10/97, 107/07 i 94/13), članaka 1. i
ВишеI-D PPUO Podstrana
SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE PODSTRANA Godina XXV Podstrana, 1. ožujka 2019. Broj 4/2019. OPĆINSKI NAČELNIK Na temelju članka 4. stavak 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
ВишеHRVATSKI SABOR
HRVATSKI SABOR Na temelju članka 131. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na sjednici 15. ožujka 2002., donio je ODLUKU O PROGLAŠENJU USTAVNOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM
ВишеNa temelju čl. 13. Odluke o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele na uporabu poslovnih prostora Grada Pule (Službene novine Grada Pule br. 07/16 i
Na temelju čl. 13. Odluke o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele na uporabu poslovnih prostora Grada Pule (Službene novine Grada Pule br. 07/16 i 01/17), a u svezi s čl. 48. Zakona o lokalnoj i područnoj
Више+224e
REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA POKUPSKO Jedinstveni upravni odjel KLASA:350-01/16-01/09 URBROJ: 238-22-1-17-72 Pokupsko, 30. listopada, 2017. godine Na temelju članka 102. i 104. Zakona
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA PRELOGA ZA GODINU I. OPĆI DIO Konto Naziv A. R
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA PRELOGA ZA 2014. GODINU I. OPĆI DIO Konto Naziv A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Izvršenje za izvještajno razdoblje
ВишеAnaliza stanja sustava civilne zaštite na području općine Ljubešćica za godinu
Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite za razdoblje 2017. 2020. UVOD Zakonom o sustavu civilne zaštite ( Narodne novine broj 82/2015.) određeno je da sustav civilne zaštite obuhvaća
ВишеOPĆA BOLNICA PULA-suglasnost za zaduživanje-zaključak
ŽUPAN KLASA: 510-01/18-01/05 URBROJ: 2163/1-01/8-18-02 Pula, 12. ožujka 2018. SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE n/p predsjednika Valtera Drandića Dršćevka 3, 52 000 Pazin PREDMET: Zaključak o davanju suglasnosti
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 218. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI RIT Croatia Don Frana Bulića 6, 2 Dubrovnik Broj telefona: (+385 2) 433 Broj telefaxa: (+385
ВишеMicrosoft Word - Chorvatıtina.doc
Dio 104 Zbirka zakona br. 273/2001 Stranica 6461 273 Z A K O N od dana 10. srpnja 2001 o pravima pripadnika nacionalnih manjina i izmjeni nekih zakona P R E A M B U L A Parlament Češke Republike kao tijelo
ВишеIzmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči
Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta BROJ POZIVA: HR.3.1.17 U Pozivu na dostavu projektnih
ВишеNa temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08, 61
Na temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08, 61/11 i 4/18) Gradonačelnik Grada Rijeke, na prijedlog
ВишеZakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima Hrvatski sabor je na sjednici 4. svibnja donio Zakon o izmjenama i dopunama Z
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima Hrvatski sabor je na sjednici 4. svibnja 2017. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Zakon je objavljen
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 216. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Klinički bolnički centar Split Spinčićeva 1, 21 Split Broj telefona: (+385 21) 556 111 Broj
Више(Microsoft Word - IZVJE\212\306E S JAVNE RASPRAVE)
IZVJEŠĆE S JAVNE RASPRAVE IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ŠTITAR Na temelju članka 95. Zakona o prostornom uređenju (''NN'', br. 153/13, 65/17, 114/18 I 39/19), članka 46. Statuta općine
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 218. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Antuna Akšamovića 31, 321 Vinkovci Broj telefona: (+385
ВишеHRVATSKI SABOR
HRVATSKI SABOR 573 Na temelju ĉlanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O AGENCIJI ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH Proglašavam Zakon o agenciji za strukovno
ВишеPowerPoint Presentation
RASPAD SFRJ Prvi je zakon povijesti: bojati se reći nešto neistinito a drugi: ne bojati se reći nešto istinito. Ciceron svibanj 1980. umro Josip Broz Tito Grob u Beogradu Iz bolnice u Ljubljani do Beograda
ВишеTEB-ov priručnik SUSTAV JAVNE NABAVE Sadržaj SADRŽAJ I. JAVNA NABAVA 1. ZAKONODAVNI I STRATEŠKI OKVIR U RH I EU 1-1 Zakoni Zakon o javnoj nabavi
SADRŽAJ I. JAVNA NABAVA 1. ZAKONODAVNI I STRATEŠKI OKVIR U RH I EU 1-1 Zakoni 1-1-1 Zakon o javnoj nabavi 1-1-2 Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave 1-1-3 Zakon o elektroničkom
ВишеNa temelju članka 95., a u svezi s člankom 130. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine, br. 68/18 ) te članka 31. Statuta Općine Perušić (
Na temelju članka 95., a u svezi s člankom 130. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine, br. 68/18 ) te članka 31. Statuta Općine Perušić ( Županijski glasnik Ličko-senjske županije, br. 7/13,
Више21-Prijedlog izmj. i dop. Pravilnika Kabineta
REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Kabinet župana Pula, Flanatička 29, p.p. 198 tel.052/372-101, fax: 052/372-104 KLASA: 023-01/13-01/44 URBROJ: 2163/1-02/6-14-3 Pula, 23. siječnja 2014. ŽUPANU ISTARSKE
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA
REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARA JSKA ŽUPA IJA GRAD OSIJEK GRADSKO VIJEĆE PRIJEDLOG ODLUKE O PROGLAŠE JU GRAFITA OSIJEK EPOKORE I GRAD ZAŠTIĆE IM KULTUR IM DOBROM OD LOKAL OG Z AČE JA Osijek, ožujak 2012.
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA, Vlada Republike Hrvatske, Trg sv
REPUBLIKA HRVATSKA, Vlada Republike Hrvatske, Trg sv. Marka 2, Zagreb, OIB: 64434885131, zastupana po ministru rada i mirovinskoga sustava, prof. dr. sc. Mirandu Mrsiću, dr. med., temeljem Odluke Vlade
ВишеSlide 1
Strateški okvir za internacionalizaciju visokog obrazovanja i uloga regionalne suradnje 1 Erasmus je ključni financijski instrument za internacionalizaciju visokog obrazovanja. Važnost internacionalizacije
ВишеDva desetljeća hrvatske neovisnosti Prvi slobodni, višestranački demokratski izbori provedeni su u Hrvatskoj u proljeće godine. Na temelju izbor
Dva desetljeća hrvatske neovisnosti Prvi slobodni, višestranački demokratski izbori provedeni su u Hrvatskoj u proljeće 1990. godine. Na temelju izbornih rezultata 30. svibnja 1990. godine konstituiran
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 218. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Hrvatski zavod za javno zdravstvo - HZJZ Rockefellerova 7, 1 Zagreb Broj telefona: (+385 1)
ВишеOPIS POSLOVA I PODACI O PLAĆI MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA, PODRUČNI URED ZAGREB - Poreznik III za utvrđivanje poreza i doprinosa na dobit O
OPIS POSLOVA I MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA, PODRUČNI URED ZAGREB - Poreznik III za utvrđivanje poreza i doprinosa na dobit Obavlja jednostavne upravne i druge stručne poslove za fizičke i pravne
Више