Fidon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje Nositelj izrade: Općina Novigrad STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ: URBANISTIČKI PLAN URE

Fidon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje www.fidon.hr Nositelj izrade: Općina Novigrad STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GOLF IGRALIŠTA (R1) LADINA S PRATEĆIM SADRŽAJIMA Datum izrade: lipanj 2019.

Sadržaj: 1. UVOD... 1 2. KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GOLF IGRALIŠTA (R1) LADINA S PRATEĆIM SADRŽAJIMA I ODNOS S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM STRATEGIJAMA, PROGRAMIMA I PLANOVIMA... 3 2.1. PREGLED SADRŽAJA URBANISTIČKOG PLANA... 3 2.2. CILJEVI I POLAZIŠTA URBANISTIČKOG PLANA... 9 2.3. ODNOS UPU LADINA S DRUGIM RELEVANTNIM STRATEGIJAMA, PROGRAMIMA I PLANOVIMA... 11 2.4. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČENIM MEĐUNARODNIM UGOVORIMA I SPORAZUMIMA KOJI SE ODNOSE NA UPU LADINA TE NAČIN NA KOJI SU TI CILJEVI I DRUGA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA UZETI U OBZIR TIJEKOM NJEGOVE IZRADE... 24 3. PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA I MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE PLANA... 31 3.1. KLIMATSKE ZNAČAJKE... 31 3.2. KVALITETA ZRAKA... 34 3.3. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE TE SEIZMIČNOST PODRUČJA... 36 3.4. VODE I VODNA TIJELA... 41 3.4.1. Područja posebne zaštite voda... 41 3.4.2. Vodna tijela... 43 3.4.3. Vodozaštitne zone... 45 3.4.4. Poplavna područja... 47 3.5. MORE... 47 3.6. BIORAZNOLIKOST... 51 3.6.1. Zaštićena područja prirode... 51 3.6.2. Ekološka mreža... 52 3.6.3. Karta staništa... 55 3.7. ŠUME I ŠUMARSTVO... 57 3.8. DIVLJAČ I LOVSTVO... 59 3.9. KULTURNO-POVIJESNA DOBRA... 59 3.10. KRAJOBRAZ... 63 3.11. STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO... 64 3.12. INFRASTRUKTURA... 66 3.13. MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE UPU LADINA... 69 4. POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI... 70 5. OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GOLF IGRALIŠTA (R1) LADINA S PRATEĆIM SADRŽAJIMA MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI... 72 6. VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ... 75 6.1. KLIMATSKE PROMJENE (UBLAŽAVANJE I PRILAGODBA)... 75 6.2. UTJECAJI NA ZRAK... 80 6.3. UTJECAJ NA VODE I MORE... 81 6.4. UTJECAJ NA PRIRODU... 84 6.5. UTJECAJ NA ŠUME I ŠUMARSTVO... 85 6.6. UTJECAJ NA DIVLJAČ I LOVSTVO... 85 lipanj 2019. I

6.7. UTJECAJ NA KULTURNA DOBRA... 86 6.8. UTJECAJ NA Krajobraz... 87 6.9. UTJECAJI NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO... 88 6.10. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU... 88 6.11. UTJECAJI OD NASTANKA OTPADA... 89 6.12. UTJECAJI NA RAZINU BUKE... 90 6.13. SAŽETI PRIKAZ UTJECAJA I ZAKLJUČAK O UTJECAJIMA... 91 6.14. MOGUĆI KUMULATIVNI UTJECAJI... 93 6.15. PREKOGRANIČNI UTJECAJI... 96 7. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA... 96 8. OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE RAZUMNE ALTERNATIVE PLANA I OPIS PROVEDENE PROCJENE... 103 9. SAŽETAK... 104 10. IZVORI PODATAKA... 110 11. POPIS PROPISA... 114 12. PRILOZI... 117 12.1. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA BAVLJENJE POSLOVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA TVRTKU FIDON D.O.O.... 117 12.2. MIŠLJENJE HRVATSKIH VODA O OBVEZI PROVEDBE STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA UPU LADINA... 121 12.3. MIŠLJENJE O PRIHVATLJIVOSTI UPU LADINA ZA EKOLOŠKU MREŽU... 122 12.4. ODLUKA O ZAPOČINJANJU STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ UPU LADINA 124 12.5. ODLUKA O SADRŽAJU STRATEŠKE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ UPU LADINA S PRILOŽENIM MIŠLJENJIMA UKLJUČENIH TIJELA... 130 12.6. ODLUKA O IMENOVANJU POVJERENSTVA ZA STRATEŠKU PROCJENU UTJECAJA NA OKOLIŠ UPU LADINA... 136 12.7. MIŠLJENJE VODOVODA D.O.O. ZADAR O STATUSU VODOCRPILIŠTA NAZRET... 137 lipanj 2019. II

1. UVOD Ovom Strateškom studijom utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu Strateška studija) procjenjuje se vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Urbanističkog plana uređenja golf igrališta (u daljnjem tekstu UPU Ladina, Plan). Strateška studija izrađuje se kao stručna podloga za provedbu postupka strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO). Postupak SPUO provodi se temeljem odredbi Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17). Strateškom studijom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom UPU Ladina te se predlažu mjere zaštite okoliša i program praćenja ovisno o prepoznatim utjecajima. Nositelj izrade UPU Ladina je Jedinstveni upravni odjel Općine Novigrad. Postupak izrade UPU Ladina započeo je donošenjem Odluke o pokretanju postupka izrade Plana (KLASA: 350-02/18-01/02, URBROJ: 2198/08-18-1, od 30. siječnja 2018.). UPU Ladina izrađuje tvrtka ARHEO d.o.o. iz Zagreba. Područje obuhvata Plana je neizgrađeno područje, u sjeverozapadnom dijelu prostora Općine Novigrad, južno od općinskog središta Novigrad. Veličina obuhvata Plana, kao i njegova zadana granica, definirana je Prostornim planom uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 8/08, 11/09, 20/10, 8/13, 16/16 i 1/17). Plan obuhvaća izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, sportsko-rekreacijske namjene (golf- R1), površine oko 100 ha. Područje obuhvata Plana u smjeru sjeverozapad jugoistok iznosi 833 m, a u smjeru jugozapad - sjeveroistok 1.239 m. UPU Ladina obuhvaća zaštićeno obalno područje (ZOP). Unutar obuhvata Plana planirano je golf igralište s 18 rupa, površine oko 70 ha. U sklopu zone golf igrališta Planom je predviđena izgradnja pratećih i smještajnih objekata s time da površina zone istih iznosi maximalno 10% cjelokupne zone golf igrališta. Ukupan smještajni kapacitet zone (vile, apartmani, hotel) iznosi 500 kreveta. Razlozi za izradu Plana su: iskaz interesa gospodarskih subjekata i zapošljavanje radno sposobnih ljudi na području Općine Novigrad. Napominje se da je za zahvat izgradnje igrališta za golf s pripadajućim građevinama u sljedećim fazama realizacije projekta obvezna izrada studije utjecaja na okoliš prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), Prilog I., točka 47. Za UPU Ladina prethodno je proveden postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš temeljem Odluke o započinjanju postupka ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš UPU Ladina (KLASA: 350-02/17-01/16, URBROJ: 2198/08-17-1, od 27. srpnja 2017.). Postupak ocjene proveo je Jedinstveni upravni odjel Općine Novigrad. U tom postupku na osnovi mišljenja Hrvatskih voda VGO za slivove južnog Jadrana (KLASA: 350-02/17-01/0000395, URBROJ: 374-24-9-17-2, od 21.12.2017; priloženo u poglavlju 12.2. ove studije) utvrđeno je da predmetni UPU može imati vjerojatno značajan utjecaj na okoliš na osnovi čega je donesena Odluka o obvezi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš za UPU Ladina (KLASA: 350-01/18-01/09, URBROJ: 2198/08-18-1, od 27. srpnja 2018.). Temeljem provedenog postupka Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo je Mišljenje da je UPU Ladina prihvatljiv za ekološku mrežu te za isti nije potrebno provesti Glavnu ocjenu za ekološku mrežu (KLASA: 612- lipanj 2019. 1

07/17-58/295, URBROJ: 517-05-2-3-18-3, od 18. rujna 2018; priloženo u poglavlju 12.3. ove studije). Nadležno tijelo započelo je postupak SPUO 2018. godine donošenjem Odluke o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš UPU Ladina (KLASA: 350-02/18-01/09, URBROJ: 2198/08-18-2, od 27. studenog 2018; priložena u poglavlju 12.4. ove studije). Odabran je i ovlaštenik za izradu Strateške studije FIDON d.o.o. iz Zagreba koji posjeduje Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i izradu strateških studija (priloženo u poglavlju 12.1. ove studije). Prva radnja u postupku strateške procjene bila je određivanje sadržaja Strateške studije. Jedinstveni upravni odjel Općine Novigrad proveo je postupak određivanja sadržaja Strateške studije, sukladno članku 8. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 3/17), na način da je dopisom zatražio mišljenja tijela koja su određena Odlukom o započinjanju postupka strateške procjene. Istim tijelima u istom dopisu dostavljena je obavijest o javnoj raspravi o sadržaju Strateške studije, koja je održana 12. prosinca 2018. u prostorijama Općine Novigrad, Trg kralja Tomislava 1, 23212 Novigrad. U svrhu informiranja javnosti, informacija o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš UPU Ladina i provedbi postupka određivanja Strateške studije utjecaja na okoliš objavljena je na oglasnoj ploči Općine Novigrad dana 3. prosinca 2018. godine i na mrežnim stranicama Općine Novigrad dana 2. siječnja 2019. godine. Tijekom postupka određivanja sadržaja Strateške studije nije zaprimljeno niti jedno mišljenje javnosti i zainteresirane javnosti. Od nadležnih tijela mišljenja su dostavile Hrvatske vode i Zadarska županija Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove (priložena u poglavlju 12.5. ove studije). Odluka o sadržaju Strateške studije donesena je 14. veljače 2019. godine i objavljena na mrežnim stranicama Općine Novigrad (priložena u poglavlju 12.5. ove studije). Sadržaj strateške studije prati obvezan sadržaj propisan Prilogom I. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 03/17). U Tablici 1-1. nalaze se osnovni podaci o nositelju izrade Plana. Tablica 1-1. Osnovni podaci o nositelju izrade Plana Naziv nositelja izrade Plana: Općina Novigrad OIB: 09817183355 Adresa: Trg kralja Tomislava 1, 23212 Novigrad Broj telefona: 023 375 004 Adresa elektroničke pošte: pisarnica@opcina-novigrad.hr Odgovorna osoba: Joso Klapan, načelnik Općine lipanj 2019. 2

2. KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GOLF IGRALIŠTA (R1) LADINA S PRATEĆIM SADRŽAJIMA I ODNOS S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM STRATEGIJAMA, PROGRAMIMA I PLANOVIMA 2.1. PREGLED SADRŽAJA URBANISTIČKOG PLANA Veličina obuhvata UPU Ladina definirana je Prostornim planom uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 8/13, 16/16 i 01/17). Plan obuhvaća izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene (golf-r1) i površine oko 100 ha (Tablica 2.1-1.). a) b) Slika 2.1-1. Granice UPU Ladina: (a) u odnosu na granice Općine Novigrad i (b) uvećani prikaz (podloga: GEOPORTAL, 2019.) lipanj 2019. 3

Tablica 2.1-1. Osnovni sadržaji u obuhvatu UPU Ladina Namjena Površina Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička - hotel 1,23 Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička-vile i apartmani 7,62 Sportsko - rekreacijska namjena- igralište za golf s najmanje 18 rupa 68,48 Sportsko - rekreacijska namjena - golf - klupska kuća 0,14 Sportsko - rekreacijska namjena - servisna kuća 0,51 Sportsko - rekreacijska namjena - dječje igralište 0,40 Zaštitne zelene površine 7,00 Javne zelene površine 7,71 Rasadnik drveća 0,33 Rasadnik tratine 0,24 Vodne površine 0,34 Površine infrastrukturnih sustava parkiralište 0,83 Površine infrastrukturnih sustava 5,17 (ha) Ukupno: 100,00 UPU Ladina sadržajno je podijeljen u sljedeće cjeline: I. Obrazloženje Plana, II. Odredbe za provođenje Plana (tekstualni i grafički dio). Obrazloženje Plana sastoji se od Uvoda i 3 poglavlja, koja su kratko opisana u Tablici 2.1-1. Tablica 2.1-1. Sadržaj Obrazloženja Plana Poglavlje Opis poglavlja 1. Polazišta Predstavljen je položaj, značaj i posebnosti područja golf igrališta Ladina u prostoru Općine: osnovni podaci o stanju u prostoru; prostorno-razvojne značajke; infrastrukturna opremljenost; zaštićene prirodne, kulturnopovijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti; obveze iz planova višeg reda; ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. Ciljevi prostornog Definirani su ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja i ciljevi uređenja prostornog uređenja područja UPU Ladina. 3. Plan prostornog Program gradnje i uređenja prostora napravljen je na osnovi analize uređenja postojećeg stanja i razvojnih mogućnosti te obveza iz Prostornog plana uređenja Općine Novigrad. Predstavljeno je razgraničenje namjene površine unutar obuhvata UPU Ladina s iskazom prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina. Definirane su prometna i ulična mreža te komunalna infrastrukturna mreža. U ovom poglavlju određeni su i uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina kao i mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina. Također, opisan je način sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. lipanj 2019. 4

Odredbe za provođenje Plana sastoje se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio čine 54 odredbe raspodijeljene u 3 osnovna dijela: I. Temeljne odredbe, II. Odredbe za provođenje, III. Završne odredbe. Temeljne (čl. 1-3.) i završne odredbe (čl. 54.) sadrže podatke o sadržaju UPU Ladina, izrađivaču Plana, Odluci o pokretanju postupka Plana odnosno podatak o stupanju na snagu UPU Ladina. Dio II. Odredbe za provođenje čine članci od 4. do 53. raspoređeni u 9 poglavlja, koja su kratko opisana u nastavku. 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kako slijedi: 1. Gospodarska namjena ugostiteljsko turistička T hotel (kategorije minimum četiri zvjezdice) TH vile (kategorije minimum pet zvjezdica) TV apartmani (kategorije minimum tri zvjezdice) TA 2. Sportsko-rekreacijska namjena igralište za golf R1 3. Sportsko-rekreacijska namjena golf klupska kuća R2 4. Sportsko-rekreacijska namjena servisna kuća R3 5. Sportsko-rekreacijska namjena dječje igralište R4 6. Javne zelene površine Z1 7. Rasadnik drveća Z2 8. Rasadnik tratine Z3 9. Zaštitne zelene površine Z 10. Vodne površine (akumulacijsko jezero) V 11. Površine infrastrukturnih sustava IS IS1- parking 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Unutar prostorne cjeline gospodarske-ugostiteljsko turističke namjene (T) predviđa se gradnja pratećih i smještajnih građevina s time da površina zone istih iznosi max. 10% cjelokupne zone golf igrališta odnosno maksimalno 10 ha. Ukupan kapacitet zone (vile, apartmani, hotel) iznosi 500 kreveta (TA 168, TV 240, TH 92). Izgradnja smještajnih kapaciteta predviđena je zajedno s gradnjom golf igrališta (18 rupa). Unutar prostorne cjeline ugostiteljsko - turističke namjene TH (hotel) dozvoljava se: gradnja hotela uz prateće sadržaje, uređenje zelenih površina-parkovno uređenje, uređenje trga i rješavanje prometa u mirovanju za potrebe hotela. Planom je određeno 13 prostornih cjelina namijenjenih gradnji vila (TV). Maksimalni broj vila iznosi 60. lipanj 2019. 5

Planom su određene 2 prostorne cjeline namijenjene gradnji apartmana (TA), sa po 6 odnosno 8 apartmanskih građevina, s max. 4 stana svaka. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE Unutar prostorne cjeline sportsko-rekreacijske zone R1 predviđa se gradnja igrališta za golf kao jedinstvene funkcionalne i prostorne cjeline koja predstavlja složenu građevinu u smislu posebnih propisa o prostornom uređenju i gradnji, površine 70 ha. Igralište za golf u užem smislu čine teren za igranje golfa s pripadajućom infrastrukturom i akumulacijska jezera. Teren treba biti izgrađen i pripremljen za igranje golfa u skladu sa smjernicama međunarodnih krovnih udruga igrača golfa s najmanje 18 rupa. Rapored golf polja, rupa, akumulacijskih jezera i umjetnih vodotoka određen je aproksimativno u grafičkom dijelu Plana, te će se odrediti projektom. Unutar prostorne cjeline sportsko-rekreacijske namjene - R2 planirana je gradnja golf klupske kuće, parkirališta, garaže za smještaj vozila za interni promet, te ostalih pripadajućih sadržaja, bez mogućnosti gradnje smještajnih kapaciteta. Za prostornu cjelinu R2 potrebno je osigurati 10 parkirališnih mjesta (PM). Unutar prostorne cjeline sportsko-rekreacijske zone R3 predviđa se gradnja servisne kuće namijenjene održavanju kompleksa golf igrališta kao i prostori za smještaj radnika na održavanju i servisiranju svih sadržaja. Za prostornu cjelinu R3 potrebno je osigurati 2 PM. Unutar obuhvata Plana planirane su 2 površine sportsko-rekreacijske namjene-r4 (dječje igralište) u neposrednoj blizini površina TV. Unutar površine R4 moguća je gradnja dječjeg igrališta i postava urbane galanterije (koševi, klupe). 4. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za: prometni sustav, telekomunikacije i pošte, energetski sustav i vodnogospodarski sustav. Neposredno uz jugoistočnu granicu obuhvata Plana je županijska cesta Ž6022 Novigrad (Ž6019)-Paljuv-Ž6258, te se koristi kao spojna cesta prema postojećoj županijskoj cesti Ž6019 Posedarje-Novigrad-Pridraga koja prolazi neposredno uz sjeverozapadnu i sjeveroistočnu granicu obuhvata Plana. Planirani cestovni koridori unutar zone obuhvata i neposredno uz nju imaju širinu od 14,00 m i 9,00 m. Unutar koridora (14,00 m) predviđene su kolne površine dvosmjernog prometa u širini 6 m (2 x 3,0 m) te obostrano zelene površine 1 m, biciklističke staze širine 1 m i nogostup širine 2 m. Unutar obuhvata Plana planira se parkirna površina sa cca 330 PM ispred klupske kuće. Unutar parkirne površine predviđa se i spremište golf automobila. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom i budućim potrebama prostora. Do svakog planiranog objekta treba planirati i postaviti instalacijske cijevi te ih povezati na postojeće TK kabele. lipanj 2019. 6

Planom su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja za energetski sustav (elektroenergetska mreža i plinoopskrba) i vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda). Vodoopskrbne cjevovode treba planirati u nogostupu ili zelenom pojasu dalje od drveća i njihovog korijenja, a u kolniku se smiju planirati samo kod prelaska s jedne na drugu stranu prometnice. Projektant vodovodnih instalacija je za potrebe izrade projekta pojedine građevine dužan od Vodovoda d.o.o. Zadar zatražiti početne podatke i prethodne uvjete za priključenje i projektiranje. Budući sustav navodnjavanja u obuhvatu Plana ne smije biti planiran prskanjem. Planom se planira izgradnja sustava za odvodnju sanitarnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije. Sanitarne otpadne vode prikupljaju se u sustave zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda usmjeravaju prema tri planirana uređaja za pročišćivanje otpadnih voda (UPOV). Prostorne cjeline TV-1 do TV-7 vezane su na UPOV u sjeverozapadnom dijelu obuhvata. Otpadne vode iz prostornih cjelina TV-8 do TV-13 prikupljaju se u UPOV-u u zapadnom dijelu obuhvata. Otpadne vode iz cjelina TA-1 i TA-2 te iz hotela usmjeravaju se prema UPOV-u u jugoistočnom dijelu obuhvata. Nakon pročišćavanja otpadnih voda na odgovarajući propisani stupanj vrši se ispuštanje vode u akumulacijski bazen (koristi se za zalijevanje) ili u upojni bunar, što zahtijeva postupke pročišćavanja s vrlo visokim učincima, tj. sa strožim uvjetima za pojedine parametre onečišćenja. Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u oborinsku kanalizaciju i prikupljaju u akumulacijskim jezerima ili bunarima te koriste za zalijevanje i sl. Projektiranje, izvođenje i korištenje svih jezera, vodotoka i ostalih vodnih tijela unutar obuhvata Plana treba vršiti uz punu zaštitu okolnog terena od mogućeg plavljenja preljevnih voda. Za veće parkirne površine (preko 10 vozila) potreban je tretman preko separatora pijeska i masti prije upuštanja u akumulacijska jezera, bunare ili okolni teren. Oborinske vode pojedinog korisnika prostora, prije upuštanja u javnu oborinsku kanalizaciju, trebaju unutar njegove čestice biti kondicionirane i pročišćene do nivoa standardnih oborinskih voda. U svim planiranim ulicama na području obuhvata Plana, planirana je izgradnja srednjetlačnih polietilenskih plinovoda. Na čitavom području Općine Novigrad planira se prebacivanje 10 kv naponskog na 20 kv i to isključivo kabliranjem. Sve planirane trafostanice izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja. Vanjska rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi. Svjetiljke vanjske rasvjete bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima. 5. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA Unutar zone zelenih površina mogu se graditi i uređivati šetnice, odmorišta, dječja igrališta, rekreativne površine, vježbališta, sjenice, spremišta za rekvizite i sl. Planom se predviđa lipanj 2019. 7

uređenje zaštitnih zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša. Planom su određene zelene površine kategorizirane kao rasadnik drveća (Z2) odnosno rasadnik tratine (Z3). Površine ove namjene koristi se za uzgoj travnih površina visokog raslinja za potrebe održavanja i sanacija golf igrališta te uređenja svih zelenih površina kao i hortikulturno opremanje zelenila unutar infrastrukturnih površina. U okviru površina ove namjene moguća je izgradnja staklenika i plastenika te gradnja građevine za smještaj alata i pribora kao i prostora za zaposlenike do max. površine 100 m 2 za svaku. 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI Prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zelene i zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija, a ozelenjavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama drveća i grmlja. U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom lokve i njihovu neposrednu okolicu. Kako se u sklopu golf igrališta planira izgradnja umjetnih akumulacija ili vodenih površina, iste trebaju izgledom i vegetacijskim sastavom oponašati prirodne lokve. Smještaj građevina planiran je tako da se uklopi u zelenilo (očuvanje postojeće vegetacije), s malom gustoćom izgradnje i s malom katnosti. Pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirati izgradnju građevina na način da se ne naruši fizionomija krajobraza, gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama. U najvećoj mogućoj mjeri zonu je potrebno planirati na način da se sačuvaju postojeći suhozidi odnosno da se suhozidi izmjeste na način da predstavljaju ogradu između različitih namjena unutar zone. Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala provodit će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra te regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. Unutar obuhvata Plana potrebno je osigurati apsolutnu zaštitu podzemnih voda. Ovo zahtijeva primjenu visokog stupnja pročišćavanja voda svih "pratećih sadržaja golf terena" kao i onemogućavanje dotoka sastojaka umjetnih gnojiva i pesticida u podzemne vode. Terenskim pregledom nije evidentiran niti jedan arheološki lokalitet, samostojeća struktura niti pokretni arheološki nalaz. Jedine strukture koje nisu konkretno vezane uz modernu poljoprivredu i stočarstvo su gomile, za koje postoji vrlo slaba mogućnost da pripadaju arheološkom kontekstu. Predlaže se arheološki nadzor pri zemljanim radovima uklanjanja ovih gomila kao mjeru kojom bi se dobila konačna potvrda funkcije ovih elemenata. Unutar obuhvata Plana evidentirani su elementi tradicijske baštine poput suhozidnih konstrukcija, pastirskih kućica, bunara, lokvi, klakara i sl. Predlaže se dokumentiranje cjelovitih konstrukcija koje su još uvijek u upotrebi. lipanj 2019. 8

Potrebno je, gdje god okolnosti dopuštaju, planirati zahvate izvan područja visoke šume kako ne bi došlo do njezinog uništavanja i/ili degradacije, odnosno da se isto svede na minimum. 7. POSTUPANJE S OTPADOM Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakona o otpadu. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su: čuvanje i poboljšanje kvalitete tla, zaštita zraka, čuvanje i poboljšanje kvalitete voda, zaštita od buke, zaštita od požara, zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti te zaštita od potresa. 9. MJERE PROVEDBE PLANA Mjere za provođenje Plana odnose se na izradu i realizaciju programa uređenja zemljišta, odnosno pripremu zemljišta za izgradnju. Korekcija trase komunalne infrastrukture kod izrade akata za provedbu Plana neće se smatrati izmjenom Plana. Grafički dio Odredbi za provođenje Plana čine kartografski prikazi u mjerilu 1:2.000: 1. Korištenje i namjena površina 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža 2.1. Promet 2.2. Telekomunikacije i energetski sustav 2.3. Vodnogospodarski sustav 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Način i uvjeti gradnje 4.1. Oblici korištenja 4.2. Način gradnje 2.2. CILJEVI I POLAZIŠTA URBANISTIČKOG PLANA Temeljni ciljevi i programska polazišta za izradu Plana su: Analiza stanja na terenu i usklađenje prostornog i gospodarskog razvoja Općine Novigrad s elementima zaštite prostora, Planiranje izgradnje i uređenja prostora golf igrališta u skladu s uvjetima i mogućnostima utvrđenim Prostornim planom uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 8/13, 16/16 i 01/17) i iskazanim interesom. Analizom urbane problematike razvoja Općine Novigrad, a time i područja obuhvata Plana, potrebno je svrhovito odrediti budući način gradnje odnosno korištenja prostora unutar ove zone. UPU Ladina treba riješiti mogućnost gradnje na svim građevnim česticama uz maksimalno uvažavanje vrijednih zelenih površina. Razmještaj cestovnih (uličnih) pravaca unutar zone obuhvata omogućava izgradnju na neizgrađenim dijelovima uz potpuno infrastrukturno i komunalno opremanje. lipanj 2019. 9

lipanj 2019. 10

2.3. ODNOS UPU LADINA S DRUGIM RELEVANTNIM STRATEGIJAMA, PROGRAMIMA I PLANOVIMA U tablicama u nastavku predstavljen je odnos UPU Ladina s drugim relevantnim strategijama, programima i planovima na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini: Državna razina Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13) Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) i Akcijski plan razvoja golf ponude, Ministarstvo turizma, 2017. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske do kraja 2020. godine, 2017. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske (NN 97/17) Višegodišnji program gradnje komunalnih građevina (NN 117/15) Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioraciju (NN 117/15) Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016-2021. (NN 66/16) Prostorni plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15) Regionalna razina Županijska razvojna strategija Zadarske županije do 2020. godine (Službeni glasnik Zadarske županije 20/17) Program zaštite okoliša Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 4/15) Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Zadarske županije za četverogodišnje razdoblje (Sl. glasnik Zadarske županije 20/17) Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013-2023. (Službeni glasnik Zadarske županije 6/14) Lokalna razina Strateški razvojni program Općine Novigrad za razdoblje od 2016-2020. (Službeni glasnik Zadarske županije 04/17) Prostorni plan uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 14/02, 13/06, 08/08, 11/09, 06/10, 10/10, 15/10, 03/11, 08/13, 16/16, 07/17) lipanj 2019. 11

Tablica 2.3-1. Odnos UPU Ladina s drugim relevantnim strategijama, programima i planovima na državnoj razini (abecednim redom) STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima STRATEGIJE NA DRŽAVNOJ RAZINI Strategija i akcijski plan zaštite Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine određuju ciljeve i smjernice očuvanja prirode Republike Hrvatske za bioraznolikosti i georaznolikosti te način njezina provođenja. Naglašena je potreba promišljenog i održivog korištenja prirodnog bogatstva razdoblje od 2017. do 2025. te potreba uključivanja pitanja zaštite prirode u sve oblike političkog, gospodarskog i društvenog djelovanja. Postavljeno je pet strateških godine (NN 72/17) ciljeva: 1) Povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode; 2) Smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara, 3) Ojačati kapacitete sustava zaštite prirode, 4) Povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi i 5) Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Prostor obuhvata UPU Ladina određen je Prostornim planom Zadarske županije i Prostornim planom uređenja Općine Novigrad. Izvan je zaštićenih područja prirode i ekološke mreže. Predložene odredbe UPU Ladina obuhvaćaju mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, postupanja s otpadom i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, koje već na razini prijedloga Odredbi UPU-a planiraju između ostaloga održivo korištenje prirodnih resursa. S obzirom da se za predmetni UPU provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, mjere zaštite prirode odrediti će se u potrebnom opsegu i u tom postupku. Konačni uvjeti zaštite prirode odrediti će se u postupku procjene utjecaja na okoliš. Strategija je usvojena 2009. godine za desetogodišnje razdoblje. Strategija utvrđuje smjernice dugoročnog djelovanja u sljedećim područjima: stanovništvo, okoliš i prirodna dobra, održiva proizvodnja i potrošnja, socijalna kohezija i pravda, energija, javno zdravstvo, povezivanje Hrvatske i zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka. Strategija u dijelu Održiva proizvodnja i potrošnja određuje da je potrebno razvijati turizam u skladu s kriterijima gradnje, prostornim planovima i prihvatnim kapacitetom te da je potrebna učinkovita prilagodba ograničenjima i mogućnostima koje pružaju zaštićena područja, s ciljem da se očuvaju biološke raznolikosti, prirodne i kulturne baštine. U dijelu Zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka Strategija određuje da je potrebno promicati održivo gospodarenje Jadranskim morem, obalom i otocima i očuvanje morskih ekosustava smanjivanjem unosa otpadnih tvari i stranih mikroorganizama i patogena u more iz svih izvora onečišćenja, potporom lokalnim zajednicama, osobito otočnima, ali s ograničavanjem utjecaja gospodarskih djelatnosti, osobito turizma, na okoliš. Prostor obuhvata UPU Ladina određen je Prostornim planom Zadarske županije i Prostornim planom uređenja Općine Novigrad. Izvan je zaštićenih područja prirode i ekološke mreže. Na prostoru obuhvata UPU-a nema zaštićenih niti preventivno zaštićenih kulturnih dobara. Na prostoru obuhvata UPU-a ne nalaze se kulturno - povijesne vrijednosti navedene u dokumentima prostornog uređenja. Predložene odredbe UPU Ladina obuhvaćaju mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, postupanja s otpadom i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. S obzirom da se za predmetni UPU provodi strateška procjena utjecaja na lipanj 2019. 12

STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13) Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima okoliš, mjere zaštite okoliša odredit će se i u tom postupku. Daljnji uvjeti zaštite okoliša odrediti će se u postupku procjene utjecaja na okoliš 1 i i kroz ishođenja odobrenja potrebnih za realizaciju golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima, u skladu s posebnim propisima. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske temeljni je državni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru. Njime je, na temelju utvrđenih uporišnih vrijednosti hrvatskog prostora i sustava upravljanja prostornim razvojem te utvrđenog stanja i procesa u prostoru, utvrđen opći cilj (vizija) prostornog razvoja do 2030. godine s razvojnim polazištima te s prioritetima, usmjerenjima i okvirom za provedbu. Opći cilj prostornog razvoja je uravnotežen i održiv prostorni razvoj na principima teritorijalne kohezije u funkciji poboljšanja kvalitete života i ublažavanja depopulacijskih trendova, uz očuvanje identiteta prostora. Ostvarenje općeg cilja i postavki koncepcije planira se usmjeravanjem aktivnosti uz pomoć 5 utvrđenih razvojnih prioriteta sa strateškim usmjerenjima prostornog razvoja s projekcijom do 2030. godine. Mjere za integralno upravljanje obalnim područjem razradit će se Strategijom upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Vezano uz jedan od prioriteta 4.5. Otpornost na promjene, vezano uz razvijanje održivog turizma, točka 4.5.7. navodi se da je osim sunca, mora, prirodnih i kulturnih bogatstava, nužno stvoriti prostorne preduvjete za razvijanje novih sustava turističkih doživljaja: nautički turizam, zdravstveni turizam, turizam za treću životnu dob, kulturni turizam, poslovni turizam, nove atrakcije (tematski, zabavni parkovi, interaktivni muzeji, akvariji i sl.), cikloturizam, pustolovno-sportski, golf i sl. Hotelijerstvo je ključni pokretač investicijskog ciklusa, stoga strukturu turističkog smještaja treba usmjeravati ponajviše u hotelske kapacitete s prioritetom izgradnje hotela više i visoke kategorije,..., izgradnju novih objekata zdravstvenog turizma, igrališta za golf, kampova, kongresnih centara i uređenje popratnih sadržaja. Strategija i Program prostornog uređenja čine jedinstveni dokument prostornog uređenja. Zasad je na snazi još uvijek Program koji se veže na strategiju iz 1997. godine. Programom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. UPU-om Ladina planira se golf igralište s pratećim sadržajima. Očekuje se da će njegova realizacija uz visoke standarde zaštite okoliša dati dodatnu vrijednost turističkoj ponudi lokalnog područja i povezanim djelatnostima. Prostor obuhvata UPU Ladina određen je Prostornim planom Zadarske županije i Prostornim planom uređenja Općine Novigrad. Izvan je zaštićenih područja prirode i ekološke mreže. Predložene odredbe UPU Ladina obuhvaćaju mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, postupanja s otpadom i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, koje već na razini prijedloga Odredbi UPU-a planiraju između ostaloga održivo korištenje prirodnih resursa. S obzirom da se za predmetni UPU provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, mjere zaštite prirode odrediti će se u potrebnom opsegu i u tom postupku. Konačni uvjeti zaštite prirode odrediti će se u postupku procjene utjecaja na okoliš. 1 Zahvat Igrališta za golf obavezna je prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. lipanj 2019. 13

STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) Akcijski plan razvoja golf ponude, Ministarstvo turizma, 2017. Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima Strategija je donesena 2013. godine i predstavlja krovni razvojni dokument hrvatskog turizma do 2020. godine. Strategija prepoznaje golf kao jedan od najznačajnijih tržišnih segmenata mediteranske turističke potražnje, poglavito u razdobljima izvan glavne turističke sezone te navodi da golf ponuda znatno više pridonosi atraktivnosti i boljoj popunjenosti postojećih smještajnih kapaciteta te većoj konkurentnosti turističkog sektora za investicije, u odnosu na drugu sportsko-rekreacijsku ponudu i sadržaje. Stoga je golfu je dano značajno mjesto u razvoju turističkog proizvoda. Željena pozicija u 2020. godini je izgradnja 30 visokokvalitetnih igrališta s pratećom ponudom, organiziranih u nekoliko regionalno raspoređenih grozdova, od kojih je jedan Grozd Dalmacija - Zadar: područje Tustica - Sukošan; Baštijunski brig - Vransko jezero; područje Posedarje. Na osnovi Strategije 2017. godine izrađen je Akcijski plan razvoja golf ponude. Njegov je glavni cilj prepoznati razloge zbog kojih se golf igrališta ne grade željenom brzinom te predložiti mjere da se takva ograničenja uklone ili smanje te je njegova prvenstvena zadaća kroz dane mjere i aktivnosti biti vodič državnoj i lokalnoj administraciji u realizaciji plana golfa predviđenog Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske do kraja 2020. godine, 2017. UPU-om Ladina planira se golf igralište s pratećim sadržajima praktički u Grozdu Dalmacija - Zadar. Očekuje se da će njegova realizacija uz visoke standarde zaštite okoliša dati dodatnu vrijednost turističkoj ponudi lokalnog područja i povezanim djelatnostima. Pozitivan utjecaj očekuje se na širem području s obzirom na blizinu glavnih turističkih središta zadarskog područja, a koje zbog prirodne ljepote i dobre povezanosti (cestovni i zračni promet) predstavlja bitan dio turističke ponude i prometa Republike Hrvatske. Strategija je donesena 2017. godine i njome se namjerava pridonijeti utvrđivanju prioritetnih aktivnosti usmjerenih prema jačanju razvojnog potencijala svih hrvatskih regija, smanjenju regionalnih razlika te jačanju i izgradnji razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova zemlje. Strategijom su definirana tri strateška cilja politike regionalnog razvoja: 1. Povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja, 2. Povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti i 3. Sustavno upravljanje regionalnim razvojem. Za postizanje cilja 1 između ostalih navodi se i prioritet 1.2. Osiguranje i unaprjeđenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture te mjera 1.2.3. Održivo korištenje i vrednovanje kulturne i prirodne baštine u kojoj se navodi: Podrška u aktivnostima kvalitetnog korištenja i razvoja sadržaja vezanih uz kulturna dobra, pojedinačne spomenike kulture i zaštićene cjeline te očuvane povijesne urbane i ruralne kulturne krajolike s ciljem njihove daljnje zaštite i valorizacije u kontekstu razvoja humanističkih, prirodnih, tehničkih i drugih znanosti te gospodarskih aktivnosti (osobito razvoja turizma). U UPU Ladina navodi se da terenskim pregledom nije evidentiran niti jedan arheološki lokalitet, samostojeća struktura niti pokretni arheološki nalaz. Jedine strukture koje nisu konkretno vezane uz modernu poljoprivredu i stočarstvo su gomile, za koje postoji vrlo slaba mogućnost da pripadaju arheološkom kontekstu. Predlaže se arheološki nadzor pri zemljanim radovima uklanjanja ovih gomila kao mjeru kojom bi se dobila konačna potvrda funkcije ovih elemenata. Unutar obuhvata Plana evidentirani su elementi tradicijske baštine poput suhozidnih konstrukcija, pastirskih kućica, bunara, lokvi, klakara i sl. Predlaže se dokumentiranje cjelovitih konstrukcija koje su još uvijek u upotrebi. U UPU se također navodi da je u najvećoj mogućoj mjeri zonu potrebno planirati na način da se sačuvaju postojeći suhozidi odnosno da se suhozidi izmjeste na način da predstavljaju ogradu između različitih namjena unutar zone. lipanj 2019. 14

STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima Strategija upravljanja vodama iz 2008. godine na snazi je dok su na snazi pretpostavke pod kojima je donesena. Strategija utvrđuje viziju, misiju, ciljeve i zadaće državne politike u upravljanju vodama. Turizam je prepoznat kao važna gospodarska djelatnost te da potrebe dovoljne količine vode i odvodnje otpadnih voda u turističkoj sezoni dominiraju nad potrebama domicilnoga stanovništva. Stoga se u Strategiji navodi da je u turističkim područjima potreban drukčiji pristup planiranju vodnokomunalnih usluga, kako u tehničkome smislu, tako i s obzirom na raspoložive resurse pitke vode i prijamnike otpadnih voda. PROGRAMI NA DRŽAVNOJ RAZINI Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske (NN 97/17) Predložene odredbe UPU Ladina obuhvaćaju mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, postupanja s otpadom i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. Može se istaknuti da je već na razini prijedloga Odredbi UPU-a predviđen razdjelni sustav odvodnje i vlastiti pročistači otpadnih voda. Predviđeno je dio prikupljenih i pročišćenih otpadnih voda koristiti za zalijevanje. Time se smanjuje količina otpadnih voda koja se ispušta u okoliš, a istovremeno se smanjuje potreba za svježom vodom što je primjer održivog korištenja vodnih resursa. S obzirom da se za predmetni UPU provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, mjere zaštite okoliša, pa time u potrebnom opsegu i mjere zaštite voda, odrediti će se i u tom postupku. Daljnji uvjeti zaštite voda odrediti će se u postupku procjene utjecaja na okoliš i kroz ishođenje odobrenja potrebnih za realizaciju golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima, u skladu s posebnim propisima. Program mjera zaštite i upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske jedan je od akcijskih programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, koja je u fazi izrade. Programom se određuju mjere koje je potrebno poduzeti radi postizanja i/ili održavanja dobroga stanja okoliša te mjere koje je potrebno poduzeti radi ostvarivanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. U sklopu cilja 2.3. Identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, određena je mjera 2.3.1. Zaštititi morska staništa smanjenjem antropogeno uzrokovane eutrofikacije, onečišćenja i drugih aktivnosti. U dijelu koji se odnosi na eutrofikaciju i onečišćenje morskog okoliša mjera se poziva na Plan upravljanja vodnim područjima. Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. već je komentiran. Ostatak mjere 2.3.1. odnosi se na nasipavanje obale i time nepovratno uništavanje životnih zajednica u priobalnom području te zamuljivanje mora. Višegodišnji program gradnje komunalnih građevina (NN 117/15) Provedba radova na realizaciji UPU golf igrališta ne obuhvaća nasipavanje mora. Osvrt na onečišćenje morskog okoliša dan je kroz stavak - Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016-2021. (NN 66/16). Višegodišnji program gradnje komunalnih građevina utvrđuje za razdoblje 2013-2023. okvirni program ulaganja u javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju. Utvrđeni su pojedinačne projekti komunalnih građevina, način i razdoblje njihove provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava, red prvenstva u provedbi te praćenje provedbe. Općina Novigrad, u kojoj se nalazi prostor obuhvata UPU Ladina, u vodoopskrbnom je sustavu Zrmanja - Zadar, gdje javnu uslugu opskrbe vodom vrši Vodovod d.o.o. Zadar. Planirana ulaganja u javnu vodoopskrbu nisu iskazana na razini pojedinih jedinica lokalne samouprave, već na razini isporučitelja vodne usluge. lipanj 2019. 15

STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioraciju (NN 117/15) PLANOVI NA DRŽAVNOJ RAZINI Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016-2021. (NN 66/16) Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima Planirana ulaganja u javnu odvodnju odnose se na aglomeracije veće od 2.000 ES. Prema Višegodišnjem programu, naselje Novigrad je aglomeracija manja od 2.000 ES. Najbliža aglomeracija veća od 2.000 ES je Posedarje, gdje se planiraju ulaganja u mrežu i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - drugi stupanj pročišćavanja. Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioraciju okvirni je program ulaganja u uređenje voda u cilju zaštite od štetnog djelovanja voda, gradnjom regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju koje mogu poslužiti prihvatu i evakuaciji velikih voda, te navodnjavanje kroz izgradnju vodnih građevina za navodnjavanje. Sagledano je razdoblje 2013-2022., a program je prihvaćen za razdoblje zaključno s 2017., nakon čega je predviđena njegova revizija. Na prostoru Zadarske županije 12 je projekta zaštite od štetnih djelovanja voda i 18 projekata navodnjavanja. Niti jedan od tih projekata nije na području Općine Novigrad, odnosno na prostoru obuhvata UPU Ladina. Nacionalni plan djelovanja na okoliš izrađen je 2002. godine. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru turizma su: C1. Zaštita svih resursnih potencijala i njihovo što potpunije valoriziranje; C2. Uravnotežen razvoj osmišljen na načelu održivosti i C3. Turizam preuzima veću ulogu u podizanju kakvoće neposrednog okoliša. Razvoj golf turizma u cilju smanjenja sezonalnosti turističkog prometa i razvoja konkurentnog turističkog sektora predviđen je Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) i Glavnim planom razvoja turizma Zadarske županije 2013-2023. Prostor obuhvata UPU Ladina predviđen je Prostornim planom Zadarske županije i Prostornim planom uređenja Općine Novigrad. Predložene odredbe UPU Ladina obuhvaćaju mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, postupanja s otpadom i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. Može se istaknuti da je već na razini prijedloga Odredbi UPU-a predviđeno dio prikupljenih i pročišćenih otpadnih voda koristiti za zalijevanje. Time se smanjuje količina otpadnih voda koja se ispušta u okoliš, a istovremeno se smanjuje potreba za svježom vodom što je primjer resursne održivosti. S obzirom da se za predmetni UPU provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, mjere zaštite okoliša odrediti će se i u tom postupku. Daljnji uvjeti zaštite okoliša odrediti će se u postupku procjene utjecaja na okoliš i kroz ishođenja odobrenja potrebnih za realizaciju golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima, u skladu s posebnim propisima. Plan upravljanja vodnim područjima osnovni je instrument za upravljanje stanjem voda i rizicima od poplava. Za sektor Turizam i rekreacija određene su mjere koje se odnose na: unaprjeđenja kontrole zahvaćanja voda, kontrole prihranjivanja podzemnih voda, kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja, kontrole i smanjenja hidromorfološkog opterećenja voda, zabrane direktnog ispuštanja onečišćenja u podzemne vode, eliminacije i smanjenja onečišćenja prioritetnim tvarima, prevencije akcidentnih onečišćenja, mjere vezane uz vode pogodne za život slatkovodnih riba i vode pogodne za školjkaše, mjere vezane uz područja za kupanje i rekreaciju, mjere vezane uz područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite. lipanj 2019. 16

STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima Golf tereni zahvaćaju znatne površine, a za njihovo održavanje koriste se gnojiva i pesticidi, uz obilato zalijevanje. Prema podacima Hrvatskih voda 2, prostor obuhvata UPU Ladina u slivnom je području izvora Nazaret. Izvor Nazaret je priobalni izvor koji se zaslanjuje i ima izgrađenu kaptažu, a služio je za vodoopskrbu Novigrada. Za izvor Nazaret nisu proglašene zone sanitarne zaštite, ali prema Vodoopskrbnom planu Zadarske županije on pripada skupini lokalnih crpilišta, odnosno postojećih izvorišta rezerviranih za vodoopskrbu stanovništva. Prema razmatranjima iz Akcijskog plana razvoja golf ponude (Ministarstvo turizma, 2017.), korištenje umjetnih gnojiva na golf igralištu je danas svedeno na najmanju moguću mjeru. Od ukupne površine golf igrališta, primjerice 100 ha, intenzivno (4 do 5 puta godišnje) se gnoje samo tee-evi i green-ovi, čija površina iznosi ukupno oko 2 ha. Umjereno se gnoje (2 do 3 puta godišnje) fairway-i koji zauzimaju 25-30 ha površine. Ostali dio igrališta gnoji se samo ukoliko je to potrebno. Prema potrebi, pesticidima se tretiraju samo tee-evi i green-ovi, a vrlo rijetko i fairway-i. Prijedlog odredbi UPU Ladina predviđa izvedbu razdjelnog sustava odvodnje i vlastitih pročistača otpadnih voda. Predviđeno je dio prikupljenih i pročišćenih otpadnih voda koristiti za zalijevanje. Time se smanjuje količina otpadnih voda koja se ispušta u okoliš, a istovremeno se smanjuje potreba za svježom vodom. Također, u Odredbama UPU Ladina navodi se da je potrebno osigurati apsolutnu zaštitu podzemnih voda što zahtijeva primjenu visokog stupnja pročišćavanja voda svih "pratećih sadržaja golf terena" kao i onemogućavanje dotoka sastojaka umjetnih gnojiva i pesticida u podzemne vode. Nadalje, utjecaj na vode razmatra se prvo kroz postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, a potom kroz postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te će se u potrebnom opsegu odrediti mjere zaštite voda u skladu s opterećenjima koje golf igralište Ladina s pratećim sadržajima predstavlja i karakteristikama vodnih tijela na koje to može utjecati. 2 Hrvatske vode, VGO za slivove južnog Jadrana: Mišljenje o sadržaju strateške studije procjene utjecaja na okoliš (Klasa: 351-03/18-01/0000594, Urbroj: 374-24-1-19-3, 23.01.2019.), priloženo u poglavlju 12.5. lipanj 2019. 17

Tablica 2.3-2. Odnos UPU Ladina s drugim relevantnim strategijama, programima i planovima na regionalnoj razini (abecednim redom) STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima STRATEGIJA NA REGIONALNOJ RAZINI Županijska razvojna strategija Županijska razvojna strategija temeljni je strateški planski dokument za društveno-gospodarski razvoj Zadarske županije u skladu s Zadarske županije do 2020. načelima održivog razvoja. Razvojna strategija do 2020. određuje tri cilja. Cilj 1. je gospodarski konkurentna i inovativna županija. Cilj 2 je godine (Službeni glasnik resursno učinkovita županija. Cilj 3 je povećana i uravnotežena kvaliteta života stanovništva županije. Strateški ciljevi su razrađeni na Zadarske županije 20/17) prioritete i određene su mjere za postizanje ciljeva prema postavljenim prioritetima. U sklopu cilja 1 određen je prioritet 1.4. Smanjena sezonalnost turizma te povećana kvaliteta turističkih sadržaja. Mjere su 1.4.1. Razvoj sustava upravljanja destinacijom, 1.4.2. Razvoj turističke infrastrukture i 1.4.3. Razvoj specifičnih oblika turizma. Mjera 1.4.3. obuhvaća: 1) razvoj turističkih proizvoda prilagođenih ruralnom prostoru, 2) objedinjavanje ponude i stvaranje proizvoda kulturnog turizma, 3) poticanje daljnjeg razvoja kupališnog turizma, 4) razvoj kulturnog turizma, 5) razvoj gastro turizma, 6) razvoj ciklo turizma, 7) poticanje razvoja MICE turizma, 8) unapređenje i objedinjavanje ponude avanturističkog turizma, 9) razvoj speleoturizma, 10) razvoj agro turizma, 11) razvoj vjerskog turizma, 12) podizanje kvalitete postojećih i rad na realizaciji novih kapaciteta u okviru nautičkog turizma i 13) razvoj zdravstvenog turizma. PROGRAMI NA REGIONALNOJ RAZINI Program zaštite okoliša Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 04/15) Iako razvoj golf turizma nije naveden u opisu mjere M.1.4.3. bitno je napomenuti da je razvoj golfa predviđen glavnim dokumentima iz područja turizma na državnoj i regionalnoj razini - Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) i Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023., a da je prostor obuhvata UPU Ladina predviđen odnosnim dokumentima prostornog uređenja. UPU Ladina, odnosno izgradnja golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima, pridonosi cilju 1.4. Smanjena sezonalnost turizma te povećana kvaliteta turističkih sadržaja Županijske razvojne strategije Zadarske županije do 2020. godine. Program zaštite okoliša Zadarske županije donesen je 2015. godine i odnosi se na četverogodišnje razdoblje. Program je preuzeo ciljeve Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) koji se odnose na turizam te su ciljevi zaštite okoliša u sektoru turizma Zadarske županije: C1) Zaštita svih resursnih potencijala i njihovo što potpunije valoriziranje, C2) Uravnotežen razvoj osmišljen na načelu održivosti i C3) Preuzimanje veće uloge turizma u podizanju kakvoće neposrednog okoliša. Za postizanje tih ciljeva određene su mjere. Kroz mjere je, između ostaloga, naglašava potreba razvoja turizma na lokalnoj razini u skladu s Glavnim planom razvoja turizma Zadarske županije. Razvoj projekata predviđenih Glavnim planom razvoja turizma na pojedinim turističko geografskim cjelinama treba temeljiti na principima održivog rasta u ekonomskom, ekološkom i sociokulturnom smislu. S toga je dokumentima prostornog uređenja potrebno predvidjeti raspored, kategoriju, kapacitet i veličinu turističkih zona koja uvažava prihvatni kapacitet i broj osnovnih turističkih privlačnosti okolnog prostora. Pri tome treba poštivati prioritet zaštite prirode unutar posebno zaštićenih područja. Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023. s ciljem smanjenja sezonalnosti turizma želi potaknuti razvoj novih i unaprijediti ponudu postojećih specifičnih oblika turizma. To obuhvaća i razvoj golf turizma. Prostor obuhvata UPU Ladina predviđen je Prostornim planom Zadarske županije i Prostornim planom uređenja Općine Novigrad. Prostor obuhvata UPU-a izvan je zaštićenih područja prirode i ekološke mreže. Kapaciteti predloženi UPU-om Ladina slijede osnove postavke određene Prostornim planom Zadarske županije. Uvjeti lipanj 2019. 18

STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Zadarske županije za četverogodišnje razdoblje (Sl. glasnik Zadarske županije 20/17) Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima zaštite okoliša određuju se prvo kroz postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, potom u postupku procjene utjecaja na okoliš 3 te kroz ishođenja odobrenja potrebnih za realizaciju golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima, u skladu s posebnim propisima. Time se će odrediti i konačni prihvatni kapaciteti i druge prostorne uvjete za golf igralište Ladina i prateće sadržaje. Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama određuje mjere koje bi se u četverogodišnjem razdoblju trebale primijeniti da bi se izbjegao, smanjio i/ili uklonio negativni, najčešće antropogeni utjecaj na kvalitetu zraka, ozonski sloj i klimatske promjene te kako bi se ublažile negativne posljedice koje klimatske promjene mogu uzrokovati. Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim određeni Programom su: C1) Očuvati ili poboljšati postojeću kvalitetu zraka, C2) Unaprijediti sustav praćenja kvalitete zraka na području Zadarske županije, C3) Smanjiti emisije onečišćujućih tvari koje negativno utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje, C4) Smanjivati emisije stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te doprinositi povećanju razine odliva stakleničkih plinova i C5) Informirati i educirati javnost o važnosti zaštite kvalitete zraka, ograničavanju emisija onečišćujućih tvari, stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama. Za ostvarivanje ciljeva određenu su mjere. M3-3 odnosi se na ograničavanje emisije amonijaka (NH 3 ) učinkovitim gospodarenjem stajskim gnojivom i racionalnim korištenjem mineralnih gnojiva. Za održavanje golf terena koriste se gnojiva. Prema razmatranjima iz Akcijskog plana razvoja golf ponude (Ministarstvo turizma, 2017.), korištenje umjetnih gnojiva na golf igralištu je danas svedeno na najmanju moguću mjeru. Od ukupne površine golf igrališta od 100 ha, intenzivno (4 do 5 puta godišnje) se gnoje samo tee-evi i green-ovi, čija površina iznosi ukupno oko 2 ha. Umjereno se gnoje (2 do 3 puta godišnje) fairway-i koji zauzimaju 25-30 ha površine. Ostali dio igrališta gnoji se samo ukoliko je to potrebno. To sve ukazuje da je današnja najbolja praksa racionalno korištenje gnojiva. To ima pozitivan utjecaj na okoliš, a smanjuje operativne troškove rada i održavanja golf igrališta. PLANOVI NA REGIONALNOJ RAZINI Glavni plan razvoja turizma Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije glavni je strateški, razvojni dokument kojim se usmjerava turistički razvitak u Županiji do Zadarske županije 2013-2023. 2023. godine. Zadarska županija u razvoju turizma ima tri strateška cilja. Cilj 1 je uspostava održivog učinkovitog sustava upravljanja (Službeni glasnik Zadarske resursima i potencijalima turizma. Cilj 2 je smanjenje sezonalnosti kroz razvoj konkurentnog turističkog sektora. Cilj 3 je unaprjeđenje županije 6/14) turističke infrastrukture i usluga te zaštita okoliša. Strateški ciljevi su razrađeni na prioritete i određene su mjere za postizanje ciljeva prema postavljenim prioritetima. U sklopu cilja 2 postavljen je prioritet 2.1. Smanjenje sezonalnosti u sklopu kojeg je dana mjera M.2.1.1. Poticanje razvoja i unaprjeđenje specifičnih oblika turizma. Mjerom M.2.1.1. želi se potaknuti razvoj novih i unaprijediti ponuda postojećih specifičnih oblika turizma u svrhu diversifikacije turističke ponude, daljnjeg razvoja turizma te smanjenje sezonalnosti. Predviđene aktivnosti u sklopu mjere M.2.1.1 obuhvaćaju stvaranje preduvjeta za razvoj MICE turizma; objedinjavanje ponude i stvaranje proizvoda kulturnog turizma; razvoj zabavnih parkova; razvoj golf turizma; stvaranje centara zdravstvenog turizma; razvoj cikloturzima; unaprjeđenje i objedinjavanje ponude avanturističkog turizma; razvoj eko turizma; unaprjeđenje nautičkog turističkog proizvoda; unaprjeđenje lovnog i ribolovnog turizma; razvoj agro / seoskog turizma i druge slične djelatnosti. 3 Zahvat Igrališta za golf obavezna je prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. lipanj 2019. 19

STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima Prostorni plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15) UPU Ladina znači stvaranje preduvjeta za razvoja golf turizma te je UPU u skladu s Glavnim planom razvoja turizma Zadarske županije 2013-2023. U Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije (PPZŽ) igralište za golf s pratećim sadržajima na lokaciji Ladina proglašeno je jednom od športskih građevina od važnosti za Državu. Određeno je da igralište s 18 rupa treba imati min površinu 70 ha, a max 120 ha. Nadalje se navodi da je u sklopu zone golf igrališta moguće planirati izgradnju pratećih i smještajnih objekata površine max. 10% cjelokupne zone golf igrališta. Izgradnja smještajnih kapaciteta unutar zone pratećih i smještajnih objekata treba osigurati min. 200 m 2 po postelji. Ukoliko se zone golf igrališta nalaze u blizini vodozaštitnog područja izvorišta ili drugih vrijednih vodenih površina potrebno je provesti mjere zaštite nadzemnih ili podzemnih voda ili mora, uz obvezatnu izgradnju zatvorenog sustava odvodnje drenažnih voda, kao i pročišćavanje i ponovnu uporabu drenažnih voda. Županijski plan nalaže da je planovima nižeg reda potrebno obavezno opisati predviđeni način osiguranja vode za potrebe zalijevanja (akumulacije, podzemna voda, prikupljanje kišnice i sl.). Prilikom izgradnje golf igrališta osim provođenja mjera zaštite arheoloških i etnozona, obvezno je kvalitetne elemente krajobraza (terasaste kulture, suhozidne gradnje i suhozide) sačuvati i bez bitnih izmjena uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta. UPU Ladina predviđa izgradnju golf igrališta s 18 rupa ukupne površine 100 ha, od čega 10 ha zauzimaju prateće i smještajne građevine, a golf tereni oko 70 ha. UPU Ladina uvjetuje apsolutnu zaštitu podzemnih voda kroz primjenu visokog stupnja pročišćavanja voda svih "pratećih sadržaja golf terena" kao i onemogućavanje dotoka sastojaka umjetnih gnojiva i pesticida u podzemne vode. UPU navodi uvjet da se smještajnim kapacitetima unutar zone pratećih i smještajnih objekata treba osigurati min. 200 m 2 po postelji. UPU-om je predviđena izvedba razdjelnog sustava odvodnje i vlastitih pročistača otpadnih voda. Predviđeno je dio prikupljenih i pročišćenih otpadnih voda koristiti za zalijevanje. Time se smanjuje količina otpadnih voda koja se ispušta u okoliš, a istovremeno se smanjuje potreba za svježom vodom. Također, u Odredbama UPU Ladina navodi se da je potrebno osigurati apsolutnu zaštitu podzemnih voda što zahtijeva primjenu visokog stupnja pročišćavanja voda svih "pratećih sadržaja golf terena" kao i onemogućavanje dotoka sastojaka umjetnih gnojiva i pesticida u podzemne vode. Nadalje, utjecaj na vode razmatra se prvo kroz postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, a potom kroz postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te će se u potrebnom opsegu odrediti mjere zaštite voda u skladu s opterećenjima koje golf igralište Ladina s pratećim sadržajima predstavlja i karakteristikama vodnih tijela na koje to može utjecati. U UPU Ladina navodi se da terenskim pregledom nije evidentiran niti jedan arheološki lokalitet, samostojeća struktura niti pokretni arheološki nalaz. Jedine strukture koje nisu konkretno vezane uz modernu poljoprivredu i stočarstvo su gomile, za koje postoji vrlo slaba mogućnost da pripadaju arheološkom kontekstu. Predlaže se arheološki nadzor pri zemljanim radovima uklanjanja ovih gomila kao mjeru kojom bi se dobila konačna potvrda funkcije ovih elemenata. Unutar obuhvata Plana evidentirani su elementi tradicijske baštine poput suhozidnih konstrukcija, pastirskih kućica, bunara, lokvi, klakara i sl. Predlaže se dokumentiranje cjelovitih konstrukcija koje su još uvijek u upotrebi. U UPU se također navodi da je u najvećoj mogućoj mjeri zonu potrebno planirati na način da se sačuvaju postojeći suhozidi odnosno da se suhozidi izmjeste na način da predstavljaju ogradu između različitih namjena unutar zone. Iz svega navedenoh može se zaključiti da je UPU u skladu s odredbama županijskog prostornog plana. lipanj 2019. 20

Tablica 2.3-3. Odnos UPU Ladina s drugim relevantnim strategijama, programima i planovima na lokalnoj razini STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima PROGRAM NA LOKALNOJ RAZINI Strateški razvojni program Općine Novigrad za razdoblje od 2016-2020. (Službeni glasnik Zadarske županije 04/17) Strateški razvojni program Općine Novigrad za razdoblje od 2016-2020. određuje dva cilja: 1) Razvoj i unapređenje životnih uvjeta Općine Novigrad i 2) Održivi gospodarski razvoj na području Općine Novigrad. Za svaki cilj određene su prioritetne mjere. Prioritetna mjera cilja 2) je M.2.1. Razvoj turističke djelatnosti. Svrha ove mjere je stvaranje preduvjeta za aktivan rast i razvoj zajednice baziran na razvoju turističkih djelatnosti kroz podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta, te uvođenje novih turističkih atrakcija razvijanjem selektivnih vrsta turizma i popratne infrastrukture. U svrhe osnaživanja turističkih kretanja na području Općine nužno je proširenje smještajnih kapaciteta u vidu hotelskog smještaja i autokampa, te usmjeravanje na podizanje kvalitete i plasman autohtonih proizvoda. Kako bi se dodatno naglasila atraktivnost područja, te omogućila njegova prepoznatljivost, pokrenuta je inicijativa zaštite novigradskih dagnji koje se nameću kao proizvod od lokalne važnosti. Svrha ove mjere također je poticanje razvoja aktivnog, ruralnog i ljetno-kupališnog turizma kako bi se osiguralo produljenje turističke sezone, te omogućio daljnji razvitak gospodarskih aktivnosti u području djelatnosti turizma. U te svrhe na području Općine planira se uređenje biciklističkih staza koje čine okosnicu razvoja rekreacijskog turizma, te popratne sportske infrastrukture. Kulturno-umjetničke manifestacije vrše direktan utjecaj na izgradnju imidža Općine, te naglašavaju kulturalno-povijesnu atraktivnost predmetnog područja, stoga je njihovo uvođenje u turističku ponudu od važećeg interesa za sveukupni razvoj lokalne zajednice. Daljnja promocija kulturnih manifestacija nužna je poradi unapređenja poslovanja subjekata turističke ponude i komercijalne aktivnosti na području Općine što ima direktan utjecaj na stvaranje dodatnog prihoda i povećanje radno intenzivne djelatnosti u obliku dodatnog, privremenog ili stalnog zapošljavanja lokalnog stanovništva. PLAN NA LOKALNOJ RAZINI Iako razvoj golf turizma nije naveden u opisu mjere M.2.1. potrebno je napomenuti da je prostor obuhvata UPU Ladina predviđen odnosnim dokumentima prostornog uređenja pa tako i Prostornim planom uređenja Općine Novigrad. Izgradnja golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima pridonosi razvoju turističkih djelatnosti pa time i gospodarskom razvoju Općine Novigrad. lipanj 2019. 21

Prostorni plan uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 08/13, 16/16, 01/17) U Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Novigrad (PPUO, Plan) igralište za golf Ladina - Novigrad s pratećim sadržajima površine 40 ha i više proglašeno je jednom od sportskih građevina od važnosti za Državu. Za izgradnju i uređenje igralište za golf Ladina obvezatna je izrada Urbanističkog plana uređenja uz poštivanje uvjeta za izgradnju i uređenje zona golf igrališta iz PPZŽ-a. Nadalje, oblik, veličina i lokacija zone golf igrališta definirana je i ucrtana u grafičke priloge Plana. Područje za sportsko-rekreacijsku namjenu (R) pripada izgrađenim strukturama i prostorima/površinama van građevinskih područja (GP) naselja. Unutar površina za izgradnju i uređenje objekata i površina izvan GP-a naselja treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju. Utvrđuje se min. broj parkirališnih/garažnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni građevine i to: za hotel, pansion, motel 1 PM na dvije sobe, a za apartmane 1 PM po apartmanu. Izgrađene i uređene slobodne površine treba zasaditi zaštitnim i ukrasnim zelenilom koristeći autohtone biljne vrste. Odstranjivanje zatečenih stabala je dozvoljeno samo ako se stabla ne mogu integrirati u planirani zahvat. Svako odstranjeno stablo mora se zamijeniti jednakim ili sličnim stablom na drugoj lokaciji unutar ili u neposrednoj blizini građevne čestice. Na području Općine Novigrad nalaze se dva vodozahvata, Nazaret i Jerezine, za koja nisu određene zone sanitarne zaštite. Pretpostavlja se da se predmetna zona nalazi u III zoni sanitarne zaštite, pa je aktivnosti u tom prostoru potrebno uskladiti sa odredbama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) koje se odnose na III zonu sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kaverznom poroznosti. Za predmetnu zonu vrijede ograničenja u prostoru koje se odnose na III zonu sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kaverznom poroznosti predmetnog Pravilnika. Za navedene vodozahvate potrebno je donijeti Odluku o zonama sanitarne zaštite. Planom se određuje razvoj odvodnje preko tri zasebna sustava: sustav odvodnje priobalnog područja za naselje Novigrad i planiranu turističku zonu te sustavi odvodnje zaobalnog područja za naselje Paljuv i naselje Pridraga. Morski akvatorij Novigradskog mora prema svojoj ugroženosti svrstava se u prostor vrlo osjetljivog područja mora, što znači da je zabranjeno ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj čišćenja, opterećenja područja i izgrađenosti javne odvodnje. U cilju zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti Planom se propisuju sljedeće mjere: očuvati i zaštititi prirodni i kultivirani krajolik kao temeljnu vrijednost prostora, očuvati prirodna staništa, kvalitetu prostora štititi izgradnjom odgovarajućih sustava odvodnje, pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti, sprječavati nepotrebna nasipavanja i betonizaciju obale, očuvati i obnavljati tradicijsko graditeljstvo, ali i sve druge povijesne građevine spomeničkih svojstava kao nositelja prepoznatljivosti prostora te očuvati povijesne slike, volumen (gabarit) i obris naselja, naslijeđene vrijednosti krajobraza i slikovitih vizura. UPU-om je određeno da je potrebno osigurati minimum parkirališnih mjesta prema kriteriju 1 PM na 2 sobe u hotelu, 1 PM po sobi u vili te 1 PM po apartmanu. Unutar obuhvata Plana planira se parkirna površina sa cca 330 PM ispred klupske kuće, za prostornu cjelinu R2 potrebno je osigurati 10 parkirališnih mjesta (PM). Za prostornu cjelinu R3 potrebno je osigurati 2 PM. U UPU se navodi da prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zelene i zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija, a ozelenjavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama drveća i grmlja. U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom lokve i njihovu neposrednu okolicu. Kako se u sklopu golf igrališta planira izgradnja umjetnih akumulacija ili vodenih površina, iste trebaju izgledom i vegetacijskim sastavom oponašati prirodne lokve. Također se navodi da je potrebno, gdje god okolnosti dopuštaju, planirati zahvate izvan područja visoke šume kako ne bi došlo do njezinog uništavanja i/ili degradacije, odnosno da se isto svede na minimum. lipanj 2019. 22

STRATEGIJA/PROGRAM/PLAN Odnos UPU Ladina s drugim strategijama, programima i planovima U Odredbama UPU Ladina navodi se da je potrebno osigurati apsolutnu zaštitu podzemnih voda što zahtijeva primjenu visokog stupnja pročišćavanja voda svih "pratećih sadržaja golf terena" kao i onemogućavanje dotoka sastojaka umjetnih gnojiva i pesticida u podzemne vode. Planom se planira izgradnja sustava za odvodnju sanitarnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije. Sanitarne otpadne vode prikupljaju se u sustave zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda usmjeravaju prema tri planirana uređaja za pročišćivanje otpadnih voda (UPOV). Nakon pročišćavanja otpadnih voda na odgovarajući propisani stupanj vrši se ispuštanje vode u akumulacijski bazen (koristi se za zalijevanje) ili u upojni bunar, što zahtijeva postupke pročišćavanja s vrlo visokim učincima, tj. sa strožim uvjetima za pojedine parametre onečišćenja.nadalje, utjecaj na vode razmatra se prvo kroz postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, a potom kroz postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te će se u potrebnom opsegu odrediti mjere zaštite voda u skladu s opterećenjima koje golf igralište Ladina s pratećim sadržajima predstavlja i karakteristikama vodnih tijela na koje to može utjecati. UPU-om je predviđena izvedba razdjelnog sustava odvodnje i vlastitih pročistača otpadnih voda. Unutar obuhvata Plana evidentirani su elementi tradicijske baštine poput suhozidnih konstrukcija, pastirskih kućica, bunara, lokvi, klakara i sl. Predlaže se dokumentiranje cjelovitih konstrukcija koje su još uvijek u upotrebi. U UPU se također navodi da je u najvećoj mogućoj mjeri zonu potrebno planirati na način da se sačuvaju postojeći suhozidi odnosno da se suhozidi izmjeste na način da predstavljaju ogradu između različitih namjena unutar zone. Iz svega navedenoh može se zaključiti da je UPU u skladu s odredbama općinskog prostornog plana uređenja. lipanj 2019. 23

2.4. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČENIM MEĐUNARODNIM UGOVORIMA I SPORAZUMIMA KOJI SE ODNOSE NA UPU LADINA TE NAČIN NA KOJI SU TI CILJEVI I DRUGA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA UZETI U OBZIR TIJEKOM NJEGOVE IZRADE U nastavku je analiziran odnos ciljeva UPU Ladina s ciljevima zaštite okoliša uspostavljenih po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma (Tablica 2.4-1.). Tablica 2.4-1. Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključenim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji se odnose na UPU Ladina te način na koji su ti ciljevi i druga pitanja zaštite okoliša uzeti u obzir tijekom njegove izrade KONVENCIJA /PROTOKOL /SPORAZUM KLIMATSKE PROMJENE I ZRAK Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992.) Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Kyoto, 1997.) Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Doha, 2012.) Pariški sporazum (Pariz, 2015.) Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključenim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji se odnose na UPU Ladina te način na koji su ti ciljevi i druga pitanja zaštite okoliša uzeti u obzir tijekom njegove izrade Republika Hrvatska od 1996. godine stranka je Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Konvencija je stupila na snagu za Republiku Hrvatsku 07.07.1996. Cilj Konvencije je uspostaviti stabilnost koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sustav. U okviru Konvencije, 1997. godine usvojen je Kyotski protokol kojim se propisuje obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova. RH postala je punopravna članica Kyotskog protokola 28.08.2007. RH je kao članica Kyotskog protokola imala cilj smanjenja ukupne emisije stakleničkih plinova od najmanje 5% u razdoblju od 2008. do 2012. u odnosu na baznu 1990. godinu. Postavljeni cilj ostvaren je na kraju prvog obvezujućeg razdoblja 31.12.2012. Na 18. Konferenciji država stranaka Konvencije te 8. Konferenciji stranaka Kyotskog protokola 2012. godine usvojena je odluka kojom se reguliraju novi ciljevi u smanjenju emisija stakleničkih plinova (izmjene iz Dohe). Amandmanom na Prilog B Kyotskog protokola EU je prihvatila obvezu smanjenja emisije za 20% do 2020. u odnosu na 1990. godinu (drugo obvezujuće razdoblje). Obveze RH iskazane su u obliku obveza EU. Unutar EU ti se postoci različito računaju za pojedine zemlje, poštujući emisije u baznim godinama i princip solidarnosti. Za pojedine države su propisane kvote za sektore koji nisu u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (mala ložišta, promet, poljoprivreda, mala industrija, gospodarenje otpadom), dok se veliki izvori emisija u zrak nalaze u zajedničkoj kvoti EU i emisijske jedinice kupuju na dražbi. Kvota za sektore koji nisu u sustavu trgovanja emisijama za RH dozvoljava povećanje emisije stakleničkih plinova za 11% do 2020. godine u odnosu na 2005. godinu. Na 21. zasjedanju konferencije stranaka Konvencije 2015. godine u Parizu potpisan je Pariški sporazum, koji je stupio na snagu 4.11.2016. To je globalni dugoročni sporazum o klimatskim promjenama koji se odnosi na razdoblje nakon 2020. godine. Njegov glavni dugoročni cilj je smanjenje emisije stakleničkih plinova i ograničenje rasta globalne temperature na manje od 2 u odnosu na predindustrijsku razinu. RH stranka je Pariškog sporazuma, kojim su se sve države članice EU obvezale do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% u odnosu na 1990. godinu. Pariški sporazum stupio je na snagu 4.11.2016. RH se obvezuje provoditi mjere u okviru EU obveza. Unutar EU za sektore koji nisu u sustavu trgovanja emisijama svaka država lipanj 2019. 24

KONVENCIJA /PROTOKOL /SPORAZUM Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključenim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji se odnose na UPU Ladina te način na koji su ti ciljevi i druga pitanja zaštite okoliša uzeti u obzir tijekom njegove izrade ima različite ciljeve. Temeljem Uredbe (EU) 2018/842 europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 utvrđuje se potrebno smanjenje emisije po pojedinim državama. Za RH je određeno smanjenje emisije stakleničkih plinova od -7% do 2030. godine za sektore koji nisu u sustavu trgovanja emisijama. Na golf igralištima provode se agrotehničke mjere s ciljem održavanja travnjaka. To uključuje i prihranu travnjaka. Sa stajališta utjecaja na klimu, zbog stvaranja stakleničkih plinova, od interesa je prihrana dušikom. Isto kao i u poljoprivrednim djelatnostima, dodatkom dušika u tlo povećava se količina dostupnoga dušika za nitrifikaciju i denitrifikaciju kao i emitirana količina didušikovog oksida (N 2 O) koji je staklenički plin. Konvencija o prekograničnim onečišćenjima zraka na velikim udaljenostima LRTAP konvencija (Geneva, 1979.) Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona - Gothenburg protokol (Gothenburg, 1999.) i drugi protokoli Razmatranja u poglavlju 6.1. Klimatske promjene (ublažavanje i prilagodba) pokazuju da je emisija N 2 O izražena kao CO 2 -eq (izračunata uz konzervativne pretpostavke kojima se dobiva i precijenjena vrijednost emisije) zanemariva u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj. Ona je zanemariva i u odnosu na emisije iz sektora poljoprivrede (gdje će ona biti posredno obuhvaćena kroz ukupnu potrošnju umjetnih gnojiva na razini RH) jer čini svega 0,0044% od emisije stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede u 2016. godini te prihrana golf terena Ladina ne ugrožava za Hrvatsku postavljene ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova. Republika Hrvatska stranka je Konvencije o prekograničnim onečišćenjima zraka na velikim udaljenostima od 8.10.1991. Cilj je LRTAP konvencija ograničiti i smanjiti emisije onečišćujućih tvari, te na taj način postupno smanjiti onečišćenje zraka i prekogranični transport onečišćujućih tvari. LRTAP konvencija dopunjena je s osam protokola. Obveze iz LRTAP konvencije ugrađene su u Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18). Zakon o zaštiti zraka prati Uredba o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (NN 76/18), koja određuje nacionalne kvote za sumporov dioksid, dušikove okside, hlapive organske spojeve i amonijak te nacionalne obveze smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku na području RH kao minimum ograničavanja godišnjih antropogenih emisija sumporovog dioksida (SO 2 ), dušikovih oksida (NO x ), nemetanskih hlapivih organskih spojeva (NMHOS), amonijaka (NH 3 ) i sitnih lebdećih čestica (PM) koje su primjenjive od 2020. do 2029. i od 2030. godine. Za postizanje emisijskih kvota primjenjuje se Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09). Program je donesen, između ostaloga, na temelju Gothenburškog protokola - protokola LRTAP konvencije koji se odnosi suzbijanje zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona. U sklopu godišnjeg inventara emisija onečišćujućih tvari u zraku na području Republike Hrvatske - Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (1990-2016.) dani su prikazi trendova i projekcija emisija NOx, SO 2, NMHOS, NH 3, PM 2,5 i PM 10. S obzirom na specifičnosti UPU Ladina od interesa su NO X koji nastaju izgaranjem prirodnog lipanj 2019. 25

KONVENCIJA /PROTOKOL /SPORAZUM Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključenim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji se odnose na UPU Ladina te način na koji su ti ciljevi i druga pitanja zaštite okoliša uzeti u obzir tijekom njegove izrade plina ili ukapljenog naftnog plina za potrebe grijanja i emisija NH 3 od prihrane travnjaka. Podaci o nacionalnim emisijama NOx kroz vremensko razdoblje od 1996. do 2016. godine iz zadnjeg godišnjeg inventara pokazuju da je emisija NOx ispod vršne vrijednosti utvrđene Gothenburškim protokolom. Projekcije NOx pokazuju da će nacionalna emisija i dalje padati te da će biti ispod vršne prema Gothenburškom protokolu nakon 2020. godine koja je, prema Uredbi (NN 76/18), određena kao smanjenje od 31% u odnosu na emisiju NOx u 2005. godinu. Emisija NOx od sadržaja planiranih UPU-om dolazi od korištenja prirodnog plina ili ukapljenog naftnog plina za grijanje hotela, apartmana i vila te golf kuće, kako je opisano u poglavlju 6.2. Utjecaj na zrak. Ona će varirati ovisno o atmosferskim prilikama (doba godine, temperatura zraka) i popunjenosti smještajnih kapaciteta (manji broj gostiju znači manji prostor za grijanje), ali niti s konzervativnim pretpostavkama ne ugrožava nacionalne obveze smanjenja emisije NOx nakon 2020. godine. Podaci u zadnjem godišnjem inventaru pokazuju da je u 2016. godini nacionalna emisija amonijaka iznosila 35,0 kt te da je za cijeli povijesni trend od 1990. do 2016. emisija NH 3 iznad vršne vrijednosti utvrđene Gothenburškim protokolom. Međutim, projekcije pokazuju da će se ona primjenom politika i mjera u različitim sektorima smanjivati, a vršna vrijednost prema Gothenburškom protokolu nakon 2020. godine se povećava jer se ona, prema Uredbi (NN 76/18), određuje kao smanjenje od 1% u odnosu na emisiju amonijaka u 2005. godinu. Emisija NH 3 od prihrane tla računa se u godišnjem inventaru emisija prema metodologiji iz EMEP/EEA priručnika 2016 (EMEP/EEA Air pollutant emission inventory guidebook - 2016) na osnovi dušika utrošenog za prihranu i zadanog faktora emisije EF=0,05 kg NH 3 / kg potrošen N (tablica 3.1 u dijelu 3.D EMEP/EEA priručnika 2016). Uz precijenjenu potrošnji dušika za prihranu, kako je opisano u poglavlju 6.1. Klimatske promjene (ublažavanje i prilagodba), emisija amonijaka od prihrane golf terena Ladina iznosi 0,001 kt/god. Ta precijenjena emisija NH 3 ne ugrožava nacionalne ciljeve. MORSKI OKOLIŠ Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja Barcelonska konvencija (Barcelona, 1976, 1995.) Prostor obuhvata UPU Ladina određen je Prostornim planom Zadarske županije i Prostornim planom uređenja Općine Novigrad. Izvan je zaštićenih područja prirode i ekološke mreže. Predložene odredbe UPU Ladina obuhvaćaju mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, postupanja s otpadom i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, koje već na razini prijedloga Odredbi UPU-a planiraju između ostaloga održivo korištenje prirodnih resursa. S obzirom da se za predmetni UPU provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, mjere zaštite prirode odrediti će se u potrebnom opsegu i u tom postupku. Konačni uvjeti zaštite prirode odrediti će se u postupku procjene utjecaja na okoliš. Barcelonskom konvencijom o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja nastoji se osigurati održivo upravljanje prirodnim morskim i kopnenim resursima te štititi morski okoliš i obalne zone sprečavanjem, smanjenjem i uklanjanjem onečišćenja. Konvencija iz 1995. predstavlja osuvremenjenu verziju Konvencije iz 1976. godine. Hrvatska je sukcesijom postala strankom Konvencije 1991. godine, a verzija iz 1995. je u odnosu na Hrvatsku stupila na snagu 9. srpnja 2004. Barcelonsku konvenciju dopunjuje sedam protokola, u kojima je riječ o posebnim aspektima očuvanja okoliša u Sredozemlju. Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja iz izvora i djelatnosti na kopnu Hrvatska je potpisala 2006. godine. Cilj Konvencije je lipanj 2019. 26

KONVENCIJA /PROTOKOL /SPORAZUM Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja iz izvora i djelatnosti na kopnu (Siracusa, 1996.) Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Barcelona, 1995.) Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključenim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji se odnose na UPU Ladina te način na koji su ti ciljevi i druga pitanja zaštite okoliša uzeti u obzir tijekom njegove izrade zaštita Sredozemnog mora od onečišćavanja. U cilju zaštite okoliša i pridonošenja održivomu razvoju područja Sredozemlja, ugovorne će stranke, između ostalog, izraditi procjenu utjecaja na okoliš za predložene djelatnosti za koje se vjeruje da bi mogle imati značajan nepovoljan utjecaj na morski okoliš, kao i preuzeti obvezu promicanja cjelovitoga upravljanja obalnim područjima, uzimajući u obzir zaštitu područja od ekološke i krajobrazne važnosti, kao i razborito korištenje prirodnih bogatstava. Ugovorne stranke spomenutog Protokola poduzet će sve primjerene mjere za sprječavanje, smanjenje, suzbijanje i uklanjanje u najvećoj mogućoj mjeri onečišćavanja područja Sredozemnog mora koje je izazvano ispuštanjem iz rijeka, obalnih objekata ili izljeva, ili proizlazi iz bilo kojih drugih izvora ili djelatnosti na kopnu na njihovom području, dajući prednost postupnom ukidanju unošenja tvari koje su toksične, postojane i sklone biološkom akumuliranju. Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju Hrvatska je potvrdila 2001. godine. Cilj Protokola u smislu posebno zaštićenih područja je zaštititi: a) reprezentativne tipove obalnih i morskih ekosustava odgovarajuće veličine da bi se osigurala njihova dugoročna sposobnost za život i održala njihova biološka raznolikost, b) staništa koja su u opasnosti od nestajanja u njihovom prirodnom području rasprostiranja u Sredozemlju ili koja imaju smanjeno prirodno područje rasprostiranja kao posljedica njihovog povratka u ranije granice rasprostiranja ili zbog njihovog prirođeno ograničenog područja, c) staništa koja su kritična za preživljavanje, razmnožavanje i obnavljanje vrste pred istrebljenjem, ugroženih, ili endemskih vrsta flore i faune, d) mjesta od posebne važnosti zbog svoje zanimljivosti s gledišta znanosti, estetike, kulture ili obrazovanja. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska konvencija (Bern, 1979.) Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.) Predložene odredbe UPU Ladina obuhvaćaju mjere zaštite voda i mora (a kroz to i mjere zaštite zaštićenih područja i biološke raznolikosti u Sredozemlju) kroz zabranu ispuštanja otpadnih voda u vode i more, uključivo procjedne vode koje će nastajati od zalijevanja travnatih površina golf igrališta. Otpadne vode moraju biti u tarvorenom sustavu bez mogućnosti utjecaja na vode i more. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska konvencija usvojena je u odnosu na R. Hrvatsku 2000. godine. Svaka ugovorna stranka će poduzeti korake, u skladu s odredbama ove Konvencije, u promicanju nacionalnih politika za zaštitu divlje flore, divlje divlje faune i prirodnih staništa, s naglaskom na vrste kojima prijeti izumiranje i osjetljive vrste, posebno endemske, te ugrožena staništa. Konvencija o biološkoj raznolikosti usvojena je u odnosu na R. Hrvatsku 1996. godine. Ciljevi Konvencije su: zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti i pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. lipanj 2019. 27

KONVENCIJA /PROTOKOL /SPORAZUM ARHEOLOŠKA BAŠTINA Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine (Valetta, 1992.) Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključenim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji se odnose na UPU Ladina te način na koji su ti ciljevi i druga pitanja zaštite okoliša uzeti u obzir tijekom njegove izrade Unutar obuhvata UPU Ladina ne nalazi se niti jedno područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19). Postoji mogućnost da se u obuhvatu UPU Ladina na ograničenim lokalitetima nalaze šumska staništa koja predstavljaju ugrožene i rijetke stanišne tipove prema Rezoluciji 4 Bernske konvencije, no ista se ne smatraju ugroženim i rijetkim na razini Hrvatske prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). Predložene odredbe UPU Ladina uključuju mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti. Republika Hrvatska potpisala je 2. listopada 2001. godine Europsku konvencije o zaštiti arheološke baštine (revidirane) iz 1992. godine. Konvencija je stupila na snagu u odnosu na RH 7. veljače 2005. godine. Cilj Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskog kolektivnog sjećanja i predmeta povijesnog i znanstvenog proučavanja. Stranke Konvencije su obavezne uspostaviti pravni sustav zaštite arheološke baštine, i to propisivanjem: i. vođenja evidencije o arheološkoj baštini i utvrđivanja zaštićenih spomenika i područja, ii. uspostavljanja zaštićenih arheoloških područja, čak i ukoliko nema vidljivih ostataka na zemlji ili pod vodom radi očuvanja materijalnih dokaza koje će proučavati budući naraštaji i iii. obveze nalaznika slučajnog nalaza predmeta arheološke baštine da o tome obavijesti nadležna tijela i preda otkrivene nalaze na ispitivanje. Određene su mjere zaštite koje se odnose na način provedbe arheoloških istraživačkih radova i mjere fizičke zaštite baštine. U svrhu cjelovite zaštite arheološke baštine, stranke Konvencije obvezuju se i: i. poduzeti mjere za usuglašavanje i povezivanje pojedinih zahtjeva arheologije i razvojnih planova osiguravajući da arheolozi sudjeluju: a) u politikama planiranja izrađenima na način koji osigurava uravnotežene strategije zaštite, očuvanja i unapređivanja lokaliteta od arheološkog interesa, b) u različitim fazama izrade razvojnih planova, ii. osigurati da se arheolozi, gradski i regionalni planeri sustavno međusobno savjetuju kako bi omogućili: a) izmjene onih razvojnih planova koji bi mogli imati štetne učinke na arheološku baštinu, b) dovoljno vremena i sredstava za izradu primjerene znanstvene studije o lokalitetu te objavljivanje nalaza studije, iii. osigurati da se u procjenama utjecaja okoliša i odlukama koje iz njih proistječu u potpunosti uzmu u obzir arheološke lokalitete i njihov okoliš, iv. predvidjeti propisima, u slučaju pronalaska predmeta arheološke baštine tijekom gradnje, njihovu zaštitu na samom lokalitetu kada je to moguće, v. osigurati da otvaranje arheoloških lokaliteta za javnost, a posebno bilo kakvi pripremni građevinski radovi potrebni za prihvat velikog broja posjetitelja, ne prouzroče štetne posljedice na arheološka i znanstvena svojstva takvih lokaliteta i njihovog okoliša. lipanj 2019. 28

KONVENCIJA /PROTOKOL /SPORAZUM KRAJOBRAZ Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca, 2000.) PRISTUP INFORMACIJAMA Konvencija o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998.) Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključenim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji se odnose na UPU Ladina te način na koji su ti ciljevi i druga pitanja zaštite okoliša uzeti u obzir tijekom njegove izrade Obveze koje Konvencija stavlja svojim strankama s ciljem zaštite arheološke baštine razrađene su u hrvatskim propisima koji uređuju zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Propisi koji se odnose na prostorno uređenje uvjetuju da se kulturna baština sagleda u dokumentima prostornog uređenja. U skladu s propisima ishođene su smjernice Konzervatorskog odjela u Zadru pri Ministarstvu kulture za izradu UPU Ladina, temeljem kojih je za potrebe izrade UPU-a proveden arheološki pregled. Rezultati arheološkog pregleda ugrađeni su u prijedlog UPU-a. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana ili programa na okoliš (NN 3/17) i Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) uvjetuju da se u strateškoj procjeni utjecaja strategije/plana/programa na okoliš i procjeni utjecaja zahvata na okoliš obrade mogući utjecaji strategije/ plana/programa i zahvata na kulturno - povijesnu baštinu te da se odrede mjere zaštite u potrebnom opsegu. Svrha je Konvencije promicati krajobraznu zaštitu, upravljanje i planiranje europskih krajobraza te organizirati europsku suradnju o pitanjima krajobraza. Hrvatska je Konvenciji pristupila 2002. godine, a na snagu je stupila 2004. godine. Konvencija se bavi svakodnevnim ili degradiranim krajobrazima, kao i onima koji se mogu smatrati iznimnima. Drugim riječima, Konvencija priznaje važnost svih krajobraza, a ne samo iznimnih krajobraza, s obzirom na njihov odlučujući utjecaj na kvalitetu života te s obzirom na činjenicu da zaslužuju pažnju u sklopu krajobrazne politike. Mnoga ruralna područja i posebice prigradska područja doživljavaju drastične promjene te zaslužuju veću skrb vlasti i javnosti. Ključni je aspekt Konvencije aktivna uloga koju ona dodjeljuje javnosti u pogledu percepcije i vrednovanja krajobraza. Jačanje svijesti stoga je ključno radi uključivanja javnosti u odluke koje se odražavaju na njen životni krajobraz. Ugrađivanje krajobraza u urbanističko planiranje bio je jedan od elemenata izrade UPU Ladina. U UPU se uvjetuje zaštita lokvi kao prepoznatog krajobraznog elementa u obuhvatu Plana. Planom se uvjetuje izgradnju građevina na način da se ne naruši fizionomija krajobraza, gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama način i uvjeti gradnje definirani su kroz Odredbe za provođenje Plana. Hrvatski je sabor ratificirao Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) u prosincu 2006. godine. Potvrđivanjem konvencije i uključivanjem njezinih odredaba u Zakon o zaštiti okoliša, Republika Hrvatska je dodatno potvrdila svoju odlučnost za otvoren i slobodan pristup informacijama o okolišu. Baveći se odnosom između javnosti i tijela javne vlasti, Arhuška konvencija jamči javnosti pravo na pristup informacijama o okolišu, pravo na sudjelovanje u postupcima donošenja odluka te pravo pristupa pravosuđu u pitanjima koja se odnose na okoliš na lokalnoj/regionalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana ili programa na okoliš (NN 3/17) i Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) uvjetuju da se u stratešku procjenu utjecaja strategije/plana/programa na okoliš i procjenu utjecaja lipanj 2019. 29

KONVENCIJA /PROTOKOL /SPORAZUM Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključenim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji se odnose na UPU Ladina te način na koji su ti ciljevi i druga pitanja zaštite okoliša uzeti u obzir tijekom njegove izrade zahvata na okoliš uključi javnost kroz različite faze provedbe postupka. Na taj način javnost dobija potpunu, točnu i ažurnu/aktualnu informaciju u vezi sa stanjem okoliša i sudjeluje u donošenju odluka o strategiji/planu/programu odnosno zahvatu. lipanj 2019. 30

3. PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA I MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE PLANA 3.1. KLIMATSKE ZNAČAJKE Dosadašnje stanje Prostor obuhvata UPU Ladina nalazi se u području koje prema Köppenovoj klasifikaciji klime ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom, bez sušnog razdoblja s najmanje oborina ljeti (oznaka Cfsa). Podaci o srednjim mjesečnim temperaturama zraka na meteorološkim postajama Zadar i Zadar - Zemunik (aerodrom) te na klimatološkoj postaji Novigrad pokazuju da srednja godišnja temperatura zraka u razdoblju 1981-2010. iznosi na postaji Zadar 15,3 o C, na postaji Zadar - Zemunik 14,0 o C, a na postaji Novigrad 14,6 o C (Tablica 3.1-1.). Srednja godišnja temperatura zraka na postaji Zadar u razdoblju 1961-2017. iznosi 15,1 o C. Na svim je postajama najtopliji mjesec srpanj, a najhladniji siječanj. U razdoblju 1961-2017. apsolutno najviša temperatura zraka na postaji Zadar od 36,3 C izmjerena je 04.08.2017. Apsolutno najniža temperatura od -9,1 C izmjerena je 23.01.1963. Tablica 3.1-1. Srednje mjesečne temperature zraka ( o C) na meteorološkoj postaji Zadar u razdoblju 1961-2017. i 1981-2010. godina, meteorološkoj postaji Zadar - Zemunik u razdoblju 1981-2010. i na klimatološkoj postaji Novigrad u razdoblju 1981-2010. godina (izvor: mrežne stranice DHMZ; Lozić i dr., 2016.) Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God Zadar 1961-2017. 7,1 7,5 9,9 13,3 17,8 21,7 24,3 23,9 20,1 16,1 11,9 8,4 15,1 Zadar 1981-2010. 7,3 7,3 9,9 13,4 18,1 21,8 24,6 24,2 20,1 16,3 11,8 8,5 15,3 Zemunik 1981-2010. 5,2 5,5 8,5 12,3 17,3 21,3 24,4 23,5 18,7 14,5 9,7 6,5 14,0 Novigrad 1981-2010. 5,2 6 9,4 13,2 18 22,1 25,5 25,1 19,9 15,3 10,3 6,8 14,6 Podaci o oborini na meteorološkim postajama Zadar i Zadar - Zemunik (aerodrom) te na klimatološkoj postaji Novigrad pokazuju da u razdoblju 1981-2010. godišnja količina oborine na postaji Zadar iznosi 853,9 mm, na postaji Zadar - Zemunik 874,9 mm, a na postaji Novigrad 945,6 mm (Tablica 3.1-2.). Godišnja količina oborine na postaji Zadar u razdoblju 1961-2017. iznosi 911,0 mm. Najmanje oborine je ljeti, a najviše u studenom ili prosincu. lipanj 2019. 31

Tablica 3.1-2. Srednje mjesečne i godišnje količine oborine (mm) na meteorološkoj postaji Zadar u razdoblju 1961-2017. i 1981-2010. godina, meteorološkoj postaji Zadar - Zemunik u razdoblju 1981-2010. i na klimatološkoj postaji Novigrad u razdoblju 2010-2010. godina (izvor: mrežne stranice DHMZ; Lozić i dr., 2016.) Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God Zadar 1961.-2017. Zadar 1981.- 2010. Zemunik 1981.-2010. Novigrad 1981.-2010. 78,0 68,6 64,2 62,7 63,2 49,1 36 53,5 73,5 63,7 60,1 62,5 61,2 48,8 27,5 49,0 111, 7 107, 1 109, 3 94,8 76,3 69,0 70,5 67,3 64,5 54,6 27,5 53,3 92,7 89,4 81,2 76,3 74,3 78,5 78,1 57,0 32,7 49,2 92,0 95,3 118, 8 108, 3 106, 8 122, 7 95,9 97,4 103, 0 108, 3 911, 0 853, 9 874, 9 945, 6 Klima-dijagrami (Slika 3.1-1.) zornije pokazuju da je godišnji hod temperature i oborine maritimnog tipa. Uočava se da je srednja temperatura zraka u srpnju na postoji Novigrad viša od vrijednosti na postajama Zadar i Zadar - Zemunik te da su veće vrijednost oborine izraženije na postaji Novigrad u odnosu na Zadar i Zadar - Zemunik. Slika 3.1-1. Klima-dijagrami za meteorološke postaje Zadar i Zadar - Zemunik (aerodrom) i klimatološku postaju Novigrad. Izrađeno prema podacima u Tablici 3.2-1. i Tablici 3.2-2. Ruže vjetrova (Slika 3.1-2.) na meteorološkim postajama Zadar i Zadar - Zemunik (aerodrom) te na klimatološkoj postaji Novigrad u razdoblju 1981-2010. godina pokazuju da su bura i jugo najčešći vjetrovi. lipanj 2019. 32

C=56,1 C=130,4 C=252,3 Slika 3.1-2. Ruže vjetrova za meteorološke postaje Zadar i Zadar - Zemunik (aerodrom) i klimatološku postaju Novigrad (izvor: Faričić & Marelić, 2014; Lozić i dr., 2016.) Na postaji Zadar najveća je učestalost vjetrova iz jugoistočnog (SE), sjeverozapadnog (NW) i istočnog (E) smjera, odnosno izražen je utjecaj juga i maestrala te malo manje bure. Tišine su zastupljene s 56,1. Najveće srednje brzine vjetra su iz SSE i SE smjera te NW i NNE smjera. Na postaji Zadar - Zemunik najveća je učestalost vjetrova iz sjeveroistočnog, istočnog i jugoistočnog smjera (NE, ENE, E, ESE i SE), odnosno bure i juga. Tišine su zastupljene s 130,4. Najveće srednje brzine imaju vjetrovi sjeveroistočnog kvadranta. Na postaji Novigrad najveća je učestalost vjetrova iz N, NE, E, SW i W smjera, odnosno bure, juga i maestrala. Tišine su zastupljene s 252,3. Najveće srednje godišnje brzine imaju vjetrovi iz N, NNE, NE, ENE i ESE lipanj 2019. 33

smjera. Iako najveće srednje godišnje brzine vjetra odgovaraju slabim vjetrovima prema Beauforovoj ljestvici, treba napomenuti da su udari bure najjači podno Velebit te su na Masleničkom i Paškom mostu zabilježeni udari bure od čak 248 km/h i 234,7 km/h. Na meteorološkoj postaji Zadar u razdoblju 1961-2017. godina prosječno je 4 dana s maglom godišnje. U razdoblju 1981-2010. godina na klimatološkoj postaji Novigrad u prosjeku je 7 dana godišnje s maglom, a na meteorološkoj postaji Zadar - Zemunik 35. Klimatske promjene Klimatske promjene i njihov utjecaj teško je procjenjiv. Ipak, meteorološki podaci koji se još od 19. stoljeća prate s niza postaja u Hrvatskoj omogućuju pouzdanu dokumentaciju dugoročnih klimatskih trendova. Analiza klimatskih podataka za razdoblje od 1961. do 2010. godine u 6. nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14) pokazala je da je u razdoblju 1961-2010. na području Hrvatske došlo do zatopljenja. Promjene su veće u kontinentalnom dijelu nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. U razdoblju 1961-2010. godišnje količine oborine pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim dijelovima Hrvatske. Statistički značajno smanjenje utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara, u Istri i na južnom priobalju. Vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja pokazuju da su najizraženije promjene sušnih razdoblja u jesenskim mjesecima kada je u cijeloj Hrvatskoj uočen statistički značajan negativan trend. U ostalim sezonama je trend sušnih razdoblja slabije izražen od jesenskog. 3.2. KVALITETA ZRAKA Prostor obuhvata UPU Ladina nalazi se u Zadarskoj županiji. Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) Zadarska županija je u zoni HR 5 - Dalmacija. Zona HR 5 uz Zadarsku županiju obuhvaća i Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku (izuzevši aglomeraciju Split) i Dubrovačkoneretvansku županiju. Ocjene onečišćenosti zraka u razdoblju 2013-2017. godina u zoni HR 5 pokazuju da je u zoni prisutno onečišćenje prizemnim ozonom (Tablica 3.2-1.). Prizemni ozon nastaje u atmosferi složenim kemijskim reakcijama i na njega utječu emisije njegovih prekursora, dušikovih oksida i nemetanski hlapivih organskih spojeva. Te su reakcije potaknute sunčevim zračenjem. Onečišćenje ozonom izraženo je na mediteranskom području i povezuje se s prekograničnim transportom onečišćenja i visokim intenzitetom sunčeva zračenja. lipanj 2019. 34

Tablica 3.2-1. Ocjena onečišćenosti zraka u zoni HR 5 - Dalmacija za razdoblje 2013-2017. Prema Godišnjim izvješćima o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske (izvor: AZO, 2014; HAOP, 2015, 2016, 2017, 2018; EEA, 12/2018, 13/2018) Onečišćujuća tvar Sumporov dioksid Dušikov dioksid Lebdeće čestice PM 10 Lebdeće čestice PM 2.5 Ozon Ugljikov monoksid Benzen Olovo u PM 10 Kadmij u PM 10 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Nije ocijenjeno Nije ocijenjeno Nije ocijenjeno Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Nije ocijenjeno Nije ocijenjeno Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Nikal u PM 10 Nije ocijenjeno Nije ocijenjeno Arsen u PM 10 Nije ocijenjeno Nije ocijenjeno Benzo(a)piren u PM 10 Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena GV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) Sukladno sa ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena CV) *Granične (GV) vrijednosti, ciljne vrijednosti (CV) za onečišćujuće tvari i za prizemni ozon određene su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17). lipanj 2019. 35

3.3. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE TE SEIZMIČNOST PODRUČJA Područje UPU Ladina, kao i šire okolno područje Novigradskog mora, smješteno je u zoni Vanjskih Dinarida, dijelu dinaridskog geomorfološkog sustava. Za opis opće geološke građe terena korištena je Osnovna geološka karta (OGK) SFRJ 1:100.000, list Obrovac (Ivanović i dr., 1967.), list Zadar (Majcen i dr., 1970.) te njihovi pripadajući tumači. Šire područje UPU Ladina obuhvaća prostor od Smilčića južno od Novigradskog mora do Obrovca u području Bukovice, dakle riječ je o prijelaznom području prostora Ravnih kotara prema bukovačkoj zoni. Ravni kotari i Bukovica dio su geotektonske jedinice Istra-Dalmacija. Geomorfološki, Ravni kotari su specifični po izmjeni mezozojskih i paleogenskih naslaga, poglavito krednih vapnenaca te vapnenaca i fliša eocenskog razdoblja zahvaljujući evoluciji reljefa koja je dovela do izrazito boranog terena. Generalno pružanje orografske osi Vanjskih Dinarida je u smjeru SZ-JI što prate i paralelne reljefne strukture Ravnih kotara i Bukovice. Područje UPU Ladina obuhvaća naslage gornje krede (K 3 2) te srednjeg i gornjeg eocena (E 1,2, E 3 ), a njihovi slojevi prate generalno pružanje okolnog reljefa smjera SZ-JI (Slika 3.3-1.). Naslage gornje krede čine svijetlosmeđi ili bijeli mikrokristalasti vapnenci koji su dobro uslojeni, debljine slojeva 15 150 cm. Vapnenci ove starosti čine antiklinalne dijelove bora na cijelom području Ravnih kotara i Bukovice, a u jezgri antiklinale nalaze se i uz južni rub Novigradskog mora gdje je desno krilo antiklinale prisutno na području UPU Ladine, s padom slojeva na sjeveroistok. Foraminiferski vapnenci donjeg dijela srednjeg eocena (E 1,2 ) naliježu transgresivno na kredne naslage te imaju nešto blaži pad slojeva u smjeru sjeveroistoka. Riječ je o miliolidnim, alveolinskim i numulitnim vapnencima koji su gromadasti, nešto slabije uslojeni, većinom rekristalizirani te svijetlosmeđi ili ružičasti, kriptokristalaste osnove. Ovaj paket naslaga ima debljinu od oko 220 m. Transgresivno na naslage donjeg dijela srednjeg eocena naliježu naslage gornjeg eocena (E 3 ), a riječ je o izmjeni konglomerata i vapnenaca. Konglomerati su dobro uslojeni, pretežno se javljaju kao proslojci, no mjestimice je riječ i o debljim lećama. Kod vapnenaca je riječ o žutosmeđem mikritskom vapnencu koji je dobro uslojen, s debljinom slojeva 2 40 cm te često sadrži paralelnu, vijugavu i strujnu laminaciju. Izuzev mikrita, nailazimo i na dobrouslojene kalkarenite koji smanjivanjem zrna prelaze u kalcisiltite, a potom i u konglomerate. Hidrogeološke karakteristike šireg područja UPU Ladina opisane su u Hidrogeološkoj studiji Ravni kotari Bukovica (Institut za geološka istraživanja, 1976.), koja je za područje zahvata predstavljena u nastavku. Hidrogeološka cjelina Ravni kotari Bukovica omeđena je Velebitskim, Zadarskim i Pašmanskim kanalom te rijekama Krkom i Zrmanjom. Kao i cijelo područje jadranskog sliva u Dinaridima, ovo prijelazno područje Ravnih kotara prema Bukovici karakteriziraju karbonatne stijene podložne otapanju i stvaranju kompleksne sredine kretanja podzemnih i površinskih voda. Hidrografska mreža ovog područja je oskudna zahvaljujući dobro propusnim i okršenim karbonatnim stijenama, a mjesta na kojima se pojavljuju vodotoci većinom su područja s naslagama nepropusnog eocenskog fliša i kvartarnih naslaga. U području Ravnih kotara i Bukovice postoji 6 glavnih slivova i to: sliv Vransko polje i jezero, sliv Bokanjac-Poličnik, sliv Krka, sliv Zrmanja, sliv Miljacka te sliv Novigradsko i Karinsko more, kojemu pripada i područje UPU Ladina. Cijeli sliv Novigradskog i Karinskog mora zauzima površinu od 266 km 2, a najvećim ga dijelom čine nepropusne i djelomično propusne Promina naslage, blago nagnute prema sjeveroistoku. lipanj 2019. 36

lipanj 2019. 37

Slika 3.3-1. Geološka karta šireg okruženja UPU Ladina (dio Osnovne geološke karte SFRJ, 1:100.000, list Obrovac; Ivanović i dr., 1967.) Područje UPU Ladina čine propusne i djelomično nepropusne naslage krede i eocena, a pretpostavljeni smjer kretanja podzemnih voda je u smjeru Novigradskog mora (Slika 3.3-2.). Naslage gornje krede (K 3 2) te srednjeg i gornjeg eocena (E 1 2, E 3 ) čine propusni kompleks karbonata koji je ujedno i desno krilo antiklinale, s blagim padom slojeva prema sjeveroistoku i Novigradskom moru. Kredne naslage razvijene su u karbonatnom razvoju, a osnovne su im karakteristike dobra propusnost i sekundarna, tj. pukotinska poroznost. Propusnost gornjokrednih vapnenaca varira ovisno o intenzitetu razlomljenosti, karstifikaciji, strukturi i teksturi naslaga te o zapunjenosti pukotina i šupljina zemljom, odnosno glinom. Prema hidrogeološkoj karti jasno je vidljvo da je teren s gornjokrednim naslagama propusno područje s povremenim površinskim otjecanjima, a jednakih karakteristika je i dio terena s eocenskim naslagama koje uključuju foraminiferske vapnence (E 1 2 ) te konglomerate i vapnence u izmjeni (E 3 ). Foraminiferski vapnenci su stijene podložnije površinskom trošenju i bržem stvaranju glinovitog materijala u odnosu na kredne vapnence, što ih čini nešto manje propusnima. Na njih transgresivno naliježu gornjoeocenske naslage kod kojih su, izuzev vapnenaca, prisutni i transgresivni konglomerati i breče s karakterističnom pukotinskom poroznošću. Oni su djelomično nepropusni, a propusnost im varira ovisno o izlomljenosti i karstifikaciji. lipanj 2019. 38

U opisanom uskom području nema stalnih površinskih tokova, a od povremenih je značajan samo Nazret čiji se izvor nalazi na kontaktu propusnih stijena i kvartarnih vezanih pijesaka uz uzak pojas obale. Izvor se većinom hrani vodama iz udaljenijeg dijela sliva, sa slabopropusnog terena sjeverno od Benkovca, odakle se podzemne vode slijevaju relativno malim brzinama u smjeru Novigradskog mora. a) lipanj 2019. 39

b) Slika 3.3-2. Hidrogeološka karta: (a) šireg okruženja UPU Ladina, (b) užeg područja UPU Ladina (izvor: Institut za geološka istraživanja, 1976.) Seizmičnost na području Općine Novigrad, prema staroj razredbi potresa prema intezitetima, iznosi VII stupnjeva Mercalli - Cancani - Siebergove (MCS) ljestvice - vrlo jaki potresi (ALFA ATEST, 2018.). Prema normi, HRN EN 1998-1/NA, koja je na snazi od 2011. godine, seizmičnost lipanj 2019. 40

se definira poredbenim vršnim ubrzanjem tla tipa A s vjerojatnošću premašaja od 10% u 50 godina za povratno razdoblje od 475 godina u jedinici gravitacijskog ubrzanja (m/s 2 ). Izvadak iz Karte potresnih područja Republike Hrvatske pokazuje da je prostor obuhvata UPU Ladina unutar područja ubrzanja tla tipa A od 0,18 g (Slika 3.3-3.). Slika 3.3-3. Izvadak iz Karte potresnih područja Republike Hrvatske, za poredbeno vršno ubrzanje temeljnog tla tipa A, za povratno razdoblje potresa od 475 godina, u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (izradili: Herak i dr., 2011.) 3.4. VODE I VODNA TIJELA 3.4.1. Područja posebne zaštite voda 4 Na području Općine Novigrad nalaze se sljedeća područja posebne zaštite voda (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza klasa 008-02/19-02/92, urbroj 15-19-3, veljača 2019.): A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju 5 : Jadranski sliv - kopneni dio, kategorija zaštite područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju, šifra Registra zaštićenih područja (RZP) - 71005000 B. Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama 6 : Novigradsko more, kategorija zaštite pogodno za život i rast školjkaša, šifra RZP 54010010 4 Zaštićena područja - područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, određuju se na temelju Zakona o vodama i posebnih propisa. 5 Područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda određena su prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15). 6 Zaštićena područja voda pogodnih za život i rast školjkaša proglašena su na dijelovima Jadranskog mora Odlukom o određivanju voda pogodnih za život i rast školjkaša (NN 78/11). lipanj 2019. 41

C. Područja za kupanje i rekreaciju 7 : Plaža, kategorija zaštite morske plaže, šifra RZP 31024073 Sveti Nikola, kategorija zaštite morske plaže, šifra RZP 31024106 E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta 8 : SZ Dalmacija i Pag, kategorija Ekološka mreža (NATURA 2000) - područja očuvanja značajna za ptice, šifra RZP 521000023 Novigradsko i Karinsko more, kategorija Ekološka mreža (NATURA 2000) - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, šifra RZP 524000030 F. Područja loše izmjene voda priobalnim vodama 9 : Novigradsko more, kategorija eutrofno područje, šifra RZP 61011008 Karinsko more, kategorija eutrofno područje, šifra RZP 61011025 Novigradsko more, kategorija sliv osjetljivog područja, šifra RZP 62011008 Karinsko more, kategorija sliv osjetljivog područja, šifra RZP 62011025 Sva prethodno spomenuta područja predstavljena su na Slici 3.4.1-1. Od spomenutih područja posebne zaštite voda, područje UPU Ladina dio je područja namijenjenog zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju Jadranski sliv - kopneni dio i sliva osjetljivog područja Novigradsko more. Samo Novigradsko more predstavlja područje loše izmjene voda eutrofno područje. 7 Zaštićena područja za kupanje i rekreaciju na moru (morske plaže) određuje i proglašava odlukom predstavničko tijelo regionalne samouprave prije početka svake sezone kupanja. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) dostavlja Europskoj komisiji, svake godine prije početka sezone kupanja, popis morskih plaža kroz sustav EIONET mreže. 8 Dijelovi ekološke mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite izdvojeni su u suradnji s HAOP-om i samo ta područja su evidentirana u Registru zaštićenih područja - područja posebne zaštite voda. 9 Područja estuarija i priobalnih voda koja su eutrofna ili bi mogla postati eutrofna zbog loše izmjene voda ili unosa veće količine hranjivih tvari i pripadajući slivovi osjetljivih područja, na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, određena su prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15). lipanj 2019. 42

Slika 3.4.1-1. Zaštićena područja područja posebne zaštite voda za područje Općine Novigrad s označenom lokacijom za UPU Ladina (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza: KLASA 008-02/19-02/92, URBROJ 15-19-3, veljača 2019.) 3.4.2. Vodna tijela Područje UPU Ladina prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16) pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode pod nazivom JKGN_08 RAVNI KOTARI (Slika 3.4.2-1.). Radi se o grupiranom vodnom tijelu koje odlikuje pukotinsko-kavernozna i međuzrnska poroznost i čija prirodna ranjivost na oko 39% površine vodnog tijela srednja, na 2,8% površine visoka te na 0,2% površine vrlo visoka. Stanje grupiranog vodnog tijela JKGN_08 RAVNI KOTARI je dobro (Tablica 3.4.2-1.). lipanj 2019. 43

P2_3-ZR P1_2-ZR P2_2-ZR JKGN_08 JKRN0122_001 Slika 3.4.2-1. Vodna tijela u području Novigrada (izvor: Hrvatske vode, 2019.) Tablica 3.4.2-1. Stanje grupiranog vodnog tijela JKGN_08 RAVNI KOTARI (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza KLASA 008-02/19-02/92, URBROJ 15-19- 3, veljača 2019.) Stanje Procjena stanja JKGN_08 RAVNI KOTARI Kemijsko stanje Količinsko stanje Ukupno stanje dobro dobro dobro Na području obuhvata UPU Ladina nema zasebnih površinskih vodnih tijela. Najbliže vodno tijelo površinskih voda je JKRN0122_001 Novigradska jaruga. Radi se o vodotoku koji se u naselju Novigrad ulijeva u Novigradsko more i udaljeno je od sjeverne granice UPU Ladina oko 500 m (Slika 3.4.2-1.). Ovo vodno tijelo je u umjerenom stanju. Novigradsko more predstavlja prijelazno vodno tijelo i kao takvo nosi oznaku P2_2_ZR (Slika 3.4.2-1.). Radi se o vodnom tijelu koje je u dobrom stanju. U Tablici 3.4.2-2. je detaljan prikaz stanja ovog vodnog tijela. Za eventualne bujične vodotoke na području koje obuhvaća UPU Ladina važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije, što je u ovom slučaju Novigradsko more. lipanj 2019. 44

Tablica 3.4.2-2. Stanje prijelaznog vodnog tijela P2_2_ZR (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza KLASA 008-02/19-02/92, URBROJ 15-19-3, veljača 2019.) Vodno tijelo P2_2_ZR 3.4.3. Vodozaštitne zone Prozirnost vrlo dobro stanje Otopljeni kisik u površinskom sloju vrlo dobro stanje Otopljeni kisik u pridnenom sloju vrlo dobro stanje Ukupni anorganski dušik vrlo dobro stanje Ortofosfati vrlo dobro stanje Ukupni fosfor vrlo dobro stanje Klorofil a vrlo dobro stanje Fitoplankton vrlo dobro stanje Makrofita - Bentički beskralješnjaci (makrozoobentos) - Ribe dobro stanje Biološko stanje dobro stanje Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro stanje Hidromorfološko stanje dobro stanje Ekološko stanje dobro stanje Kemijsko stanje dobro stanje (za ukupno stanje = vrlo dobro/dobro stanje) Ukupno stanje dobro stanje Područje UPU Ladina nalazi se izvan vodozaštitnih zona u smislu zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta. Najbliže vodozaštitno područje je ono izvorišta Boljkovac, Bokanjac, Golubinka, Jezerce, Oko. Granica III. zone sanitarne zaštite je od područja UPU Ladina udaljena oko 5 km jugozapadno (Slika 3.4.3-1.). Područje Ladina je u slivu izvora Nazret koji utječe u Novigradsko more (vidi mišljenje Hrvatskih voda u prilogu 12.2.). Izvor Nazret je priobalni izvor (Slika 3.4.3-2.) koji se zaslanjuje i ima izgrađenu kaptažu, a služio je za vodoopskrbu Novigrada. Za izvor Nazret nisu proglašene zone sanitarne zaštite, ali prema Vodoopskrbnom planu Zadarske županije (Hidroprojekt-ing, 2006.) izvor je u skupini lokalnih crpilišta, odnosno postojećih izvorišta rezerviranih za vodoopskrbu stanovništva. Prema očitovanju Vodovoda d.o.o. Zadar (priloženo u prilogu 12.7.), trenutni zahtjevi za vodom naselja Novigrad mogu se osigurati putem cjevovoda Karin- Pridraga-Novigrad koji dovodi vodu iz Zrmanje, a bez potrebe za crpljenjem vode iz vodocrpilišta Nazret. U istom očitovanju nadalje se navodi da uslijed povećanja potreba za vodom potrošača na području Novigrada i Pridrage (razvoj turizma i širenje samih naselja), postoji mogućnost da se ukupni zahtjevi za vodom neće moći osigurati samo preko navedenog cjevovoda već će biti potrebno ponovno aktivirati vodocrpilište Nazret u svrhu osiguranja dostatne količine vode. Dakle, vodocrpilište Nazret je trenutno izvan funkcije (u pričuvi), ali s vjerojatnošću za njegovim ponovnim aktiviranjem u budućnosti. lipanj 2019. 45

III zona IV zona Slika 3.4.3-1. Vodozaštitne zone u širem području Novigrada (izvor: Hrvatske vode, 2019.) Slika 3.4.3-2. Položaj vodocrpilišta Nazret u odnosu na područje UPU Ladina lipanj 2019. 46

3.4.4. Poplavna područja Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava (2018.) područje Novigrada pripada branjenom Sektoru F Južni Jadran. U Sektoru F pripada branjenom području 26 - područja malog sliva Zrmanja zadarsko primorje. Osim po rijeci Zrmanji, ovo slivno područje karakteristično je po većim ili manjim bujičnim vodotocima. Mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja prikazane su na Kartama opasnosti od poplava izrađenim od strane Hrvatskih voda. Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.4.4-1.) vidljivo je da područje UPU Ladina nije u opasnosti od poplava. 0 200 m Slika 3.4.4-1. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja s ucrtanom granicom UPU-a Ladina (izvor: Hrvatske vode, 2019.) 3.5. MORE Prostor obuhvata UPU Ladina nalazi se uz zaljev Novigradsko more (Slika 3.5-1.). Novigradsko more duboko je uvučeni zaljev površine 28,6 km 2. S Velebitskim kanalom povezuje ga Novsko ždrilo, a s Karinskim morem Karinsko ždrilo. Dug je oko 10 km, širok do 4,5 km, a najveća dubina je 37 m, neposredno kod ulaza u Novsko ždrilo. U zaljev Novigradsko more utječe rijeka Zrmanja tvoreći visokostratificirani estuarij s klinom slane vode. Oštra haloklina dijeli vodeni stupac na boćati sloj iznad halokline i na morski sloj ispod halokline. Zbog dotoka hladnije riječne vode, termoklina se poklapa s haloklinom. Niska površinska slanost u Novskom ždrilu pokazuje snažno površinsko istjecanje riječne vode prema Velebitskom kanalu. Dotok voda s kopna snažno djeluje na termohalina svojstva i strujanje u estuariju Zrmanje. Tako u ljetnim mjesecima, kada su mali protoci Zrmanje, slatka voda može potpuno iščeznuti te se boćata lipanj 2019. 47

voda može zamijetiti u gornjem dijelu estuarija. U jesenskim i zimskim mjesecima, odnosno kada su protoci Zrmanje vrlo visoki, morska voda može biti potisnuta gotovo sve do ušća Zrmanje. Vrijeme koje je potrebno da se zimi izmijeni voda iznad halokline u estuariju Zrmanje iznosi oko dva dana, a ljeti oko šest dana. Estuarij Zrmanje dijeli se na tri dijela: gornji, srednji i donji dio. Zaljev Novigradsko more, zajedno s Karinskim morem, pripada srednjem dijelu estuarija rijeke Zrmanje. 10 Velebitski kanal Novigradsko more Karinsko more Slika 3.5-1. Zaljev Novigradsko more u odnosu na šire okruženje Pokazatelji stanja eutrofikacije prate se u Novigradskom moru na postaji OC13a (Slika 3.5-2.). Trofički indeks za Novigradsko more u razdoblju 2014-2016. na granici je između onog za dobro (mezotrofno) i vrlo dobro stanje (oligotrofno). Izmjerene vrijednosti unutar su raspona koji odgovara prijelaznim vodama. Naime, rezultati praćenja hranjivih soli dušika i fosfora - ukupni anorganski dušik i ortofosfati, klorofila a i kisika (Tablica 3.5-1.) pokazuju trend smanjenja koncentracije anorganskog dušika i ortofosfata te povećanja zasićenja kisikom i koncentracije klorofila a. Prekomjerna količina organske tvari znatno povećava potrošnju otopljenog kisika i to može dovesti do manjka otopljenog kisika u pridnenom sloju. U područjima gdje je koncentracija kisika niska dolazi do "gušenja" osjetljivih vrsta organizama na morskom dnu, ali i migracije ostalih vrsta. Podaci o minimalnim otopljenom kisiku i minimalnom zasićenju kisika u pridenom sloju na postaji OC13a (IOR, 2019.) pokazuju da nije 10 Podaci u pasusu preuzeti iz: Burić i dr., 1998; Vilibić i dr., 2003; Viličić, 2011; Fiket, 2014; Viličić i Kršinić. lipanj 2019. 48

ustanovljena ekološki kritična koncentracija kisika od 2-3 mg/l (ispod 2 mg/l nastupa stanje hipoksije) i upućuju na općenito dobru prozračenost pridnenog sloja vodenog stupca. OC13a OC13a, dubina 28 m Slika 3.5-2. Trofički indeks na postaji OC13a u Novigradskom moru u razdoblju 2014-2016. (izvor: IOR, 2019.) Tablica 3.5-1. Koncentracije hranjivih soli dušika (N) i fosfora (PO 4 ) i klorofila a te zasićenje kisikom na postaji OC13a u Novigradskom moru u razdoblju 2014-2016. (izvor: IOR, 2019.) godina 2014. 2015. 2016. Srednji godišnji udjel zasićenja kisikom od 0 do10 m (O 2 /O 2 ') 1,033 1,114 1,134 O, - izmjereni otopljeni kisik, O 2 ' teoretski otopljeni kisik Srednja godišnja koncentracija N od 0 do 10 m (mmol/m 3 ) 4,689 4,282 3,548 Srednja godišnja koncentracija PO 4 od 0 do 10 m (mmol/m 3 ) 0,117 0,033 0,076 Srednja godišnja koncentracija klorofila a od 0 do 10 m (mg/m 3 ) 0,98 1,83 (*) 1,07 (*) Visoke vrijednosti koncentracije klorofila a posljedica su samo jedne visoke vrijednosti zabilježene u svibnju u pridnenom sloju. Sve ostale vrijednosti ukazuju na vrlo dobro stanje. lipanj 2019. 49

Na postaji OB08 u Novigradskom moru praćenjem koncentracija Escherichia coli prati se sanitarna kakvoća školjkaša i mora u kojem se uzgajaju. Rezultati praćenja kroz duže vremensko razdoblje (Slika 3.5-3.) pokazuju da su 2009., 2010, 2012., 2014. i 2016. godine svi uzorci odgovarali A razredu (<230 E.coli/100 g). U 2013. 7,1% uzoraka, a u 2015. godini 6,7% uzoraka odgovaralo je B razredu (230-4.600 E.coli/100 g). OB08 Slika 3.5-3. Raspodjela rezultata mjerenja koncentracije Escherichia coli po razredima kakvoće u moru i školjkašima na postaji OB08 u Novigradskom moru u razdoblju 2008-2016. (izvor: IOR, 2019.) U sklopu Programa praćenja kakvoće mora za kupanje u Republici Hrvatskoj, kakvoća mora prati se i na četiri plaže u zaljevu Novigradsko more (Slika 3.5-4.): Sveti Nikola u Novigradu, Kraj Branimirove obale u Posedarju, Obalni potez u Maslenici i na plaži u Mekoj Dragi. Mikrobiološki pokazatelji koji se prate su crijevni enterokoki i Escherichia coli. Rezultati ispitivanja iskazuju se prema kriterijima određenima Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) i prema kriterijima Direktive 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju vodom za kupanje, kao godišnja i konačna ocjena kakvoće mora. Rezultati praćenja u razdoblju 2015-2018. godina pokazuju da je kakvoća mora na plažama u zaljevu Novigradsko more ocijenjena kao izvrsna. lipanj 2019. 50

Obalni potez Kraj Branimirove obale Sveti Nikola Meka Draga Slika 3.5-4. Plaže na kojima se provodi praćenja kakvoće mora za kupanje u Novigradskom moru (izvor: IOR, 2019.) 3.6. BIORAZNOLIKOST 3.6.1. Zaštićena područja prirode U širem području udaljenom do 5 km od područja UPU Ladina nalazi se jedno zaštićeno područje prirode zaštićeni krajobraz Kanjon Zrmanje (Slika 3.6.1-1.). Kanjon Zrmanje smješten je oko 4,4 km sjeveroistočno od područja UPU Ladina. ZK Kanjon Zrmanje Slika 3.6.1-1. Izvod iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske s označenom granicom UPU Ladina (izvor: HAOP, 2019.) lipanj 2019. 51

3.6.2. Ekološka mreža Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske područje UPU Ladina nalazi se izvan područja ekološke mreže. U širem području (do 5 km) su sljedeća područja ekološke mreže (Slika 3.6.2-1.): područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR4000030 Novigradsko i Karinsko more (oko 170 m sjeverozapadno od granice UPU-a Ladina) POVS HR2000641 Zrmanja (oko 4,4 km sjeveroistočno od granice UPU-a Ladina) područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000023 SZ Dalmacija i Pag (uz sjeverozapadnu granicu UPU-a Ladina). Za područja ekološke mreže na koje sadržaji planirani UPU-om Ladina mogu imati utjecaja (HR4000030 Novigradsko i Karinsko more i HR1000023 SZ Dalmacija i Pag) definirani su sljedeći ciljevi očuvanja: HR4000030 Novigradsko i Karinsko more (POVS) Novigradsko more omeđeno je strmim obalama Velebita i blagim obroncima Ravnih kotara. Od uzurpacije sačuvana je strma obala, a područje Maslenice, obala jugozapadno od luke Novigrad i obalnog dijela Posedarja, izloženo je intenzivnoj izgradnji i uzurpaciji pomorskog dobra. Novigradsko more je vrlo bogato ribom i pogodno je za akvakulturu riba i školjkaša. Karinsko more je nešto manje more, bogato ribom i školjkama. Karinsko ždrilo povezuje Karinsko s Novigradskim morem. Značajna uzurpacija i devastacija pomorskog dobra je na području Ribnice tj. sjeveroistočne obale Karinskog ždrila, nešto manje na sjevernoj obali Karinskog mora, dok su obala i ušće rijeke Karinšnice na jugozapadu prirodno očuvane. kategorija za ciljnu vrstu / stanišni tip hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa znanstveni naziv vrste / šifra stanišnog tipa 1 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330 1 Estuariji 1130 1 Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110 1 Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim 1310 jednogodišnjim halofitima 1 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) 1410 1 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova 1420 (Sarcocornetea fruticosi) 1 Obalne lagune 1150* HR1000023 SZ Dalmacija i Pag (POP) Područje značajno za ptice HR1000023 SZ Dalmacija i Pag je lokalitet s najviše niskih muljevitih i pjeskovitih obala i sprudova, prostranih plitkih uvala, laguna i zaštićenih morskih kanala u našem priobalju. Uz to postoje i dvije solane (Paška i Ninska) te blata na Pagu (Velo, Malo i Kolansko), ušća nekoliko vodotoka (Zrmanja, Karišnica itd). Stoga je to područje jedino pravo zimovalište ćurlina u Hrvatskoj, najvažnije zimovalište plijenora, dugokljunih čigri, ronaca, morskih pataka, gnjuraca i sl. i sada već vjerojatno jedino gnjezdilište morskih kulika. Velika je važnost tog područja i kao odmorište preletnica. Prostrani kamenjarski pašnjaci su gnjezdilište najbrojnije populacije ćukavica u Hrvatskoj. Na prostoru ove ekološke mreže zimuje 16% nacionalne populacije dugokljune čigre (Sterna sandvicensis), 31% crvenogrlog plijenora (Gavia stellata), 25% male bijele čaplje (Egretta garzetta). Na ovom području zimuju važne vrste koje se nalaze na crvenom popisu zaštićenih ptica (NRL). To su žalar cirikavac (Calidris alpina) s 40% nacionalne populacije, zlatar pijukavac (Pluvialis squatarola) s 50%, veliki pozviždač (Numenius arquata) s 58% nacionalne populacije na ovom području. Uz deltu Neretve, ovo je jedno od dva najvažnija područja gnježđenja vrste morski kulik (Charadrius alexandrinus) 86% i vlastelice (Himantopus himantopus) s 55% nacionalne populacije. Mali otoci na ovom području su gnjezdilišta crvenokljune čigre (Sterna hirundo) 9% i male čigre (Sterna albifrons) 5% nacionalne populacije. Zajedno s ekološkom mrežom HR1000033 Kvarnerski otoci, prostrani travnjaci ove ekološke mreže su najvažnija gnjezdilišta ćukavice (Burhinus oedicnemus) 33%, i velike ševe (Melanocorypha calandra) 12,5% nacionalne populacije. lipanj 2019. 52

status kategorija (G=gnjezdarica, hrvatski naziv vrste znanstveni naziv vrste P=preletnica, Z= zimovalica) 1 crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon Z 1 vodomar Alcedo atthis Z 1 jarebica kamenjarka Alectoris graeca G 1 primorska trepteljka Anthus campestris G 1 čaplja danguba Ardea purpurea P 1 žuta čaplja Ardeola ralloides P 1 bukavac Botaurus stellaris P 1 ušara Bubo bubo G 1 ćukavica Burhinus oedicnemus G 1 kratkoprsta ševa Calandrela brachydactyla G 1 žalar cirikavac Calidris alpina Z 1 leganj Caprimulgus europaeus G 1 morski kulik Charadrius alexandrinus G 1 zmijar Circaetus gallicus G 1 eja močvarica Circus aeruginosus G,Z 1 eja strnjarica Circus cyaneus Z 1 eja livadarka Circus pygargus G 1 mala bijela čaplja Egretta garzetta P,Z 1 mali sokol Falco columbarius Z 1 bjelonokta vjetruša Falco naumanni P 1 sivi sokol Falco peregrinus G 1 crnogrli plijenor Gavia arctica Z 1 crvenogrli plijenor Gavia stellata Z 1 ždral Grus grus P 1 bjeloglavi sup Gyps fulvus G 1 oštrigar Haematopus ostralegus P 1 vlastelica Himantopus himantopus G,P 1 rusi svračak Lanius collurio G 1 sivi svračak Lanius minor G 1 crnoglavi galeb Larus melanocephalus P 1 ševa krunica Lullula arborea G 1 mala šljuka Lymnocryptes minimus Z 1 velika ševa Melanocorypha calandra G 1 veliki pozviždač Numenius arquata P,Z 1 prugasti pozviždač Numenius phaeopus P 1 morski vranac Phalacrocorax aristotelis desmarestii G 1 pršljivac Philomachus pugnax P 1 žličarka Platalea leucorodia P 1 blistavi ibis Plegadis falcinellus P 1 zlatar pijukavac Pluvialis squatarola Z 1 siva štijoka Porzana parva G 1 mala čigra Sterna albifrons G 1 crvenokljuna čigra Sterna hirundo G 1 dugokljuna čigra Sterna sandvicensis Z 1 prutka migavica Tringa glareola P značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas 2 plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, oštrigar Haematopus ostralegus, crnorepa muljača Limosa limosa, mali ronac Mergus serrator, kokošica Rallus aquaticus, crna lipanj 2019. 53

prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata, prugasti pozviždač Numenius phaeopus, zlatar pijukavac Pluvialis squatarola) (a) HR4000030 HR1000023 HR2000641 (b) HR4000030 HR1000023 Slika 3.6.2-1. Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske s označenom granicom UPU Ladina: (a) šire područje i (b) uže područje (izvor: HAOP, 2019.) lipanj 2019. 54

3.6.3. Karta staništa Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. 11 područje UPU Ladina zauzima sljedeća staništa (Slika 3.6.3-1.): C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone / D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice / E. Šume (oko 3 ha) C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone / E. Šume (oko 60 ha) E. Šume (oko 24,9 ha) E. Šume / C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (oko 5,2 ha) E. Šume / D.3.4.2. Istočnojadranski bušici / C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (oko 3,1 ha) I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine / J. Izgrađena i industrijska staništa / C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (oko 3,8 ha). Prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) stanišni tipovi C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci i D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice predstavljaju ugrožena i rijetka staništa prema Direktivi o staništima (Tablica 3.6.3-1.). Budući da su u zoni UPU-a Ladina šumska staništa, analizirana je i Karta staništa Republike Hrvatske 2004. koje je obuhvaćala i šumska staništa, iako se radi o karti koja se više ne koristi za kopnena staništa. Prema Karti staništa 2004. UPU Ladina je dijelom planiran na području stanišnog tipa E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca koji u sebi može sadtžavati podtip E.3.5.7. Mješovita šuma crnoga bora i crnoga graba koji predstavlja ugroženo i rijetko stanište prema Direktivi o staništima odnosno podtipove E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijeloga graba, E.3.5.2. Mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba s vučjom stopom, E.3.5.3. Mješovita šuma hrasta duba i crnoga jasena, E.3.5.4. Šuma i šikara crnoga graba s jesenskom šašikom, E.3.5.5. Šuma i šikara bijeloga graba s proljetnom broćikom, E.3.5.6. Šikara zelenike i bijeloga graba, E.3.5.7. Mješovita šuma crnoga bora i crnoga graba i E.3.5.8. Kontinentalna šuma hrasta medunca s crnim grabom, koji su ugrožena i rijetka staništa prema Bernskoj konvenciji (Tablica 3.6.3-1.). 11 Kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS) navedeni u Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016 odnose se na novi, revidirani NKS koji će postati važeći tek po svojoj službenoj objavi u Narodnim novinama. Do objavljivanja novog Pravilnika važeći NKS je onaj objavljen u Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). lipanj 2019. 55

Tablica 3.6.3-1. Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na području UPU-a Ladina prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) Ugrožena i rijetka staništa Kriteriji uvrštavanja na popis C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni C.3. Suhi travnjaci D. Šikare D.3. Mediteranske šikare E. Šume E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci D.3.4. Bušici E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca Direktiva o staništima (NATURA) Bernska konvencija. Rezolucija 4 ugrožena i rijetka staništa na razini Hrvatske 62A0 - - D.3.4.2.3. = 5210 E.3.5.7. = *9530 - - E.3.5.1.=!G1.736; E.3.5.2.=!G1.736; E.3.5.3.=!G1.736; E.3.5.4.=!G1.736; E.3.5.5.=!G1.737; E.3.5.6.=!G1.736; E.3.5.7.=!G3.52; E.3.5.8.=!G1.73751 NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske - lipanj 2019. 56

Slika 3.6.3-1. Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. s označenom granicom UPU Ladina (izvor: HAOP, 2019.) 3.7. ŠUME I ŠUMARSTVO Područje Općine Novigrad pripada mediteransko litoralnom vegetacijskom pojasu za koji su karakteristične vazdazelene šume hrasta crnike (Quercus ilex) i šume alepskog i crnog dalmatinskog bora (Pinus halepensis i Pinus nigra subsp. dalmatica) koje su razvijene u stenomediteranskoj i eumediteranskoj zoni (Alegro, 2000.). U priobalnom pojasu u kojem se mogu javljati kratkotrajni mrazevi ili je pod jakim utjecajem bure, što je slučaj s Općinom Novigrad, razvijaju se šume hrasta medunca (Quercus pubescens) koje pripadaju submediteranskoj zoni. Listopadne šume i šikare bijelog graba i hrasta medunca čine najznačajniju klimazonalnu zajednicu sjevernog dijela Ravnih kotara. Velike površine razvijene su u obliku različitih degradacijskih stadija zbog stoljetnog iskorištavanja ovih šuma za ogrjev ili dobivanja pašnjačkih površina. U novije doba na velikim, nekad degradiranim površinama vidljiv je progresivni razvoj vegetacije u pravcu šikare i konačno prave šume zbog napuštanja stočarstva i prestanka korištenja drva kao glavnog ogrijevnog sredstva. Od drvenastih vrsta najznačajnije su bijeli grab (Carpinus orientalis), hrast medunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspessulanum) i cer (Quercus cerris). U sloju grmlja česte su vrste grmoliki grašar (Coronilla emeroides), rujevina (Cotinus coggygria), drača (Paliurus spina-christi), pucalina (Colutea arborescens), rašeljka (Prunus mahaleb), drijen lipanj 2019. 57

(Cornus mas), trnina (Prunus spinosa), pavitina (Clematis vitalba), brijestolisna kupina (Rubus ulmifolia) i dr. U prizemnom sloju može se naći jasenak (Dictamnus albus), pčelinja ljubica (Melittis melissophyllum), crvena djetelina (Trifolium rubens), lastavičnjak (Cynanchum adriaticum), primorski vrisak (Satureja montana), uskolisna veprina (Ruscus aculeatus), jesenska šašika (Sesleria autumnalis), sparožina (Asparagus tenuifolius), šparoga (Asparagus tenuifolius), crvena iglica (Geranium sanguineum) i mnoge druge. Najrašireniji degradacijski stadij šuma bijelog graba i hrasta medunca je dračik ili trnjak drače (Paliurus spina-christi). Najveće sastojine ove zajednice nalaze se na južnim padinama Velebita, na području Bukovice, i dr. To je vrlo degradirani tip vegetacije u kojem je najčešće degradirano i tlo, koje je plitko i siromašno. Razlog takvoj degradaciji vegetacije i tla uglavnom je prevelika ispaša. Manje degradirane površine pored drače u svom sastavu imaju i niz drugih drvenastih vrsta kao što su bijeli grab, crni jasen, pucalina, grmoliki grašar, smrdljika, šipak (Punica granatum), srednja krkavina (Rhamnus intermedia) i dr. Zbog napuštanja tradicionalnog oblika korištenja (paša i sječa) ove površine danas se nalaze u procesu progresivne sukcesije koja vodi obnovi šumske vegetacije. S gledišta upravljanja šumama, područje UPU Ladina pripada Gospodarskoj jedinici (GJ) Novigrad (oznaka 774) kojom upravljaju Hrvatske šume, Uprava šuma Split, Šumarija Zadar. Prema kartografskom prikazu Hrvatskih šuma područje UPU Ladina zadire u odsjeke 20a, 23a, 25a i 25b ove gospodarske jedinice (Slika 3.7-1.) koje fitocenološki pripada mješovitim šumama medunca i bijelog graba odnosno aloktonoj crnogorici. Slika 3.7-1. Odsjeci GJ Novigrad Hrvatskih šuma s označenom granicom UPU Ladina (izvor: Hrvatske šume, 2019.) lipanj 2019. 58

Odsjek 20a predstavlja blago nagnut plato sjeverne ekspozicije koji se nešto strmije spušta prema moru i sjeverozapadnom dijelu. Obrasta ga šikara medunca neujednačene gustoće. Na južnom dijelu koji je opožaren (1997. god.) šikara je vrlo rijetka dok je prema sjeverozapadu sve gušća te je polako zašumljava alepski bor. 12 Odsjek 23a u cijelosti je unutar područja UPU Ladina. Teren je blaga do srednje strma padina okrenuta prema sjeveru. Odsjek je obrastao alepskim borom, koji se razvio nakon požara, alepski bor je najgušći na istočnom dijelu te se idući prema zapadu postepeno razrijeđuje. Na južnom dijelu mjestimice se nalaze manje čistine obrasle travama te pokojim stabalcem alepskog bora, hrasta medunca, crnog jasena i drugih vrsta. U središnjem i zapadnom dijelu ima nekoliko manjih grupa bjelogorice. Na istočnom dijelu nalazi se nekoliko odraslih stabala alepskog bora zaostalih nakon požara čije je zdravstveno stanje vrlo upitno te bi ih trebalo posjeći radi homogenosti. Stabla su raspoređena pojedinačno. Odsjek 25a je na blago nagnutoj padini sjeverne ekspozicije. Na sredini odsjeka nalazi se manja uvala okrenuta prema sjever-sjeveroistoku. Površinu odsjeka obrasta alepski bor kojeg ima od odraslih stabala preostalih nakon požara starosti do 60 godina. Taj dio je u uvali i na sjevernom dijelu odsjeka. Južni dio je jače nastradao od požara pa su tamo preostala stabala rijeđe raspoređena. Na opožarenim površinama pomladak je neujednačeno razvijen. Zbog miniranosti tamo nisu bila izdvojena dva odsjeka niti propisani uzgojni radovi. Prema podacima Hrvatskih šuma u odsjeku 25b je divlje odlagalište otpada koje je potrebno izdvojiti iz šumskog područja. Odlagalište je u postupku sanacije, a novo (isključivo građevinskog otpada) je otvoreno s južne strane ceste Paljuv-Novigrad. 3.8. DIVLJAČ I LOVSTVO Prema podacima iz Informacijskog sustava središnje lovne evidencije, prostor obuhvata UPU Ladina nalazi se na području lovišta XIII/121 Novigrad. Glavne vrste divljači u lovištu Novigrad su: zec obični, fazan - gnjetlovi, jarebica kamenjarka - grivna i trčka skvržulj, koji pripadaju sitnoj divljači. Radi se o otvorenom lovištu površine 5.777 ha u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači. Prema Zakonu o lovstvu (NN 99/18, 32/19) zabranjeno je loviti divljač lovačkim oružjem u pojasu 100 m od granice naselja manjih od 10.000 stanovnika. 3.9. KULTURNO-POVIJESNA DOBRA U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je 10 zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara s područja Općine Novigrad. Nepokretna zaštićena kulturna dobra u naselju Novigrad upisana u Registar su: kulturno - povijesna (poluurbanistička) cjelina Novigrada (Z-5197) i pojedinačna kulturna dobra crkva Porođenja Blažene Djevice Marije (Z-2126), crkva sv. Kate (Z-1197), kuća Oštrić (Z-1198), stara crkva Porođenja Blažene Djevice Marije ("Stara škola"), (Z-2127), stara župna kuća (Z-2125), tvrđava "Fortica" (Z-4198) i Vlatkovića (Kontinov) dvor (Z- 6836). Ostala kulturna dobra na području Općine nalaze se u naselju Pridraga. Nepokretna 12 Podatke o odsjecima dostavile su Hrvatske šume (KLASA DIR/19-01/1190, URBROJ 00-01/05-19-02, od 14.03.2019.) lipanj 2019. 59

kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH nisu na prostoru obuhvata UPU Ladina. Uz nepokretna kulturna dobra treba navesti i zaštićenu nematerijalnu kulturnu baštinu upisanu u Registar - Umijeće suhozidne gradnje (Z-6878) s obzirom da suhozidi predstavljaju prepoznatljivi element kulturnog krajobraza jadranskog i dinarskog prostora. Uz prethodno navedena kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, u Općini Novigrad nalaze se i druge kulturno-povijesne vrijednosti navedene u dokumentima prostornog uređenja. U naselju Novigrad to su crkva sv. Nikole, gradski sat i zgrada Općine, Gradina, Kovačića glavica i Stara Fortica. U razdoblju od 16. do 18. ožujka 2017. godine obavljen je arheološki pregled terena za potrebe izrade UPU Ladina, uz nadzor konzervatora. U nastavku se daju rezultati obavljenog pregleda (Zadruga Arheo KO-OP, 2017.). Pregledom područja ustanovljen je izostanak bilo kakvih arheoloških lokaliteta, pojedinačnih struktura kao i pokretnih nalaza. Ovaj podatak i ne čudi s obzirom na morfologiju terena. Izostaju i reference veza s prepoznatim lokalitetima u okolici (Gradina na Figurici), kao i priče lokalnog stanovništva koje ovdje pase stoku o eventualnim površinskim nalazima. Pošto na ovom mjestu izostaju i povijesni civilni ili sakralni sklopovi, nameće se zaključak da područje Ladine nije nikad bilo pogodno za privremeno ili stalno naseljavanje. Ostaje otvorena mogućnost da su pripadnici prapovijesnih i povijesnih populacija koristili ovo područje za ispašu stoke, no za to ne postoje terenski pokazatelji. Izuzetak čine gomile u središnjem dijelu područja koje se zasad ne mogu povezati s nekim krčenim prostorom. Na predmetnom su području ipak evidentirani elementi kulturne baštine i to u vidu tradicijske gradnje. Evidentirano je ukupno 32 elementa tradicijske baštine od kojih je polovica izvan samog područja obuhvata UPU Ladina, no u dovoljnoj blizini da su evidentirani za slučaj eventualnog proširenja. S obzirom na vrstu evidentirane baštine, nalazi su podijeljeni u četiri osnovne skupine: gomile, tradicijski objekti, bunari i kanali i ostalo. Kamene su gomile pokazatelj postojanja eventualnih prapovijesnih grobova, ali i pokazatelji krčenja terena radi ograđivanja suhozidom ili obrade zemlje. Među tradicijske se objekte ubrajaju ogradni suhozidi, pastirske kućice i drugi ograđeni prostori namjenjeni privremenom boravku ili držanju stoke. Bunari (uglavnom cisterne) s kanalima obilježje su prikupljanja i raspodjele vode u vodom škrtom kraju, dok su u kategoriji ostalo ubrojani elementi koji se ne mogu pripisati niti jednoj drugoj skupini. Elementi kulturne baštine označeni su brojevima 1-32, a njihov se raspored može vidjeti na Slici 3.9-1. U nastavku slijedi opis prepoznatih elemenata kulturne baštine po skupinama. Na području obuhvata UPU Ladina evidentirano je ukupno 9 kamenih gomila. Među ovima, sedam se gomila može apsolutno sigurno pripisati čišćenju terena (krčenju) jer se nalaze u sklopu ili u neposrednoj blizini suhozidom ograđenih torova, polja, vrtača i sličnih objekata. Jedinu sumnju u funkciju kamenih gomila predstavljaju gomile 3 i 4 (Slika 3.9-1.) koje su evidentirane izvan područja na kojem postoje ogradni suhozidi ili druge moderne konstrukcije uz koje bi se mogle vezati. Ove se gomile nalaze na sjevernom dijelu promatranog područja gdje se nalazi gusta borova šuma, a same su gomile i djelomično prekrivene šumskim pokrovom. Gomile su relativno pravilnog ovalnog tlocrta i nevelike visine što bi moglo ukazati na činjenicu da su krčevinske, no to u ovom trenutku ne može se sa sigurnošću tvrditi. U blizini nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali na postojanje dodatnih gomila ili pokretni nalazi zbog kojih bi se navedene gomile mogle pripisati određenom razdoblju. lipanj 2019. 60

S Slika 3.9-1. Evidentirani elementi kulturne baštine na području obuhvata UPU Ladina (izvor: Zadruga Arheo KO-OP, 2017.) lipanj 2019. 61

Evidentirane su nadogradnje dijelova suhozida koje se odlikuju velikim dimenzijama, osobito širinom. Teško je pretpostaviti čemu služe ovakve nadogradnje, no prema svjedočanstvu lokalnog stanovništva, pastiri su često znali nadograđivati zidove proširujući ih kako bi dobili prolaze (putove za stoku) veličine omanje ceste. Također ovakve nadogradnje često obilježavaju mjesta na kojima su postojale suhozidne pastirske kućice koje su srušene, a njihov je građevinski materijal pravilno deponiran. Na promatranom su području evidentirana ukupno 4 ovakva suhozidna proširenja. Posebnost predstavljaju i pastirske kućice koje se također nalaze diljem europskog krša, a drugdje u Hrvatskoj su poznate i pod nazivima bunje i kažuni. Dvije su takve kućice evidentirane istočno od promatranog područja. Osim navedenih, evidentirano je i 6 drugih suhozidnih objekata čija se namjena zbog lošeg postojećeg stanja u ovom trenutku može samo pretpostaviti. Najčešće se radi o privremenim konstrukcijama za zaštitu pastira od jake bure (tzv. pudarice) ili privremenim torovima (gradci). Među ovih 6 objekata samo su tri (objekti pod brojevima 8, 23 i 28; Slika 3.9-1.) unutar područja UPU-a. Među njima, objekt broj 23 može se okarakterizirati kao gnojnica jer se nalazi uz ogradni suhozid u samom njegovom kutu. Druga su dva objekta u vrlo lošem stanju očuvanosti i evidentno je da dulje vrijeme nisu korišteni. Na promatranom je području evidentirano ukupno 3 cisterne, 2 lokve (pojilišta) i jedan ostatak kanala rađen od tankih kamenih ploča. Među svim ovim elementima, samo su jedan bunar (bunar 3, redni broj 21), jedna lokva (lokva 1, redni broj 31) i ostaci kanala na području obuhvaćenim UPU-om Ladina (Slika 3.9-1.). Bunari slijede opći oblik suhozidno ograđene stijenke relativno kružnog tlocrta i ne prevelike dubine. Kako u njihovoj blizini nisu pronađene konstrukcije ili posude za vađenje vode, za pretpostaviti je da neko vrijeme nisu u funkciji. Lokve se nalaze na krajnjem zapadnom i jugozapadnom rubu UPU-a (lokva 2 čak i izvan UPUa). Ovo je dio krajobraza koji je nešto podignut u odnosu na glavninu područja prema istoku i pripada starijim geološkim naslagama. Konstrukcija lokvi zapravo je iskorištena i proširena nešto veća škrapa koja je i ograđena suhozidom. Pošto se koriste kao pojilišta, lokve su vrlo plitke kako bi se stoka mogla napajati. Postojanje ovih lokvi može se teoretski povezati s pričom lokalnog stanovništva o korištenju ovog dijela lokaliteta u funkciji pašnjaka za konje. Ostatak manjeg kanala evidentiran je na sjevernom rubu lokaliteta vezan uz suhozidni objekt i manju krčevinsku gomilu. Kanal prati prirodni usjek u živoj stijeni koja nije vidljivo priklesana, a čine ga okomito postavljene ( na nož ) tanke kamene ploče. Među evidentirane elemente u skupini ostalo uključena je jedna vrtača, ostatak sipine sitnog i srednjeg kamena, klakara iz koje se vadio kamen i novije umjetno brdo koje je donedavno služilo kao odlagalište otpada. Osim vrtače, svi se ovi elementi nalaze unutar promatranog područja. Nastanak sipine pripisuje se utjecaju prirode. Klakara se nalazi na području povišene grede starijeg geološkog postanka, gdje je živa stijena prisutna na površini i zbog atmosferskih se prilika, kao i geologije kojom je nastala, vrlo lako lomi u pravilne ploče. To je uzrokovalo iskorištavanje ovog prirodnog kamenoloma u svrhu vađenja i obrade kamena na licu mjesta. Osim za građevni materijal, vapnenac se eksploatirao i zbog izvlačenja osnovne kemikalije, odnosno vapna za gradnju i bojanje. Iz tog se razloga ovakve jame zovu klakare (njem. Kalkvapno), a u ovom trenutku nije moguće tvrditi je li funkcija evidentirane jame bila za vađenje kamena za gradnju ili za vapno. Spomenuto odlagalište je u postupku sanacije, a novo (građevinskog otpada) je otvoreno s južne strane ceste Paljuv-Novigrad. lipanj 2019. 62

Gomile i elementi tradicijske baštine ucrtani su u UPU, na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina s oznakama 15 i 18 (gomile) te 8, 23 i 28 (elementi tradicijske baštine). 3.10. KRAJOBRAZ Područje Općine Novigrad se prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske (Bralić, 1995.) nalazi na sjevernom dijelu krajobrazne jedinice Sjeverno-dalmatinska zaravan. Izuzev rubne i nešto više Bukovice, cijeli prostor ove krajobrazne jedinice je orografski slabo razveden, a tim da je unutrašnji dio tipična vapnenačka zaravan, krajnje oskudna vegetacijom i plodnom zemljom, a bliže moru dolazi do smjene blagih uzvišenja i udolina (Ravni kotari). Glavne krajobrazne vrijednosti ove jedinice, pa dijelom i identitet, daju rijeke Krka i Zrmanja, zatim Vransko jezero te Novigradsko i Karinsko more. Ravni kotari, kojima je sjeverna granica upravo Novigradsko more, obilježava brežuljkastoravničarski teren koji prema Novigradskom moru na sjeveru postaje sve krševitiji i viši. Novigradsko more čini srednji dio potopljenog dolinskog proširenja rijeke Zrmanje. Iako je riječ o moru, zbog svoje relativno male površine (oko 28 km²), te uokvirenosti kopnom ovo područje se krajobrazno doživljava više kao jezero. Osnovne značajke područja su prostranost, otvorenost i sagledivost prostora pri čemu su glavni nositelji identiteta Novigradsko more i naselje Novigrad sa svojom zanimljivom morfologijom i smještajem u uskoj uvali. 13 Šire područje UPU Ladina obuhvaća dvije geološke zone: zona donjeg i srednjeg eocena s foraminiferskim vapnencima i zona gornjeg eocena. Granica dviju zona pruža se izdignutim dijelom krajobraza na zapadnom dijelu područja UPU Ladina koji dijeli nešto viši plato na kojem je smješteno selo Paljuv od nešto nižeg platoa koji se pruža prema Ladini i Podancima na hrptu između Novigrada i Pridrage. Ove su geološke karakteristike osnova današnjeg izgleda krajobraza koji se zbog iznimnog trošenja na površini, uzrokovanog padalinama i jakim vjetrom, sastoji od vrlo velikih komada stijene mjestimično zapunjenih odlomljenim sitnijim šljunkom. Ovakav je tip krškog krajobraza vrlo nepristupačan i nepogodan za poljoprivredno korištenje pa područje dvaju platoa nije nikad korišteno u poljoprivredne svrhe do pojave suvremenog maslinarstva. Najbliže poljoprivredne površine smještene su u klancu Ladina istočno od područja UPU Ladina. Iako se nisu mogli koristiti za poljoprivredu, dijelovi platoa korišteni su za stočarstvo stoke sitnog zuba. U sklopu arheološkog pregleda na predmetnom su području evidentirani elementi kulturne baštine i to u vidu tradicijske gradnje. S obzirom na vrstu evidentirane baštine, nalazi su podijeljeni u četiri osnovne skupine: gomile, tradicijski objekti, bunari i kanali i ostalo. Kamene su gomile pokazatelj postojanja eventualnih prapovijesnih grobova, ali i pokazatelji krčenja terena radi ograđivanja suhozidom ili obrade zemlje. Među tradicijske se objekte ubrajaju ogradni suhozidi, pastirske kućice i drugi ograđeni prostori namjenjeni privremenom boravku ili držanju stoke. Bunari (uglavnom cisterne) s kanalima obilježje su prikupljanja i raspodjele vode u vodom škrtom kraju, a konstrukcija lokve zapravo je iskorištena i proširena nešto veća škrapa koja je i ograđena suhozidom. Prema Karti pokrova zemljišta CORINE land cover područje UPU Ladina obuhvaća prirodne travnjake te manjim dijelom sukcesiju šume (zemljišta u zarastanju), Slika 3.10-1. 13 Opis krajobraza Novigradskog mora preuzet iz Zelena infrastruktura (2017). lipanj 2019. 63

142 112 312 321 324 312 324 Slika 3.10-1. Pokrov zemljišta na širem području UPU-a Ladina prema CORINE land cover bazi podataka s označenom granicom UPU-a (izvor: HAOP, 2019.) Prema Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), članak 76., Novigradsko i Karinsko more predstavljaju lokalitete osobitih krajobraznih vrijednosti. 3.11. STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO Stanovništvo U sastavu Općine Novigrad nalaze se tri naselja: Novigrad, Paljuv i Pridraga sa zaseocima. Sjedište upravnog tijela Općine Novigrad je istoimeno naselje. Općina se prostire na kopnenoj površini od 51,22 km² i prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području Općine živi 2.375 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 46,29 stan./km². Za područje Općine Novigrad u razdoblju između dva popisa stanovništva (2001. i 2011. godine) karakterističan je pozitivan lipanj 2019. 64

trend kretanja stanovništva, odnosno dolazi do porasta ukupnog broja stanovnika za 0,29% što je rezultat porasta broja stanovnika u naselju Paljuv. Najveći udio stanovnika (50,11%) nalazi se u životnoj dobi od 20 do 59 godina starosti. 14 Gospodarstvo Općina Novigrad je prema indeksu razvijenosti 15 od 67,36% za 2011. godinu u drugoj kategoriji razvijenosti (50-75% nacionalnog prosjeka) 16. Glavne gospodarske djelatnosti na području Općine su poljoprivreda, turizam, ribarstvo i uslužne djelatnosti 17. Poljoprivredna proizvodnja jedna je od primarnih djelatnosti na području Općine te predstavlja okosnicu gospodarske aktivnosti stanovništva u naseljima Pridraga i Paljuv, ali ne i Novigrad. Na području Općine nalazi se sveukupno 62 poljoprivredna gospodarstva (stanje 2015. godine) koja raspolažu zemljištem od 143,52 ha. Oko 82% gospodarstava raspolaže zemljištem površine 20 ha. Od poljoprivrednih kultura na području općine najzastupljenije su masline, plemenita vinova loza, krumpir, krški pašnjak, te miješani nasadi voćnih vrsta i djeteline. Turizam predstavlja jednu od glavnih djelatnosti Općine Novigrad. Općina je okružena s četiri nacionalna parka (NP): NP Paklenica, NP Plitvička jezera, NP Kornati i NP Krka. Na području Općine nalaze se dvije plaže šljunčanog tipa, te dvije pješčane plaže u naselju Pridraga, te plaža Nazret. Naselje Pridraga malo je mjesto udaljeno od centra Novigrada svega 5 km, te je zbog netaknute prirode i blizine autoceste idealno mjesto za jednodnevne izlete i obiteljski odmor s malom djecom. Ono po čemu se ovo naselje ističe čisto je Karinsko more. Prema kategorizaciji Ministarstva turizma, Općina Novigrad svrstana je u turistički razred D 18, dok je naselje Novigrad svrstano u A kategoriju. Smještajni kapaciteti na području Općine sastoje se od hotelskog smještaja, auto-kampa, te privatnog smještaja u apartmanima, sobama i kućama za odmor. Unutar Općine, smještajni kapaciteti u vidu hotelskog smještaja nalaze se na području naselja Novigrad, te obuhvaćaju 91 ležaj kategorije *** unutar jednog objekta za prihvat turista. U istoimenom naselju nalazi se autokamp Adria Sol kategorije *** koji se sastoji od jednog objekta za prihvat gostiju, te raspolaže s 300 ležajeva. Privatni smještaj raspoređen je unutar naselja Novigrad i Pridraga. Raspoloživi smještajni kapaciteti u obliku soba za iznajmljivanje raspoloživi su na području naselja Novigrad, te se nalaze unutar jednog objekta koji za tu namjenu ima 10 raspoloživih ležaja kategorije ***. U naselju Novigrad također se nalazi 49 apartmana sa 256 ležajeva od kojih je 18 apartmana kategorije **, 30 apartmana kategorije ***, te jedan apartman sa jednom *. Na području naselja Pridraga nalazi se 47 apartmana sa 252 ležaja od kojih je najveći broj apartmana kategorije ***. Na području Općine nalaze se sveukupno 22 kuće za odmor; 17 na području naselja Pridraga i 5 na području naselja Novigrad. Zaključno, na području Općine Novigrad 2017. godine prijavljeno je 963 14 Podaci o stanovništvu i gospodarstvu preuzeti iz Alfa atest (2018). 15 Indeks razvijenosti predstavlja pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Pri izračunu indeksa razvijenosti koristi se: prosječni dohodak i izvorni prihod JLS po stanovniku, stopa nezaposlenosti, kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti. 16 Podaci o razvijenosti preuzeti iz LAGUR Tri mora (2018.) 17 Podaci o granama gospodarstva u Novigradu preuzeti iz Alfa atest (2018). 18 Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09, 9/10, 61/10, 82/10, 36/11, 89/11, 146/11, 141/12, 144/12, 38/13, 153/13, 126/15, 15/16, 54/16, 113/16, 26/17, 61/17, 72/17 i 78/17) i Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede (NN 92/09 i 04/15) lipanj 2019. 65

ležaja/postelja (+295 ekstra ležaja), ukupno 8.338 dolazaka (832 domaći gosti + 7.506 strani gosti) te 50.245 noćenja (4.613 domaći gosti + 45.632 strani gosti) 19. Novigradsko more dio je unutrašnje ribolovne zone (zone B, E i F). Ovo more mrijestilište je mnogih vrsta riba, te je kao takvo povoljno za ulov. Ribarstvo predstavlja tradicionalnu granu gospodarstva kojom se lokalno stanovništvo bavi preko 100 godina. Radi se o ulovu plave ribe u Novigradskom moru i Podvelebitskom kanalu. Na području Novigradskog mora dozvolu za rad ima 14 profesionalnih ribara od kojih je više od polovice aktivno (njih 9). Novigradsko more je, zbog miješanja slatke i slane vode te obilja planktona, idealno stanište za školjkaše, posebice samonikle dagnje, pa je uzgoj školjaka (ponajviše dagnji i kamenica) karakterističan za područje Općine. Područje Novigradskog mora najbogatije je lovište samoniklih daganja u Hrvatskoj. U akvatoriju Novigradskog mora školjkarstvom se bavi osam proizvođača, od kojih je samo jedan lokalni. 3.12. INFRASTRUKTURA Prometna infrastruktura Prometna infrastruktura u Općini Novigrad obuhvaća cestovnu i pomorsku infrastrukturu. Prikaz cestovne mreže (Slika 3.12-1.) pokazuje da je prostor obuhvata UPU Ladina u blizini glavnih cestovnih prometnica zadarskog područja: autoceste A1 Zagreb - Split - Dubrovnik i državne ceste D8 tzv. Jadranske magistrale. Prostor obuhvata UPU Ladina nalazi se između županijskih cesta Ž6019 Posedarje (D8) - Novigrad - Pridraga - D502 i Ž6022 Novigrad (Ž6019) - Paljuv - D539. Ž6019 predstavlja sjevernu granicu prostora obuhvata UPU, a Ž6022 južnu granicu. Slika 3.12-1. Cestovna mreža okolice prostora obuhvata UPU Ladina - umanjen prikaz isječka iz Karte razvrstanih javnih prometnica preuzete (izvor: ŽUC Zadarske županije, 2019.) 19 Podaci o turizmu u 2017. godini preuzeti iz Državni zavod za statistiku (2018). lipanj 2019. 66

Podaci o brojanju prometa u razdoblju 2015-2017. (Tablica 3.12-1.) na mjernim mjestima 4830 Posedarje na Ž6019 i 4924 Smilčić - istok na D502 pokazuju da je prosječni ljetni dnevni promet veći od prosječnog godišnjeg dnevnog prometa. Na oba mjerna mjesta u ukupnom prometu prevladavaju osobna cestovna vozila, odnosno vozila do 5,5 m duljine. Prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Zadarske županije (NN 29/13, 49/13, 135/14) u Novigradskom moru dvije su luke otvorena za javni promet i to lokalnog značaja luka Novigrad u naselju Novigrad i luka Posedarje u naselju Posedarje. Inače, najbliža važnija pomorska luka je Pomorska luka Zadar (Gaženica) koja je udaljena oko 23 km zračne linije od područja UPU Ladina, a najbliža zračna luka je Zračna luka Zadar (Zemunik) udaljena oko 16 km zračne linije odnosno 27,7 km cestovnim pravcem. Tablica 3.12-1. Podaci o prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) i prosječnom ljetnom dnevnom prometu (PLDP) na mjernim mjestima 4830 Posedarje na Z6019 i 4924 Smilčić - istok na D502 u razdoblju 2015-2017. godina (izvor: Hrvatske ceste, 2016, 2017, 2018.) Mjerno mjesto Godina PGDP PLDP Odsječak 2015. 1.760 2.487 4924 Smilčić - istok 2016. 1.797 2.584 Ž6023 Ž6019 2017. 1.627 2.320 2015. - - 4830 Posedarje 2016. 1.865 (*) 3.595 (*) D8 Ž6020 2017. 2.019 4.013 (*) procjena Vodno-komunalna infrastruktura 20 Na području Općine Novigrad isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe je Vodovod d.o.o. Zadar u kojem Općina sudjeluje s 0,58% udjela u temeljnom kapitalu. Pokrivenost Općine vodoopskrbnim sustavom iznosi 85%, te je na njega priključeno oko 500 kućanstava. Za opskrbu vodom naselja Pridraga i Novigrad izgrađen je cjevovod iz smjera Karina, koji se snabdijeva iz crpne stanice Karin. Od CP Karin odvajaju se cjevovodi prema vodospremniku Zubčić kojim se opskrbljuju područja Pridrage i Novigrada, te naselje Paljuv. Ocijenjeno je da sustav ima dovoljno rezervi da se iz njega može kvalitetno i kroz dugo razdoblje riješiti opskrba vodom naselja Novigrad i Pridraga. Opskrbni sustav iz vodocrpilišta Nazret i Jezerine, služi kao rezerva. Izvedenim sustavom riješena je vodoopskrba 23 zaselka naselja Pridrage i Novigrada. S obzirom na velik broj zaselka i njihovu međusobnu udaljenost potrebna je razgranata vodovodna mreža s vodoopskrbnim objektima koji osiguravaju normalnu opskrbu vodom u pogledu postizanja optimalnih tlakova u mreži. Unutar obuhvata Plana nema izgrađene vodoopskrbne mreže. Na području naselja Novigrad izgrađen je sustav odvodnje s pojačanim mehaničkim pročišćivačem (I faza izgradnje sustava odvodnje) čime je djelomično riješen problem prikupljanja, pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda. Obzirom na nedostatak kolektora, te neriješen sustav fekalne kanalizacije, u procesu je IV. faza izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Novigrada glavni gravitacijski kolektori, crpne stanice Crnopalj 20 Podaci dijelom preuzeti iz Alfa atest (2018). lipanj 2019. 67

i Most s pripadajućim tlačnim cjevovodima. Ovaj zahvat nužan je kako bi se zaustavilo onečišćenje okoliša. Pokrivenost područja kanalizacijskim sustavom je 20%, dok broj kućanstava priključenih na kanalizacijski sustav iznosi 280. Ukupni kapacitet sustava Novigrad je 2.580 ES. Unutar obuhvata Plana nema postojeće infrastrukturne mreže odvodnje otpadnih voda. Prostornim planom uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 08/13, 16/16, 01/17) planiran je zaseban sustav odvodnje priobalnog područja (za naselje Novigrad i planiranu turističku zonu), te dva zaobalna sustava (Paljuv i Pridraga). Za sustave odvodnje određuje se izrada idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda prema načelnim rješenjima Plana i Studije odvodnje otpadnih voda Zadarske županije kojima je definiran sustav odvodnje te način ispuštanja otpadnih voda. Energetska infrastruktura 20 Preko područja obuhvata Općine od elektroenergetskih objekata napona 110 i 35 kv prelazi vod 110 kv između TS 110/35 Kv Obrovac i TS 110/35/10(20) kv Nin na čelično-rešetkastim stupovima. Elektroenergetski objekti napona razine 10 kv i 10(20) kv raspoređeni su u svakom od naselja. Pokrivenost područja električnom mrežom je stopostotna, te je na nju priključeno 1.100 kućanstava. Na području Općine potrebno je pristupiti rekonstrukciji i izgradnji sustava elektroopskrbe. Jugoistočno i sjeveroistično od granice obuhvata Plana (u koridoru županijskih cesta Ž6022 i Ž 6019 ) trasiran je postojeći elektronergetski kabel K10(20)kV. Telekomunikacijska infrastruktura Jugoistočno i sjeveroistično od granice obuhvata Plana (u koridoru županijskih cesta Ž6022 i Ž 6019 ) prolazi postojeći magistralni TK kabel. Plinoopskrba Cilj razvoja energetske infrastrukture Općine Novigrad je i opskrba potrošača plinom odnosno izgradnja visokotlačnog čeličnog plinovoda, redukcijske stanice, te izgradnja srednje tlačnih plinovoda. Gospodarenje otpadom 20 Usluge odvoza i odlaganja miješanog komunalnog otpada na području Općine Novigrad obavlja komunalno poduzeće Čistoća d.o.o. iz Zadra, te se otpad odvozi na odlagalište Diklo na području grada Zadra. Gospodarenje komunalnim otpadom obavlja se za svako od naselja. U svrhe zaštite okoliša i učinkovitog gospodarenja otpadom predviđena je gradnja reciklažnog dvorišta za građevinski i komunalni otpad u Novigradu. lipanj 2019. 68

3.13. MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE UPU LADINA Bez provedbe UPU Ladina nastavit će se započeti okolišni i gospodarski trendovi. Za stanje okoliša na području Općine općenito se može reći da je dobro i nema razloga da se stanje promijeni kad ne bi bilo provedbe Plana. Pritom treba naglasiti da se radi o osjetljivom području Novigradskog mora, s obzirom na njegovu slabu izmjenu, i da svako izrazitije onečišćenje voda i mora (uslijed akcidenata i sl.) može predstavljati značajan negativan utjecaj na vode i more. Bez provedbe UPU Ladina nezaposlenost na području Općine Novigrad ostat će na istoj razini, kao i nizak indeks razvijenosti Općine. Usprkos optimalnom geografskom smještaju, dobroj prometnoj povezanosti i prirodnim ljepotama užeg i šireg područja Općine Novigrad, bez provedbe UPU Ladina Općina će u okruženju, koje je turistički vrlo aktivno, početi još više zaostajati svojom slabom turističkom ponudom, kako u smislu suvremenih smještajnih kapaciteta, tako i u smislu kvalitetnih turističkih sadržaja. lipanj 2019. 69

4. POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI U nastavku su taksativno navedeni glavni okolišni problemi za područje UPU Ladina i Općine Novigrad uopće, koji su prepoznati kroz poglavlje 3, po sastavnicama okoliša odnosno okolišnim opterećenjima. Klimatske promjene Zrak Vode U proteklom razdoblju na području cijele Hrvatske došlo je do zatopljenja. Vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja pokazuju da su najizraženije promjene sušnih razdoblja u jesenskim mjesecima kada je u cijeloj Hrvatskoj uočen statistički značajan negativan trend. U Dalmaciji je prisutno onečišćenje prizemnim ozonom. Prizemni ozon nastaje u atmosferi složenim kemijskim reakcijama i na njega utječu emisije njegovih prekursora, dušikovih oksida i nemetanski hlapivih organskih spojeva. Te su reakcije potaknute sunčevim zračenjem. Onečišćenje ozonom izraženo je na mediteranskom području i povezuje se s prekograničnim transportom onečišćenja i visokim intenzitetom sunčeva zračenja. Iako Novigradsko more predstavlja područje posebne zaštite voda zbog loše izmjene voda (potencijalno eutrofno područje) stanje ovog prijelaznog vodnog tijela je ocijenjeno kao dobro. Područje Ladina je u slivu izvora Nazret koji utječe u Novigradsko more. Za izvor Nazret nisu proglašene zone sanitarne zaštite. Vodocrpilište Nazret je trenutno izvan funkcije (u pričuvi), ali s vjerojatnošću za njegovim ponovnim aktiviranjem u budućnosti. More Trofički indeks za Novigradsko more na granici je između onog za dobro (mezotrofno) i vrlo dobro stanje (oligotrofno). Odvodnja otpadnih voda na većem dijelu područja uz Novigradsko more nije adekvatno riješena budući da se otpadne vode uglavnom ispuštaju u tlo ili izravno u obalno more bez prethodnog pročišćavanja. Kolektorska/kanalizacijska odvodnja u priobalnom području uglavnom je riješena tako da se prikupljene otpadne vode ispuštaju izravno ili preko jednostavnih taložnica, kroz kraći ili dulji podmorski ispust u more. U mjestima bez izgrađenog javnog sustava odvodnje, odvodnja otpadnih voda uglavnom je riješena sabirnim i septičkim jamama koje su ili propusne pa se njihov sadržaj cijedi izravno u krško podzemlje i potencijalno ugrožava podzemlje, ili se njihov sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano prazni na tlo, u neki vodotok ili more. Nepročišćene otpadne vode u velikoj mjeri mogu pridonijeti povećanju koncentracije hranjivih tvari te time i eutrofikaciji koja može uzrokovati narušavanje ekološke ravnoteže. Navedeno može biti problem naročito za vrijeme turističke sezone kada u lipanj 2019. 70

Šume relativno kratkom razdoblju može doći do naglog povećanja broja ljudi, odnosno opterećenja komunalne infrastrukture uslijed povećanih količina otpadnih voda. 21 U opisu jednog od odjela Hrvatskih šuma spominje se miniranost područja. Stanovništvo i gospodarstvo Općina Novigrad je prema indeksu razvijenosti u drugoj skupini razvijenosti. U ovu skupinu spadaju jedinice lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Nezaposlenost u Općini Novigrad prelazi 16%. Općina Novigrad svrstana je u turistički razred D, dok je naselje Novigrad svrstano u A razred iz čega se može zaključiti da za Općinu u cijelosti postoji značajan prostor za daljnji turistički razvitak. Infrastruktura Pokrivenost područja Općine kanalizacijskim sustavom je 20%. Radi se o vrlo niskoj pokrivenosti i za područje općine neophodna je izgradnja cjelovitog sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, u prvom redu radi zaštite voda i mora. Na području Općine potrebno je pristupiti rekonstrukciji i izgradnji sustava elektroopskrbe. U obuhvatu UPU Ladina nalazi se odlagalište otpada koje je u postupku sanacije. Nedostatak reciklažnog dvorišta. 21 preuzeto iz Zelena infrastruktura (2017.) lipanj 2019. 71

5. OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GOLF IGRALIŠTA (R1) LADINA S PRATEĆIM SADRŽAJIMA MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI Područje obuhvata UPU Ladina je neizgrađeno područje, u sjeverozapadnom dijelu prostora Općine Novigrad, južno od općinskog središta Novigrad. Zahvati koji se planiraju UPU-om Ladina uglavnom će imati više ili manje lokalan utjecaj. U poglavlju 3 opisane su okolišne značajke potencijalno utjecanog područja Općine Novigrad. Analizom postojećeg stanja okoliša te ciljeva, uvjeta i mjera određenih UPU-om Ladina, prepoznate su sastavnice okoliša odnosno okolišne teme na koje provedba Plana može značajno utjecati. U nastavku je dan njihov kratki pregled. U poglavlju 6 detaljnije su analizirani mogući utjecaji na sastavnice okoliša i moguća opterećenja okoliša. Klimatske promjene Na golf igralištima provode se agrotehničke mjere s ciljem održavanja travnjaka. To uključuje i prihranu travnjaka. Sa stajališta utjecaja na klimu, zbog stvaranja stakleničkih plinova, od interesa je prihrana dušikom. Isto kao i u poljoprivrednim djelatnostima, dodatkom dušika u tlo povećava se količina dostupnoga dušika za nitrifikaciju i denitrifikaciju kao i emitirana količina stakleničkog plina didušikovog oksida (N 2 O). U sklopu UPU Ladina planiraju se akumulacije u kojima će se prikupljati dio pročišćenih otpadnih voda i koje će se potom koristiti za zalijevanje. Time se smanjuje potreba za svježom vodom, pa se to može smatrati prilagodbom u slučaju ograničenja u dostupnosti vode. Isto tako, u prijedlogu odredbi UPU-a navodi se da projektiranje, izvođenje i korištenje vodnih površina unutar obuhvata UPU-a treba vršiti uz punu zaštitu okolnog terena od mogućeg plavljenja preljevnih voda pa se to može smatrati planiranjem prilagodbe za slučaj ekstremnih oborina. Zrak Prema podacima iz UPU Ladina kao glavni energenti u okviru turističko-golferskog kompleksa planiraju se plin i električna energija. Onečišćujuće tvari koja nastaje izgaranjem prirodnog plina, odnosno ukapljenog naftnog plina su dušikovi oksidi (NOx) i ugljikov monoksid (CO). Ugostiteljsko-turistički sadržaji planirani u okviru UPU Ladina privlačit će novi cestovni promet što će za posljedicu imati veće količine ispušnih plinova iz vozila u zoni UPU Ladina. Vode i more Tijekom korištenja planiranih sadržaja u okviru UPU Ladina nastajat će sljedeće otpadne vode: sanitarne otpadne vode iz ugostiteljsko-turističkih objekata (hotel, vile, apartmani) i drugih pratećih objekata vezanih uz golferske sadržaje, otpadne vode od zalijevanja golf terena te kolničke (oborinske) vode s prometnih površina u obuhvatu UPU-a. Planom je predviđeno sakupljanje i pročišćavanje otpadnih voda kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na osjetljivi novigradski akvatorij i izvor Nazret. Jedna od mogućnosti predloženih Planom je sakupljanje pročišćenih otpadnih voda u planirane akumulacije te njihovo recirkuliranje za potrebe zalijevanja golf terena. Druga mogućnost je ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje i korištenje vode iz obližnjeg neaktivnog izvorišta Nazret za zalijevanje golf igrališta. lipanj 2019. 72

Također Planom je predviđen zatvoreni sustav kad je u pitanju zalijevanje kako ne bi došlo do procjeđivanja gnojiva i pesticida, koji se koriste za održavanje golf igrališta, u podzemne vode i more. Bioraznolikost Zbog izgradnje sadržaja u obuhvatu UPU Ladina doći će do trajne prenamjene dijela prirodnih staništa u obuhvatu Plana. Ne očekuje se prenamjena na svih 100 ha obuhvata, ali na većem dijelu svakako će doći do prenamjene uslijed uređenja golf igrališta, izgradnje ugostiteljskoturističkih objekata i infrastrukturnog opremanja. Površina zone pratećih i smještajnih građevina iznosi max. 10% cjelokupne zone obuhvata Plana, odnosno maksimalno 10 ha, a ostatak su uglavnom zelene površine (golf igralište, zaštitne zelene površine i sl.). Šume Zbog izgradnje sadržaja u obuhvatu UPU Ladina doći će do trajne prenamjene dijela prirodnih staništa, koja su najvećim dijelom šumska staništa. Ne očekuje se prenamjena na svih 100 ha obuhvata, ali na većem dijelu svakako će doći do prenamjene uslijed uređenja golf igrališta, izgradnje ugostiteljsko-turističkih objekata i infrastrukturnog opremanja. Površina zone pratećih i smještajnih građevina iznosi max. 10% cjelokupne zone obuhvata Plana, odnosno maksimalno 10 ha, a ostatak su uglavnom zelene površine (golf teren, zaštitne zelene površine i sl.). Divljač i lovstvo Zbog izgradnje sadržaja u obuhvatu UPU Ladina doći će do zauzeća površine od oko 100 ha, a time i do izuzeća te površine iz postojećeg lovišta. Kulturno-povijesna dobra Na području obuhvata UPU Ladina nema registriranih i evidentiranih kulturnih dobara. Arheološkim pregledom evidentirane su dvije gomile, suhozidne konstrukcije, bunari, lokve, klakare i slično, koje pripadaju povijesnoj parcelaciji zemljišta. S obzirom na prikaze razvoja i uređenja prostora, očekuje se da će se manji dio elemenata tradicijske baštine na prostoru obuhvata UPU-a ukloniti uz prethodno dokumentiranje. Krajobraz Prenamjena površine od 100 ha rezultirat će značajnim utjecajem na vizualni doživljaj predmetnog prostora. Pažljivim oblikovanjem planiranih sadržaja moguće je utjecaj na krajobraz svesti na prihvatljivu mjeru. Stanovništvo i gospodarstvo Unutar prostorne cjeline gospodarske-ugostiteljsko turističke namjene (T) predviđa se gradnja pratećih i smještajnih građevina. Ukupan kapacitet zone (vile, apartmani, hotel) iznosi 500 kreveta (TA 168, TV 240, TH 92) što na postojećih 963 kreveta u okviru cijele Općine iznosi porast za više od 50%. Izgradnja smještajnih kapaciteta predviđena je zajedno s gradnjom golf igrališta (18 rupa) koje će se moći koristiti veći dio godine pa se očekuje da turizam iz sezonskog prijeđe u cjelogodišnji. lipanj 2019. 73

Nezaposlenost na području Općine je viša od 16%. Očekuje se da će nova radna mjesta smanjiti nezaposlenost i povećati indeks razvijenosti Općine. Izgradnjom golf terena prostor Novigrada, ali i cijele Zadarske županije, bit će obogaćen za jedan rekreativni sadržaj u funkciji turizma i zdravlja ljudi. Infrastruktura Neposredno uz jugoistočnu granicu obuhvata Plana prolazi županijska cesta Ž6022 Novigrad (Ž6019)-Paljuv-Ž6258, te se koristi kao spojna cesta prema postojećoj županijskoj cesti Ž6019 Posedarje-Novigrad-Pridraga koja prolazi neposredno uz sjeverozapadnu i sjeveroistočnu granicu obuhvata Plana. Jugoistočnom granicom obuhvata Plana u koridoru županijske ceste Ž6022 planiran je magistralni vodoopskrbni cjevovod. Priključenje predmetne zone moguće je na način da se izgradi dovodni cjevovod do predmetne zone sa spojem na postojeći duktilni cjevovod Ø300 mm koji se pruža cestom Pridraga-Novigrad, sjeveroistočno od područja obuhvata Plana. Oborinske vode prikupljaju se u akumulacijskim jezerima ili bunarima te koriste za zalijevanje i sl. Planom se planira izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije. Otpadne vode prikupljaju se u sustave zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda usmjeravaju prema tri planirana uređaja za pročišćivanje otpadnih voda. Nakon pročišćavanja otpadnih voda na odgovarajući propisani stupanj vrši se ispuštanje vode u akumulacijski bazen (koristi se za zalijevanje) ili u upojni bunar, što zahtjeva postupke pročišćavanja sa vrlo visokim učincima, tj. sa strožim uvjetima za pojedine parametre onečišćenja. Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u oborinsku kanalizaciju i prikupljaju u akumulacijskim jezerima ili bunarima te koriste za zalijevanje i sl. Za veće parkirne površine (preko 10 vozila) potreban je tretman preko separatora pijeska i masti prije upuštanja u akumulacijska jezera, bunare ili okolni teren. Na području obuhvata UPU previđen je zatvoreni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, tako da se onemogući bilo kakav utjecaj na podzemlje i more. Svjetiljke vanjske rasvjete bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima. lipanj 2019. 74

6. VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ 6.1. KLIMATSKE PROMJENE (UBLAŽAVANJE I PRILAGODBA) Očekivane klimatske promjene Glavni zaključci klimatskih projekcija RegCM modela na prostornoj rezoluciji 12,5 km, vezano za promjenu temperature i oborine su sljedeći: 22 Srednje sezonske temperature zraka na 2 m te izvedene temperaturne veličine ukazuju na vrlo vjerojatnu mogućnost zagrijavanja u svim sezonama s amplitudom promjena kao funkcijom scenarija (RCP4.5 ili RCP8.5) i vremenskog horizonta (2011-2040. godine ili 2041-2070. godine) te dijela Republike Hrvatske. Ovisno o temperaturnom parametru raspon projiciranog zagrijavanja je od 1 do 2,7 C u odnosu na referentno razdoblje 1971-2000. godine. Promjene u srednjim sezonskim ukupnim količinama oborine ovise o sezoni. Očekuje se porast zimskih i smanjenje ljetnih količina oborine na čitavom prostoru Republike Hrvatske. Promjene u sezonskim količinama ukupne oborine očekuju se u rasponu od -20% do +10%. Projekcije za maksimalnu brzinu vjetra na 10 m ukazuju na puno veću promjenjivost (i nepouzdanost) u signalu klimatskih promjena te ovisnost o prostornoj rezoluciji. Ansambl klimatskih integracija izvršenih za potrebe ovog projekta pokriva sljedeće moguće uzroke nepouzdanosti: ovisnost o rubnim uvjetima (tj. globalnim klimatskim modelima), ovisnost o scenariju koncentracija stakleničkih plinova te ovisnost o prostornoj rezoluciji integracija. Za potrebe Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem izrađena je projekcija porasta razine mora uslijed klimatskih promjena u 2050. i 2100. godini za tri scenarija: niski RRM, srednji RRM i visoki RRM (Tablica 3.1-3.) te projekcija ekstremnih razina mora (Tablica 3.1-4.) u dokumentu Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku uključujući troškove i koristi od prilagodbe, tehničko izvješće (Hinkel i dr., 2015.). Očekivano povišenje razine mora do kraja stoljeća iznosi oko 0,5 metara, odnosno za najgori slučaj oko 1 metar. Prostor obuhvata UPU Ladina s pratećim sadržajima nalazi se na višim nadmorskim visinama u odnosu na prognozirano povišenje razina mora. Tablica 3.1-3. Porast razine mora u Hrvatskoj u 2050. i 2100. godini (izvor: Hinkel i dr., 2015.) Scenarij Rast razine mora (RRM) u 2050. Rast razine mora u 2100. Niski RRM 0,15 m 0,28 m Srednji RRM 0,19 m 0,49 m Visoki RRM 0,31 m 1,08 m 22 Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnost 2.2.1) napravljeno u sklopu projekta: Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama lipanj 2019. 75

Tablica 3.1-4. Ekstremne razine mora prema različitim scenarijima rasta razine mora (izvor: Hinkel i dr., 2015.) Scenarij H1, 2010. H1, 2050 H1, 2100. H100, 2010. H100, 2050. H100, 2100. Niski RRM 0,83 0,95 1,08 1,14 1,26 1,39 Srednji RRM 0,84 0,99 1,29 1,14 1,30 1,60 Visoki RRM 0,84 1,12 1,89 1,15 1,43 2,20 H1 je razina mora koja se u prosjeku prekorači jednom svake godine, H100 je razina mora koja se u prosjeku prekorači jednom u 100 godina (prema tome vjerojatnost je 1% da će se prekoračiti u određenoj godini). Utjecaji UPU Ladina vezani uz klimatske promjene Zahvati planirani UPU-om Ladina vezani uz klimatske promjene su: igralište za golf zbog stvaranja stakleničkog plina didušikovog oksida (N 2 O) uslijed prihrane travnjaka, igralište za golf zbog potrebe za vodom za zalijevanje. Planirano igralište za golf u obuhvatu UPU Ladina imat će 18 rupa i zauzimat će površinu od 68,48 ha. Sadržaji golf igrališta standardno obuhvaćaju sljedeće elemente (Slika 6.1-1.): Tee područja - početno područje: To je mjesto odakle golferi ispucavaju loptice. Tee područje se uglavnom izvodi kao zatravnjeni zemljani plato. Broj i pozicija tee područja i njihova površina ovise o tipologiji igrališta, kompleksnosti i dužine pojedine rupe. Green područja - završno područje: To je travna površina na kojoj se odvija završni dio igre, odnosno gdje se nalazi jamica označena zastavom. Na svakom polju nalazi se jedan green. Veličina i oblik mijenja se ovisno na dužinu i oblik rupe kojoj pripada. Položaj, nagnutost i reljefna razvedenost green područja ovise o dužini i lokaciji rupe u odnosu na cijelo igralište. Fairway staza: To je zatravnjena površina na kojoj se odvija igra između tee i green područja. Oblik i dužina ovisi o dužini pojedine rupe i prilagođava se konfiguraciji terena. Semirough područja - poluvisoko ili nekošeno područje: To je usko travnato područje koje dijelu fairway s njegovanom i kratko podšišanom travom od rough područja. Rough područja - visoko ili nekošeno područje: To je područje između semirough područja i oznaka izvan granica igrališta. Rough područje pokriveno je prirodnom travom i niskom vegetacijom. Sand bunkers - pješčani hazardi: To su umjetne prepreke (udubine) ispunjene pijeskom. Oni služe za otežavanje igre i kao prepreka / zaštita od gubitka loptice kod lošeg udarca. Water hazards - vodene površina: To su umjetne udubine koje služe za otežavanje igra i kao akumulacije vode za navodnjavanje. lipanj 2019. 76

1 = tee box 2 = water hazard 3 = rough 4 = out of bounds 5 = sand bunker 6 = water hazard 7 = fairway 8 = green 9 = pin 10 = hole Slika 6.1-1. Standardni elementi golf igrališta - jedna rupa (izvor: Wikipedia) Detalji i prostorni obuhvati sadržaja golf igrališta odredit će se u daljnjoj fazi razrade projekta golf igrališta Ladina i pratećih sadržaja. Na golf igralištima provode se agrotehničke mjere s ciljem održavanja travnjaka. To uključuje i prihranu travnjaka. Sa stajališta utjecaja na klimu, zbog stvaranja stakleničkih plinova, od interesa je prihrana dušikom. Isto kao i u poljoprivrednim djelatnostima, dodatkom dušika u tlo povećava se količina dostupnoga dušika za nitrifikaciju i denitrifikaciju kao i emitirana količina didušikovog oksida (N 2 O) čiji je staklenički potencijal 298 puta veći od stakleničkog potencijala ugljikova dioksida (CO 2 ) te 1 tona N 2 O iznosi 298 t CO 2 -eq 23. Vrsta, količina, način primjene i broj prihrana zavisi o tipu elementa golf igrališta, zahtjevima biljne vrste, potrebi za kvalitetom travnog pokrivača, stanju tla, klimatskim i drugim faktorima. Intenzivno (4 do 5 puta godišnje) se gnoje samo tee-evi i green-ovi. Umjereno (2 do 3 puta godišnje) se gnoje fairway-i. Ostali dio golf igrališta gnoji se ukoliko je to potrebno. Podaci o potrošnji dušika za prihranu za planirana i izgrađena golf igrališta (Tablice 6.1-1. i 6.1-2.) pokazuju da se raspon potrošnje dušika kreće ovisno o dijelu golf igrališta, ali i klimatskim faktorima. Najveća potrošnja dušika je na green područjima i tee područjima, a podaci za golf igrališta u SAD-u pokazuju da je potrošnja dušika veća u sušim i toplijim područjima. 23 Ugljični otisak se mjeri u tonama ugljikov dioksid ekvivalenta (tco 2-eq ). lipanj 2019. 77

Tablica 6.1-1. Potrošnja dušika (kg N/ha/god) na golf igralištima 24 Srđ Planirana golf igrališta Fratarska šuma Baštijunski brig Vrsar Crveni vrh Izgrađena golf igrališta Trst Lipica Bled Green 180-200 250-300 180-220 142 184 77,5 250 200-300 Tee 100-150 200-250 100-150 200 120 Fairway 60-100 100-150 100-150 60-100 125 99 42,25 80 Tablica 6.1-2. Potrošnja dušika na golf igralištima po regijama Sjedinjenih Američkih Država u 2014. godini (izvor: Golf Course Superintendents Association of America, 2016.) Regija Pounds /1,000 kvadratnih stopa kg N/ha/god North Central 1,70 83,01 Northeast 1,93 94,24 Pacific 2,23 108,88 Southeast 2,95 144,04 Southwest 3,14 153,32 Transition 2,13 104,00 Upper West/ Mountain 2,03 99,12 SAD 2,17 105,95 Prema razmatranjima iz Akcijskog plana razvoja golf ponude (Ministarstvo turizma, 2017.), korištenje umjetnih gnojiva na golf igralištu je danas svedeno na najmanju moguću mjeru. To ima pozitivan utjecaj na okoliš, a smanjuje operativne troškove rada i održavanja golf igrališta. Detalji i prostorni obuhvati sadržaja golf igrališta, pa tako i površine green, tee i fairway područja, odredit će se u daljnjoj fazi razrade projekta golf igrališta Ladina i pratećih sadržaja. Stoga se na razini strateške procjene UPU Ladina za određivanje emisije N 2 O konzervativno pretpostavlja da se za prihranu cijelog golf igrališta Ladina (68,5 ha) koristi najveća vrijednost iz Tablica 6.1-1. i 6.1-2., a to je potrošnja od 300 kg N/ha/god koja se odnosi se na green područja, na kojima je trava najkvalitetnija, najgušća i najniže košena. To znači godišnju potrošnju dušika od 20,55 t. Izračun emisije N 2 O napravljen je prema IPCC metodologiji (Tier 1) koja se koristi za proračun stakleničkih plinova iz poljoprivrede u nacionalnom inventaru stakleničkih plinova, u dijelu koji se odnosi na direktne i indirektne N 2 O emisije iz poljoprivrednih tala. Direktna emisija N 2 O iz poljoprivrednih tala obuhvaća dušik primijenjen na tlu kroz gnojidbu dušikom. Indirektna emisija N 2 O obuhvaća emisiju uslijed isparavanja i naknadnog atmosferskog taloženja amonijaka te ispiranja i otjecanja dušika koji je primijenjen na tlo. Direktna N 2 O emisija izračunata je prema jednadžbi 11.1 iz IPCC Vodiča 2006 (2006 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories) na osnovi potrošnje od 20.550 kg N/god, uz zadani faktor emisije EF 1 =0,01 kg N -1 (tablica 11.1 IPCC Vodič 2006) 24 Podaci preuzeti iz: Ecoina d.o.o. 2012. Studija o utjecaju na okoliš izgradnje sportsko rekreacijskog centra s golf igralištem Srđ, knjiga 1, za podatke o planiranim golf igralištima Srđ, Fratarska šuma i Baštijunski brig i za podatke o izgrađenim golf igralištima Crveni vrh i Trst; Studio za krajobraznu arhitekturu, prostorno planiranje, okoliš. 2017. Studija o utjecaju zahvata na okoliš: Golf igralište Stancija Grande kod Vrsara, za golf igralište Stancija Grande u Vrsaru Podgornik, M., M. Pastor i M. Pintar. 2008. The impact of golf course management on concentrations of nutrients in the soil solution, za izgrađena golf igrališta Lipica i Bled lipanj 2019. 78

te uz konverziju N 2 O = N 2 O-N x 44/28. Izračunata direktna emisija N 2 O iznosi 322,9 kg/god. Indirektna N 2 O emisija uslijed isparavanja i naknadnog atmosferskog taloženja izračunata je prema jednadžbi 11.9 iz IPCC Vodiča 2006 na osnovi potrošnje od 20.550 kg N /god, uz zadani faktor emisije EF 4 =0,01 (kg NH 3 -N + NO x -N isparenog) -1 (tablica 11.3 IPCC Vodiča 2006) i zadani faktor isparavanja Frac GASF = 0,10 kg N -1 (tablica 11.3 IPCC Vodiča 2006) te uz konverziju N 2 O (ATD) = N 2 O (ATD) -N x 44/28. Izračunata indirektna emisija N 2 O uslijed isparavanja i naknadnog atmosferskog taloženja iznosi 32,3 kg/god. Indirektna N 2 O emisija uslijed ispiranja i otjecanja dušika koji je primijenjen na tlo izračunata je prema jednadžbi 11.10 iz IPCC Vodiča 2006, na osnovi potrošnje od 20.550 kg N /god, uz zadani faktor emisije EF 5 =0,0075 (kg N ispranog i oteklog) -1 (tablica 11.3 IPCC Vodiča 2006) i zadani faktor ispiranja / otjecanja Frac LEACH-(H) = 0,30 kg N -1 (tablica 11.3 IPCC Vodiča 2006) te uz konverziju N 2 O (L) = N 2 O (L) -N x 44/28. Izračunata indirektna emisija N 2 O uslijed ispiranja i otjecanja dušika koji je primijenjen na tlo iznosi 72,7 kg/god. Ukupna N 2 O emisija od prihrane dušikom zbroj je direktne i indirektne N 2 O emisije i uz konzervativne pretpostavke ona iznosi 427,9 kg/god, odnosno 127,5 t CO 2 -eq. Prema podacima iz Croatian greenhouse gas inventory for the period 1990-2016. - National Inventory Report 2018 (CAEN, 2018.) ukupne emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede u 2016. godini iznosile su 2.931 kt CO 2 -eq, a ukupne emisije stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (energetika, industrijski procesi i uporaba proizvoda, poljoprivreda, LULUCF 25, otpad i ostalo) iznosile su u 2016. godini 18.882 kt CO 2 -eq (uključujući LULUCF), odnosno 24.304 kt CO 2 -eq (ne uključujući LULUCF). Vidi se da je čak i precijenjena emisija stakleničkog plina od prihrane dušikom golf terena Ladina zanemariva u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj jer njen udio u nacionalnoj emisiji iznosi 0,000677% (uključujući LULUCF), odnosno 0,000525% (ne uključujući LULUCF). Staklenički plinovi utječu na klimatske promjene, ali s obzirom na izračunatu emisiju stakleničkog plina od prihrane dušikom golf terena Ladina zaključak je da je taj utjecaj zanemariv. Klimatske promjene mogle bi uzrokovati probleme u vodoopskrbi i podmirenju rastućih potreba za pitkom vodom. Turizam zbog potreba za vodom ugostiteljsko-turističkih objekata predstavlja snažan pritisak na vodne resurse u turističkoj sezoni. Dodatno, za održavanje igrališta za golf koje zauzima značajne površine, koriste se gnojiva i pesticidi uz obilato zalijevanje. Prema prostorno-planskoj dokumentaciji potrebe za vodom koje će imati budući turistički kompleks Ladina s 500 ležajeva osigurane su kroz postojeći vodoopskrbni sustav. U Obrazloženju UPU Ladina navodi se da je predviđena dnevna potrošnja vode u pratećim objektima (gosti u smještajnim kapacitetima, dnevni posjetitelji, zaposlenici) oko 240.000 l (ili 240 m 3 ) pri punom kapacitetu objekata. Radi se o najvećoj potrebnoj količini. Potrebe za vodom golf igrališta u smislu njegovog zalijevanja neće se namirivati iz vodoopskrbnog sustava. U Obrazloženju UPU Ladina navodi se da je predviđena dnevna potrošnja vode za zalijevanje najviše 2.500.000 l (ili 2.500 m 3 ). U literaturi se navodi da količina vode potrebne za zalijevanje golf igrališta u mediteranskom podneblju iznosi do najviše 1.000.000 m 3 25 LULUCF Land Use, Land-Use Change and Forestry (hrv. Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo) lipanj 2019. 79

godišnje 26. U prijedlogu odredbi UPU Ladina navodi se da je predviđeno da se dio prikupljenih i pročišćenih otpadnih voda sakuplja u akumulacijama koje će se izgraditi (ili postoje) u obuhvatu UPU-a te koristiti za zalijevanje golf terena. Pritom se navodi da budući sustav navodnjavanja u obuhvatu Plana ne smije biti planiran prskanjem. U nedostatku potrebnih količina vode dodatno bi trebalo istražiti mogućnost privremenog korištenja vode iz (trenutno) napuštenog izvorišta Nazret u blizini, u dogovoru s Vodovodom d.o.o. Zadar. Detaljna analiza potreba za vodom i osiguranja potrebnih količina (tzv. bilanca voda) bit će provedena u fazi izrade projektne dokumentacije i Studije utjecaja na okoliš. U Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), članku 20., navodi se: - planovima nižeg reda obavezno opisati predviđeni način osiguranja vode za potrebe zalijevanja (akumulacije, podzemna voda, prikupljanje kišnice i sl.) Prilagodba klimatskim promjenama Prilagodba klimatskim promjenama provodi se u prepoznatim sektorima izloženima utjecaju klimatskih promjena 27, a moguće je specifičnim rješenjima prilagoditi i pojedinačne projekte. Već na razini UPU Ladina planiraju se akumulacije u kojima će se prikupljati dio pročišćenih otpadnih voda i koje će se potom koristiti za zalijevanje. Time se smanjuje potreba za svježom vodom, pa se to može smatrati prilagodbom u slučaju ograničenja u dostupnosti vode. Isto tako, u prijedlogu odredbi UPU-a navodi se da projektiranje, izvođenje i korištenje vodnih površina unutar obuhvata UPU-a treba vršiti uz punu zaštitu okolnog terena od mogućeg plavljenja preljevnih voda pa se to može smatrati planiranjem prilagodbe za slučaj ekstremnih oborina. Razmatranje klimatskih promjena i njihovih mogućih posljedica treba nastaviti i u daljnjem razvoju golf terena Ladina s pratećim sadržajima. 6.2. UTJECAJI NA ZRAK Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli utjecati na kvalitetu zraka su: ugostiteljsko-turistički objekti zbog korištenja plina kao energenta, interne prometnice s parkiralištima zbog prometovanja cestovnih vozila s pogonom na naftne derivate. Prema podacima iz UPU Ladina, kao glavni energenti planiraju se plin i električna energija. Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 08/13, 16/16, 01/17), uz prostor obuhvata UPU-a planira se trasiranje plinovoda te u budućnosti opskrba može biti prirodnim plinom. Do tada će se vjerojatno koristiti ukapljeni naftni plin. S obzirom na uvjete izgradnje područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turistička: TH (hotel) i TV; TA (vile i apartmani), prostorne iskaze koji se odnose na golf - klupsku kuću te standardnu prosječnu vrijednost potrošnje plina za grijanje u iznosu od 10 kw za 100 m 2 i učinkovitost kotla od 95%, procijenjena prosječna potrošnja prirodnog plina za grijanje ugostiteljsko-turističkih sadržaja i golf kuće u sezoni 26 Moufakkir, O. & P.M. Burns. 2011. Controversies in Tourism. CABI, 276 str. 27 Prema čl.118.st.2. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) ti sektori su hidrologija i vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; biološka raznolikost i prirodni kopneni ekosistemi; biološka raznolikost i morski ekosistemi; upravljanje obalom i obalnim područjem; turizam i ljudsko zdravlje. lipanj 2019. 80

grijanja iznosi oko 410 m 3 /h. Ako se umjesto prirodnog plina koristi ukapljeni naftni plin, onda njegova potrošnja iznosi 588 l/h, odnosno oko 308 kg/h. Procijenjene potrošnje su precijenjene jer podrazumijevaju da se hotel, vile, apartmani i golf - kuća izvode bez balkona, odnosno terasa. Međutim, kako će se podaci o stvarnoj površini koju treba grijati znati tek u daljnjoj razradi projekta golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima s konzervativno procijenjenim vrijednostima potrošnje će se nastaviti daljnja razmatranja. Onečišćujuće tvari koje nastaju izgaranjem prirodnog plina, odnosno ukapljenog naftnog plina, su dušikovi oksidi (NOx) i ugljikov monoksid (CO). U Izvješću o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (MZOE & HAOP, 2018.) faktor emisije za NOx za mala ložišta u sektoru usluga iznosi EF=74 g/gj. To znači da emisija NOx uz konzervativne pretpostavke potrošnje prirodnog plina za grijanje iznosi 0,287 g/s. Emisija NOx u slučaju korištenja ukapljenog naftnog plina iznosi 0,286 g/s. Faktor emisije za CO iznosi EF=29 g/gj te je emisija CO 2,5 puta manja od emisije NOx-a i iznosi 0,114 g/s za prirodni plin i za ukapljeni naftni plin. Emisije NOx i CO nisu od značaja za kvalitetu zraka u naseljima Novigrad i Paljuv, koji se nalaze uz prostor obuhvata UPU Ladina. Unatoč tome što utjecaj grijanja ugostiteljskoturističkih sadržaja i golf kuće nije od posebnog značaja za kvalitetu zraka, predlaže se da se radi očuvanja prirodnih resursa tj. smanjenja korištenja fosilnih goriva u nastavku razvoja projekta golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima predvidi izvedba ugostiteljsko-turističkih sadržaja i golf kuće u visokoj energetskoj učinkovitosti te da se predvidi mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije za potrebe grijanja. Promet cestovnih vozila posjetitelja golf igrališta Ladina lokalni je izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak, koje nastaju izgaranjem goriva u motorima vozila. Emisije ovise o intenzitetu prometa i strukturi vozila. Najveći dio vozila će biti osobna vozila. Iskustveno, utjecaj na kvalitetu zraka primjetan je samo u području neposredno uz prometnice. Utjecaj na samom golf terenu može se izbjeći korištenjem vozila za golf na električni pogon. 6.3. UTJECAJ NA VODE I MORE Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli utjecati na vode su: ugostiteljsko-turistički objekti i golf klupska kuća zbog stvaranja sanitarnih otpadnih voda, interne prometnice s parkiralištima zbog stvaranja kolničkih oborinskih voda, golf teren zbog stvaranja oborinskih voda opterećenim onečišćivalima iz gnojiva i pesticida. Utjecaj na vode u smislu korištenja vode za ugostiteljsko-turističke objekte te zalijevanje golf terena analiziran je u poglavlju 6.1. Ako se u daljnjim fazama izrade projektne dokumentacije osigura korištenje dijela količina za zalijevanje iz vodocrpilišta Nazret u okviru njegovih kapaciteta, može se govoriti o manje značajnom utjecaju na količinsko stanje grupiranog vodnog tijela podzemnih voda JKGN_08 RAVNI KOTARI. UPU-om Ladina planira se izgradnja razdjelnog sustava odvodnje za sanitarne (fekalne) i oborinske vode. Sanitarne otpadne vode prikupljaju se putem gravitacijskih cjevovoda i usmjeravaju prema tri planirana uređaja za pročišćivanje otpadnih voda u obuhvatu UPU lipanj 2019. 81

Ladina. Prostorne cjeline 28 TV-1 do TV-7 vezane su na uređaj za pročišćivanje u sjeverozapadnom dijelu obuhvata. Otpadne vode iz prostornih cjelina TV-8 do TV-13 prikupljaju se u uređaju za pročišćivanje u zapadnom dijelu obuhvata. Otpadne vode iz cjelina TA-1 i TA-2 te iz hotela (TH) usmjeravaju se prema uređaju za pročišćivanje u jugoistočnom dijelu obuhvata. Ukupni kapacitet planiranih uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda procjenjuje se na 800 ES. Stupanj pročišćavanja otpadnih voda odredit će se na projektnoj razini sukladno uvjetima koje propisuje Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16), ali i ovisno o daljnjem postupanju s pročišćenim otpadnim vodama, što je detaljnije opisano u sljedećem pasusu. U fazi izrade projektnog rješenja uređaja i procjene utjecaja na okoliš prihvatljivost odabranog stupnja pročišćavanja i recipijenta pročišćenih otpadnih voda bit će potrebno potvrditi primjenom Metodologije kombiniranog pristupa koju su izdale Hrvatske vode. Nakon pročišćavanja otpadnih voda obavlja se ispuštanje vode u akumulacijski bazen (koristi se za zalijevanje) ili u upojni bunar. Kredne naslage u uskom području obuhvata UPU Ladina razvijene su u karbonatnom razvoju, a osnovne su im karakteristike dobra propusnost i sekundarna tj. pukotinska poroznost pa u slučaju ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u podzemlje putem građevine za neizravno ispuštanje postoji mogućnost njihovog dotjecanja u Novigradsko more. Naime, pretpostavljeni smjer kretanja podzemnih voda u predmetnoj zoni je u smjeru Novigradskog mora (Slika 3.3-2.). Novigradsko more predstavlja područje posebne zaštite voda. Iako se radi o prijelaznom vodnom tijelu oznake P2_2_ZR koje je u dobrom stanju, ono je osjetljivo zbog loše izmjene voda i rizika od eutrofikacije, ali i kao područje pogodno za život i rast školjkaša. Osim na Novigradsko more, ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje može utjecati i na kvalitetu vode na izvorištu Nazret koje je također u zoni potencijalnog utjecaja. Iako vodocrpilište Nazret trenutno nije u funkciji i ne koristi se za vodoopskrbu, Vodovod d.o.o. Zadar koji njime upravlja ostavio je otvorenu mogućnost njegovog aktiviranja za vodoopskrbu u budućnosti. S obzirom na sve navedeno, varijanta koja uključuje upuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje uvjetovat će najviši stupanj pročišćavanja, što se i navodi u prijedlogu odredbi UPU Ladina. Prihvatljivost takvog rješenja bit će potrebno dodatno analizirati hidrogeološkim istražnim radovima kojima će se istražiti upojnost terena na mikrolokaciji upuštanja voda u podzemlje. Eventualni utjecaj na kakvoću vode izvorišta Nazret može se pratiti kroz odgovarajući program praćenja kakvoće vode ako se u sklopu procjene utjecaja na okoliš golf igrališta odredi obveza istog. Nadalje, u fazi izrade Studije utjecaja na okoliš prihvatljivost ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u okoliš potrebno je analizirati prema Metodologiji primjene kombiniranog pristupa (Hrvatske vode, 2018.). Treba naglasiti da se prema Metodologiji kombiniranog pristupa, iznimno ako je ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u drugo odgovarajuće vodno tijelo tehnički neizvedivo i/ili nesrazmjerno skupo, može dozvoliti ispuštanje pročišćenih otpadnih voda neizravno u podzemne vode u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) i kriterijima za neizravna ispuštanja u podzemne vode 29, a sve sukladno poglavlju 4. Metodologije primjene kombiniranog pristupa (Hrvatske vode, 2018.). Mogućnost ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u Novigradsko more koje je proglašeno 28 TV vile, TA apartmani, TH - hotel 29 Neizravno ispuštanje u podzemne vode je ispuštanje pročišćenih otpadnih voda s procjeđivanjem kroz potpovršinske filterske slojeve. lipanj 2019. 82

osjetljivim područjem 30 prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15) nije dopušteno 31. UPU-om Ladina predviđa se da se oborinske vode prikupljaju preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u oborinsku kanalizaciju i prikupljaju u akumulacijskim jezerima ili bunarima te koriste za zalijevanje i sl. Oborinske vode pojedinog korisnika prostora, prije upuštanja u javnu oborinsku kanalizaciju, trebaju unutar njegove čestice biti kondicionirane i pročišćene do razine standardnih oborinskih voda. Za veće parkirne površine (preko 10 vozila) potreban je tretman preko separatora pijeska i masti prije upuštanja u akumulacijska jezera, bunare ili okolni teren. Na području obuhvata UPU previđen je zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih voda, tako da se onemogući bilo kakav utjecaj na podzemlje i more. Izrijekom se nigdje u Planu ne navodi način zbrinjavanja procjednih (drenažnih) voda koje će nastajati zalijevanjem golf terena, no zadan je uvjet zaštite podzemlja i mora (članak 42. UPU-a): onemogućavanje dotoka sastojaka umjetnih gnojiva i pesticida u podzemne vode. Kako je već spomenuto, za održavanje travnjaka na golf igralištima koriste se gnojiva i pesticidi. U slučaju njihove neadekvatne primjene u krškom području kao što je novigradsko, može doći do unošenja onečišćujućih tvari u podzemne vode i more. Budući da bi Novigradsko more moglo postati eutrofno zbog unosa veće količine hranjivih tvari koje su prisutne u gnojivima, potrebno je ukloniti rizik od eutrofikacije zbog izgradnje golf terena. UPU-om Ladina nije definirana tehnologija prikupljanja procjednih voda, ali je zabranjen njihov dotok u podzemlje i more. U Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), članku 20., navodi se: - ukoliko se zone golf igrališta nalaze u blizini vodozaštitnog područja izvorišta ili drugih vrijednih vodenih površina potrebno je provesti mjere zaštite nadzemnih ili podzemnih voda ili mora uz obvezatnu izgradnju zatvorenog sustava odvodnje drenažnih voda, kao i pročišćavanje i ponovna uporaba drenažnih voda Utjecaj na vode u smislu utjecaja na hidromorfološke karakteristike površinskih vodnih tijela zbog presijecanja eventualnih bujičnih tokova na terenu u ovoj fazi nije uočen. Svakako u predloženim odredbama UPU Ladina u mjerama zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti dani su uvjeti vezani za zaštitu od štetnog djelovanja povremenih bujičnih tokova. 30 Područja estuarija i priobalnih voda koja su eutrofna ili bi mogla postati eutrofna zbog loše izmjene voda ili unosa veće količine hranjivih tvari i pripadajući slivovi osjetljivih područja, na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, određena su prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) 31 Prostorni plan Zadarske županije, Odredbe za provođenje Plana, članak 29: U svim zonama koje su određene za uzgoj školjkaša nije dopušteno ispuštanje otpadnih voda, osim iz kategorije marikulture. Prostorni plan uređenja Općine Novigrad, Odredbe za provođenje Plana, članak 140: Morski akvatorij Novigradskog mora prema svojoj ugroţenosti svrstava se u prostor «vrlo osjetljivog podruĉja mora», što znači da je zabranjeno ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj čišćenja, opterećenja područja i izgrađenosti javne odvodnje. lipanj 2019. 83

6.4. UTJECAJ NA PRIRODU Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli utjecati na bioraznolikost su: svi planirani zahvati zbog trajne prenamjene prirodnih staništa. Zaštićena područja prirode S obzirom na veliku udaljenost obuhvata UPU Ladina od zaštićenih područja prirode (najbliže zaštićeno područje prirode, zaštićeni krajobraz Kanjon Zrmanje nalazi se oko 4,4 km sjeveroistočno od područja UPU Ladina), može se zaključiti da provedba UPU Ladina neće imati utjecaja na zaštićena područja prirode. Ekološka mreža Iako UPU Ladina ne obuhvaća područja ekološke mreže, moguć je manje značajan utjecaj na područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000023 SZ Dalmacija i Pag. Naime, radi se o području koje graniči s područjem UPU Ladina uz sjevernu granicu obuhvata Plana. Područje HR1000023 SZ Dalmacija i Pag pogodno je za gnježđenje, prelijetanje i/ili zimovanje 45 vrsta ptica te za niz negnijezdećih (selidbenih) populacija ptica. Utjecaji na ornitofaunu očitovat će se u trajnom zauzeću dijela staništa u obuhvatu UPU Ladina koje vjerojatno koristi neka od ciljnih vrsta, kao mjesto za hranjenje i obitavanje. Ipak, može se zaključiti da se ne radi o značajnom utjecaju uz primjenu uobičajenih mjera zaštite okoliša i prirode prvenstveno tijekom izgradnje zahvata planiranih UPU-om Ladina. Prilikom izrade projektne dokumentacije za pojedinačne zahvate obuhvaćene UPU-om Ladina obvezna je provedba prethodne ocjene prihvatljivosti svakog pojedinog zahvata za ekološku mrežu. Prethodno navedeno potvrđeno je i kroz Mišljenje o provedenom postupku Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu koji je provelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i u kojem se navodi da je UPU Ladina prihvatljiv za ekološku mrežu te za isti nije potrebno provesti Glavnu ocjenu za ekološku mrežu (KLASA: 612-07/17-58/295, URBROJ: 517-05-2-3-18-3, od 18. rujna 2018; priloženo u poglavlju 12.3. ove studije). Bioraznolikost Izgradnjom zahvata planiranih UPU-om Ladina trajno će se prenamijeniti dio prirodnih staništa postojeća prirodna staništa prenamijenit će se u antropogena staništa. Sa sigurnošću se može reći da se radi o površini od 10 ha na kojoj su planirani ugostiteljsko-smještajni sadržaji, ali i površinama prateće infrastrukture i uređenja golf terena. Za očekivati je da će se dio postojećih prirodnih staništa uklopiti u budući golf teren. Veći dio stanišnih tipova koji će se prenamijeniti predstavljaju ugrožena i rijetka staništa prema Direktivi o staništima i/ili Bernskoj konvenciji. Značaj utjecaja donekle je ipak smanjen činjenicom da niti jedan od stanišnih tipova nije rijedak i ugrožen na razini Hrvatske. Prenamjenom staništa veći broj biljnih i životinjskih vrsta koji sad obitavaju na predmetnom području više neće moći obitavati na istom. Osim gubitka staništa neke životinjske vrste izgubit će i mjesto za hranjenje i zaklon budući da će golf igralište biti ograđeno. U okolnim staništima utjecaj će se očitovati kao uznemiravanje životinskih vrsta zbog povećane prisutnosti ljudi i vozila. Spomenuti utjecaji su neizbježni, ali se uz mjere ublažavanja mogu ocijeniti kao manje značajni. U predloženim odredbama UPU Ladina u mjerama zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti navodi se da prilikom planiranja pojedine lipanj 2019. 84

dijelove treba sačuvati kao zelene i zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija, a ozelenjavanje ukoliko je potrebno vrši autohtonim vrstama drveća i grmlja. 6.5. UTJECAJ NA ŠUME I ŠUMARSTVO Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli utjecati na šume su: svi planirani zahvati zbog trajne prenamjene šumskih staništa. Utjecaj na šumarstvo očituje se kroz izdvajanje šuma u obuhvatu UPU Ladina iz šumskogospodarskog područja kojim upravljaju Hrvatske šume. Radi se o površini od oko 100 ha. Utjecaj se može ocijeniti kao manje značajan budući da se radi o gubitku šumskogospodarskog područja od oko 3,3% u odnosu na ukupnu površinu Gospodarske jedinice Novigrad (oznaka 774). Prostor UPU Ladina samo djelomično obrastaju šume, dok su ostatak travnjaci. Šume koje nisu opožarene čine uglavnom šikara medunca neujednačene gustoće i alepski bor. Radi se o zaštitnim šumama. Utjecaj na šume očitovat će se kroz uklanjanje dijela šumskih zajednica. Uklanjanje će se obaviti u potpunosti u zoni pratećih i smještajnih građevina na površini od oko 10 ha. Za ostatak prostora u ovoj fazi ne može se procijeniti površina na kojoj će se obaviti sječa šume, no za očekivati je da će se neke od šumskih zajednica zadržati u sklopu uređenja golf terena. Utjecaj na općekorisne funkcije šuma očitovat će se u prvom redu kroz utjecaj na vodni režim predmetnog područja zbog sječe stabala te utjecaj na faunu koja obitava u šumskim staništima. Očekuje se da će problem pojave erozije na ogoljenim površinama biti riješen kroz projekt golf terena. U predloženim odredbama UPU Ladina u mjerama zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti navodi se da prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zelene i zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija, a ozelenjavanje ukoliko je potrebno vrši autohtonim vrstama drveća i grmlja. Također se navodi da je potrebno, gdje god okolnosti dopuštaju, planirati zahvate izvan područja visoke šume kako ne bi došlo do njezinog uništavanja i/ili degradacije, odnosno da se isto svede na minimum. Napominje se da se u podacima dostavljenim od strane Hrvatskih šuma, u opisu jednog od odjela Hrvatskih šuma spominje miniranost područja. Budući da su na području obuhvata UPU Ladina već provedena neka istraživanja (arheološko), pretpostavlja se da se radi o starijem navodu koji više nije relevantan. 6.6. UTJECAJ NA DIVLJAČ I LOVSTVO Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli negativno utjecati na divljač i lovstvo su: svi planirani zahvati zbog trajne prenamjene lovišta. Utjecaj na lovstvo očituje se kroz izdvajanje lovišta u obuhvatu UPU Ladina iz lovnoproduktivne lipanj 2019. 85

površine otvorenog lovišta XIII/121 Novigrad. Radi se o površini od oko 100 ha jer će golf igralište biti ograđeno i u tom smislu nepristupačno za divljač i lovce. Utjecaj se može ocijeniti kao manje značajan budući da se radi o gubitku lovne površine od oko 1,7% u odnosu na ukupnu površinu lovišta. 6.7. UTJECAJ NA KULTURNA DOBRA Na području obuhvata UPU Ladina nema registriranih i evidentiranih kulturnih dobara. Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli utjecati na elemente tradicijske graditeljske baštine su: svi planirani zahvati zbog uređenja terena. Za potrebe izrade UPU Ladina izvršen je arheološki pregled terena, uz stručni nadzor Konzervatorskog odjela u Zadru. Terenskim pregledom na prostoru obuhvata UPU-a nije evidentiran niti jedan arheološki lokalitet, samostojeća struktura niti pokretan arheološki nalaz. Unutar prostora obuhvata UPU-a evidentirane su dvije gomile za koje postoji vrlo slaba mogućnost da pripadaju arheološkom kontekstu. One su ucrtane u UPU, na kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina s oznakama 15 i 18. S obzirom na prikaze razvoja i uređenja prostora s kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora, očekuje se da će se izgradnjom golf igrališta i pratećih sadržaja gomile ukloniti. Kako bi se dobila konačna potvrda funkcije gomila, zaključak arheološkog pregleda terena predlaže da se pri radovima njihova uklanjanja obavlja arheološki nadzor. Nadalje, unutar obuhvata UPU-a evidentirane su elementi tradicijske baštine poput suhozidnih konstrukcija, bunara, lokvi, klakara i slično, koji se mogu povezati uz postojeće parcele korištene za poljoprivredu ili stočarstvo, a koje pripadaju povijesnoj parcelaciji zemljišta. Suhozidni objekti ucrtani su u UPU, na kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina s oznakama 8, 23 i 28. Ostali elementi predstavljaju davno napuštene parcele zarasle u gustu makiju. S obzirom na prikaze razvoja i uređenja prostora s kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora, očekuje se da će se elementi tradicijske baštine na prostoru obuhvata UPU-a najvećim dijelom uklopiti u buduće uređenje. Zaključak arheološkog pregleda terena predlaže dokumentiranje cjelovitih konstrukcija elemenata tradicijske baštine koji su još uvijek u upotrebi prije uklanjanja. Zaključak arheološkog pregleda nije utvrdio potrebu za daljnjim zaštitnim istraživanjima i drugim invazivnim metodama koje bi prethodile izvođenju radova na prostoru obuhvata UPUa Ladina. Međutim, kako će radovi na realizaciji golf igrališta i pratećih sadržaja obuhvatiti i zemljane radove, nije isključeno da se tijekom tih radova nađu elementi arheološke baštine. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) određuje da se radovi prekinu ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze. O nalazima se bez odgađanja obavještava nadležni konzervatorski odjeli i daljnje postupanje ovisi o njegovu mišljenju. U Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), članku 20., navodi se: lipanj 2019. 86

Prilikom izgradnje golf igrališta osim provođenja mjera zaštite arheoloških i etnozona, obvezno je kvalitetne elemente krajobraza (terasaste kulture, suhozidne gradnje i suhozide) sačuvati i bez bitnih izmjena uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta. Predložene odredbe UPU Ladina u mjerama zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti uključile su dane preporuke iz zaključka arheološkog pregleda i navele su da je potrebno prekinuti radove i obavijestiti Konzervatorski odjel u Zadru, ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili nalaze. Također se navodi da je u najvećoj mogućoj mjeri zonu potrebno planirati na način da se sačuvaju postojeći suhozidi odnosno da se suhozidi izmjeste na način da predstavljaju ogradu između različitih namjena unutar zone te da kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom lokve i njihovu neposrednu okolicu. Dodatne mjere zaštite na razini strateške procjene utjecaja na okoliš nisu potrebne. 6.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli utjecati na krajobraz su: svi planirani zahvati zbog uređenja terena i izgradnje građevina visokogradnje i niskogradnje. Područje UPU Ladina dio je prostranog i otvorenog prostora čiji su glavni nositelji identiteta Novigradsko more i naselje Novigrad sa svojom zanimljivom morfologijom i smještajem u uskoj uvali. Realizacija zahvata utjecat će na tipologiju i vrijednost krajobraza. Uređenjem i izgradnjom koji su planirani UPU-om Ladina travnjačke i šumske površine krškog krajobraza dijelom će se prenamijeniti u rekreacijske površine golf teren, a dijelom u ugostiteljskoturističke objekte s pratećom infrastrukturom. Time će se u postojeći krajobraz unijeti elementi antropogenog karaktera kojih sad na predmetnom području uglavnom nema ili su prisutni kroz evidentirane elemente tradicijske graditeljske baštine - suhozidne konstrukcije, bunare, lokve, klakare i sl. Utjecaj na krajobraz će se manifestirati kao narušavanje krajobraznog konteksta šireg područja Novigradskog mora i vizura, no isti se može značajno smanjiti primjenom odgovarajućih mjera zaštite krajobraza odnosno kvalitetnim planiranjem budućih sadržaja. U Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), članku 20., navodi se: Prilikom izgradnje golf igrališta osim provođenja mjera zaštite arheoloških i etnozona, obvezno je kvalitetne elemente krajobraza (terasaste kulture, suhozidne gradnje i suhozide) sačuvati i bez bitnih izmjena uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta. U predloženim odredbama UPU Ladina u mjerama zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti navodi se da prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zelene i zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija, a ozelenjavanje ukoliko je potrebno vrši autohtonim vrstama drveća i grmlja. U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom lokve i njihovu neposrednu okolicu. Kako se u sklopu golf igrališta planira izgradnja umjetnih akumulacija ili vodenih površina iste trebaju izgledom i vegetacijskim sastavom oponašati prirodne lokve. Smještaj lipanj 2019. 87

građevina planiran je tako da se uklopi u zelenilo (očuvanje postojeće vegetacije), s malom gustoćom izgradnje i s malom katnosti. Pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je planirati izgradnju građevina na način da se ne naruši fizionomija krajobraza, gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama. Također se navodi da je u najvećoj mogućoj mjeri zonu potrebno planirati na način da se sačuvaju postojeći suhozidi odnosno da se suhozidi izmjeste na način da predstavljaju ogradu između različitih namjena unutar zone te da kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom lokve i njihovu neposrednu okolicu. 6.9. UTJECAJI NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli utjecati na stanovništvo i gospodarstvo su: svi planirani zahvati zbog poboljšanja kvalitete života lokalnog stanovništva: zapošljavanje ljudi, stvaranja novog dohotka, stvaranje novih rekreativnih i ugostiteljskih sadržaja. Razlog za izradu UPU Ladina je, osim iskaza interesa gospodarskih subjekata, zapošljavanje radno sposobnih ljudi na području Općine Novigrad. Nezaposlenost na području Općine je viša od 16%. Očekuje se da će nova radna mjesta smanjiti nezaposlenost i povećati indeks razvijenosti Općine. Unutar prostorne cjeline gospodarske-ugostiteljsko turističke namjene (T) predviđa se gradnja pratećih i smještajnih građevina. Ukupan kapacitet zone (vile, apartmani, hotel) iznosi 500 kreveta (TA 168, TV 240, TH 92) što na postojećih 963 kreveta u okviru cijele Općine iznosi porast za više od 50%. Izgradnja smještajnih kapaciteta predviđena je zajedno s gradnjom golf igrališta (18 rupa) koje će se moći koristiti veći dio godine pa se očekuje da turizam iz sezonskog prijeđe u cjelogodišnji. Golf je sport od kojeg bi cjelokupno gospodarstvo Općine moglo uvelike prosperirati. Najveći direktni izvor prihoda za Općinu za vrijeme izgradnje golf terena su komunalni doprinos, vodni doprinos, priključak vode i struje, te uporabne dozvole i dr. Drugi veliki prihod je porez na promet nekretnina od kojeg dio pripada Općini. Dodan izvor lokalnih prihoda bila bi boravišna pristojba. Raznovrsnija ponuda, obogaćena golf turizmom, privukla bi turiste veće platežne moći. To ne bi nužno značilo da će za vrijeme ljetne sezone turisti dolaziti isključivo igrati golf. Naprotiv, tijekom ljetnih mjeseci i dalje će dolaziti prvenstveno uživati u blagodatima kupališnog turizma, ali postojanjem golf terena veći broj ljudi mogao bi doći uživati u kupališnom turizmu ako znaju da uz to mogu zaigrati i golf. Turistička putovanja motivirana isključivo igranjem golfa bila bi zabilježena izvan ljetne sezone (veljača-svibanj, rujan-prosinac). 32 Izgradnjom golf terena prostor Novigrada, ali i cijele Zadarske županije, bit će obogaćen za jedan rekreativni sadržaj u funkciji turizma i zdravlja ljudi. 6.10. UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU Zahvati planirani UPU-om Ladina koji bi mogli utjecati na infrastrukturu su: ugostiteljsko-smještajni sadržaji i prateća prometna mreža zbog spoja na postojeću infrastrukturu. 32 Opis pozitivnih učinaka na gospodarstvo preuzet iz Erak (2018.). lipanj 2019. 88

Pristup području obuhvata UPU Ladina omogućen je postojećim cestama Ž6022 i Ž6019 te ne uvjetuje izgradnju novih pristupnih cesta. Utjecaj na prometne tokove na postojećim pristupnim pravcima očitovat će se kroz povećan promet u predmetnoj zoni. Planirani cestovni koridori unutar zone obuhvata uključuju biciklističke staze širine 1 m i nogostup širine 2 m. Ugostiteljsko-smještajni sadržaji uvjetuju spoj na postojeći vodoopskrbni sustav. Postojeći kapaciteti omogućavaju prikljućak novih potrošača. Ugostiteljsko-smještajni sadržaji uvjetuju spoj na postojeći elektroenergetski sustav. Na čitavom području Općine Novigrad programom razvoja elektroenergetske mreže, neovisno o sadržajima koji su planirani UPU-om Ladina, planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV isključivo kabliranjem. 6.11. UTJECAJI OD NASTANKA OTPADA Zahvati planirani UPU-om Ladina zbog kojih će nastajati otpad: ugostiteljsko-smještajni sadržaji zbog nastanka otpada tijekom izgradnje i korištenja, golf teren i prateći sadržaji zbog nastanka otpada tijekom izgradnje i korištenja. Tijekom pripremnih radova na izgradnji golf igrališta i pratećih sadržaja odstranit će se u potrebnom opsegu postojeća vegetacija. Tijekom zemljanih radova obavlja se iskop te radovi nasipavanja radi oblikovanja terena na prostoru golf igrališta i pratećih sadržaja. Konstruktorske, instalerske i/ili završne radove na izgradnji građevina prati nastanak neopasnog i opasnog otpada uobičajenog za gradilišta. Tijekom rada golf igrališta Ladina i njegovih pratećih sadržaja otpad će nastajati kod košnje golf terena i održavanjem drugih zelenih površina u prostoru obuhvata UPU. Nastajat će različite vrste komunalnog otpada, otpadna ambalaža te otpad od održavanja sustava odvodnje i pročišćavanja pojedinih vrsta otpadnih voda. Otpadna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja te od nekih gnojiva za prihranu opasan je otpad. Opasan otpad je i otpad od odražavanja sustava odvodnje i obrade oborinskih voda asfaltiranih površina - prometnica i parkirališta koje mogu sadržavati uljna onečišćenja. Materijal od iskopa koji se može koristiti bez prethodne oporabe za građenje građevine zbog koje je nastao nije otpad. Postupanje s viškom materijala od iskopa koji sadrži mineralnu sirovinu uređuju Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14, 52/18, 115/18) i Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14). Prema tim propisima, višak iskopa stavlja se na raspolaganje Republici Hrvatskoj. Ako RH odluči da neće raspolagati viškom materijala koji sadrži mineralnu sirovinu, Općina Novigrad ima pravo raspolagati njime na način određen posebnim propisima. Materijal od iskopa koji se ne može iskoristili za gradnju građevine zbog koje je nastao bez oporabe i višak materijala od iskopa koji ne sadrži mineralnu sirovinu je otpad. Pravilno gospodarenje otpadom utvrđeno je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) i njegovim provedbenim propisima, prema kojima je otpad potrebno lipanj 2019. 89

pravilno kategorizirati, odvojeno sakupljati po vrstama, pravilno skladištiti ovisno o vrstama i svojstvima otpada. Otpad se predaje tvrtkama koje imaju odgovarajuće dozvolu za gospodarenje vrstama otpada koje nastaju gradnjom ili tijekom rada golf igrališta i pratećih sadržaja. Pravilnim gospodarenjem s otpadom štite se sve sastavnice okoliša. Kako je pravilno postupanje s otpadom utvrđeno propisima, na razini strateške procjene utjecaja na okoliš dodatno se daju prijedlozi se smanjenje količina otpada te se predlaže u nastavku razvoja projekta golf igrališta Ladina i pratećih sadržaja planirati radove na njihovoj realizaciji na način da se kod zemljanog iskopa razdvaja plodni dio humusa od ostalog iskopa te da se materijal od iskopa u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi na samom prostoru obuhvata UPU-a Ladina. Nadalje, predlaže se otkos travnatih površina golf igrališta koristiti u najvećoj mogućoj mjeri za prihranjivanje različitih zelenih površina u prostoru obuhvata UPU-a. 6.12. UTJECAJI NA RAZINU BUKE Zahvati planirani UPU-om Ladina zbog kojih će nastajati buka: ugostiteljsko-smještajni sadržaji zbog buke od prisustva ljudi, golf teren i prateći sadržaji zbog buke od prisustva ljudi, prometnice zbog buke od vozila. Tijekom izgradnje zahvata planiranih UPU-om Ladina zbog rada građevinskih strojeva i vozila doći će do povećanja razine buke u području zahvata. Radi se o uobičajenoj gradilišnoj buci koja je privremenog karaktera i čija razina je određena propisima. Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke tijekom korištenja sadržaja u obuhvatu UPU Ladina također su određene propisima. Povećanju buke najviše će pridonijeti vozila kojima će se pristupati zoni Ladina. lipanj 2019. 90

6.13. SAŽETI PRIKAZ UTJECAJA I ZAKLJUČAK O UTJECAJIMA U Tablici 6.13-1. predstavljen je sažeti prikaz prepoznatih utjecaja po zahvatima (namjena površina) planiranim UPU-om Ladina. Utjecaji su opisani po svojim sljedećim elementima: odlika: pozitivan (+), negativan (-), neutralan (0), karakter: izravan, neizravan, jakost: slab, umjeren, značajan, trajnost: privremen, trajan, reverzibilnost: reverzibilan, ireverzibilan. Za utvrđene utjecaje predložene su mjere ublažavanja utjecaja ili su iste već propisane važećim Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15) i Prostornog plana uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 08/13, 16/16, 01/17). Predloženim mjerama, uz ograničenja određena Prijedlogom UPU Ladina, prepoznati utjecaji se mogu smanjiti i svesti na prihvatljivu razinu. Tablici 6.13-1. Sažeti prikaz utjecaja po zahvatima (namjena površina) planiranim UPU-om Ladina uz pridržavanje predloženih mjera ublažavanja utjecaja (vidi poglavlje 7.) Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička hotel: 1,23 ha Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička-vile i apartmani: 7,62 ha SASTAVNICA OKOLIŠA / OBILJEŽJA UTJECAJA OPTEREĆENJE OKOLIŠA ODLIKA KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST KLIMATSKE PROMJENE 0 - - - - ZRAK - izravan slab trajan reverzibilan VODE (u slučaju upuštanja pročišć. otpadnih voda u podzemlje) - izravan slab trajan reverzibilan MORE 0 - - - - ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE 0 - - - - EKOLOŠKA MREŽA - neizravan slab trajan reverzibilan BIORAZNOLIKOST (STANIŠTA) - izravan slab trajan ireverzibilan ŠUMARSTVO - izravan slab trajan reverzibilan ŠUME - izravan slab trajan ireverzibilan DIVLJAČ I LOVSTVO - izravan slab trajan reverzibilan KULTURNA DOBRA 0 - - - - KRAJOBRAZ - izravan slab do umjeren trajan reverzibilan STANOVNIŠTVO + izravan umjeren trajan reverzibilan GOSPODARSTVO + izravan umjeren trajan reverzibilan PROMET - izravan slab trajan reverzibilan OTPAD - izravan slab trajan reverzibilan BUKA - izravan slab trajan reverzibilan Sportsko - rekreacijska namjena- igralište za golf s najmanje 18 rupa: 68,48 ha SASTAVNICA OKOLIŠA / OBILJEŽJA UTJECAJA OPTEREĆENJE OKOLIŠA ODLIKA KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST KLIMATSKE PROMJENE - izravan slab trajan reverzibilan ZRAK 0 - - - - VODE 0 - - - - lipanj 2019. 91

MORE 0 - - - - ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE 0 - - - - EKOLOŠKA MREŽA - neizravan slab trajan reverzibilan BIORAZNOLIKOST (STANIŠTA) - izravan slab do umjeren trajan ireverzibilan ŠUMARSTVO - izravan slab trajan reverzibilan ŠUME - izravan slab trajan ireverzibilan DIVLJAČ I LOVSTVO - izravan slab trajan reverzibilan KULTURNA DOBRA 0 - - - - KRAJOBRAZ - izravan slab do umjeren trajan reverzibilan STANOVNIŠTVO + izravan umjeren trajan reverzibilan GOSPODARSTVO + izravan umjeren trajan reverzibilan PROMET 0 - - - - OTPAD - izravan slab trajan reverzibilan BUKA - izravan slab trajan reverzibilan Sportsko - rekreacijska namjena - golf - klupska kuća: 0,14 ha Sportsko - rekreacijska namjena - servisna kuća: 0,51 ha Sportsko - rekreacijska namjena - dječje igralište: 0,40 ha SASTAVNICA OKOLIŠA / OBILJEŽJA UTJECAJA OPTEREĆENJE OKOLIŠA ODLIKA KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST KLIMATSKE PROMJENE 0 - - - - ZRAK - izravan slab trajan reverzibilan VODE - izravan slab trajan reverzibilan MORE - izravan slab trajan reverzibilan ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE 0 - - - - EKOLOŠKA MREŽA - neizravan slab trajan reverzibilan BIORAZNOLIKOST (STANIŠTA) - izravan slab trajan ireverzibilan ŠUMARSTVO - izravan slab trajan reverzibilan ŠUME - izravan slab trajan ireverzibilan DIVLJAČ I LOVSTVO - izravan slab trajan reverzibilan KULTURNA DOBRA 0 - - - - KRAJOBRAZ - izravan slab trajan reverzibilan STANOVNIŠTVO + izravan slab trajan reverzibilan GOSPODARSTVO + izravan slab trajan reverzibilan PROMET 0 - - - - OTPAD - izravan slab trajan reverzibilan BUKA - izravan slab trajan reverzibilan Zaštitne zelene površine: 7,00 ha Javne zelene površine: 7,71 ha Rasadnik drveća: 0,33 ha Rasadnik tratine: 0,24 ha Vodne površine: 0,34 ha SASTAVNICA OKOLIŠA / OBILJEŽJA UTJECAJA OPTEREĆENJE OKOLIŠA ODLIKA KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST KLIMATSKE PROMJENE 0 - - - - ZRAK 0 - - - - VODE 0 - - - - MORE 0 - - - - ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE 0 - - - - EKOLOŠKA MREŽA - neizravan slab trajan reverzibilan BIORAZNOLIKOST (STANIŠTA) - izravan slab trajan ireverzibilan ŠUMARSTVO - izravan slab trajan reverzibilan ŠUME - izravan slab trajan ireverzibilan lipanj 2019. 92

DIVLJAČ I LOVSTVO - izravan slab trajan reverzibilan KULTURNA DOBRA 0 - - - - KRAJOBRAZ - izravan slab trajan reverzibilan STANOVNIŠTVO + izravan slab trajan reverzibilan GOSPODARSTVO + izravan slab trajan reverzibilan PROMET 0 - - - - OTPAD - izravan slab trajan reverzibilan BUKA 0 - - - - Površine infrastrukturnih sustava parkiralište: 0,83 ha Površine infrastrukturnih sustava: 5,17 ha SASTAVNICA OKOLIŠA / OBILJEŽJA UTJECAJA OPTEREĆENJE OKOLIŠA ODLIKA KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST KLIMATSKE PROMJENE 0 - - - - ZRAK - izravan slab trajan ireverzibilan VODE (u slučaju upuštanja pročišć. otpadnih voda u podzemlje) - izravan slab trajan reverzibilan MORE 0 - - - - ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE 0 - - - - EKOLOŠKA MREŽA - neizravan slab trajan reverzibilan BIORAZNOLIKOST (STANIŠTA) - izravan slab trajan ireverzibilan ŠUMARSTVO - izravan slab trajan reverzibilan ŠUME - izravan slab trajan ireverzibilan DIVLJAČ I LOVSTVO - izravan slab trajan reverzibilan KULTURNA DOBRA 0 - - - - KRAJOBRAZ - izravan slab trajan reverzibilan STANOVNIŠTVO + izravan slab trajan reverzibilan GOSPODARSTVO + izravan slab trajan reverzibilan PROMET - izravan slab trajan reverzibilan OTPAD - izravan slab trajan reverzibilan BUKA - izravan slab trajan reverzibilan 6.14. MOGUĆI KUMULATIVNI UTJECAJI Pregledom svih aktivnosti koje se planiraju UPU-om Ladina, može se zaključiti da se s obzirom na karakter aktivnosti i lokaciju ne očekuje da će utjecaji planiranih aktivnosti biti tolikog opsega da mogu uzrokovati značajne kumulativne utjecaje. Ipak, manji kumulativni utjecaj lokalnog karaktera može se očekivati u slučaju da pročišćene otpadne vode (sanitarne i kolničke), koje će se ispuštati u podzemlje putem građevine za neizravno ispuštanje otpadnih voda, dospiju u Novigradsko more. Utjecaj na prostor Novigradskog i Karinskog mora može se očitovat i kao utjecaj na krajobraz. Zbog prethodno navedenog analizirani prostor procjene kumulativnog utjecaja odnosi se isključivo na Novigradsko (i Karinsko) more. Na području Novigradskog mora osim Općine Novigrad prisutne su općine Posedarje i Jasenice te grad Obrovac, a na Karinskom i grad Benkovac. Uvidom u kartografski prikaz 1.1. Korištenje i namjena prostora Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), vidljivo je da pritisak na Novigradsko more u smislu mogućeg utjecaja stvaraju i sljedeće postojeće/planirane zone (Slika 6.14-1.): 2 naselja veća od 25 ha: općinska sjedišta Novigrad i Posedarje, 12 naselja manjih od 25 ha: Pridraga, Maslenica, Meka Draga, Donji Karin i dr.), 11 turističkih naselja T2, 2 golf igrališta R1: u Novigradu (Ladina) i Posedarju, lipanj 2019. 93

3 luke lokalnog značaja: Novigrad, Posedarje, Maslenica (i luka nautičkog turizma), 3 nerazvrstane luke: Meka Draga, Pridraga i Gornji Karin. lipanj 2019. 94

Slika 6.14-1. Izvod iz Prostornog plana Zadarske županije: dio kartografskog prikaza 1.1. Korištenje i namjena prostora Novigradsko more predstavlja zonu uzgoja školjkaša (H). U Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije, članak 29., navodi se sljedeće: U svim zonama koje su određene za uzgoj školjkaša nije dopušteno ispuštanje otpadnih voda, osim iz kategorije marikulture. U Novigradskom moru se provodi praćenje kakvoće mora. Na osnovi dosadašnjih rezultata monitoringa stanje ovog prijelaznog vodnog tijela je ocijenjeno kao dobro. S obzirom na postojeće uglavnom neriješeno stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i stroge propise koji su prepoznali osjetljivost ovog akvatorija, za očekivati je da će se stanje još više popraviti u budućnosti i da novi sadržaji planirani oko Novigradskog mora neće ugroziti njegovo dobro stanje. Kumulativni utjecaj koje će nove gradnje imati na osobite krajobrazne vrijednosti Novigradskog i Karinskog mora može se umanjiti kvalitetnim krajobraznim rješenjima lipanj 2019. 95

uređenja terena i arhitektonskim rješenjima izgradnje novih objekata u skladu sa smjernicama iz Prostornog plana Zadarske županije, Odredbe za provođenje, članak 78: U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke: od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom, planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije vodeći računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu u slučaju vodnogospodarskih zahvata. 6.15. PREKOGRANIČNI UTJECAJI Općina Novigrad ne nalazi se uz granice Republike Hrvatske, a najkraća udaljenost područja Ladine do najbliže granice (s Bosnom i Hercegovinom) iznosi oko 50 km pa se s obzirom na karakter zahvata i lokacije, ne očekuje da će utjecaji planiranih aktivnosti biti tolikog opsega da mogu uzrokovati prekogranične utjecaje. 7. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), Prostornim planom uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 08/13, 16/16, 01/17) i Prijedlogom UPU Ladina već je definiran niz mjera zaštite okoliša. Radi izbjegavanja ponavljanja mjera, u nastavku su dane samo dodatne mjere koje nisu sadržane u postojećem Odredbama za provođenje, a čija je primjena moguća na dvije razine: na planskoj razini UPU-a Ladina - mjere ublažavanja utjecaja, na projektnoj razini za specifične zahvate planirane UPU-om Ladina - smjernice za ublažavanje utjecaja prilikom projektiranja zahvata. U Tablici 7-1. dan je prijedlog mjera i smjernica za ublažavanje utjecaja po sastavnicama odnosno opterećenju okoliša na koje se odnose. Ovom studijom ne predlaže se poseban program praćenja stanja okoliša, budući da se u širem području UPU-a Ladina već provodi praćenje stanja pojedinih sastavnica okoliša u sklopu sustava praćenja na razini Republike Hrvatske (Novigradsko more, zrak, vodna tijela). Za pojedinačne zahvate (golf igralište, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda) eventualno će se dodatno propisati programi praćenja stanja okoliša u sklopu pojedinačnih postupaka procjene utjecaja na okoliš odnosno ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. lipanj 2019. 96

Tablica 7-1. Prijedlog mjera i smjernica za ublažavanje utjecaja na okoliš R.br. Mjere i smjernice za ublažavanje utjecaja Komentar PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA U nastavku razvoja projekta golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima sustavno razmatrati osjetljivost na klimatske promjene i 1. njihove moguće posljedice sukladno razini dostupnih podataka i projektnih rješenja. Sadržaje unutar obuhvata UPU Ladina prilagoditi sukladno utvrđenoj osjetljivosti. 2. 3. ZRAK 4. Predvidjeti mogućnost korištenja kišnice i podzemnih voda za zalijevanje golf igrališta u nedostaku potrebnih količina. Na razini procjene utjecaja na okoliš golf igrališta izraditi bilancu voda za ukupno područje obuhvata UPU Ladina (otpadne vode, vode za zalijevanje i sl.). U nastavku razvoja projekta golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima predvidjeti izvedbu ugostiteljsko-turističkih sadržaja i golf kuće u visokoj energetskoj učinkovitosti, odnosno kao niskoenergetske zgrade te razmotriti mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije za potrebe grijanja. VODE I MORE Za održavanje uređenih površina golf igrališta koristiti najmanju moguću količinu kemijskih zaštitnih sredstava, maksimalno 5. ograničiti njihovo prostorno korištenje i kontrolu vremena primjene (ovisno o meteorološkim, sezonskim i drugim aspektima). lipanj 2019. 97 Za zahvate golf igrališta i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda prije ishođenja lokacijske dozvole obvezna je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš odnosno ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš u koju će se uključiti i analiza utjecaja na klimatske promjene odnosno prilagodba klimatskim promjenama. Prostornim planom Zadarske županije vezano uz osiguranje vode za potrebe zalijevanja zadano je sljedeće: Članak 20. Iznimno se utvrđuju posebni uvjeti za zone golf igrališta (R1): - planovima nižeg reda obavezno opisati predviđeni način osiguranja vode za potrebe zalijevanja (akumulacije, podzemna voda, prikupljanje kišnice i sl.). Vezano uz prethodno u prijedlogu Odredbi za provođenje UPU Ladina, članak 28., navodi se mogućnost korištenja pročišćenih otpadnih voda nastalih u objektima u obuhvatu UPU-a za zalijevanje, uz prethodno prikupljanje u akumulacijama, no ne navodi se alternativa u slučaju nedostatnih količina vode. U prijedlogu Odredbi za provođenje UPU Ladina navode se sljedeće mjere zaštite zraka: Članak 47. Zaštita zraka U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana: osigurati protočnost prometnica osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar sportsko-rekreacijske zone planirati i graditi pješačke šetnice, parkove i dječja igrališta koristiti tzv. čiste energente uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo Prostornim planom Zadarske županije vezano uz zaštitu voda definirano je niz mjera zaštite u članku 100. i one vezane uz poljoprivredu trebalo bi primijeniti i za tretiranje golf igrališta: spriječavanje prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivredi te kontrola nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u

R.br. Mjere i smjernice za ublažavanje utjecaja Komentar Prilikom izbora kemijskih sredstava uvažiti načela netoksičnosti, biorazgradivosti i visokoselektivnog djelovanja. poljoprivredi na području vodonosnika, kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. Slično se navodi i u članku 139. Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Novigrad. U Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije, članku 20., navodi se: - ukoliko se zone golf igrališta nalaze u blizini vodozaštitnog područja izvorišta ili drugih vrijednih vodenih površina potrebno je provesti mjere zaštite nadzemnih ili podzemnih voda ili mora uz obvezatnu izgradnju zatvorenog sustava odvodnje drenažnih voda, kao i pročišćavanje i ponovna uporaba drenažnih voda 6. PRIRODA - - ŠUME I ŠUMARSTVO - - Prije provedbe procjene utjecaja na okoliš golf igrališta i/ili ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz ugostiteljsko-turističkih objekata istražiti upojnost lokacije upuštanja u slučaju upuštanja pročišćenih otpadnih voda u podzemlje. Prethodno je ispoštovano kroz prijedlog UPU Ladina jer se, osim općenitih mjera zaštite voda navedenih u članku 48., u članku 42: Unutar obuhvata Plana potrebno je osigurati apsolutnu zaštitu podzemnih voda. Ovo zahtijeva primjenu visokog stupnja pročišćavanja voda svih "pratećih sadržaja golf terena" kao i onemogućavanje dotoka sastojaka umjetnih gnojiva i pesticida u podzemne vode. Da bi se mogla ocijeniti prihvatljivost ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u upojni bunar, potrebno je potvrditi upojnost terena prije provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš golf igrališta i/ili ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz ugostiteljsko-turističkih objekata. Prostornim planom uređenja Općine Novigrad definirane su mjere zaštite ugroženih i rijetkih staništa na području Općine (članak 127.) kao i općeniti uvjeti zaštite prirode (članak 128b.). Prijedlogom UPU Ladina također su definirane mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti. Dodatne mjere u odnosu na spomenute nisu potrebne. Prostornim planom uređenja Općine Novigrad definirane su mjere zaštite ugroženih i rijetkih staništa na području Općine, uključivo šuma (članak 127.). U prijedlogu UPU Ladina se navodi da je potrebno, gdje god okolnosti dopuštaju, planirati zahvate izvan područja visoke šume kako ne bi došlo do njezinog uništavanja i/ili lipanj 2019. 98

R.br. Mjere i smjernice za ublažavanje utjecaja Komentar degradacije, odnosno da se isto svede na minimum (članak 43.). Dodatne mjere u odnosu na spomenute nisu potrebne. DIVLJAČ I LOVSTVO - - KULTURNA DOBRA - - KRAJOBRAZ - - U planovima višeg reda nema posebnih mjera zaštite koje se tiču divljači i lovstva. Analiza utjecaja provedena u ovoj studiji pokazala je da nisu potrebne posebne mjere zaštite divljači i lovstva na razini UPU-a Ladina. U prijedlogu Odredbi za provođenje UPU Ladina navode se sljedeće mjere zaštite kulturne baštine: Članak 43.... Predlaže se arheološki nadzor pri zemljanim radovima uklanjanja ovih gomila kao mjeru kojom bi se dobila konačna potvrda funkcije ovih elemenata. Unutar obuhvata Plana evidentirani su elementi tradicijske baštine poput suhozidnih konstrukcija, pastirskih kućica, bunara, lokvi, klakara i sl.. Predlaže se dokumentiranje cjelovitih konstrukcija koje su još uvijek u upotrebi. To se prvenstveno odnosi na suhozidne objekte (objekti oznake 8, 23 i 28.), koji se nalaze unutar obuhvata Plana. Ostali elementi predstavljaju davno napuštene parcele zarasle u gustu makiju. Potrebno je, gdje god okolnosti dopuštaju, planirati zahvate izvan područja visoke šume kako ne bi došlo do njezinog uništavanja i/ili degradacije, odnosno da se isto svede na minimum. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti Konzervatorski odjel u Zadru. U Odredbama za provođenje Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), članku 20., navodi se: Prilikom izgradnje golf igrališta osim provođenja mjera zaštite arheoloških i etnozona, obvezno je kvalitetne elemente krajobraza (terasaste kulture, suhozidne lipanj 2019. 99

R.br. Mjere i smjernice za ublažavanje utjecaja Komentar gradnje i suhozide) sačuvati i bez bitnih izmjena uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta. STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO - - INFRASTRUKTURA - - NASTAJANJE OTPADA U daljnjim fazama razrade projekta golf igrališta Ladina i pratećih sadržaja planirati radove na izgradnji na način da se kod zemljanog 7. iskopa razdvaja plodni dio humusa od ostalog iskopa te da se humus i ostali materijal od iskopa u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste na samom prostoru obuhvata UPU-a Ladina. U prijedlogu Odredbi za provođenje UPU Ladina navode se sljedeće mjere zaštite vezane uz krajobraz (članak 41.): Prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zelene i zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija, a ozelenjavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama drveća i grmlja. U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom lokve i njihovu neposrednu okolicu. Smještaj građevina planiran je tako da se uklopi u zelenilo (očuvanje postojeće vegetacije), s malom gustoćom izgradnje i s malom katnosti. Pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirati izgradnju građevina na način da se ne naruši fizionomija krajobraza, gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama način i uvjeti gradnje definirani su kroz Odredbe za provođenje ovog Plana. Pridržavanjem mjera zaštite okoliša u prostornim planovima višeg reda i UPU Ladina koje imaju (in)direktan utjecaj na stanovništvo, izgradnja planiranih zahvata u određenoj mjeri poboljšat će se kvalitetu života stanovnika tijekom cijele godine te potencijalne negativne utjecaje svesti na najmanju moguću mjeru. Očekuje se pozitivan utjecaj zahvata planiranih UPU-om Ladina na gospodarstvo i u tom smislu nisu potrebne mjere zaštite. Prijedlogom UPU-a Ladina definirani su uvjeti gradnje komunalne i ostale infrastrukture. Dodatne mjere nisu potrebne. Postupanje s otpadom na razini Općine Novigrad definirano je Prostornim planom uređenja Općine Novigrad, članci 131-133. Postupanje s otpadom na razini obuhvata UPU Ladina definirano je UPU-om Ladina, članak 44. lipanj 2019. 100

R.br. Mjere i smjernice za ublažavanje utjecaja Komentar 8. BUKA Otkos travnatih površina golf igrališta koristiti u najvećoj mogućoj mjeri za prihranjivanje različitih zelenih površina u prostoru obuhvata UPU-a Ladina. - - Mjere zaštite od buke na razini obuhvata UPU Ladina definirane su UPU-om Ladina, članak 49. lipanj 2019. 101

lipanj 2019. 102

8. OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE RAZUMNE ALTERNATIVE PLANA I OPIS PROVEDENE PROCJENE Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15) i Prostornim planom uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 08/13, 16/16, 01/17) planirana je površina sportsko-rekreacijske namjene golf igralište (R1) na lokaciji Ladina. Planovima višeg reda definirana je granica obuhvata UPU Ladina, broj rupa golf igrališta, maksimalno dopuštena površina za objekte ugostiteljsko-turističke namjene, uz uvjete vezane uz pojedine sastavnice okoliša. Zbog iskazanog interesa gospodarskog subjekta pristupilo se izradi UPU-a Ladina prema ograničenjima iz prostornih planova višeg reda. UPU-om Ladina nisu razmatrane varijante korištenja i namjene površina pa onda ni drugih elemenata vezanih uz planiranje predmetnog prostora. Ipak, u poglavlju 3.13. ove studije razmotrena je varijanta mogući razvoj okoliša bez provedbe UPU Ladina. Zaključeno je da će se bez provedbe UPU Ladina nastaviti započeti okolišni i gospodarski trendovi. Za stanje okoliša na području Općine općenito se može reći da je dobro i nema razloga da se stanje promijeni kad ne bi bilo provedbe Plana. Bez provedbe UPU Ladina nezaposlenost na području Općine Novigrad ostat će na istoj razini, kao i nizak indeks razvijenosti Općine. Usprkos optimalnom geografskom smještaju, dobroj prometnoj povezanosti i prirodnim ljepotama užeg i šireg područja Općine Novigrad, bez provedbe UPU Ladina Općina će u okruženju, koje je turistički vrlo aktivno, početi još više zaostajati svojom slabom turističkom ponudom, kako u smislu suvremenih smještajnih kapaciteta, tako i u smislu kvalitetnih turističkih sadržaja. S obzirom na prethodno navedeno realizacija zahvata planiranih UPU-om Ladina smatra se najprihvatljivijom razumnom alternativom. Nakon detaljnog opisa okolišnih značajki šireg područja koje obuhvaća UPU Ladina, za šire područje obuhvata UPU Ladina prepoznati su (potencijalni) okolišni problemi te istaknute okolišne značajke područja na koja provedba UPU Ladina može značajno utjecati. Na osnovi provedene analize vjerojatnog utjecaja definirane su mjere/smjernice za ublažavanje prepoznatih utjecaja UPU-a Ladina. Pritom su konzultirane mjere za pojedine sastavnice okoliša koje proizlaze iz prostornih planova višeg reda. lipanj 2019. 103

9. SAŽETAK Uvod Ovom Strateškom studijom utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu Strateška studija) procjenjuje se vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Urbanističkog plana uređenja golf igrališta (u daljnjem tekstu UPU Ladina, Plan). Nositelj izrade UPU Ladina je Jedinstveni upravni odjel Općine Novigrad. Područje obuhvata Plana je neizgrađeno područje, u sjeverozapadnom dijelu prostora Općine Novigrad, južno od općinskog središta Novigrad. Veličina obuhvata Plana, kao i njegova zadana granica, definirana je Prostornim planom uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 8/13, 16/16 i 01/17). Plan obuhvaća izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, sportsko-rekreacijske namjene (golf-r1), površine oko 100 ha. Područje obuhvata Plana u smjeru sjeverozapad jugoistok iznosi 833 m, a u smjeru jugozapad - sjeveroistok 1.239 m. UPU Ladina obuhvaća zaštićeno obalno područje (ZOP). Unutar obuhvata Plana planirano je golf igralište s 18 rupa, površine oko 70 ha. U sklopu zone golf igrališta Planom je predviđena izgradnja pratećih i smještajnih objekata s time da površina zone istih iznosi maximalno 10% cjelokupne zone golf igrališta. Ukupan smještajni kapacitet zone (vile, apartmani, hotel) iznosi 500 kreveta. Razlozi za izradu Plana su: iskaz interesa gospodarskih subjekata i zapošljavanje radno sposobnih ljudi na području Općine Novigrad. Temeljni ciljevi i programska polazišta za izradu Plana su: (1) Analiza stanja na terenu i usklađenje prostornog i gospodarskog razvoja Općine Novigrad s elementima zaštite prostora, (2) Planiranje izgradnje i uređenja prostora golf igrališta u skladu s uvjetima i mogućnostima utvrđenim Prostornim planom uređenja Općine Novigrad i iskazanim interesom. Napominje se da je za zahvat izgradnje igrališta za golf s pripadajućim građevinama u sljedećim fazama realizacije projekta obvezna izrada studije utjecaja na okoliš prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), Prilog I., točka 47. Postojeći okolišni problemi Klimatske promjene U proteklom razdoblju na području cijele Hrvatske došlo je do zatopljenja. Vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja pokazuju da su najizraženije promjene sušnih razdoblja u jesenskim mjesecima kada je u cijeloj Hrvatskoj uočen statistički značajan negativan trend. Zrak U Dalmaciji je prisutno onečišćenje prizemnim ozonom. Prizemni ozon nastaje u atmosferi složenim kemijskim reakcijama i na njega utječu emisije njegovih prekursora, dušikovih oksida i nemetanski hlapivih organskih spojeva. Te su reakcije potaknute sunčevim zračenjem. Onečišćenje ozonom izraženo je na mediteranskom području i povezuje se s prekograničnim transportom onečišćenja i visokim intenzitetom sunčeva zračenja. lipanj 2019. 104

Vode Iako Novigradsko more predstavlja područje posebne zaštite voda zbog loše izmjene voda (potencijalno eutrofno područje) stanje ovog prijelaznog vodnog tijela je ocijenjeno kao dobro. Područje Ladina je u slivu izvora Nazret koji utječe u Novigradsko more. Za izvor Nazret nisu proglašene zone sanitarne zaštite. Vodocrpilište Nazret je trenutno izvan funkcije (u pričuvi), ali s vjerojatnošću za njegovim ponovnim aktiviranjem u budućnosti. More Trofički indeks za Novigradsko more na granici je između onog za dobro (mezotrofno) i vrlo dobro stanje (oligotrofno). Šume U opisu jednog od odjela Hrvatskih šuma spominje se miniranost područja. Stanovništvo i gospodarstvo Općina Novigrad je prema indeksu razvijenosti u drugoj skupini razvijenosti. U ovu skupinu spadaju jedinice lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Nezaposlenost u Općini Novigrad prelazi 16%. Općina Novigrad svrstana je u turistički razred D, dok je naselje Novigrad svrstano u A razred iz čega se može zaključiti da za Općinu u cijelosti postoji značajan prostor za daljnji turistički razvitak. Infrastruktura Pokrivenost područja Općine kanalizacijskim sustavom je 20%. Radi se o vrlo niskoj pokrivenosti i za područje Općine neophodna je izgradnja cjelovitog sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, u prvom redu radi zaštite voda i mora. Na području Općine potrebno je pristupiti rekonstrukciji i izgradnji sustava elektroopskrbe. U obuhvatu UPU Ladina nalazi se odlagalište otpada koje je u postupku sanacije. Nedostatak reciklažnog dvorišta. Okolišne značajke područja na koja provedba UPU Ladina može značajno utjecati Klimatske promjene Na golf igralištima provode se agrotehničke mjere s ciljem održavanja travnjaka. To uključuje i prihranu travnjaka. Sa stajališta utjecaja na klimu, zbog stvaranja stakleničkih plinova, od interesa je prihrana dušikom. Isto kao i u poljoprivrednim djelatnostima, dodatkom dušika u tlo povećava se količina dostupnoga dušika za nitrifikaciju i denitrifikaciju kao i emitirana količina stakleničkog plina didušikovog oksida (N 2 O). U sklopu UPU Ladina planiraju se akumulacije u kojima će se prikupljati dio pročišćenih otpadnih voda i koje će se potom koristiti za zalijevanje. Time se smanjuje potreba za svježom vodom, pa se to može smatrati prilagodbom u slučaju ograničenja u dostupnosti vode. Isto tako, u prijedlogu odredbi UPU-a navodi se da projektiranje, izvođenje i korištenje vodnih površina unutar obuhvata UPU-a treba vršiti uz punu zaštitu okolnog terena od mogućeg plavljenja preljevnih voda pa se to može smatrati planiranjem prilagodbe za slučaj ekstremnih oborina. lipanj 2019. 105

Zrak Prema podacima iz UPU Ladina kao glavni energenti u okviru turističko-golferskog kompleksa planiraju se plin i električna energija. Onečišćujuće tvari koja nastaje izgaranjem prirodnog plina, odnosno ukapljenog naftnog plina su dušikovi oksidi (NOx) i ugljikov monoksid (CO). Ugostiteljsko-turistički sadržaji planirani u okviru UPU Ladina privlačit će novi cestovni promet što će za posljedicu imati veće količine ispušnih plinova iz vozila u zoni UPU Ladina. Vode i more Tijekom korištenja planiranih sadržaja u okviru UPU Ladina nastajat će sljedeće otpadne vode: sanitarne otpadne vode iz ugostiteljsko-turističkih objekata (hotel, vile, apartmani) i drugih pratećih objekata vezanih uz golferske sadržaje, otpadne vode od zalijevanja golf terena te kolničke (oborinske) vode s prometnih površina u obuhvatu UPU-a. Planom je predviđeno sakupljanje i pročišćavanje otpadnih voda kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na osjetljivi novigradski akvatorij i izvor Nazret. Jedna od mogućnosti predloženih Planom je sakupljanje pročišćenih otpadnih voda u planirane akumulacije te njihovo recirkuliranje za potrebe zalijevanja golf terena. Druga mogućnost je ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje i korištenje vode iz obližnjeg neaktivnog izvorišta Nazret za zalijevanje golf igrališta. Također Planom je predviđen zatvoreni sustav kad je u pitanju zalijevanje kako ne bi došlo do procjeđivanja gnojiva i pesticida, koji se koriste za održavanje golf igrališta, u podzemne vode i more. Bioraznolikost Zbog izgradnje sadržaja u obuhvatu UPU Ladina doći će do trajne prenamjene dijela prirodnih staništa u obuhvatu Plana. Ne očekuje se prenamjena na svih 100 ha obuhvata, ali na većem dijelu svakako će doći do prenamjene uslijed uređenja golf igrališta, izgradnje ugostiteljskoturističkih objekata i infrastrukturnog opremanja. Površina zone pratećih i smještajnih građevina iznosi max. 10% cjelokupne zone obuhvata Plana, odnosno maksimalno 10 ha, a ostatak su uglavnom zelene površine (golf igralište, zaštitne zelene površine i sl.). Šume Zbog izgradnje sadržaja u obuhvatu UPU Ladina doći će do trajne prenamjene dijela prirodnih staništa, koja su najvećim dijelom šumska staništa. Ne očekuje se prenamjena na svih 100 ha obuhvata, ali na većem dijelu svakako će doći do prenamjene uslijed uređenja golf igrališta, izgradnje ugostiteljsko-turističkih objekata i infrastrukturnog opremanja. Površina zone pratećih i smještajnih građevina iznosi max. 10% cjelokupne zone obuhvata Plana, odnosno maksimalno 10 ha, a ostatak su uglavnom zelene površine (golf teren, zaštitne zelene površine i sl.). Divljač i lovstvo Zbog izgradnje sadržaja u obuhvatu UPU Ladina doći će do zauzeća površine od oko 100 ha, a time i do izuzeća te površine iz postojećeg lovišta. Divljači će biti ograničen pristup golf igralištu i pratećim sadržajima zbog postavljanja ograde. Kulturno-povijesna dobra Na području obuhvata UPU Ladina nema registriranih i evidentiranih kulturnih dobara. Arheološkim pregledom evidentirane su dvije gomile, suhozidne konstrukcije, bunari, lokve, klakare i slično, koje pripadaju povijesnoj parcelaciji zemljišta. S obzirom na prikaze razvoja i lipanj 2019. 106

uređenja prostora, očekuje se da će se manji dio elemenata tradicijske baštine na prostoru obuhvata UPU-a ukloniti uz prethodno dokumentiranje. Krajobraz Prenamjena površine od 100 ha rezultirat će značajnim utjecajem na vizualni doživljaj predmetnog prostora. Pažljivim oblikovanjem planiranih sadržaja moguće je utjecaj na krajobraz svesti na prihvatljivu mjeru. Stanovništvo i gospodarstvo Unutar prostorne cjeline gospodarske-ugostiteljsko turističke namjene (T) predviđa se gradnja pratećih i smještajnih građevina. Ukupan kapacitet zone (vile, apartmani, hotel) iznosi 500 kreveta (TA 168, TV 240, TH 92) što na postojećih 963 kreveta u okviru cijele Općine iznosi porast za više od 50%. Izgradnja smještajnih kapaciteta predviđena je zajedno s gradnjom golf igrališta (18 rupa) koje će se moći koristiti veći dio godine pa se očekuje da turizam iz sezonskog prijeđe u cjelogodišnji. Nezaposlenost na području Općine je viša od 16%. Očekuje se da će nova radna mjesta smanjiti nezaposlenost i povećati indeks razvijenosti općine. Izgradnjom golf terena prostor Novigrada, ali i cijele Zadarske županije, bit će obogaćen za jedan rekreativni sadržaj u funkciji turizma i zdravlja ljudi. Infrastruktura Neposredno uz jugoistočnu granicu obuhvata Plana prolazi županijska cesta Ž6022 Novigrad (Ž6019)-Paljuv-Ž6258, te se koristi kao spojna cesta prema postojećoj županijskoj cesti Ž6019 Posedarje-Novigrad-Pridraga koja prolazi neposredno uz sjeverozapadnu i sjeveroistočnu granicu obuhvata Plana. Jugoistočnom granicom obuhvata Plana u koridoru županijske ceste Ž6022 planiran je magistralni vodoopskrbni cjevovod. Priključenje predmetne zone moguće je na način da se izgradi dovodni cjevovod do predmetne zone sa spojem na postojeći duktilni cjevovod Ø300 mm koji se pruža cestom Pridraga-Novigrad, sjeveroistočno od područja obuhvata Plana. Oborinske vode prikupljaju se u akumulacijskim jezerima ili bunarima te koriste za zalijevanje i sl. Planom se planira izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije. Otpadne vode prikupljaju se u sustave zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda usmjeravaju prema tri planirana uređaja za pročišćivanje otpadnih voda. Nakon pročišćavanja otpadnih voda na odgovarajući propisani stupanj vrši se ispuštanje vode u akumulacijski bazen (koristi se za zalijevanje) ili u upojni bunar, što zahtjeva postupke pročišćavanja sa vrlo visokim učincima, tj. sa strožim uvjetima za pojedine parametre onečišćenja. Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u oborinsku kanalizaciju i prikupljaju u akumulacijskim jezerima ili bunarima te koriste za zalijevanje i sl. Za veće parkirne površine (preko 10 vozila) potreban je tretman preko separatora pijeska i masti prije upuštanja u akumulacijska jezera, bunare ili okolni teren. Na području obuhvata UPU previđen je zatvoreni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, tako da se onemogući bilo kakav utjecaj na podzemlje i more. Svjetiljke vanjske rasvjete bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima. lipanj 2019. 107

Mjere i smjernice za ublažavanje utjecaja Prostornim planom Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15), Prostornim planom uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 08/13, 16/16, 01/17) i Prijedlogom UPU Ladina već je definiran niz mjera zaštite okoliša. Radi izbjegavanja ponavljanja mjera, u nastavku su dane samo dodatne mjere koje nisu sadržane u postojećem Odredbama za provođenje, a čija je primjena moguća na dvije razine: na planskoj razini UPU-a Ladina - mjere ublažavanja utjecaja, na projektnoj razini za specifične zahvate planirane UPU-om Ladina - smjernice za ublažavanje utjecaja prilikom projektiranja zahvata. Prilagodba klimatskim promjenama 1. U nastavku razvoja projekta golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima sustavno razmatrati osjetljivost na klimatske promjene i njihove moguće posljedice sukladno razini dostupnih podataka i projektnih rješenja. Sadržaje unutar obuhvata UPU Ladina prilagoditi sukladno utvrđenoj osjetljivosti. 2. Predvidjeti mogućnost korištenja kišnice i podzemnih voda za zalijevanje golf igrališta u nedostaku potrebnih količina. 3. Na razini procjene utjecaja na okoliš golf igrališta izraditi bilancu voda za ukupno područje obuhvata UPU Ladina (otpadne vode, vode za zalijevanje i sl.). Zrak 4. U nastavku razvoja projekta golf igrališta Ladina s pratećim sadržajima predvidjeti izvedbu ugostiteljsko-turističkih sadržaja i golf kuće u visokoj energetskoj učinkovitosti, odnosno kao niskoenergetske zgrade te razmotriti mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije za potrebe grijanja. Vode i more 5. Za održavanje uređenih površina golf igrališta koristiti najmanju moguću količinu kemijskih zaštitnih sredstava, maksimalno ograničiti njihovo prostorno korištenje i kontrolu vremena primjene (ovisno o meteorološkim, sezonskim i drugim aspektima). Prilikom izbora kemijskih sredstava uvažiti načela netoksičnosti, biorazgradivosti i visokoselektivnog djelovanja. 6. Prije provedbe procjene utjecaja na okoliš golf igrališta i/ili ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz ugostiteljskoturističkih objekata istražiti upojnost lokacije upuštanja u slučaju upuštanja pročišćenih otpadnih voda u podzemlje. Nastajanje otpada 7. U daljnjim fazama razrade projekta golf igrališta Ladina i pratećih sadržaja planirati radove na izgradnji na način da se kod zemljanog iskopa razdvaja plodni dio humusa od ostalog iskopa te da se humus i ostali materijal od iskopa u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste na samom prostoru obuhvata UPU-a Ladina. 8. Otkos travnatih površina golf igrališta koristiti u najvećoj mogućoj mjeri za prihranjivanje različitih zelenih površina u prostoru obuhvata UPU-a Ladina. lipanj 2019. 108

Zaključak Nakon detaljnog opisa okolišnih značajki šireg područja koje obuhvaća UPU Ladina, za šire područje obuhvata UPU Ladina prepoznati su (potencijalni) okolišni problemi te istaknute okolišne značajke područja na koja provedba UPU Ladina može značajno utjecati. Na osnovi provedene analize vjerojatnog utjecaja definirane su mjere/smjernice za ublažavanje prepoznatih utjecaja UPU-a Ladina. Pritom su konzultirane mjere za pojedine sastavnice okoliša koje proizlaze iz prostornih planova višeg reda. Nakon provedene strateške procjene utjecaja na okoliš može se zaključiti da je Urbanistički plan uređenja golf igrališta (R1) Ladina s pratećim sadržajima prihvatljiv za okoliš. lipanj 2019. 109

10. IZVORI PODATAKA 1. Agencija za zaštitu okoliša. 2014. Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2013. godinu 2. Alegro, A. 2000. Vegetacija Hrvatske - Interna skripta, Botanički zavod PMF-a. 37 str. 3. ALFA ATEST. 2014. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća, Grad Zadar, Prilog A. 133 str. 4. ALFA ATEST. 2018. Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Novigrad 5. Bralić. 1995. Krajobrazna regionalizacija Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja 6. Burić, Z., D. Viličić, M. Orlić, A. Smirčić, F. Kršinić, Z. Gržetić & K. Caput. 1999. Termohalini odnosi i raspodjela planktona u estuariju rijeke Zrmanje (listopad 1998.). Zbornik 2. Konferencije o vodama, Dubrovnik 19-22.05.1999. Hrvatske vode, str. 277-282. 7. Branković, Č., M. Patarčić, I. Gϋttler & L. Srnec. 2012. Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations, Climate Research 52: 227 251. Dostupno na: http://www.intres.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf 8. Croatian Agency for Environment and Nature (CAEN). 2018. Croatian greenhouse gas inventory for the period 1990.-2016. (National Inventory Report 2018). 443 str. 9. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Dostupno na http://meteo.hr/. Pristupljeno 18.03.2019. 10. Državni ured za reviziju. Upravljanje pomorskim dobrom na području republike hrvatske - Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti. 55 str. Dostupno na: http://www.revizija.hr/datastore/filestore/143/upravljanje_pomorskim_dobro M.pdf 11. Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Dostupno na: http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm 12. Državni zavod za statistiku. 2018. Turizam u 2017. 13. DVOKUT ECRO. 2018. Strateška studija utjecaja na okoliš I. Izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije 14. ECOINA. 2012. Studija o utjecaju na okoliš izgradnje sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem Srđ, knjiga 1 15. Erak. 2018. Regionalna analiza mogućnosti razvoja golf igrališta u Hrvatskoj i njihova perspektiva. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geografski odsjek, 51 str. 16. Eureopan Environment Agency. 2018. Air quality in Europe - 2017 report. No 13/2018 17. Eureopan Environment Agency. 2018. Air quality in Europe - 2018 report. No 12/2018 18. Europska komisija. 2013. Smjernice za uključivanje klimatskih promjena i bioraznlikosti u procjene utjecaja na okoliš 19. Faričić, J. & T. Marelić. 2014. Prirodno-geografske osnove razvitka Zadarske županije. U: Potencijali društveno - gospodarskog razvitka Zadarske županije, ur: Faričić, J., str. 44-61. 20. Fiket, Ž. 2014. Geokemijske značajke sedimenata područja Novigradskog mora. Doktorski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 309 str. 21. GEOPORTAL. Dostupno na https://geoportal.dgu.hr/. Pristupljeno: 15.03.2019. lipanj 2019. 110

22. Golf Course Superintendents Association of America. 2016. Golf Course Environmental Profile; Phase II, Volume Il, Nutrient Use and Management Practices on U.S. Golf Courses. 41 str. 23. Herak, M., I. Allegretti, D. Herak, I. Ivančić, V. Kuk, K. Marić, S. Markušić & I. Sović. Karte potresnih područja Republike Hrvatske. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geofizički odsjek. Dostupno na http://seizkarta.gfz.hr/karta.php Pristupljeno: 14.03.2019. 24. Hinkel, J., A.T. Vafeidis, D. Lincke & C. Wolff. 2015. Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku uključujući troškove i koristi od prilagodbe Tehničko izvješće (na engleskom jeziku). Ministarstvo zaštite okoliša i prirode & PAP/RAC. 25. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Bioportal Ekološka mreža Natura 2000. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 14.01.2019. 26. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Bioportal Karta staništa. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 01.04.2019. 27. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Bioportal Središnji registar prostornih jedinica. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 01.04.2019. 28. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Bioportal Zaštićena područja. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 01.04.2019. 29. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. ENVI atlas okoliša - Priroda. Dostupno na http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: 01.04.2019. 30. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. ENVI atlas okoliša Pedosfera i litosfera. Dostupno na http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: 01.04.2019. 31. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2015. Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2014. godinu 32. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2015. Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2014. godinu 33. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2017. Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu 34. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. 2018. Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2017. godinu 35. Hrvatske ceste. 2016. Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2015. str. 774. 36. Hrvatske ceste. 2017. Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2016. str. 774. 37. Hrvatske ceste. 2018. Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2017. str. 774. 38. Hrvatske šume. Izvadak iz šumsko-gospodarskih planova za G.J. Novigrad. Priređeno: ožujak 2019. 39. Hrvatske šume. Javni podaci o šumama. Dostupno na http://javni-podaci.hrsume.hr/. Pristupljeno: 25.03.2019. 40. Hrvatske vode. 2018. Glavni provedbeni plan obrane od poplava 41. Hrvatske vode. Izvadak iz Registra vodnih tijela, Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. Priređeno: veljača 2019. 42. Hrvatske vode. 2018. Metodologija primjene kombiniranog pristupa 43. Hrvatske vode. 2014. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja 26: Područje malog sliva Zrmanja - Zadarsko primorje lipanj 2019. 111

44. Hrvatske vode. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja. Dostupno na http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnostipoplavljivanja. Pristupljeno: 20.03.2019. 45. Institut za geološka istraživanja, Zagreb. 1976. Ravni kotari Bukovica, Hidrogeološka studija. 134 str. 46. Institut za oceanografiju i ribarstvo. Baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva. Dostupno na http://baltazar.izor.hr/azopub/bindex. Pristupljeno: 30.03.2019. 47. Institut za oceanografiju i ribarstvo. Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj. Dostupno na http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca. Pristupljeno: 30.03.2019. 48. IPCC. 2006 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories, Volume 4 - Agriculture, Forestry and Other Land Use. Dostupno na: https://www.ipccnggip.iges.or.jp/public/2006gl/vol4.html 49. Ivanović, A., K. Sakač, B. Sokač, I. Vrsalović-Carević & J. Županić. 1967. Osnovna geološka karta SFRJ, M 1:100.000, tumač za list Obrovac, 33-140. Zagreb. 50. Ivanović, A., K. Sakač, S. Marković, B. Sokač, M. Šušnjar, I. Nikler & A. Šušnjara. 1967. Osnovna geološka karta SFRJ, M 1:100.000, list Obrovac. Institut za geološka istraživanja, Zagreb. 51. Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Tri Mora (LAGUR). 2018. Lokalna razvojna strategija u ribarstvu za razdoblje od 2014. do 2020. Dostupno na http://www.lagurtrimora.hr/wp-content/uploads/2016/12/lokalna-razvojnastrategija-u-ribarstvu_tri_mora_2018_3_28_izmjene_dopune-pdf.pdf 52. Lovački savez Zadarske županije mrežne stranice. Dostupno na http://www.lszd.hr/. Pristupljeno: 25.03.2019. 53. Lozić, S., D. Radoš & A. Šiljeg. 2016. Klimatske značajke šireg područja Zemunika, Zemunik u prostoru i vremenu. U: Zemunik u prostoru i vremenu; ur: Faričić, J. & Z. Dundović. Sveučilište u Zadru, str. 26-37. 54. Majcen, Ž. & B. Korolija. 1967. Osnovna geološka karta SFRJ, M 1:100.000, Tumač za list Zadar, L33-139. Institut za geološka istraživanja, Zagreb. 55. Majcen, Ž., B. Korolija, B. Sokač & L. Nikler. 1970. Osnovna geološka karta SFRJ, M 1:100.000, list Zadar. Institut za geološka istraživanja, Zagreb. 56. Ministarstvo kulture RH. Registar kulturnih dobara. Dostupno na http://www.minkulture.hr. Pristupljeno: 20.03.2019. 57. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) i Hrvatska agencija Za okoliša i prirodu (HAOP). 2018. Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (1990. 2016.). 444 str. 58. Moufakkir, O. & P.M. Burns. 2011. Controversies in Tourism. CABI, 276 str. 59. Podgornik, M. & M. Pintar. 2008. The impact of golf course management on concentrations of nutrients in the soil solution. Fresenius Environmental Bulletin, 17, 6: 1-11. 60. Studio za krajobraznu arhitekturu, prostorno planiranje, okoliš. 2017. Studija o utjecaju zahvata na okoliš za golf igralište Stancija Grande kod Vrsara 61. Terzić, K. 2015. Karakteristike i interpretacija nastanka gornjoeocenskih plitkomorskih i obalnih naslaga na području Novigrada u sjevernoj Dalmaciji. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geološki odsjek. 56 str. 62. Viličić, D. 2011. Estuarij Zrmanje i njegova ekološka svojstva. Hrvatske vode, 19 (2011), 77, str. 201-214. lipanj 2019. 112

63. Viličić, D. & F. Kršinić. 2008. Ekološka i specifična biološka svojstva hrvatskoga dijela Jadrana. Zbornik stručno-znanstvenog skupa - More hrvatsko blago, Zagrebu 23. - 25. travnja 2008. str. 900-935. 64. Vilibić, I, G. Olujić, N. Leder & A. Smirčić. 2003. Estuarij rijeke Zrmanje: termohalina svojstva i izmjena vodenih masa. Zbornik 3. hrvatske konferencije o vodama, Osijek 28-31.03.2003, ur. Gereš, D. Hrvatske vode, str. 497-502. 65. Zadruga ARHEO KO-OP. 2017. Elementi kulturne baštine na području zahvata Novigrad - Ladina 66. Zaninović, K., M. Gajić-Čapka, M. Perčec Tadić, i dr. 2008. Klimatski atlas Hrvatske 1961-1990., 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 200 str. 67. Županijska uprava za ceste Zadar. Mrežne stranice. Dostupno na http://www.zuczadar.hr/zuc/. Pristupljeno: 16.03.2019. lipanj 2019. 113

11. POPIS PROPISA (uključivo prostorni planovi, međunarodne konvencije, protokoli i dr.) Bioraznolikost 1. Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.) 2. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska konvencija (Bern, 1979.) 3. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) 4. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17) 5. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) 6. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) Buka 1. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 2. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) Gospodarstvo 1. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske do kraja 2020. godine, 2017. 2. Strateški razvojni program Općine Novigrad za razdoblje od 2016-2020. (Službeni glasnik Zadarske županije 04/17) 3. Županijska razvojna strategija Zadarske županije do 2020. godine (Službeni glasnik Zadarske županije 20/17) Infrastruktura 1. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Zadarske županije (NN 29/13, 49/13, 135/14) 2. Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/17, 17/18) 3. Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 64/15) 4. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19) Krajobraz 1. Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca, 2000.) 2. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99, 143/08) Kulturno-povijesna baština 1. Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine (Valetta, 1992.) 2. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) Lovstvo 1. Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19) lipanj 2019. 114

More 1. Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja Barcelonska konvencija (Barcelona, 1976, 1995.) 2. Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske (NN 97/17) 3. Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja iz izvora i djelatnosti na kopnu (Siracusa, 1996.) 4. Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Barcelona, 1995.) 5. Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) Okoliš općenito 1. Konvencija o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998.) 2. Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) 3. Program zaštite okoliša Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 4/15) 4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) 5. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17) 6. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) Otpad i višak iskopa 1. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. do 2022. godine (NN 3/17) 2. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) 3. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 4. Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14) 5. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) 6. Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14, 52/18, 115/18) Prostorno uređenje 1. Prostorni plan uređenja Općine Novigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. 11/02, 13/06, 08/08, 11/09, 20/10, 8/13, 16/16 i 01/17) 2. Prostorni plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije 02/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10, 15/14, 14/15) 3. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) 4. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13) Turizam 1. Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013-2023. (Službeni glasnik Zadarske županije 6/14) 2. Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede (NN 92/09 i 04/15) 3. Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09, 9/10, 61/10, 82/10, 36/11, 89/11, 146/11, 141/12, 144/12, 38/13, 153/13, 126/15, 15/16, 54/16, 113/16, 26/17, 61/17, 72/17 i 78/17) lipanj 2019. 115

4. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) i Akcijski plan razvoja golf ponude, Ministarstvo turizma, 2017. Vode 1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) 2. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) 3. Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16) 4. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 5. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) 6. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) 7. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16) 8. Višegodišnji program gradnje komunalnih građevina (NN 117/15) 9. Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioraciju (NN 117/15) 10. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18) Zrak i klima 1. Konvencija o prekograničnim onečišćenjima zraka na velikim udaljenostima LRTAP konvencija (Geneva, 1979.) 2. Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Kyoto, 1997.) i Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Doha, 2012.) 3. Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14) 4. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992.) 5. Pariški sporazum (Pariz, 2015.) 6. Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Zadarske županije za četverogodišnje razdoblje (Sl. glasnik Zadarske županije 20/17) 7. Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona -Gothenburg protokol (Gothenburg, 1999.) 8. Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) 9. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) 10. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) lipanj 2019. 116

12. PRILOZI 12.1. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA BAVLJENJE POSLOVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA TVRTKU FIDON D.O.O. lipanj 2019. 117

lipanj 2019. 118

lipanj 2019. 119

lipanj 2019. 120

12.2. MIŠLJENJE HRVATSKIH VODA O OBVEZI PROVEDBE STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA UPU LADINA lipanj 2019. 121

12.3. MIŠLJENJE O PRIHVATLJIVOSTI UPU LADINA ZA EKOLOŠKU MREŽU lipanj 2019. 122

lipanj 2019. 123

12.4. ODLUKA O ZAPOČINJANJU STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ UPU LADINA lipanj 2019. 124

lipanj 2019. 125

lipanj 2019. 126

lipanj 2019. 127

lipanj 2019. 128

lipanj 2019. 129

12.5. ODLUKA O SADRŽAJU STRATEŠKE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ UPU LADINA S PRILOŽENIM MIŠLJENJIMA UKLJUČENIH TIJELA lipanj 2019. 130

lipanj 2019. 131

lipanj 2019. 132

lipanj 2019. 133

lipanj 2019. 134

lipanj 2019. 135

12.6. ODLUKA O IMENOVANJU POVJERENSTVA ZA STRATEŠKU PROCJENU UTJECAJA NA OKOLIŠ UPU LADINA lipanj 2019. 136

12.7. MIŠLJENJE VODOVODA D.O.O. ZADAR O STATUSU VODOCRPILIŠTA NAZRET lipanj 2019. 137

Fidon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje www.fidon.hr Nositelj izrade: Općina Novigrad STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GOLF IGRALIŠTA (R1) LADINA S PRATEĆIM SADRŽAJIMA NETEHNIČKI SAŽETAK Datum izrade: lipanj 2019.