PR_INI

Europski parlament 2014-2019 Dokument s plenarne sjednice A8-0048/2016 8.4.2016 IZVJEŠĆE o jednakosti spolova i osnaţivanju ţena u digitalnom dobu (2015/2007(INI)) Odbor za prava ţena i jednakost spolova Izvjestiteljica: Terry Reintke RR\1091641.doc PE571.449v03-00 Ujedinjena u raznolikosti

PR_INI SADRŽAJ Stranica PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA... 3 MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA... 20 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŢNOM ODBORU... 26 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŢNOM ODBORU... 27 PE571.449v03-00 2/27 RR\1091641.doc

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu (2015/2007(INI)) Europski parlament, uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. drugi podstavak Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uzimajući u obzir članak 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje odobrene na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ţenama 1995., a posebno dio koji se odnosi na Ţene i medijeˮ, uzimajući u obzir zaključni dokument 23. posebne sjednice Opće skupštine iz 2000., u kojem se informacijske i komunikacijske tehnologije priznaju kao dostignuća kojima se predstavljaju nove mogućnosti za osnaţivanje ţena, ali koja sa sobom donose i potencijalne rizike, uzimajući u obzir Deklaraciju o načelima i Ţenevski Plan djelovanja donesene tijekom prve faze Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu (WSIS) odrţanog 2003. u Ţenevi, uzimajući u obzir dokument o predanosti stvaranju informacijskog društva i Program za informacijsko društvo koji su usvojeni u Tunisu i obuhvaćaju financijske i meďunarodne mehanizme za provedbu programa WSIS-a donesenih tijekom druge faze WSIS-a u Tunisu od 16. do 18. studenog 2005., uzimajući u obzir pozivanje na prava ţena i jednakost spolova u Izjavi o provedbi zaključaka WSIS-a i s njima povezanu viziju WSIS+10 za WSIS nakon 2015., uzimajući u obzir rezultate foruma WSIS-a odrţanog u Ţenevi od 25. do 29. svibnja 2015. na temu Zajedničke inovacije: osposobljavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija za odrţiv razvojˮ, u kojem je sudjelovalo izaslanstvo Odbora za prava ţena i jednakost spolova, uzimajući u obzir područja djelovanja Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu (WSIS) iz 2014. koja su uparena s ciljevima odrţivog razvoja radi unapreďenja sinergija izmeďu tih globalnih strategija, uključujući mjere za osnaţivanje i promicanje društvene, ekonomske i političke uključenosti sviju do 2030., neovisno o dobi, invaliditetu, genetskim osobinama, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, boji koţe, socijalnom ili etničkom podrijetlu, religiji ili vjeri ili ekonomskom ili bilo kojem drugom statusu, uzimajući u obzir Strategiju Komisije za jednakost ţena i muškaraca 2010. 2015. (SEC(2010)1079/2) koja obuhvaća niz mjera povezanih sa ţenama i internetom, osobito u pogledu IKT-a, te reviziju Strategije na sredini razdoblja, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost RR\1091641.doc 3/27 PE571.449v03-00

ţena i muškaraca nakon 2015., 1 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o osnaţivanju djevojčica obrazovanjem u EU-u 2, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. oţujka 2010. naslovljenu EU 2020.: europska strategija za pametan, odrţiv i uključiv rastˮ (COM(2010)2020), uzimajući u obzir zaključke Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja (EPSCO) iz lipnja 2014. o temi Ţene i gospodarstvo: ekonomska neovisnost iz perspektive rada na nepuno radno vrijeme i samozapošljavanjaˮ, u kojima se navodi da se Strategijom Europa 2020. utvrďuju brojna prioritetna područja rasta, uključujući bijelu ekonomiju te sektore znanosti i tehnologije. Kako bi se u potpunosti iskoristio europski potencijal za rast u tim područjima, vaţno je prevladati rodne stereotipe i boriti se protiv obrazovne i profesionalne segregacijeˮ, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o primjeni Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ţenama u pitanjima zapošljavanja i rada 3, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. s preporukama Komisiji o primjeni načela jednake plaće radnika i radnica za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti 4, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. oţujka 2013. o iskorjenjivanju rodnih stereotipa u EU-u 5, uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o Digitalnom programu za rast, mobilnost i zapošljavanje 6, a posebno Veliku koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta, uzimajući u obzir mjeru 60 iz Digitalnog programa o poticanju ţena na karijere povezane s IKT-om i povećanju udjela ţena u sektoru IKT-a, uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Strategija jedinstvenog digitalnog trţišta za Europu (COM(2015)0192), uzimajući u obzir drugi stup strategije Komisije o jedinstvenom digitalnom trţištu koji ima za cilj stvoriti odgovarajuće uvjete i ravnopravno okruţje za razvoj digitalnih mreţa i inovativnih usluga, kao i treći stup kojim se podrţava uključivo digitalno društvo u kojem graďani posjeduju odgovarajuće vještine za iskorištavanje mogućnosti koje donosi internet i povećanje svojih izgleda za zapošljavanje, 1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0218. 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0312. 3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0351. 4 SL C 264 E, 13.09.2013., str. 75. 5 Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0074. 6 Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0377. PE571.449v03-00 4/27 RR\1091641.doc

uzimajući u obzir studiju Resornog odjela C Europskog parlamenta objavljenu 2015. pod naslovom Studija o osnaţivanju ţena na internetuˮ, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o promicanju ravnopravnosti ţena i muškaraca i zabrani diskriminacije 1, uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje te, konkretnije, njihove ciljeve u pogledu odjeljka Ţene i medijiˮ, u kojemu se poziva na povećanje sudjelovanja ţena u medijima i novim komunikacijskim tehnologijama te njihov pristup izraţavanju i donošenju odluka u njima i s pomoću njih, kao i promicanje uravnoteţene i nestereotipne slike ţena u medijima, uzimajući u obzir Europski kodeks najboljih praksi za ţene i IKT iz 2013. koji je sastavila Komisija, uzimajući u obzir svoju detaljnu analizu iz 2012. pod naslovom Ţene u sektoru IKT-a, uzimajući u obzir svoju detaljnu analizu iz 2015. pod naslovom Osnaţivanje ţena na internetu, uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za temeljna prava (FRA) naslovljeno Nasilje nad ţenama istraţivanje na razini EU-a. Glavni rezultati, objavljeno u oţujku 2014., uzimajući u obzir Direktivu 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih ţrtava 2 te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP, uzimajući u obzir Strategiju EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima za razdoblje 2012. 2016. koju je izradila Komisija te izvješće na sredini razdoblja o njezinoj provedbi, uzimajući u obzir politički ciklus EU-a o teškom i organiziranom kriminalu koji je započeo 2014. te prioritetno područje trgovanja ljudima, uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava ţena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0048/2016), A. budući da je digitalizacija revolucionirala i iz temelja promijenila način pristupanja ljudi informacijama, dostavljanja informacija, komuniciranja, druţenja, učenja i rada jer se njome stvaraju nove mogućnosti sudjelovanja u javnim i političkim raspravama, u obrazovanju i na trţištu rada i novi izgledi za samoodreďeni ţivot te da ima golem 1 SL L 347, 20.12.2013., str. 320. 2 SL L 101, 15.04.2011., str. 1. RR\1091641.doc 5/27 PE571.449v03-00

gospodarski potencijal za Europsku uniju i šire; budući da digitalizacija nema samo utjecaj na trţišta nego na društvo u cjelini; B. budući da informacijsko društvo, potaknuto informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT), donosi ogromne mogućnosti za stvaranje i distribuciju bogatstva i znanja, kao što je na primjer pokazala industrija besplatnog softvera otvorenog koda koja je promijenila način na koji se softver proizvodi, distribuira, podrţava i upotrebljava, omogućujući obogaćivanje digitalne uključenosti; budući da digitalizacija osim toga sadrţi mogućnosti za fleksibilniju i raznovrsniju upotrebu vremena i prostora koje označuju napredak prema društvenim modelima koji pruţaju više jednakosti; budući da istodobno digitalizacija trţišta rada moţe stvoriti nove dimenzije isključenosti, na primjer opasnost od gospodarskih, socijalnih, kulturoloških i rodnih segregacija; C. budući da su od sto razvojnih programera u Europi samo devet njih ţene, da je samo 19 % menadţera u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija ţenskog roda (u usporedbi s 45 % u drugim usluţnim sektorima) te da ţene predstavljaju samo 19 % poduzetnika (u usporedbi s 54 % u drugim usluţnim sektorima) 1 ; D. budući da ti trendovi imaju velik potencijal za osnaţivanje ţena jer se njima omogućuje pristup informacijama i znanju koji nadilazi uobičajene načine te pruţa platforma za izraţavanje koja moţe druge potaknuti na djelovanje, čime se stvaraju nove mogućnosti interakcije i zauzimanja u pogledu zaštite prava i slobode ţena, djevojčica i pripadnika LGBTI zajednice, ali i osoba s posebnim potrebama, kao što su osobe s invaliditetom; budući da aktivno sudjelovanje ţena u informacijskom društvu nije samo pitanje pravednosti i jednakosti nego će se njime pridonijeti i poboljšanju socijalnih i gospodarskih uvjeta u društvu te konkurentnosti EU-a; E. budući da postoji znatna rodna razlika u pristupu profesionalnim i obrazovnim mogućnostima u vezi s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i u pogledu računalnih vještina; budući da digitalizacija ima snaţan učinak na konzumaciju i distribuciju medija, naročito kada je riječ o mlaďim korisnicima, pri čemu se otvaraju novi kanali i omogućuje ureďenje medijskog krajolika koje nije toliko hijerarhijsko; budući da se digitalizacijom moţe pojednostavniti osnaţivanje ţena, ali isto tako dovesti do novih problema u vidu distribucije negativnih, poniţavajućih i stereotipnih slika ţena; F. budući da su kanali digitalne komunikacije i društvene mreţe od posebne vaţnosti za majke i očeve na roditeljskom dopustu, kao i za sve osobe koje rade kod kuće; G. budući da digitalizacija ima golem utjecaj na trţište rada s obzirom na to da se njome mijenjaju vrijednosni lanci i stvaraju nove mogućnosti zapošljavanja te fleksibilniji oblici rada; budući da mogućnosti fleksibilne organizacije rada i rada na daljinu koje donosi digitalizacija mogu sluţiti kao vaţan alat za jamčenje boljeg usklaďivanja poslovnog i privatnog ţivota ţena i muškaraca; budući da ta fleksibilna organizacija rada moţe odigrati pozitivnu ulogu u doprinosu uključivanju na trţište rada skupina ţena u nepovoljnom poloţaju; meďutim, budući da su moguće negativne posljedice, koje ponajprije mogu pogoditi ţene, kao što su narušavanje prava radnika i radnog 1 https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/women-active-ict-sector PE571.449v03-00 6/27 RR\1091641.doc

vremena te okvira povezanih s profesionalnim i neprofesionalnim odgovornostima, što dovodi do rasta broja loše plaćenih i nesigurnijih vrsta zaposlenja; H. budući da unapreďenje digitalnih vještina i informatičke pismenosti predstavlja jedinstvenu priliku da se poveća uključenost ţena i djevojčica na trţištu rada, ali i osoba s posebnim potrebama kao što su osobe s invaliditetom; budući da bi povećanje broja ţena u sektoru IKT-a, koji čini jedan od sektora s najvišim plaćama, moglo pridonijeti njihovom financijskom osnaţivanju i njihovoj neovisnosti te pritom dovesti do smanjenja ukupne razlike u plaćama izmeďu spolova; I. budući da se na digitaliziranom trţištu rada odgovornost sve više prebacuje s poduzeća na pojedinca, što dovodi do promjene uvjeta socijalnog osiguranja samozaposlenih i honorarnih radnika; budući da se rezultati tih promjena jasno oblikuju političkim odlukama; J. budući da je u slučajevima višestrukih pojedinačnih ugovora s raznim poduzećima i institucijama oteţan nadzor načela jednake plaće za jednak rad na jednakom radnom mjestu, što je od ključne vaţnosti za istinski jednako društvo; K. budući da bi se ulaskom većeg broja ţena u sektor IKT-a potaklo trţište na kojem se očekuje manjak radne snage i na kojem bi jednako sudjelovanje ţena dovelo do godišnje dobiti od oko 9 milijardi EUR u BDP-u EU-a; budući da su ţene u programima studija informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dalje veoma podzastupljene te čine samo oko 20 % diplomanata u tom području, uz samo 3 % diplomantica s diplomom iz područja IKT-a; budući da se ţene suočavaju s brojnim teškoćama prilikom integracije u područje IKT-a i ostanka u njemu; budući da radno okruţenje u kojem prevladavaju muškarci i u kojem udio ţena iznosi samo 30 % pridonosi sklonosti mnogih ţena napuštanju sektora IKT-a već u roku od nekoliko godina nakon završetka studija; L. budući da se u studiji pod naslovom Ţene u sektoru IKT-a procjenjuje da će do 2020. u tom sektoru u Europi biti 900 000 nepopunjenih radnih mjesta; budući da sektor IKTa raste velikom brzinom i da se svake godine otvara oko 120 000 novih radnih mjesta; M. budući da u sektoru IKT-a postoji veoma visoka vertikalna i horizontalna segregacija, kao i jaz izmeďu obrazovnih kvalifikacija ţena i njihova poloţaja u tom sektoru; budući da ţene čine manje od 20 % poduzetnika u sektoru IKT-a; budući da većina ţena u sektoru IKT-a (54 %) radi na slabije plaćenim poloţajima niske razine stručnosti, pri čemu samo manjina (8 %) radi kao softverske inţenjerke za što je potrebna visoka razina stručnosti; budući da su ţene takoďer podzastupljene u donošenju odluka u sektoru IKT-a, gdje su nadreďene za samo 19,2 % zaposlenih, u usporedbi s njih 45,2 % u ostalim sektorima; N. budući da su ţene u dobi od 55 i više godina posebno izloţene riziku od nezaposlenosti i neaktivnosti na trţištu rada, pri čemu je prosječna stopa zaposlenosti ţena u dobi od 55 do 64 godine u EU-u samo 42 %, u usporedbi s 58 % kada je riječ o muškarcima; budući da niska razina informatičke pismenosti i e-vještina dodatno pogoršava taj rizik; budući da bi poboljšanje digitalnih kompetencija ţena u dobi od 55 i više godina i ulaganje u njih unaprijedilo njihove izglede za zapošljavanje i pruţilo odreďenu razinu zaštite od isključivanja iz trţišta rada; RR\1091641.doc 7/27 PE571.449v03-00

O. budući da utjecaj seksizma i rodnih stereotipa predstavlja prepreku jednakosti ţena i muškaraca i opterećenje za gospodarski razvoj i konkurentnost EU-a te se njima dodatno potiče već izraţeni digitalni jaz meďu spolovima u područjima IKT-a, medija i povezanih sektora; budući da rodni stereotipi ţenama oteţavaju potpuni razvoj njihovih sposobnosti kao korisnica, inovatorica i tvoraca; budući da su potrebni jasna politička volja, konkretne radnje i sudjelovanje civilnog društva kako bi se to promijenilo; P. budući da su obrazovanje i osposobljavanje od ključne vaţnosti za osnaţivanje ţena u digitalnom dobu, a stoga i za odrţivo društvo u budućnosti; budući da se 60 % učenika u školama u EU-u nikada ne koristi digitalnom opremom u svojim učionicama; budući da je došlo do smanjenja ionako već niskog udjela ţena meďu diplomantima u području IKT-a; budući da su ţene veoma podzastupljene u studijima znanosti, tehnologije, inţenjerstva i prirodoslovlja (STEM) te da oko polovina diplomantica ne radi u struci; budući da su ţene i dalje nedovoljno zastupljene u inicijativama kao što su Tjedan kodiranja u EU-u, IKT za bolje obrazovanje, Udruţenje čelnika novoosnovanih poduzeća u Europi (Startup Europe Leaders Club) i Velika koalicija za digitalna radna mjesta, koje su usmjerene na dodatno poticanje e-obrazovanja i e-vještina; Q. budući da promicanje digitalnih tehnologija i IKT-a, u skladu s ciljevima odrţivog razvoja, igra vaţnu ulogu u politici razvojne suradnje EU-a, posebno u socijalnom i ekonomskom osnaţivanju ţena i djevojčica te njihovom izvlačenju iz siromaštva; R. budući da digitalizacija potiče promicanje izravne demokracije preko interneta, što omogućuje veće uključivanje ţena u politiku i bolji pristup informacijama; S. budući da zahvaljujući povezanosti digitalizacije i izravne demokracije ţene imaju veće mogućnosti izravnog angaţmana izvan tradicionalnih političkih okvira uz puno i opseţno sudjelovanje; T. budući da se IKT, kao i svaka tehnologija, moţe upotrijebiti i zloupotrijebiti u svrhu prijetnje ţenama, ugroţavanja njihovih prava i sloboda te na koncu njihova osnaţivanja, kao što je to slučaj s nasiljem i uhoďenjem na internetu, trgovinom ljudima, govorom mrţnje, poticanjem na mrţnju, diskriminacijom i kršenjem temeljnih prava; budući da anonimnost na internetu pridonosi širenju tih oblika nasilja nad ţenama; budući da kreatori politika, ali i poduzeća, trgovačka društva i organizacije civilnog društva, moraju utvrditi takve nove izazove i opasnosti te na odgovarajući način prionuti na njihovo rješavanje, ostavljajući prostora za razmjenu informacija na internetu; U. budući da se nove komunikacijske i informacijske tehnologije upotrebljavaju za stvaranje kanala i platformi koji olakšavaju odreďene oblike seksualnog iskorištavanja ţena, koje obuhvaća i maloljetnice; budući da se digitalne platforme takoďer upotrebljavaju za komercijalizaciju ţenskih tijela; budući da su potrebni relevantni stručnjaci odgovorni za provedbu zakona koji će prepoznati transformativni učinak digitalizacije na te zločine; budući da je potrebno podići razinu svijesti meďu relevantnim obrazovnim stručnjacima o tim novim oblicima digitalnih prijetnji, osigurati sredstva EU-a i drţava članica za promicanje obrazovanja o sigurnoj i uljudnoj upotrebi interneta, kao i o rizicima od rodno uvjetovanog nasilja na internetu za dječake i djevojčice, te uključiti muškarce i dječake u borbu za iskorjenjivanje nasilja nad ţenama i djevojčicama; PE571.449v03-00 8/27 RR\1091641.doc

V. budući da su digitalni načini komunikacije pridonijeli učestalosti govora mrţnje i prijetnji upućenih ţenama, pri čemu je od svoje adolescencije 18 % ţena u Europi pretrpjelo neke oblike zlostavljanja od znanaca na internetu, a devet milijuna ljudi u Europi ţrtve su nasilja preko interneta; budući da je došlo do povećanja broja prijetnji upućenih ţenama, uključujući prijetnje smrću; budući da je društvena osviještenost javnosti i relevantnih stručnjaka, kao što su policijski sluţbenici i učitelji, o digitalnim oblicima nasilja i dalje nedovoljna za osiguranje prikladnog sprečavanja, nadzora i odgovarajuće potpore ţrtvama; budući da različiti oblici internetskog nasilja još uvijek nisu u cijelosti obuhvaćeni kaznenim zakonom niti odreďenim načinima i postupcima kaznenog progona u svim drţavama članicama; budući da postoje manjkavosti u reagiranju pravosudnog sustava; budući da se zlostavljači i mrzitelji rijetko prijavljuju, istraţuju, kazneno progone i kaţnjavaju; budući da je na razini EU-a potrebno prepoznati moguću prekograničnu prirodu zlostavljanja i nasilja na internetu; W. budući da se načelo jednakosti spolova pri izradi proračuna i rodno osviještena politika mogu upotrebljavati kao alati za unapreďenje jednakosti spolova; budući da je potrebno uzeti u obzir stajališta koja se temelje na spolu u svim fazama rada Komisije na digitalizaciji u Europi kako bi se osiguralo da su ţene predvodnice, a ne samo sudionice digitalnih trendova; X. budući da je niska razina sudjelovanja ţena i djevojaka u obrazovanju i nakon toga u zapošljavanju u području IKT-a uzrokovana sloţenim meďudjelovanjem rodnih stereotipa koje započinje u ranim fazama ţivota i obrazovanja te se nastavlja u profesionalnoj karijeri; budući da su čimbenici koji ograničavaju sudjelovanje ţena i djevojaka u obrazovanju i zaposlenju u području IKT-a: stalna borba sa stereotipima, podjela aktivnosti, hobija i igračaka na tipično muške i ţenske koja počinje u najranijim fazama obrazovanja, relativan nedostatak ţenskih uzora u sektoru IKT-a, kao i ograničena vidljivost ţena u tom sektoru, posebno na vodećim poloţajima; Opće preporuke 1. potiče Komisiju i Vijeće da u potpunosti iskoriste potencijal informacijskog društva, IKT-a i interneta u cilju promicanja osnaţivanja ţena, prava i sloboda ţena te jednakosti spolova, neovisno o dobi, invaliditetu, genetskim osobinama, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, boji koţe, socijalnom ili etničkom podrijetlu, religiji ili vjeri ili ekonomskom statusu; 2. ističe da je pristup internetu nova temeljna usluga potrebna svima, muškarcima, ţenama, dječacima i djevojčicama: danas je internet ključni alat za svakodnevni ţivot ljudi i njihove obiteljske i radne odnose, studiranje i učenje, za upravljanje u poduzećima, javnim upravama, institucijama i organizacijama i za funkcioniranje društvenih mreţa i promicanje jednakih mogućnosti; 3. poziva Komisiju da iskoristi i bolje usmjeri Digitalni program i Strategiju jedinstvenog digitalnog trţišta u cilju premošćivanja vrlo izraţenog digitalnog jaza meďu spolovima u sektoru IKT-a i poticanja pune integracije ţena u tom sektoru, posebno u pogledu tehničkih i telekomunikacijskih zanimanja, da promiče obrazovanje i osposobljavanje ţena i djevojčica u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te u području STEM-a, poveća vidljivost ţena u digitalnom okruţju, unaprijedi jednakost spolova i sudjelovanje ţena boljim pristupom financiranju, sustavno provodi procjene utjecaja na RR\1091641.doc 9/27 PE571.449v03-00

spolove i poštuje načelo jednakosti spolova pri izradi proračuna u svojemu radu na Digitalnom programu i Strategiji jedinstvenog digitalnog trţišta kako bi se moglo prikladno uključiti temeljno europsko načelo jednakosti ţena i muškaraca te pruţi potporu civilnom društvu i organizacijama ţena u ostvarivanju uključivog interneta; 4. poziva institucije EU-a i drţave članice da uključe rodnu perspektivu u sve digitalne inicijative i prepoznaju digitalnu moć kao pokretačku snagu novog, snaţnijeg vala osviještenosti o rodnim pitanjima i jednakosti spolova; skreće pozornost Komisije na djelotvornost interneta za sredstva poput kampanja, foruma i pruţanja vidljivosti ţenskim uzorima, kojima se omogućuje ubrzanje postizanja jednakosti spolova; stoga traţi od Komisije da razmotri mogućnost da ţene budu predvodnice Digitalnog programa kako bi novo digitalno doba moglo postati pokretačka snaga za unapreďenje jednakosti spolova; 5. apelira na Komisiju da u predstojeću Strategiju za jednakost ţena i muškaraca 2016. 2020. uključi posebne mjere za potporu integraciji i sudjelovanju ţena u informacijskom društvu i da snaţno promiče mreţe ţena na internetu jer su one prikaz samoorganiziranog pristupa osnaţivanju ţena od dna prema vrhu te zasluţuju svu potporu koja im je potrebna da bi se dugoročno odrţale; 6. prima na znanje Komunikaciju Komisije naslovljenu Strategija jedinstvenog digitalnog trţišta za Europu, ali ţali zbog njezina uskog fokusa jer se njome podcjenjuje znatan potencijal koji digitalizacija moţe imati u smislu uključivog, jednakog i participativnog društva te se ne pridaje dovoljna pozornost mogućnostima koje ciljana potpora i financiranje infrastrukture mogu pruţiti osnaţivanju ţena; 7. poziva na stavljanje većeg naglaska na besplatan softver otvorenog koda u sektoru IKTa i na digitalnom trţištu; smatra da je besplatan softver otvorenog koda ključan alat za promicanje jednakosti spolova i demokratizacije na digitalnom trţištu i u sektoru IKT-a; takoďer naglašava potrebu rodne osviještenosti u sektoru otvorenog koda; 8. poziva EU i drţave članice da izrade, podupru i provedu mjere koje promiču Ujedinjeni narodi i njihova tijela, posebno u okviru Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje te Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu (WSIS), kako bi se na europskoj i svjetskoj razini teţilo osnaţivanju ţena u digitalnom dobu; poziva drţave članice da suraďuju i razmjenjuju najbolje prakse u vezi s promicanjem jednakog sudjelovanja ţena u digitalnim trendovima diljem Europe; 9. poziva drţave članice da u cilju ostvarivanja rodne jednakosti u informacijskom društvu i IKT-u uspostave višegodišnje planove usmjerene na sljedeće: porast pristupa ţena informacijskom društvu, poboljšanje i povećanje korištenja ţena informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, dodjeljivanje vaţnijih uloga ţenama u sektoru IKT-a, poticanje znanja ţena o IKT-u s pomoću obrazovanja i osposobljavanja, promicanje zapošljavanja i poduzetničkog duha ţena redovitom upotrebom interneta i digitalnih usluga, razvoj sadrţaja na internetu koji promiču rodnu jednakost, poticanje neprekidne razmjene, širenja i dijeljenja vrijednosti jednakosti, promicanje pristupa i upotrebe IKTa kao alata protiv rodne diskriminacije u područjima kao što je rodno nasilje, poticanje meďunarodne suradnje, usklaďivanje privatnog i poslovnog ţivota te kreiranje, uvoďenje, dijeljenje i ocjenjivanje politika i planova za jednakost; PE571.449v03-00 10/27 RR\1091641.doc

Sudjelovanje 10. poziva Komisiju i drţave članice da bolje iskoriste znatan potencijal digitalizacije na svim razinama političkog sudjelovanja i uključivanja ţena u postupke donošenja odluka, na primjer s pomoću elektroničkog glasovanja; ističe velike mogućnosti digitalizacije i inicijativa u vezi s e-upravom u pogledu pristupa informacijama, postupaka donošenja odluka, transparentnosti i veće odgovornosti vlasti; nadalje ističe da se informacijskim i komunikacijskim tehnologijama moţe uvelike povećati sposobnost ţena da sudjeluju u ispitivanjima i forumima za raspravu te da anonimno podnose prituţbe i prijave; 11. poziva Komisiju i drţave članice da promiču digitalizaciju u politici u cilju promicanja izravne demokracije, čime bi se omogućilo aktivnije sudjelovanje svih graďana, nadilazeći stare okvire i prepreke koje ţenama i podzastupljenim skupinama oteţavaju da se afirmiraju u izbornim i institucionalnim kontekstima; nadalje poziva Komisiju i drţave članice da razmotre i dodatno razrade načine internetskog glasovanja na izborima, te da time uklone prepreke kojima su često posebno pogoďene ţene; 12. poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi program Europa za graďaneˮ kako bi se posebno usredotočila na civilno društvo i organizacije ţena koje djeluju u područjima povezanima s digitalizacijom i IKT-om radi poboljšanja uvjeta za civilno i demokratsko sudjelovanje ţena te da posveti posebnu pozornost rodno specifičnim ciljevima u predstojećim evaluacijama provedbe; 13. naglašava vaţnost koju novi mediji mogu imati za jačanje sudjelovanja ţena u demokratskim procesima; poziva Komisiju i drţave članice da promiču cjelovito sudjelovanje ţena u medijima, uključujući u upravnim, regulatornim i nadzornim tijelima kako bi se teţilo uspostavi medijskog krajolika s većom razinom jednakosti spolova, koji će se boriti protiv spolnih stereotipa i laţne slike ţena; nadalje potiče Komisiju da olakša stvaranje mreţa izmeďu organizacija civilnog društva i strukovnih medijskih organizacija radi osnaţivanja ţena u smislu aktivnog sudjelovanja i da prepozna njihove posebne medijske potrebe; 14. naglašava ključnu ulogu meďunarodnog civilnog društva u upravljanju internetom ostvarenu na forumima kao što je Globalni forum za upravljanje internetom; poziva Komisiju i drţave članice da suraďuju s organizacijama civilnog društva na nacionalnoj i meďunarodnoj razini te im pruţaju potporu i da unaprijede sudjelovanje i predstavljanje ţena i djevojaka u svim takvim forumima i mreţama; 15. smatra da bi se besplatnim pristupom za svih širokopojasnoj mreţi, barem u javnim prostorima, poboljšale mogućnosti ţena za korištenje digitalnih prilika i povećali njihovi izgledi za pristup trţištu rada, što bi pridonijelo i većem socijalnom uključivanju i pozitivnom razvoju u vezi s ekološkim i gospodarskim pitanjima; poziva Komisiju da prepozna vaţnost proširenja svog Digitalnog programa na ruralna područja kako neki graďani, a posebno ţene, ne bi bili isključeni i izolirani te kako bi digitalne mogućnosti bile dostupne svima; Tržište rada 16. poziva Komisiju, drţave članice i socijalne partnere da promiču jednakost spolova u trgovačkim društvima iz sektora IKT-a i drugim relevantnim sektorima, predstavničkim RR\1091641.doc 11/27 PE571.449v03-00

tijelima i ustanovama za osposobljavanje, uključujući na rukovodećim poloţajima, te da pomno nadziru i prate ostvareni napredak, kao i da razmjenjuju najbolje prakse u tom području; 17. poziva Komisiju i drţave članice da riješe pitanje izraţene premale zastupljenosti ţena u sektoru IKT-a, a posebno na rukovodećim poloţajima i u upravnim odborima; potiče Komisiju i drţave članice da prepoznaju da Direktiva o jednakoj zastupljenosti ţena u izvršnim odborima pruţa stvarnu mogućnost promjene kulture unutar tvrtki, što bi moglo imati učinak na svim hijerarhijskim razinama, pa stoga potiče deblokiranje Direktive u Vijeću; ţurno podsjeća Komisiju na njezinu odgovornost za poduzimanje koraka kojima bi se riješio problem zastoja u Vijeću u vezi sa zakonodavstvom EU-a o transparentnosti i boljoj ravnoteţi pri zapošljavanju na poloţaje na kojima se donose odluke; 18. poziva drţave članice da riješe problem rodne neravnoteţe u sektoru IKT-a isticanjem prednosti koje raznolikost ima za poslovanje i uvoďenjem većeg broja snaţnijih poticaja i za poduzeća i za ţene, kao što su uzori i profesionalno usmjeravanje, a u cilju veće vidljivosti ţena; 19. apelira na Komisiju i drţave članice da zaštite temeljna prava radnika i osiguraju socijalnu zaštitu zaposlenika te da se bore protiv nepovoljnih uvjeta rada; potiče Komisiju da predloţi, a drţave članice da razrade nove mehanizme zaštite prilagoďene načinima rada i razvoja karijere koje oblikuje digitalizacija, uz pridavanje posebne pozornosti situaciji ţena; naglašava vaţnost kolektivnog pregovaranja na svim razinama, posebno u područjima koja su veoma pogoďena digitalizacijom kako bi se zajamčilo načelo jednake plaće za jednak rad i zaštitila kvaliteta i sigurnost radnog okruţja za vrijeme digitalizacije; ističe da se moraju utvrditi opći okvirni uvjeti radi zaštite osobnih podataka zaposlenika; 20. potiče Komisiju i drţave članice da prepoznaju puni potencijal fleksibilnosti koju nudi digitalizacija u području ravnoteţe poslovnog i privatnog ţivota ističući istodobno da je za digitalizaciju trţišta rada potrebno prilagoďavanje politika trţišta rada i s njima povezanih sustava socijalnog osiguranja; poziva Komisiju i drţave članice da se u vezi s planom Komisije pod nazivom Novi početak suočavanja s problemima uspostave ravnoteţe izmeďu poslovnog i privatnog ţivota s kojima se suočavaju zaposlene obiteljiˮ utvrde mogućnosti i izazove digitalizacije s obzirom na uvjete rada i potrebu za prilagoďavanjem radnog mjesta, razvojem vještina i mogućnostima cjeloţivotnog učenja, posebno za radnike koji se moraju o nekome skrbiti; poziva drţave članice i Komisiju da ciljano ulaţu i u prakse digitalnog rada kako bi se za sve ljude poboljšala ravnoteţa izmeďu poslovnog i privatnog ţivota; 21. poziva Komisiju i drţave članice da podrţe cjeloţivotno učenje, osposobljavanje i programe namijenjene pripremi za bolju prilagodbu ili moguću promjenu karijere u skladu s rastućom potrebom za e-vještinama u mnogim različitim sektorima, uz pridavanja posebne pozornosti ţenama u dobi od 55 ili više godina, kako bi ih se zaštitilo od isključenosti s trţišta rada; 22. u kontekstu svih mjera poduzetih u tom području poziva na to da se birokratsko opterećenje poduzeća svede na najmanju moguću mjeru; ističe da prekomjerna birokracija moţe ugroziti prihvaćanje i dovesti do otpuštanja i preseljenja radnih mjesta; PE571.449v03-00 12/27 RR\1091641.doc

pozdravlja izvedive kompromise postignute dogovorom izmeďu poslodavaca i zaposlenika u drţavama članicama sa snaţnom tradicijom suodlučivanja; smatra da je suodlučivanje model najbolje prakse za europska gospodarstva; 23. napominje da je razlika u plaćama meďu spolovima i dalje jedno od glavnih pitanja u vezi s jazom meďu spolovima u sektoru IKT-a te stoga poziva drţave članice da napokon počnu s aktivnom provedbom preporuke Komisije o jačanju načela jednakih plaća za muškarce i ţene transparentnošću i stalnim pozitivnim djelovanjem, po mogućnosti zakonodavstvom, te da uvedu mjere za transparentnost plaća i rodno neutralnu evaluaciju radnih mjesta; poziva Komisiju da se pozabavi pitanjem jednakih plaća u svojoj inicijativi iz programa rada za 2016. pod naslovom Novi početak za zaposlene roditeljeˮ s obzirom na to da se razlika u plaćama čak i povećava nakon ostvarivanja roditeljstva; 24. ističe da razlika u plaćama ţena i muškaraca dovodi do još veće razlike u mirovinama; ističe da je potrebno zajamčiti načelo jednake plaće za jednaki rad na istom radnom mjestu radi jamčenja pravednih i poštenih plaća, kako je istaknuo predsjednik Komisije Juncker; 25. potiče drţave članice da uvedu porezne sustave i sustave socijalnih naknada kojima neće destimulirati drugog primatelja dohotka u kućanstvu da radi ili da radi više, s obzirom na to da su obično ţene drugi primatelji dohotka i da radna mjesta u području IKT-a tu imaju veliku ulogu; 26. ističe da i dalje postoje razlike u plaćama i u razvoju karijere muškaraca i ţena kada je riječ o ţenama koje rade u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija; ističe da se načelo jednake plaće za jednak rad na istom radnom mjestu kako bi se zajamčile pravedne i poštene plaće dovodi u pitanje, premda je ono jedan od temeljnih stupova socijalne pravde na trţištu rada te bi ga stoga trebalo prioritetno štititi; ponavlja da se ne smije dopustiti da se nejednakosti ukorijene u digitalnom gospodarstvu u pogledu jednakih plaća i razvoja karijere; ističe da će se većim sudjelovanjem ţena na trţištu rada i povezanim ulaganjima u politike socijalne uključenosti doprinijeti smanjenju razlika u plaćama ţena i muškaraca; naglašava vaţnost kolektivnog pregovaranja i u ekonomiji digitalnog trţišta u cilju zaštite kvalitete i sigurnosti radnih mjesta u doba digitalizacije; 27. pozdravlja brojne mogućnosti i veću fleksibilnost koju digitalno doba pruţa zaposlenicima i samozaposlenim osobama, uključujući mogućnosti za postizanje bolje ravnoteţe izmeďu poslovnog i privatnog ţivota, posebno kada je riječ o situaciji na trţištu rada u kojoj se nalaze roditelji male djece i osobe s invaliditetom; poziva Komisiju i drţave članice da se pozabave situacijom u pogledu fleksibilnosti rada i sigurnosti radnih mjesta koja je karakteristična za sektor IKT-a, ali istodobno ističe nove izazove koji su povezani s tim razvojem i poziva drţave članice da se pobrinu za postojanje odgovarajućih odredbi o socijalnoj zaštiti; zagovara pravo radnika da se isključe izvan dogovorenog radnog vremena; 28. skreće pozornost na činjenicu da trend prelaska na fleksibilnije oblike rada koji uvjetuje digitalizacija moţe takoďer dovesti do nestabilnih oblika zaposlenja; naglašava da psihički problemi povezani s poslom, kao što je sindrom izgaranja (burnout), koji su prouzročeni stalnom dostupnošću predstavljaju ozbiljan rizik; stoga se zalaţe za RR\1091641.doc 13/27 PE571.449v03-00

potpuno pridrţavanje propisanih razdoblja odmora za radnike i ističe da je potrebno poštovati dogovore o radnom vremenu u okviru ugovora o radu s fleksibilnim radnim vremenom kako bi se zadrţale granice radnog vremena definirane zakonima o radu pojedinačnih drţava članicama; Obrazovanje i osposobljavanje 29. ističe da je vaţno zajamčiti rodno osviještenu politiku u sektoru obrazovanja promicanjem digitalne pismenosti i sudjelovanja ţena i djevojčica u obrazovanju i osposobljavanju u području IKT-a uvrštavanjem kodiranja, novih medija i tehnologija u nastavne planove na svim razinama, kao i izvannastavnog informalnog i neformalnog obrazovanja, i u sve vrste obrazovanja i osposobljavanja, što vrijedi i za nastavnike, a u cilju smanjenja i uklanjanja razlika u digitalnim vještinama i poticanja djevojčica i djevojaka da se okrenu karijerama u području znanosti i IKT-a; u tom kontekstu naglašava vaţnost otvorenih obrazovnih sadrţaja kojima se jamči bolji pristup obrazovanju za sve i razmjene najboljih praksi u integriranju rodne perspektive u obrazovanje u području IKT-a; 30. potiče drţave članice da uvedu dobno primjereno obrazovanje u području IKT-a u ranim fazama škole s posebnim naglaskom na pruţanje nadahnuća djevojčicama da razviju interes i talent u digitalnom području te potiče Komisiju i drţave članice da promiču obrazovanje djevojčica u područjima znanosti, tehnologije, inţenjerstva i prirodoslovlja od malih nogu s obzirom na to da se djevojčice u ranoj fazi svog obrazovanja udaljuju od znanosti, tehnoloških predmeta, inţenjerstva i matematike zbog rodnih stereotipa koji se s njima povezuju, nedostatka uzora i podjele aktivnosti i igračaka, što dovodi do podzastupljenosti ţena u tim predmetima na fakultetima koja se, pak, odraţava i na radnim mjestima; stoga naglašava da bi se s pitanjima rodnih stereotipa i digitalnog osposobljavanja trebalo suočiti počevši od sustava osnovnoškolskog obrazovanja preko svih faza obrazovanja sve do obrazovanja odraslih i osposobljavanja osoba koje su isključene s trţišta rada; 31. potiče Komisiju i drţave članice da olakšaju obrazovanje i cjeloţivotno učenje usmjereno posebno na starije ţene za vrijeme njihova radnog vijeka i nakon njega, posebno onima koje imaju njegovateljske obveze i ţenama koje su stavile karijeru na čekanje ili se vraćaju na radno mjesto kako ne bi bile zapostavljene u sve brţem prijelazu prema digitalizaciji; 32. napominje da je obrazovanje u području digitalnih tehnologija, IKT-a i kodiranja u ranoj dobi posebno vaţno za osnaţivanje djevojčica, poticanje da se bave tim područjem i prevladavanje rodnih stereotipa; naglašava da je rastuća zastupljenost ţena u visokoškolskim studijima u području znanosti, tehnologije, inţenjerstva i prirodoslovlja (STEM) ključna za povećanje njihove zastupljenosti u digitalnom sektoru; 33. poziva drţave članice da riješe problem jaza meďu spolovima u sektoru IKT-a dodatnim motiviranjem ţena i stvaranjem struktura potpore, kao što su uzori, programi mentorstva i profesionalno usmjeravanje, radi povećanja vidljivosti ţena; stoga poziva drţave članice da prilagode obrazovne sustave, prema potrebi, radi promicanja poučavanja i interesa u područjima STEM-a općenito i posebno za studentice; PE571.449v03-00 14/27 RR\1091641.doc

34. ističe vrijednost IKT-a, a posebno tečajeva osposobljavanja na internetu, za djevojčice i ţene, ali i za osobe s posebnim potrebama, kao što su osobe s invaliditetom i stanovnici ruralnih i udaljenih područja, kao i za mogućnosti rada na daljinu kako bi se unaprijedilo obrazovanje meďu tim skupinama i povećale njihove mogućnosti financijske neovisnosti; 35. napominje vaţnu ulogu i golem potencijal formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja u području umjetnosti i dizajna, kreativnih industrija i kulturnog sektora u osnaţivanju ţena i djevojčica i poticanju njihova uključivanja u digitalni sektor; stoga naglašava vaţnost povezivanja STEM-a s područjima ekonomije koja se sastoje od obrazovanja i umjetnosti, čime će STEM postati STEAM (znanost, tehnologija, inţenjerstvo, umjetnost i prirodoslovlje); 36. poziva Komisiju da promiče digitalne tehnologije kao instrument za smanjenje prepreka pri ulasku na trţište rada u okviru cjeloţivotnog učenja te da odredi mjerila na razini EU-a za javna i privatna ulaganja u vještine u vidu postotka BDP-a; 37. potiče drţave članice i Komisiju da promiču, posebno s pomoću informativnih kampanja i kampanja podizanja svijesti, sudjelovanje ţena u poslovnim sektorima koji se stereotipski smatraju muškima, kao što je slučaj s digitalizacijom; naglašava potrebu organiziranja kampanja u vezi s podizanjem svijesti, osposobljavanjem i rodno osviještenom politikom za sve dionike uključene u politiku digitalizacije; 38. pozdravlja Europski kodeks najboljih praksi za ţene u području IKT-a te poziva na njegovu široku i aktivnu provedbu; pozdravlja uspostavu velike koalicije za digitalna radna mjesta na europskoj razini te potiče uključena poduzeća da poseban naglasak stave na zapošljavanje ţena i jednake mogućnosti izgradnje njihovih karijera; 39. poziva Komisiju i drţave članice da provedu programe namijenjene roditeljima kako bi ih pribliţili informacijskim i komunikacijskim tehnologijama kojima se koriste njihova djeca u cilju unapreďenja svijesti odraslih u pogledu mogućih susreta i odnosa koji se mogu pronaći na mreţi i smanjenja generacijskog jaza koji postoji u sektoru IKT-a; 40. ističe vaţnost unapreďenja digitalnih vještina i pismenosti kako bi se ţenama koje iz raznih razloga ne posjeduju te konkretne vještine olakšao pristup poduzećima u sektoru IKT-a; ističe da bi neuspjeh u tom pogledu rezultirao još nepovoljnijim poloţajem ţena kada je riječ o pristupu tom sektoru; podsjeća da bi Europski socijalni fond mogao sudjelovati u financiranju tih tečajeva za osposobljavanje; 41. naglašava vaţnost uvrštavanja kodiranja, novih medija i tehnologija u nastavne planove na svim razinama i ističe potencijal digitalnih vještina za smanjenje prepreka ulasku na trţište rada; ističe vaţnost stalnog dijaloga sa socijalnim partnerima kako bi se prevladala rodna neravnoteţa u tom području; 42. apelira na Komisiju da u okviru područja primjene Strategije jedinstvenog digitalnog trţišta, a još konkretnije u vezi sa stvaranjem uključivog e-društva, poveća vidljivost ţena u području tehnologije pokretanjem subvencionirane profesure za ţene u sektoru IKT-a, uspostavljanjem pilot-projekta u okviru Europskog internetskog sveučilišta posebno usredotočenog na IKT i tehničko inţenjerstvo te uvoďenjem prilagoďenog stipendijskog programa za ţene u području IKT-a i novih medija; RR\1091641.doc 15/27 PE571.449v03-00

43. poziva Komisiju i drţave članice, kao i poduzeća, da promiču jednakost spolova u području IKT-a prikupljanjem zbirnih podataka o upotrebi IKT-a raščlanjenih po spolu, razvojem ciljeva, pokazatelja i pragova za praćenje napretka pristupa ţena IKT-u i promicanjem primjera najbolje prakse meďu poduzećima iz sektora IKT-a; 44. poziva Komisiju i drţave članice da povećaju svoju potporu osnaţivanju ţena u digitalnim sektorima i IKT-u u razvojnoj suradnji i vanjskim odnosima EU-a promicanjem digitalnog obrazovanja i omogućivanjem ţenskog poduzetništva s pomoću raznih alata, uključujući programe mikrofinanciranja i potporne mreţe; Ulaganje i financiranje poduzetništva 45. poziva drţave članice i Komisiju da stave na raspolaganje sredstva kako bi se poboljšao pristup postojećim fondovima te da, po potrebi, ţenama poduzetnicama stave na raspolaganje sredstva za osnivanje poslovnih subjekata u sektoru IKT-a i novih digitalnih poduzeća, kao i mreţa za mentorstvo i uzajamnu razmjenu namijenjenih ţenama, čime bi se potaknule inovacije i ulaganja unutar EU-a; potiče drţave članice da osiguraju prikladnu financijsku potporu i osposobljavanje ţenama koje namjeravaju napraviti karijeru u području digitalizacije kako bi se i u tom sektoru potaknulo ţensko poduzetništvo; 46. smatra da treba obratiti posebnu pozornost pristupu ţena financijskim sredstvima i uslugama, osobito u vezi s ciljem Strategije jedinstvenog digitalnog trţišta koji se odnosi na stvaranje pravih uvjeta za inovativno i konkurentno okruţje IKT-a i poboljšanje financijskih mogućnosti za MSP-ove i novoosnovana poduzeća; napominje vaţnost dostupnosti mikrofinanciranja za ţensko poduzetništvo; 47. poziva Komisiju da u vezi s Digitalnim programom pomno nadzire i procjenjuje primjenu rodno osviještene politike i načela jednakosti spolova pri izradi proračuna u okviru fondova EU-a te u skladu s člankom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama o europskim fondovima (Uredba (EU) br. 1303/2013 od 17. prosinca 2013.) te poziva Komisiju i drţave članice da zajamče uključivanje organizacija ţena u odbore koji nadziru financiranje programa kako bi se osigurala provedba ciljanih mjera za jačanje uloge ţena u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama; podsjeća na zalaganje Komisije za jednakost spolova pri izradi proračuna; 48. poziva Komisiju da u vezi s Digitalnim programom uzme u obzir rodnu dimenziju pri analiziranju partnerskog sudjelovanja i izvještavanju o njemu; 49. poziva Komisiju da u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrene programe potpore u vezi s ulaganjima u sektor IKT-a u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, uključujući povoljne uvjete davanja kredita i zajmova trgovačkim društvima, organizacijama civilnog društva i novoosnovanim poduzećima u sektoru IKT-a u kojima ţene čine najmanje 40 % zaposlenih; 50. poziva Komisiju da podrţi i promiče digitalnu poduzetničku kulturu za ţene, da potiče i financijski podupire europsku platformu ţena za umreţavanje i mentorstvo te da dodatno ojača ulogu ţena u postojećim programima; potiče drţave članice, kao i poduzeća, da oblikuju politike za promicanje raznolikosti koje nadilaze usmjerenost na zapošljavanje ţena radi promicanja odrţivog ekonomskog razvoja i vodstva; PE571.449v03-00 16/27 RR\1091641.doc

51. ističe vaţnu ulogu socijalnih poduzeća i alternativnih poslovnih modela, kao što su uzajamna društva i zadruge, u osnaţivanju ţena u digitalnom poduzetništvu te povećanju njihove zastupljenosti u digitalnom sektoru; poziva Komisiju i drţave članice da promiču inicijative u vezi sa socijalnim poduzećima usmjerene na osnaţivanje ţena i djevojčica u IKT-u; 52. poziva Komisiju, drţave članice i sve dionike da više upotrebljavaju Veliku koaliciju za digitalna radna mjesta kako bi poduprli mjere za poboljšanje digitalnih vještina meďu ţenama i djevojčicama, za poticanje zapošljavanja ţena u sektoru IKT-a i jače širenje informacija o različitim dostupnim mogućnostima obrazovanja i stručnog usavršavanja; Borba protiv nasilja nad ženama u digitaliziranom svijetu 53. poziva na to da se utvrde problemi povezani s primjenom IKT-a i upotrebom interneta radi počinjenja kaznenih djela, prijetnji ţenama, uznemiravanja ili nasilja nad njima utemeljenog na mizoginiji, homofobiji ili transfobiji ili bilo kojem drugom obliku diskriminacije; apelira na kreatore politika da se na odgovarajući način pozabave tim pitanjima, uzimajući u obzir posebne skupine ţena kojima je zaštita potrebna iz višestrukih razloga te da zajamče uspostavu okvira koji će omogućiti učinkovito postupanje tijela kaznenog progona u vezi s kibernetičkim kriminalom, uzimajući u obzir izazove u vezi s anonimnošću na internetu i mogućom prekograničnom prirodom tih kaznenih djela i zlouporaba; poziva drţave članice da dodijele sredstva potrebna za provedbu zakona, to jest primjenu postojećih zakona protiv nasilja, zastrašivanja, zlostavljanja i uhoďenja na internetu te govora mrţnje; 54. zahtijeva od Komisije da od drţava članica traţi veće napore u progonu homofobnih i transfobnih zločina do kojih dolazi na internetu, kao i ispravnu primjenu vaţećeg zakonodavstva EU-a u tom području i u području prava ţrtava; 55. zahtijeva od Komisije da predloţi zakonodavstvo koje će se pozabaviti sa seksizmom i rodnim stereotipima u obrazovanju i medijima, i to kao dijela pročišćene direktive o jednakom postupanju; 56. poziva Komisiju da izradi smjernice za svoju komunikaciju i komunikaciju agencija EU-a radi poboljšanja osnaţivanja ţena i borbe protiv stereotipa i seksizma te podzastupljenosti ţena i laţne slike o njima; 57. poziva Komisiju i drţave članice da pri provedbi budućeg zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka uzmu u obzir promjene u situaciji ţena i djevojčica koje su nastale zbog digitalizacije; ističe da voditelji obrade podataka osjetljive podatke mogu upotrijebiti samo u ograničene svrhe te da ih ni pod kojim uvjetima ne smiju dijeliti; 58. poziva Komisiju i drţave članice da stave na raspolaganje potrebne resurse kako bi se zajamčilo poštovanje pravila o zaštiti osjetljivih podataka tijekom komunikacije na internetu; 59. potiče Komisiju da poveća financijsku potporu Infrastrukturi za sigurnije digitalne usluge na internetu koja se financira Instrumentom za povezivanje Europe, a drţave članice da povećaju financiranje linija za pomoć mladim ţrtvama zastrašivanja na internetu; ističe da je dvostruko vjerojatnija mogućnost da će ţrtve biti djevojčice nego RR\1091641.doc 17/27 PE571.449v03-00

dječaci; 60. zahtijeva od Komisije i od drţava članica da donesu mjere za zaštitu djevojčica od objavljivanja u digitalnom okruţju koje ih moţe potaknuti na štetna ponašanja za njihovo fizičko i psihološko zdravlje; zahtijeva od Komisije da obnovi i proširi program Safer Internet (Sigurniji internet), posvećujući posebnu paţnju rodnom pitanju kao jednoj od potrebnih mjera za poboljšanje sigurnosti djevojčica u digitalnom svijetu; 61. poziva Komisiju da pokrene i podrţi programe za e-pismenost i osposobljavanje, kao i kampanje za podizanje razine svijesti, istodobno ukazujući na potencijalne rizike digitalnog svijeta i načine suočavanja s njima namijenjene relevantnim uključenim stranama, kao što su studenti na svim razinama obrazovanja, učitelji te obrazovni stručnjaci i policijski sluţbenici; poziva Komisiju da promiče kampanje protiv seksizma i rodnih stereotipa u društvenim i digitalnim medijima i da upotrijebi potencijal digitalnih medija za iskorjenjivanje stereotipa; 62. pozdravlja prijedlog Komisije o uključivanju odredbi o sprečavanju, potpori ţrtvama, sigurnom povratku i ponovnoj integraciji, kao i ulozi interneta, u svoju Strategiju za iskorjenjivanje trgovine ljudima nakon 2016.; naglašava da je takoďer potrebno riješiti problem zlostavljanja i uhoďenja na internetu; 63. poziva Komisiju i drţave članice da Europskom institutu za ravnopravnost spolova (EIGE) pruţe dovoljno resursa i financijskih sredstava za provoďenje istraţivanja i prikupljanje podataka o boljem načinu upotrebe digitalnih usluga u korist ţena i jednakosti spolova; 64. poziva institucije, agencije i tijela EU-a, kao i drţave članice i njihova tijela kaznenog progona, da suraďuju i konkretno koordiniraju svoja djelovanja protiv upotrebe IKT-a za počinjenje kaznenih djela trgovine ljudima te zastrašivanja i uhoďenja na internetu s obzirom na to da su ona često prekogranične prirode te je koordinacija na razini EU-a ključna za njihov kazneni progon; poziva drţave članice da preispitaju i moţda revidiraju kazneni zakon kako bi se jasno definirali i prepoznali novi oblici digitalnog nasilja, kao i zajamčila uspostava prikladnih načina kaznenog progona; poziva drţave članice da uspostave portale za izvješćivanje kako bi graďani imali svoje sigurno i povjerljivo mjesto na internetu gdje mogu prijaviti zlostavljanje korisnika interneta; poziva na to da se ta pitanja obuhvate Strategijom EU-a o kibernetičkoj sigurnosti i djelovanjem Centra Europola za kibernetički kriminal; poziva Komisiju da promiče osposobljavanje i stvaranje kapaciteta u policiji i pravosudnim tijelima za pruţanje potpore ţrtvama u digitalnim pitanjima, kao i psihološke potpore tijekom sudskih postupaka povezanih s tim pitanjem; 65. poziva Komisiju da što prije pripremi potrebne korake kako bi EU ratificirao Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ţenama i nasilja u obitelji, ne dovodeći u pitanje odgovornost EU-a da razmotri sve potrebne mjere za zaustavljanje i sprečavanje nasilja nad ţenama u svim drţavama članicama i poziva drţave članice da ratificiraju Istanbulsku konvenciju koja je ključna za iskorjenjivanje nasilja nad ţenama, uključujući digitalne oblike nasilja, jer uvodi usklaďene pravne definicije i načine kaznenog progona kaznenih djela, kao što su trgovina ljudima i uhoďenje, čije počinjenje olakšavaju nove komunikacijske tehnologije; PE571.449v03-00 18/27 RR\1091641.doc